ISKONSKI PAG

četvrtak, 10.03.2016.

IN MEMORIAM – STJEPAN SABALIĆ (Stipe Koren – Lovro Kantirić)






Jutros prije marende na poslu, prelistam pristigle e-mailove, pa između svih naletim na e-mail koji me toliko ražalostio. Draga pratiteljica ovoga bloga, blogerica Rossana i bivša suradnica na portalu BMB, obaviještava me još sinoć da je preminuo Stipe Koren. Zašto sinoć nisam pregledao e-mailove? Poremetio me nogomet.
Nešto malo kasnije zove me mater. "Moran ti nešto reć, neznan ako već nisi cu, ako ti ni neki od Paga javi..." Tu slutnju i tu vijest sam eto pročitao od Rossane. Majka mi dalje kaže: "Umra je Stipe Koren". Ca muciš? Mucin, jer ne mogu govorit. Govori mi majka dalje: "Vidila san se sa Želimiron u nediju na misu, pa mi je reka da je otac slabo."
Sa Želimirom sam od svojeg djetinjstva. Od vrtića, pa do osnovne škole, i sudbina je htjela da u Rijeci u našem daljnjem školovanju sjedimo zajedno u medicinskoj školi. Stipe je to jako cijenio. Podržavao je naše zajedništvo.
Što sada napisati o ovom čovjeku?! Što napisati a da se nezna?!
Sjetio sam se, da sam na spomenutom portalu napisao jedan post prije šest godina i vjerujem da ga puno ljudi tada nije čitalo. Ja ću ga kao spomen na barba Stipu ovdje još jednom prenjeti, iz pijeteta.

Zato na zadnji oproštaj od toga velikog covika doćeju prijateji i svi oni ki su ga štimali. Mene će serce bolit ca ja neću moć bit tamo da se oprostin od njega. Fameja i rodbina će bit tote da tuguju, takva je užanca. Oni su ki docekjujeju svih u svoj svojoj boli. Oni su ti ki su polipili osmrtnice po Gradu, da nas je u 81. godini napusti naš dragi suprug, otac, ded i brat. A namin, ki ostajemo za njin ostaje obaveza da skupimo na jedno misto sve ono ca je napisa, da nan to bude oporuka, kada ne more bit poruka u ovoj ožalošćenoj paškoj kulturnoj zbilji.

Za kraj iz "Baš me briga" iz 1971. godine:



Vjekovima je živjelo,
Živi i živjet će,
Tugovat i radovat se,
Naše najdraže,
Naše lipo,
Drago, Velo – malo misto.

Cijeloj obitelji izražavam svoje osjećaje dubokog štovanja.




LOVRO KANTIRIĆ

Sedin sam sa sobom, pa mislim kako ništa ne mislim, a vrime je karnevala pa na koncu dolazin do toga da ni ne triba ništa mislit osim o karnevalu u ovakva vrimena, jer sve je u alegri, kako bi rekla moja mat. Tako mi je u misal doša jedan covik koga bi se tribalo sitit. Pa da ne bude, osoba «A» predstavite se, ja ću pocet ovako:
Sva vlast karnevalu, klicali su i stari i mladi.
Pag je danas doživio veliki dan!!
Vlast je preuzeo Karneval u osobi mladog princa.
Građanstvo koje je izašlo na ulice toplo je pozdravilo mladog kralja.
Živio kralju karnevala! Živjela vlast nada vlastima!
Živila bevanda naša – žuta i crna - a u koju ćemo utopit sve protivnike i urotnike protiv nove vlasti!
Ki ni zadovojan neka se od tuge pojde zipit, jer će tako zaboravit svoju tugu i postat naš pristaša.
Pag, 25. VII 1964.
(Radio Konoba)

Ki je vo, ki je vo nota? Pa ca se ne vidi u naslovu ki je vo nota. Pa neka neki rece da je Radio Pag perva paška radio postaja. Malo sutra. Radio Konoba i njen glavni urednik Lovro Kantirić alijas Stipe Koren je kriv za sve ovo. I tako u svojim mislima san sa sobom govorim ko da san pomunješa, a ako covik misli ostat normalan uvik mora dercat ako ne jedan korak ispred vrimena, onda baren u svojim mislima.

Koliko je ovaj covik bi ispred svoga vrimena, tek sada vidim ca ga više čitam u ovim danima karnevala i sve one rige ke je nota u svom «Baš me Briga». Koliko je samo mora vrimena potrošit tuč slova u onu mehaničku makinu, koliko se je put mora sa ženom pokarat radi toga, koliko su dica morala terpit sve to dobro ca je on cini da judi budeju zadovojni. Ni onda bilo, ne mogu se logirat. I sve više se spamećujem kako se na pijacu cekalo kad će doć sa svojim novinama. –Je doša Stipe, je doni «Baš me Briga»? Ko je to štivo bilo. Svi su to čitali.

Kad bi poša na pijacu, pokojna teta bi znala reć: - nemoj zaboravit uzest «Baš me Briga» da se nasmijemo malo, kad dojdeš doma. A svi govoriju kako se noga puta više družilo i više smijalo. Kad ćuhaš stare kako to govoriju najraje bi in reka – blago Vamin, kako Van je lipo bilo. Ali, po ovome ispada da smiha uvik fali. Sva srića da mi imamo covika ki nam to sve omogućava. Kako ga fermat u svemu tome i pored sve ove tehnike ku danaska imamo. Nikako, niti ne smimo pomislit na taj grih. Nismo mi judići niti smo divjaci već sa vakvom dikom bit ćemo junaci . Pustimo covika da piše, a mi ćemo tancat i smijat se, ako ništa drugo baren onoliko, koliko nam karneval traje.
Gedan malo ove slike i vidim kako se dostojno ispratilo Marka, skoro celi paški puk doša ga je ispratit i cut ca je pokojnjak u svom «testamentu» napisa, a zna se, a sada i vidi, ki je testamenat puku obznani. - Dajte fermajte više lajat, da cujemo ca govori. Tako se govorilo dok je sudac čita testamenat. Na kraju dajen jedan zadatak svima onima ki čitaju ovaj članak, jednako kako smo notali ki je slikan na «milenijsku sliku» Strikomana, notajte se ki je slikan na ovu sliku, ni milenijska, ali isto vridi, pred trejset i pet godišć sam ovo litrata, kako san umi. Nažalost vidim ovde i judi ki se nećeju moć notat sami. Morat će ih kikod spomenut od onih ki ih se još spamećuje.

I da sveršim ovo pisanje sa još dvi besede ovoga plemenitog covika:
Kolo se već povija
U kolu su brojni gosti
Maškare je gdjegdje koja
Naša prošlost nek nam prosti

I nošnja se neka vidi
Brojnome se oku svidi
A stotine moljac tare
Zatvorene u ormare

Gdje si dični Pažanine
Pa da vidiš svoje sime
Kako ti se gradom «diči»
I na što sve ovo liči

Glazba trešti igra kolo
Okreče se naokolo
Od pet kola
Niti pola

I pitaju naši ljudi
Što se ovo s nama zbiva
Na pijaci svi smo naši
A pod maskom gost se skriva

Notano u «bas me briga»; anno domini; MCMLXXVII

Branimir Maričević-Bebić
Čavle; 14.01.2010.


10.03.2016. u 17:19 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2016 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN