ISKONSKI PAG

četvrtak, 21.04.2016.

STENA KAO KULTURNI SIMBOL GRADA




Prolazeći automobilom ove dane gradskim kvartom Krnjevo u Rijeci, nakon zgrade "Novog Lista" u pravcu Opatije, pogled mi skrene na jedan spomenik prirodi, jedan običan kamen ili jednu "stenu" kako mi u Pagu kažemo, koja već desetljećima tamo stoji. Tko je taj, koji se je domislio tu stenu tamo postaviti, a ne je razbiti, i uništiti? Onaj tko je zaslužan za ovo veličanje prirode, treba mu odati svako priznanje, a grad koji desetljećima održava ovu oazu prirode u samom centru grada, zaslužuje svaku pohvalu.


Moje zanimanje za spomenuti spomenik prirodi je bio tim veći, zbog zaustavljanja ljudi koji se fotografiraju pored ovog spomenika prirodi.

Desetljećima prolazim pored toga spomenika prirodi da se nikada namjenski nisam zaustavio, a ovi turisti i foto aparat kojeg sam imao pored sebe, naveli su me da se zaustavim i svoju radoznalost podjelim sa njihovom.

Prilikom zadnjeg posjeta Istri i mjestu moje supruge, jedna druga stena je zauzimala posebno mjesto, na novoizgrađenom objektu, gdje su prilikom iskopa naišli na stenu koja je oblikom podsjećala na cijeli istarski poluotok, zauzela je posebno mjesto u dvorište spomenute kuće. Vlasnici nisu htjeli uništiti taj spomenik kojeg im je priroda podarila, nego su ga sačuvali i postavili na mjesto, gdje se ljudi mogu zaustaviti, pogledati i fotografirati ukoliko to žele, bez da ljudima rade ikakve probleme. Fascinirala me ta ljubav prema kamenu, prema onome što im je priroda ponudila.

U mojoj neposrednoj blizini u Gradu Grobniku, Grobničani su uradili spomenik kamenu "steni", pred sam ulazak u stari grad Grobnik. To je ta "stina" pradidova. Sve je od kamena i sve je u kamenu.


U mom rodnom Pagu 2010.g., anonimni (jesi cu, rekla mi je jedna ošoba ali je nesmin izdat), jer mi u Pagu volimo biti anonimni, po meni je ovo bio anonimni ljubitelj prirode, pa onda i svojeg grada postavio je jednu sličnu stenu na najprometnijem mjestu u gradu, autobusnom kolodvoru? (stajalištu – ispred Burinove kuće), ali ta kamena skulptura nije izdržala više od godine dana. Pored te stene je također bilo prolaznika koji su se zaustavljali i fotografirali i time odaslali jedan novi detalj grada Paga, a da nije čipka ili sir. Toj steni i kako je ona u konačnici završila, posvetio sam dva posta na ovom blogu.

Netko pametan je valjda procjenio da mi i ovako i onako toga u Pagu imamo u izobilju, pa stena više ili manje koga bi trebala zabrinjavati.

Koliko je Grad Pag ustvari kulturan grad? Što bi to trebala biti kultura jednoga grada? Čini mi se da u Gradu Pagu na ovo pitanje rijetki mogu dati odgovor.
Ponekada umišljam da sam ksenofoban, međutim kada obiđen otočke srednine kao što su Krk, Mali Lošinj i Cres, onda se ne mogu načuditi koliko su ti gradovi uložili u kulturu, dali je na pladnju svima koju su zainteresirani za nju, i koliko im se to vraća kroz najvažniju otočku privrednu granu, zvanu turizam.

Što će grad Pag moći i htjeti ponuditi kada više niti jedna čipkarica ne bude sjedila na "stolciću" ispred svojih vratiju u ulici. Koje će motive pronalaziti brojni turisti sa foto aparatom u ruci, premda oni u gradu Pagu, ruku na srce ne nedostaju? Ali, o tome su vodili računa neki drugi ljudi i to pred mnogo stoljeća prije nas, koji nisu ni sanjali što bi to mogao biti foto aparat i fotografija.

Jedna obična stena u Rijeci, na putu prema kraljici turizma Opatiji, u kojoj ne nedostaje stena kao spomenika prirodi, daje mogućnost turistima da se zaustave i zabilježe taj detalj Rijeke, za vječnost.
Meni za vječnost ostaje poruka paškog kroničara Stipe Korena, koji mi je napisao posvetu u svojoj knjizi kao podršku da je foto aparat osjetljiv medij i da može puno toga više pokazati, nego tisuću riječi.


21.04.2016. u 18:28 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< travanj, 2016 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN