geomir

HORA, AGER, CAMPUS sv. Stipana

Nazivi prema onima koji su ga koristili, ... Grci, Rimljani, srednjevjekovnjaci..
Jo bi ga danas jednostavno karsti .... Starogrojsko poje



Danas tehnički znanstveno-kulturno-rekreativna šetnja.
Polje u centru našeg škoja kojeg su moje kolege Grci,
ma prije par iljada godina lipo razdilili na pravilne pravokutnike
veličine cca 900x180 metri, i po tim linijama napravili glavne puteve,
a što je, više manje, ostalo živo do danas.



Idem središnjim putem od Varbuoske do Paiza



Iz mista idem pored kapišonta (kampo santo),



u pratnji duge sjene, iako je već 10 uri.



Jedan od putova rastera polja,
ali ja idem stotinjak metara južnije do središnjeg puta.



Kapetan duge plovidbe sada navigaje među lozama,



kojima je sada vrime da se obrižu.



I evo me na raskršću gdje bježim na desno,



ups, ... okrećem se jer radije iden na livo



i ko po špagu sve do Starog Grada.



I dalje prolazim pored obrezivača loze



i onih koji uređuju maslinike,



a brežuljak Hum već osvojio bor osim dvije površine koje se opiru.



Brežuljak do, Skujevac, je kultiviran.



Poprečni putevi su na pravilnim razmacima,



a ima dosta kućica koje tek trebaju biti legalizirane.



Ulaz u moj maslinik kojeg sam dao u koncesiju, bez naknade!



Ima i dosta neobrađenog zemljišta,



dok se s druge strane probijaju novi putovi do polja u obradi.



Ovaj stari put raščistio gazda s desne strane, do svoje granice.



Dalje treba da čiste slijedeći zainteresirani



Ovdje je na vječnoj straži



čudni svemirac,



dok ovo polje i ne treba čuvati.



I moj komšija je vridan



Tako dođoh do roskrižnice, lijevo Vrbanj



desno Basina, putem između Huma i Skujevca.



Airport aterirao.



Neobrezano lozje, i zapuštena površina



S druge strane isto,



a tu prestaje asfalt, koji su posjednici polja sami investirali
ali su nasilno zaustavljeni, jer smo po UNESC-u u zaštićenom prostoru.



Poštujem jedinstvenost ovog prostora, ali ipak ne vidim koja šteta od asfaltirane glavne ceste.
Ipak ovdje se živi i nismo više u predhistorijsko vrime.
Bez asfalta imamo ovo



ili ovo , a ljeti nesnosnu prašinu.
Slično je i sa kućicama koje su zabranjene, a ipak sagrađene,
jer ljudi ih trebaju za pohranu alata, za odmor poslije rada itd.



I lov ptica pjevica je zabranjen, a ipak se incidentno prakticira.
Lov na višć, što znači:
Na suhoj grani, (baketin) grančice na vrhu namažu se ljepilom,(višć)
a ispod stavi ptica u krleci koja svojim pjevanjem namami rođakinje,
koje, ako stanu na grančicu s ljepilom, su ulovljene.



Dođoh do aerodroma



i aerokluba Faros



gdje se uče voziti auto,



ili čoban tjera ovčice,



jer ovi zaobilaze travnatu pistu.



U daljini stara kuća koja čeka obnovu,



Pogled na istok,odakle dođoh



i sad sam na raskršću s Matijinim putom



pupku (omfalos) polja



na kojem je nađen kamen međaš Matije Pitejeva.



Tu u blizini je i veliki trim



sagrađen bez grama vezivnog materijala



sa stepenicama s jedne



i druge strane



i gustirnicom pored.



Vrata su mu ala moje bivše škure



s krakunom, koji je sada tu više radi šminke



s impresivnom unutrašnošću u promjeru tri metra



i visine 3,60 metra,



a na ulazu i izlazu se moraš pokloniti!



Okolo dimi, ljudi pale ostatke rezidbe maslina i loze,



a trava se tuče motornim kosilicama.



Zainteresirani mogu kupiti maslinik,
kakvu obavijest sam vidio na još nekoliko mjesta.



Malo podalje još jedan trim



ovaj put znatno skromnijih dimenzija.



I već sam pred Starim Gradom, orijentir velika stabla česmine



pod kojima uređeno odmorište za šetače i bicikliste.



Ima i uređenih porta vinograda



na domak Starom Gradu



i crkvica Gospojica.



Opet smo na asfaltu



gdje počinje grad



kod velikog bunara s bočatom vodom