ISKONSKI PAG

subota, 24.03.2012.

BLAGDAN BLAGOVIJESTI - KOLUDRAŠKA CRIKVA

Kada bi se provela anketa među građane Paga, kome je posvećena koludraška crikva?, siguran sam da mnogi pažani nebi znali odgovoriti na ovo pitanje. Nebi im trebalo niti zamjeriti, jer je ona za pažane, uvijek "Koludraška crikva".

U gradu Pagu uključujući i Stari Grad, tri velebne crkve posvećene su Mariji, Majci Božjoj. Vela crkva u gradu Pagu i crkva u Starom Gradu posvećene su: "Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebu", a koludraška crkva posvećena je: "Blagovijesti ili Marijinom navještenju".

Tim je velikim događajem anđeo Gabriel po volji Gospodnjoj, navijestio Djevici Mariji da će po Duhu Svetom začeti i za spasenje ljudi roditi Sina Božjega. Marija je rekla Bogu "DA" i s ljubavlju primila Krista u svoje krilo.
Danas je blagdan Blagovijesti koji je i Marijin blagdan. Vjera je dar Božiji, pa se i mi često zajedno sa Marijom, koja nam pokazuje kako treba slijediti Krista, začudimo kakav bi to pozdrav bio, kakav bi to poziv bio, kojim i nas zajedno sa Marijom Bog pozdravlja i poziva. "Zdravo milosti puna!"
Kako je Veliki Papa Ivan Pavo II govorio o blagdanu Marijina navještenja:
-Povijest "lijepe ljubavi" započinje Navještenjem, onim divnim riječima koje je anđeo uputio Mariji pozvanoj da postane Majka Sina Božjega. Po Marijinu "da", onaj koji je "Bog od Boga i Svjetlo od svjetla" postaje sinom čovječjim; Marija je njegova Majka, ne prestajući biti djevicom koja "ne poznaje muža". Kao Majka-Djevica Marija postaje Majka lijepe ljubavi. Ta je istina otkrivena već u riječima Arkanđela Gabrijela, ali će se njezino puno značenje potvrđivati i produbljivati postupno kako Marija bude slijedila Sina na putu vjere.
Toliko o samom blagdanu kojeg će danas naše koludrice slaviti.
Puno je tekstova i znanstvenih radova napisano o "Koludraškoj crikvi", na koncu naše paške koludrice imaju i svoj portal www.benedictus.hr , na kojem se mogu pronaći svi podaci vezano za njihov rad i djelovanje, ali nebi bilo za gore čitatelje ovog bloga, u kratko podsjetiti kako ona izgleda i što posjeduje od kulturnog dobra, a posjeduje jako puno za pašku povijest.

KOLUDRAŠKA CRKVA


Unutrašnji prostor raščlanjuju apsida i dvije pobočne kapele,tako da crkva poprima oblik latinskog križa. Dugačka je 15.90, široka 6.25 i visoka 6.55 metara. Uz crkvu je samostan redovnica sv.Margarite Djevice i Mučenice, kojeg se kao spomen na stari samostan i crkvu u Starom Gradu prenjele redovnice Benediktinke koje djeluju u skladu s pravilom sv.Benedikta “Ora et labora” -“Moli i radi” i koje kada jednom uđu u samostan nikada više nisu izlaze vani. Danas je klauzula nešto liberalnija i koludricama se u posebnim okolnostima dozvoljava da izađu iz samostanskih okvira. Koludrice su nakon stravičnog razaranja od strane Zadrana zadnje preselile iz Starog grada u grad Pag 1483.godine. Crkva i samostan smješteni su u najsjevernijem dijelu grada i skupa sa kulom “Skrivanato” čini jednu gradsku cijelinu.

Kapela sv.Nikole (danas Gospe od Milosrđa), je zamišljena kao mauzolej paške plemićke obitelji Mišolić koja je bila jedna od najvećih dobrotvora za preseljenje koludrica iz Starog grada. Kapela je djelo Jurja Dalmatinca, dok je grobnica u crveno-bijelom mramoru djelo Dalmatinčevog nećaka hvaranina Radmila Alegretija. Ploča je obrubljena gotičko-renesansnim listovima vinove loze, a na samoj ploči je grb obitelji Mišolić.

Sučelice se nalazi kapela sv.Benedikta. Dugačka je 3.70 m a široka 3.50 . Ovu je kapelu dao podići paški plemić Ivan Rudina. U oporuci godine 1493. on je svojim potomcima naredio da ga pokopaju u obiteljskoj grobnici koja se nalazi u toj kapeli, a oltar Rođenja Blažene Djevice vezao legatom misa. Oltar obitelji Rudina spominju i dvije apostolske vizitacije 1576. i 1603. godine. Godine 1626. na njegovu se mjestu nalazi oltar sv.Benedikta. Postojeći oltar, istog sveca, podignut je krajem 18.st. u baroknom slogu. Oltarna pala s likovima sv.Benedikta i sv.Skolastike zamijenjen je godine 1913. novom koju je naslikala Leni Zigler-Coschina.

U apsidi je glavni oltar Navještenja Marijina, koji je sa sadašnjim izgledom podignut u 13 stoljeću. Današnji oltar podignut je u 18.stoljeću. Do glavnog oltara nalazio se s ljeve strane otvor sa željeznim rešetkama za pričest koludrica. Obnovom crkve otvor se uklonio. Desno od glavnog oltara ulazi se u sakristiju.

Crkva je u više navrata popravljana. Godine 1981. izmjenjen je pod crkve koji je bio trošan. 1998. započela je temeljna obnova crkve i samostana koja je okončana 2002. i predana u ruke koludricama.

U samostanu se čuvaju vrijedni predmeti umjetničkog obrta i likovne umjetnosti, od kojih neki prelaze lokalne okvire i svrstavaju se u umjetnička djela šireg značaja. Zato sa pravom možemo kazati da su koludrice čuvarice paškog kulturnog i duhovnog života. Relikvijari, pokaznice, nekoliko moćnika, slike, knjige, skulpture i rukotvorine su gotovo svo blago koje koludrice čuvaju.

Svakako je za spomenuti da se u ovom samostanu čuva veoma dragocjena relikvija Muke Isususove - jedan trn sa krune kojom je bio naš Gospodin okrunjen prigodom svoje muke. Po kazivanju izvornih dokumenata Sveti Trn je u Pag donio fra Ivan Tutnić, koji je 1443. imenovan opatom benediktinske opatije sv.Petra. Najvećim svečanostima proslavljena je 500. obljetnica Svetih Moći 1935. godine. Svečanost je predvodio šibenski biskup i apostolski administrator dr. Jerolim Mileta, uz sudjelovanje brojnog svećenstva i mnoštva vjernika.

Dio pjesme koja je posvećena sv.Kruni govori:
O trnova kruno slavna
Naša diko štiti nas!
O svetinjo naša davna
Oku vjere divno l sjaš
Isusova kruno sveta
Častimo te dušom svom.

Silom čudne moći tvoje
Grad naš čuvaj brani nas
I mi ćemo hvale tvoje
Rado pjevat na vas glas.

Pred nama je najveći katolički blagdan Uskrs, pa je bilo vrijedno sjetiti se ovog dobra.

Koludrice su bile i odgajateljice i učiteljice. Besplatno su podučavale čitanju i pisanju, ručnim radovima, posebno čipkarstvu. Poznate paške čipke su i nastale u ovom samostanu. U ovom samostanu je pohranjeno bogatstvo duha paške povijesti a tu se od najranijih vremena govorilo Hrvatski, čak su se i dnevne molitve čitale Hrvatskim jezikom pa i u doba kad je Mletački lav, zamijenio Zadarsku strahovladu. Zato su Pažani posebno vezani za svoje koludrice.
Ono po čemu su koludrice posebno bile poznate, to su njihove delicije, koje su Pažani često nosili svojima u znak štovanja i time pridonjeli da koludrice postanu znane i izvan Paga.
“Baškotini ili Paškotini”,”Kolacići”,”Pandešpanj”,”Rafajoli” i “Štrike”

bili su nezamjenjivi dio svakog krštenja, krizme, pira, rođendana, velikih blagdana kao što su Božić i Uskrs ili neke druge svečanosti.
Te delicije su mogle duže trajati nego uobičajane slastice, uvijek su zadržavale isti okus a rađene su od dizanog tijesta. Pažani ih, ni danas neće htjeti ni umjeti zamijeniti ikakvim pecivom.
Nažalost stari se običaji polako gube, život i način života se mijenjaju, a ljudi rado prihvaćaju sve novo. U ime paškog indetiteta trebalo bi podržati koludrice i pomoći im da se očuvaju ove delicije i da budu dio turističke ponude grada Paga.

Premda su se koludrice odrekle javnog života nisu se odrekle svojeg djelovanja, znaju to Pažani pa su uz svesrdnu pomoć sudjelovali u temeljitoj obnovi crkve i samostana. Pažani bi trebali učiniti sve da se očuvano kulturno blago pristojno izloži i prezentira širokoj javnosti na dobrobit svih zaljubljenika u umjetnička djela, jednako onako kao i benediktinke u Zadru. Šest stoljeća su koludrice sa Pažanima i ostat će i dalje kao čuvarice paške posebnosti. Čipka i Baškotin samo su mali dio prepoznatljivih simbola koji vežu Pažane i njihove koludrice i izvan zidina grada.

	ožujak, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE