Danas smo u tolikoj mjeri okruženi fotografijama da više uopće ne možemo zamisliti svijet bez fotografije ili svijet siromašan fotografijama. Svaki mobitel je danas i foto aparat i možemo fotografirati bilo gdje i bilo kada. Neki mobilni uređaji novih generacija su jači po kvaliteti od početnih digitalnih foto aparata.
Za bavljenje fotografijom, čak i profesionalno, nije uvijek nužna vrhunska oprema, no to ne znači da je dovoljno uzeti fotoaparat i jednostavno okidati. Za fotografirati bi bilo potrebno poznavati i određena znanja, pa makar se to radilo i o digitalnom fotoaparatu koji danas nudi bezbroj opcija koje olakšavaju fotografiranje. Bez obzira na navedeno, vrlo je bitno imati i svoje vlastito poimanje fotografije. Isto je činjenica da su se razvojem digitalne fotografije, razvijali i alati za računalnu obradu. Jedan od najpoznatijih alata takve vrste je, Adobe Photoshop, pa se već na nekim foto portalim oni koji obrađuju primarnu digitalnu fotografiju u ovom alatu, nazivaju: "fotošopovci".
Meni je još uvijek u srcu klasična analogna fotografija i u toj tehnici sam stvorio svoja znanja iz fotografiranja. Hvala i mojoj prof. Dobrili Balić koja je odgojila mene i generacije paške djece pravilno rukovati fotoaparatom. U ime toga je ostalo nekoliko tisuća mojih fotografija koje čekaju svjetlo dana. Neke se nalaze na portalu o kojem pišem. Meni Photoshop sada dobro dođe za obradu tih mojih starih analognih fotografija. Sjetim se kada god sam negdje odlazio, vodio sam računa koliko filmova uzeti sa sobom, obzirom da to nikada nije bio jeftin hobi. Danas sve ovisi o jačini digitalne kartice. Jedan veliki dio svojih fotografija posjedujem u Dija-pozitivima, ali o tome nekom drugom prigodom.
Pred tri godine pokrenut je pored mnogih portala koji se bave fotografijom i portal: "PagFoto.info", sa najavom da će to biti web zajednica fotografa sa temom otoka Paga. Vrlo se ambiciozno krenulo, međutim onda se naglo stalo. Sve tako splasne kod nas u Pagu uz onu staru: "Svakog gosta, tri dana dosta". Nekoliko zaljubljenika u fotografiju je aktivno, sve ostalo pasivni promatrači. Dovoljno govori činjenica odmah na naslovnici da je registrirano 88. članova a smo 750. podignutih fotografija. Zar to dovoljno ne govori?!
Ovaj foto portal nas je trebao odvesti u dva smjera, u dvije glavne vrste fotografija, a to su dokumentarna fotografija i umjetnička kako bismo mogli prosuđivati fotografije koje se podignu na portal, manje više od nas laika koji fotografiramo, jer nitko od nas prijavljenih nema status profesionalnog fotografa. Takva je bila moja zamisao i na tome se po meni, trebao dalje razvijati portal. Snimka kakvog morskog motiva ili onih grota koje fotografira Aldo spadale bi u red umjetnosti, obnova paškog mosta spada u dokumentarnu, ali su i jedna i druga vezane za otok Pag. Vjerujem da još uvijek postoji dovoljno volje da se portal pomakne od nekih klišea koji su sada prisutni na portalu. Možda bi time potaknulo ostatak članova da počnu podizati svoje uradke na portal.
U pravilima korištenja navodi se da svaki korisnik na sustav PagFoto može podignuti maksimalno 100 fotografija, koje svojim izgledom i karakterom trebaju zadovoljavati fotografsku formu, kao i formu kategorije u koju podiže svoju fotografiju.
Da smo od nas 88 prijavljenih članova svaki podigli samo 50 fotografija, na portalu bi sada bilo 4400 fotografija. Koje bi to bogastvo bilo i za portal tako i za cijelu web zajednicu, a onda i šire. Ovako još nema ni 1000 fotografija. Dali je to nedostatak hrabrosti ili nešto drugo?! Ne mogu doći do odgovora na ovo pitanje.
Na portalu PagFoto sam podigao fotografije koje su fotografirane sa šest različitih fotoaparata. Tri analogna i tri digitalna fotoaparata. Činjenica je da je bilo i fotografija na kojima se nisam držao zadanih postulata fotografiranja, ali sam nastojao da svaka fotografija tematski bude vezana za ono što su pravila portala odredila, da su teme vezane za Pag, bilo grad ili otok, i od toga nisam odustajao. Bilo da sam fotografirao ljude, neka događanja,motive grada i otoka.
Nisam se bojao niti bježao od kritika i suda članova a tako i svih onih koji su se upuštali kometirati moje uradke, to je uostalom bio primarni zadatak portala, pa sam tako i prihvatio određene primjedbe i dalje vodio računa o istima. To ne znači da je trebalo istrpiti vrijeđanja svih vrsta, da je čak i administrator morao intervenirati. Za konstruktivnu sam kritiku uvijek, a vrijeđanje prelazi u domenu kaznenog zakona.
Paralelno izložen svim kritikama pokušao sam svoje uradke podignuti i na neke druge foto portale na koje sam i danas aktivan i štoviše, jedan portal koji se tada jako spominjao HRphotocontest ili populrni HRPC na kojem sada trenutno imam fotografija koje su više pregledane od trenutačno vodeće fotografije na PagFoto po broju gledanosti.
Kako bih mogao zaključiti ovaj prvi dio teksta o portalu PagFoto.info poslužiti ću se razmišljanjima prof. Hrvoja Ivančića koji je pored svega fotograf i putopisac: "Kada bih morao generalizirati o jednoj naciji rekao bih da su Hrvati definitivno zatvoren i sumnjičav narod prema svemu što je različito. Definitivno pripadamo slavenskom kulturnom krugu, ali jako smo homogeni."
Nadam se da se ova tvrdnja prof. Ivančića, neće dalje nadvijati nad portalom PagFoto.info.
< | veljača, 2013 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE