AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 30.11.2022.

EK USVOJILA PROGRAM EUROPSKOG FONDA ZA POMORSTVO RIBARSTVO I AKVAKULTURU ZA ŠPANJOLSKU I HRVATSKU



ZA PRERADU, AKVAKULTURU I MALA RIBARSKA PODRUČJA

Vijest od 29. studenog iz Europske komisije kaže da je Komisija usvojila programe Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) za Španjolsku i Hrvatsku. Ukupan iznos dodijeljenih sredstava za Španjolsku, koji pokriva šestogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. koje teče, iznosi 1,57 milijardi eura, od čega doprinos EU-a iznosi 1,12 milijardi eura.
Ukupan iznos dodijeljenih sredstava za Hrvatsku je 348 milijuna eura u sljedećih šest godina, od čega se na doprinos EU-a odnosi 243,6 milijuna eura.
Dodjela programa bit će većinom namijenjena održivom ribarstvu, održivoj akvakulturi i preradi, kao i održivom plavom gospodarstvu u obalnim regijama i jačanju međunarodnog upravljanja oceanima.
Što se tiče Španjolske, program će staviti snažan fokus na Kanarske otoke, podupirući ovu najudaljeniju regiju u strukturnim ulaganjima koja su posebno usmjerena na mala ribarska poduzeća, čineći to zanimanje privlačnijim. Za Hrvatsku će program ojačati ekološke radnje koje se poduzimaju u okviru hrvatskog okvira prioritetnih aktivnosti za Naturu 2000.



Povjerenik EK za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius

Povjerenik EK za okoliš, oceane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius, rekao je: „Zadovoljstvo mi je najaviti usvajanje programa EMFAF za Španjolsku i Hrvatsku. Program EMFAF za Španjolsku najveći je program države članice i imat će ključnu ulogu za budućnost ribarskog sektora u Španjolskoj. Naglašavat će razvoj upravljanja temeljenog na ekosustavu, poboljšati digitalizaciju i energetsku učinkovitost te će u skladu s tim osposobljavati stručnjake. Otvorit će nove perspektive za održivi razvoj ovog važnog sektora u Španjolskoj i istovremeno osigurati zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Program za Hrvatsku značajno će ubrzati tranziciju prema održivom korištenju prirodnih resursa, podržati zaštitu i obnovu vodene bioraznolikosti, kao i promicati niskougljičnu akvakulturu i preradu.”
U sporazumu EK sa Španjolskom stoji da će 41,1% alokacije programa biti posvećeno održivom ribarstvu, 35,5% bit će uloženo u održivu akvakulturu te u preradu i marketing, 9,4% bit će posvećeno održivom plavom gospodarstvu u obalnim regijama, 5,2% bit će uloženo u potporu Kanarcima - otočni sektor ribarstva i akvakulture, a 3,2 % bit će uloženo u jačanje međunarodnog upravljanja oceanima, čime će se pridonijeti ekološkim i klimatskim ciljevima EU-a.

30.11.2022. u 09:22 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 29.11.2022.

PRESUDOM NOVINARKA SUTKINJI MORA PLATITI 40.000 KUNA



ALAT ČAST I UGLED
ZA TEROR NAD NOVINARIMA



Presudom Županijskog suda u Zagrebu novinarka i članica HND-a Davorka Blažević sutkinji Vrhovnog suda Senki Klarić Baranović mora platiti odštetu od 40.000 kuna na ime odredbe "povrede časti i ugleda".
Riječ je o tekstu koji je objavljen još 2015. godine u rubrici šibenskog portala Tris "Portret tjedna" u kojem su iznesene već poznate činjenice. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko rekao je na konferenciji za novinare kako će upravo zbog toga HND narednih dana krenuti u kampanju u kojoj će biti objavljena imena i prezimena sudaca i sutkinja koji tuže novinare.
- Sramotno je ovo maltretiranje novinara - jer se to samo tako može nazvati - i traženje velikih odštetnih zahtjeva za povredu časti i ugleda. Riječ je o "obijesnom parničenju" u kojem se traže velika novčana sredstva kao odšteta. Pitam se kako i tko može odrediti "duševnu bol" i koliko to košta. Ovo je skandalozna presuda i kao takva pokazuje da se nastavlja teror tužbama, a tome jednom treba stati na kraj – rekao je Zovko dodavši kako je sutkinja u početku tražila odštetu od 150.000 kuna, a spuštena je na 40.000.
Zovko je istaknuo da je ovo lakrdija i podsjetio kako ima više serijskih tužitelja podsjetivši na predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana, koji je u nekoliko navrata tužio portal Telegram i njegovu glavnu urednicu Jelenu Valentić te novinara Dragu Hedla, ali i suca Županijskog suda u Zadru Ivana Markovića, koji je podnio 26 tužbi protiv novinara i medija od čega je polovica protiv Hanza Medije.
- Novinare se tuži i napada i s obzirom na to, možemo reći: ako ste željeli rat, imat ćete ga. Nećemo odustati od traženja da se odredba o povredi časti i ugleda izbaci iz zakona jer ona služi za pritiske i uvođenje cenzure te proganjanje novinara, da bi ih na koncu financijski uništili - kazao je Zovko dodavši kako je isto tako sramotno da država ništa ne poduzima po tom pitanju.
Također je naglasio da bi oni koji tuže trebali staviti određeni novčani polog pa bi ga nakon završetka procesa dobili natrag ili bi bio uplaćen u državni proračun, ovisno o presudi. Time bi se destimuliralo serijske tužitelje jer tuženi novinari u ovakvoj situaciji stalno imaju nad glavom tužbu i pod tim opterećenjem rade. Zovko je naglasio da postoje brojni respektabilni suci i sutkinje u našem sudstvu, ali kako ima i dosta onih koji imaju veliki broj tužbi protivi novinara.
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender rekla je kako će HND istražiti koliko su novčano teški odštetni zahtjevi koji od strane sutkinja i sudaca idu prema novinarima i medijima. „ Istražiti ćemo kolika je to njihova bol u kunama i kako je to mjerljivo. Odštetni zahtjev od 40.000 kuna, koliko traži sutkinja Klarić Baranović, osam je puta veći iznos od Davorkine plaće pa je dakako upitno kako će ona to platiti. Stoga ćemo pozvati sve članice i članove HND-a da se solidariziraju i na račun Davorke Blažević doniraju sredstva za odštetu i sudske troškove. Račun će biti objavljen i na društvenim mrežama pa će se u akciju prikupljanja sredstava moći uključiti svi koji to žele. S ovim slučajem bez presedana HND je upoznao i međunarodne novinarske organizacije Međunarodnu (IFJ) i Europsku federaciju novinara (EFJ) i Odbor za zaštitu novinara (CPJ) „ rekla je Melisa Skender i dodala kako HND još jednom želi upozoriti na neprihvatljivu praksu da su suci i sutkinje česti tužitelji u postupcima protiv novinara i medija, kojima se dosuđuju visoki odštetni zahtjevi koji ugrožavaju egzistenciju novinara.

Potpredsjednik HND-a Goran Gazdek koji radi u Virovitici istaknuo je problem novinara u lokalnim sredinama, gdje se gotovo svakodnevno novinari susreću sa svojim tužiteljima i na njima je neprestani pritisak.„ Nama je puno teže nego u velikim sredinama, gdje su novinari zaštićeniji u velikim medijskim kućama. To tuženje je ciljano i to je čista korupcija. Žele nas ušutkati i uništiti. Teže nam je naći i suradnike jer smo stigmatizirani i nitko se ne želi upuštati u sukobe s lokalnim moćnicima. No moramo ustrajati, tražiti i pisati istinu i biti hrabri“- rekao je Gazdek.
Treba podsjetiti da HND već godinama bilježi sve više slučajeva SLAPP-tužbi, a zbog toga je osnovan i Centar za zaštitu slobode izražavanja, koji okuplja najbolje odvjetnike i odvjetnice specijalizirane za medijsko pravo koji pro bono zastupaju sve članove HND-a suočene sa SLAPP-om.

Broj računa na koji se može uplatiti za pomoć plaćanja sudske presude Davorki Blažević je: HR3523900013199019277.

Hnd / mzz

29.11.2022. u 06:27 • 0 KomentaraPrint#^

DONATORSKA VEČERA ZA ZAKLADU



OBNOVA BAZILIKE I GRADNJA CENTRA

Zaklada za obnovu Bazilike Srca Isusova, Palmotieva 31 u Zagrebu i izgradnju pastoralnog centra "Anamarija Carević" organizira donatorsku večeru u restoranu Globus, Avenija Dubrovnik 15, u srijedu 7. prosinca, s početkom u 19 sati .

Anamarija Carević je bila četrnaestogodišnja djevojčica, koja je poginula pri potresu u stanu na uglu Đorđićeve i Petrinjske, a pripadala je župi Srca Isusova. Anamarije je bila jedina žrtva zagrebačkog potresa koji se dogodio 22. ožujka 2020. u nedjelju iza šest sati ujutro, snagom od 5,1 stupanj po Richteru. Jak potres je tada znatno oštetio kako Baziliku Srca Isusova, tako i više zagrebačkih crkava u užem centru Zagreba.

Minimalna uplata za događaj donatorske večere je 400 kuna, a uključuje večeru i donaciju. Nastupiti će i tamburaški sastav Gazde.
Više informacija i rezervacija u sakristiji Bazilike ( trenutno ulaz iz Draškovićeve 54) ili na:
Telefon: +385 (0)1 210 44 51
E-mail: zupalma@email.t-com.hr


Donacije zakladi "ANAMARIJA CAREVIĆ" mogu se uplatiti na slijedeće podatke
Puno ime: Zaklada za obnovu bazilike i izgradnju pastoralnog centra "Anamarija Carević"
OIB: 91879470475
IBAN: HR7823900011101186505



Unutrašnjost Bazilike Srca Isusova u Zagrebu razrušena potresom

29.11.2022. u 04:48 • 0 KomentaraPrint#^

RASPRAVA O PRIJEDLOGU ETIČKOG KODEKSA SABORSKIH ZASTUPNIKA



NAJSPORNIJE JE PITANJE NADZORA


Prema izvještaju Gong –a, a Gong je organizacija civilnog društva usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture, u Hrvatskom saboru je 24. studenog održana rasprava o prijedlogu Kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru, o kojem je i Gong u rujnu održao okrugli stol. Za razliku od HDZ-a, saborska oporba je ocijenila kako je predloženi kodeks mrtvo slovo na papiru kojim se zadovoljava tek forma i ispunjavaju preporuke GRECO-a. A koliki je interes saborskih zastupnika za ovaj propis, govori činjenica da je na raspravi sudjelovalo samo 11 zastupnika.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković naveo je da u kodeksu nema odredbi o sankcijama jer su zastupnici već pod udarom poslovničkih sankcija u kojima se izriču opomene. Nino Raspudić iz Mosta naveo je kako je taj kodeks za saborske zastupnike potpuno nepotreban i neprihvatljiv jer je redundantan i da se ono što nalaže već nalazi u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i u saborskom Poslovniku. Dalija Orešković iz Centra je pozvala oporbene zastupnike da ne glasaju za ovakav kodeks koji je etički kodeks HDZ-a te da “nema blage veze" s poštovanjem preporuke koju je dao GRECO, budući da će nadzor nad poštivanjem kodeksa provoditi Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, u kojem većinu imaju vladajući.

Upravo je pitanje nadzora provedbe kodeksa najspornije jer i u slučaju Vladinog etičkog kodeksa kojeg je Gong po donošenju kritizirao, državni dužnosnici nadziru sami sebe, umjesto da to čini neovisno tijelo kao što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Također, sporna je i široko postavljena odredba koja se odnosi na zabranu širenja zlonamjernih ili neutemeljenih optužbi protiv drugih zastupnika i drugih osoba te iznošenje laži i insinuacija o privatnom životu drugih zastupnika i članova njihovih obitelji, a koja će redovito dovoditi do ograničenja slobode govora zastupnika. Nadalje, nedostaju odredbe o sankcioniranju pribavljanja osobne ili financijske koristi na štetu javnog interesa, kao što je primanje darova i lobiranje.
Gong je izradio preporuke s ciljem da Hrvatski sabor, ali i jedinice lokalne i regionalne samouprave svojim etičkim kodeksom ispoštuju najviše standarde. Obzirom na visoku percepciju korupcije u Hrvatskoj, kao i nisko povjerenje u institucije, smatramo kako bi dužnosnici trebali pokazali i veću razinu odgovornosti prema javnosti. Nadamo se kako će i Vlada, razmotriti i moguće usvojiti neke od sljedećih preporuka.


Gongove preporuke za etički kodeks su na linku:
https://gong.hr/wp-content/uploads/2022/11/Gongove-preporuke-za-Eticki-kodeks.pdf

29.11.2022. u 03:58 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 28.11.2022.

DRUGA UTAKMICA SKUPINE F : HRVATSKA – KANADA 4:1


IGRA KOJA RAĐA GOLOVE

Odigravanje utakmice u skupini F Hrvatska –Kanada u nedjelju 27. studenog počelo je u 17 sati, na stadionu Khalifa, na način koji se još nije dogodio na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru: u 68 sekundi igre Hrvatska je primila gol od igrača Kanade. Nastala je nevjerica i pitanje kod publike, kao i kod gledatelja u Hrvatskoj - “ Zar su već Kanađani postigli gol”? Da, nije bilo zaleđa! Igrač Dawison zabio je gol nogometašima Hrvatske po svim nogometnim pravilima. Reprezentativci Kanade kratko su slavili, kao i njihovi sretni navijači na tribinama.

I utakmica s reprezentativcima Kanade je nastavljena. I onda počinje nepredviđeno, počinje igra hrvatskih reprezentativaca koja rađa golove. Svaki igrač igra tamo gdje se osjeća najbolje, u okviru plana i ideje igre što je dogovor s izbornikom reprezentacije Zlatkom Dalićem.
Najprije igrač Andrej Kramarić postiže gol za Hrvatsku koji nije priznat, jer je bilo zaleđe. Ali Kramarić nakon toga zabija gol iz igre u 33. minuti. U 44. minuti igre gol za Hrvatsku postiže Marko Livaja. Nakon poluvremena u 70. minuti gol ponovo postiže Andrej Kramarić. Tada izbornik Dalić radi zamjenu igrača pa Kramarić koji je faktički dao tri gola, ali su zbog nogometnih pravila priznata dva, izlazi iz igre. I na samom kraju utakmice tri hrvatska igrača postaju svojevrsni junaci : Petković dolazi do lopte, ali naprijed su na protivničkom terenu već Oršić i Majer, pa Petković dodaje Oršiću, a ovaj mladom Majeru koj zabija četvrti gol. Uskoro je kraj utakmice.

UPITNA BRZINA I IZDRŽLJIVOST U IGRI!

Igra hrvatskih reprezentativaca s Marokom prije nekoliko dana i igra s reprezentativcima Kanade neusporediva je. Hrvati su u utakmiciu imali mnogo sreće jer je rezultat 0:0 zapravo bio tada sretan ishod utakmice za hrvatske reprezentativce.
No do izražaja dolaze nedostaci hrvatskih nogometaša, a to je da večina igrača nije dovoljno brza u trčanju za loptom i da igrači nisu dovoljno izdržljivi. Vidljivo je da je u tom pogledu najspremniji Luka Modrić. On kao profesionalni nogometaš koji igra za Real Madrid u Španjolskoj očito je, ne može si dozvoliti da bude nespreman ni jedne minute. On nije težak, dojam je da je lak je kao pero u igri s loptom, brz , a uz to i izdržljiv, što je sve stvar treninga i ulaganja u sebe kao nogometaša . I kao takav ne pokazuje znakove umora na terenu. Uz Modrića izdržljivost u trčanju pokazali su i Kramarić i Livaja. Jer nogometni travnjak nije potrebno pretrčati nekoliko puta, već je potrebno trčati 90 minuta i ostvariti pobjednički rezultat u golovima.
U posljednjoj utakmici, činjenica je, Dalić je neizdržljivosti igrača doskočio s uvođenjem upravo onih igrača koji su zaslužni za postizanje četvrtog gola. A do gola su došli jer su bili svježi i neumorni i procijenili su da je isplativo trčati na suprotnu stranu nogometnog trena, do protivničkog gola – a rezultat te odluke bio je postignut – četvrti gol.
Više je situacija bilo kada je postojala mogučnost otimanja lopte od kanađana, ali su to hrvatski reprezentativci propuštali, jer nisu toliko brzi i toliko izdržljivi koliko bi takve aktivnosti zahtijevale. I sami su uočili da su kanađani bili fizički spremniji a kao trkači brži.
Nije suvišno ovakvo pitanje: koliko nogometaša izbornika Zlatka Dalića može 100 metara pretrčati za 13.0 ? ( dakle za 13 sekundi)? Vjerojatno samo Luka Modrić. Za rezultat od 13 sekundi na 100 metara potrebna je kondicijska priprema tijela i mišića koji hrvatski nogometaši koji su Kataru, sada nemaju. A kada bi to imali uz individualnu kvalitetu i nogometnu tehniku koju sada imaju – bili bi najozbiljniji kandidati za svjetske nogometne prvake. Mogli bi pobijediti baš svaku nogometnu ekipu.
Margareta Zouhar Zec



28.11.2022. u 08:11 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 25.11.2022.

MOŽEMO MISLI I PREDLAŽE KONSTRUKTIVNO


KADA NIŠTETNOST UGOVORA INA-MOL?

Što radi Možemo hrvatska politička platforma i stranka zelene ljevice?
Ocjena koju Možemo dobiva u anketama ispitivanja javnosti, raste. Na taj način ispitanici potvrđuju da RH ne smije biti društvo jedne stranke, HDZ-a, koji kada se raspravlja ne priznaje da je Partija nalik na socijalističku i komunističku partiju. Ali suvereno odbija amandmane , ideje i inicijative drugih parlamentarnih stranaka u Hrvatskom saboru. A građani su prije 30 godina potvrdili da ne žele jednostranačko društvo. (mzz)





Evo rada političke platforme Možemo, u Hrvatskom saboru, a prema informacijama ih njihova priopćenja koje sam primila.

Nakon što je Gordan Jandroković odredio pauzu u radu Sabora zbog nogometne utakmice koju je reprezentacija Hrvatske igrala s nogometašima Maroka , u srijedu 23. studenog, u Saboru je od kasnog popodneva pa sve do ranojutarnjih sati trajala rasprava o državnom proračunu za 2023. godinu.

Saborski zastupnik Možemo Damir Bakić je pozdravio uvođenje besplatnih školskih obroka. No Možemo podsjeća da su u zadnje dvije godine i saborski zastupnici te stranke tražili da Sabor svakom djetetu u Hrvatskoj omogući besplatan školski obrok.

Sandra Benčić je govorila o nepravednosti poreznog sustava RH, koji znatno više oporezuje rad i potrošnju nego kapital i veliku imovinu.
Možemo se zalaže za prebacivanje poreznog opterećenja s rada i potrošnje na kapital i dohotke od kapitala. Primjer: progresivne porezne stope na ukupne dohotke, bez obzira na to iz kojeg izvora dolaze. Konkretno, ako netko godišnje od rada zaradi X, od rente Y i od kapitala Z, onda se svi njegovi dohotci zbrajaju i određuje se u koji porezni razred ulazi.
Na osnovi toga plaća se razlika poreza i doprinosa za određenu godinu. Dakle oni koji spadaju u niže dohodovne razrede ne plaćaju ništa ili plaćaju vrlo malo, dok oni koji spadaju u više, plaćaju više.

Ivana Kekin je govorila o razlozima generiranja ogromnih dugova u zdravstvu te istakla zanemarivanje primarne zdravstvene zaštite i prevencije u zdravstvu, način na koji se bolnice financiraju (sustav ih praktički potiče da obavljaju nepotrebne pretrage) loše upravljanje uslijed političke podobnosti i korupcije (nekontrolirana potrošnja lijekova, nepotrebne pretrage i slanje pacijenata u vlastite privatne poliklinike)
Možemo je u Saboru predložio više izmjena proračuna, na što je predložio amandmane, a radi se o slijedećem:
„Tražimo : 15,5 milijuna eura za nabavku helikoptera za hitnu helikoptersku medicinsku službu radi brzog prebacivanje žrtava nesreća u bolnice, unutar tzv. zlatnog sata, što je ključno je za spašavanje života i zdravlja unesrećenih.

Zatim , tražimo 15,5 milijuna eura za subvencije građanima za građansku energetiku, točnije za ugradnju sunčanih elektrana i toplinskih pumpi.
To je iznimno važno u vremenu energetske krize i nesigurnosti, te sve očitijih klimatskih promjena. Nužna su hitna i značajna ulaganja u građansku energetiku i obnovljive izvore energije.

Sljedeće, tražimo 22,5 milijuna eura za izgradnju infrastrukture za lokalnu zelenu javnu nabavu, jer bi to potaknulo nabavu lokalnih poljoprivrednih proizvoda za vrtiće, škole, bolnice i druge ustanove.
To bi osiguralo:
• kvalitetnu domaću hranu
• siguran plasman na tržište za lokalne poljoprivrednike
• smanjenje emisija stakleničkih plinova

Sljedeće što tražimo je da se uvrsti u državni proračun 15 milijuna eura više za društveno poticanu stanogradnju. Potrebni iznos bi se dobio smanjenjem sredstava za APN subvencije stambenih kredita.
To tražimo zbog toga što je politika subvencioniranja stambenih kredita pogrešna jer doprinosi povećanju cijena nekretnina te nije dostupna svima koji žele riješiti stambeno pitanje, npr. onima koji su zaposleni ugovorima na određeno vrijeme . A poticana stanogradnja je jeftinija i dostupnija većem broju mladih obitelji.
Zato se zalažemoza gradnju javnih stanova za najam, po uzoru na mnoge europske zemlje i gradove. U brojkama je to ovako: europski prosjek stambenog fonda za najam je 15%, dok je taj udio u Hrvatskoj samo 2% ,u Beču je naprimjer to 60%.

Zatim tražimo 6 milijuna eura više za zaštitu i zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji jer u proračunu nisu vidljiva sredstva kojima se izrijekom provodi Istanbulska konvencija te nisu izdvojena značajnija sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama kao ni sredstva za skloništa i SOS telefone ili prevenciju“ – piše u priopćenju platforme Možemo.

ENERGETSKA POVELJA ŠTETNA ZA RH !

U priopćenju od 24. studenog 2022. Možemo traži da Republika Hrvatska istupi iz Ugovora o energetskoj povelji, koji korporacijama koje se bave proizvodnjom i trgovinom fosilnim gorivima, omogućuje da zbog gubitka dobiti, tuže države koje provode niskougljičnu energetsku strategiju.

„Riječ je o zastarjelom ugovoru koji je iznimno štetan za svaku državu koja želi ispuniti klimatske ciljeve i voditi samostalnu energetsku politiku koja nije podložna interesima velikih korporacija, te je direktno protivan ciljevima Pariškog sporazuma. Iz tog razloga su istupanje iz Ugovora već najavile Njemačka, Francuska, Slovenija, Nizozemska, Španjolska, Poljska i Luksemburg. Važno je imati u vidu da temeljem tog ugovora MOL je 2013. već tužio RH, te im je sud dodijelio odštetu od 184 milijuna dolara.
Zato ćemo u saborsku proceduru ćemo uputiti prijedlog zaključka koji bi Vladu obvezao da
• izađe iz Ugovora o energetskoj povelji
• unutar EU podrži inicijativu da sve članice potpišu međusobni sporazum da neće koristiti klauzule o zaštiti investitora i tužiti jedna drugu na temelju Povelje
• pokrene međunarodnu inicijativu pri UN-u, čija će nositeljica biti RH, kojom će se osigurati da su klimatski ciljevi i Pariški sporazum jači od odredbi bilo kojeg međunarodnog trgovinskog sporazuma koji sadrži klauzule o zaštiti investitora.“

KADA NIŠTETNOST UGOVORA INA-MOL ?

Urša Raukar-Gamulin je premijera Plenkovića pitala zašto već nije i kada planira preko DORH-a pokrenuti postupak utvrđivanja ništetnosti ugovora INA-MOL kojim je INA predana na upravljanje Mađarima. Pozadina tog pitanja je u činjenici da je Ivo Sanader još prije godinu dana pravomoćno osuđen za korupciju upravo u tom slučaju, a predsjednik Vrhovnog suda rekao je da se ništetnost može utvrditi sudskim putem. Premijer Plenković je na je na to važno pitanje odgovorio da će tražiti mišljenja stručnjaka s hrvatskih pravnih fakulteta, uključujući i novo mišljenje DORH-a, "da vidi može li se što učiniti" Zaključiti se može da s obzirom na prošlogodišnju presudu Sanaderu, Vlada je već davno imala priliku pokrenuti proceduru utvrđivanja ništetnosti tog ugovora.

MIGRACIJSKA POLITIKA I INTEGRACIJA

Jelena Miloš je pozvala Vladu RH da izradi novu migracijsku strategiju i plan integracije stranaca u naše društvo. S obzirom na starenje i iseljavanje stanovništva, hrvatsko gospodarstvo bez stranih radnika i radnica ne može funkcionirati te da će proračun, pogotovo za zdravstvo i mirovine biti pod sve većim pritiskom. Ove godine je do 30. rujna, izdano 95.000 dozvola za rad.


U Osijeku se MOŽEMO priprema za mjesne izbore koji će se održati 11.prosinca Pod sloganom "Sve MOŽEMO za naš kvart!" kandidiraju se na listama osječkih gradskih četvrti.

25.11.2022. u 09:45 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.11.2022.

PRVA UTAKMICA HRVATSKE NOGOMETNE REPREZENTACIJE U KATARU



IGRA BEZ ANDRENALINA

Hrvatski nogometni reprezentativci su prvu nogometnu utakmicu na 22.Ssvjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru 23. studenog protiv reprezentacije Maroka, s kojom su zajedno u skupini F odigrali rezultatom 0:0.
Hrvatski reperezentativci igrali su bez nogometne strasti, bez andrenalina koji organizam potiče na borbu i želju za borbom. Igra hrvatskih nogometaša bila je dosadna, bez pravih nogometnih akcija, bez želje da se pobjedi, bez ikakvog napadačkog rizika, bez motivacije da se stvarno odmjeri nogometna kvaliteta s protivničkom reprezentacijom. Bilo je trčanja s obje strane ekipe, ali to nije bio nogomet koji treba krasiti svjetsko nogometno natjecanje. Takva vrsta nogometa ne može biti satisfakcija hrvatskim nogometnim ljubiteljima koji su došli u Katar bodriti reprezentaciju, ne može biti ni zadovoljstvo gledateljima pred TV ekranima.
Hrvatska nogometna reprezentacija koja je došla u Katar, došla je s oreolom viceprvaka svijeta s prošlog nogometnog svjetskog prvenstva. Ali to je bilo prije četiri godine, kvalitete se mijenjaju, fizička priprema igrača je promjenjiva, kao što je promjenjivo i znanje i odluke izbornika, čovjeka koji vodi reprezentaciju. Hrvatski nogometaši svoju prethodnu verificiranu kvalitetu ne mogu sačuvati ne igranjem, ne ulaženjem u vatru nogometne borbe s protivničkim igračima, prije svega zato što im trebaju bodovi. Ovaj nogometni sraz završio je podjelom bodova, marokancima jedan bod, hrvatima jedan bod, ali nogometna igra je bila ispodprosječna.

NOGOMET BEZ ŽARA IGRE
Ono što je ostalo u pamćenju je tek da je žara u nogometnoj igri bilo tek potkraj prvog poluvremena i oko 50. minute drugog poluvremena. Hrvatski nogometni reprezentativci nisu bili ono što jesu, kvalitetni individualci u igri s loptom, i činilo se da oni sebe kao kvalitetu i favorite uopće ne doživljavaju pred marokancima, i takav pristup nisu ni nametali protivničkim igračima. Modrić, kojeg poznaje cijeli svijet kao prvoklasnog nogometaša i koji je kapetan reprezentacije, nije ovoga puta bio nimalo ono što u stvari on je, nije to bio ni mladi Sossa, nisu to bili ni ostali. Nisu stvarali nikakav pritisak protivničkim igračima loptom.
Zar je u hrvatskim igračima vladala nelagoda i strah – što će se dogoditi? Ta dogoditi će se ono što se mora dogoditi gol nama ili njima. Igra ogleda je izostala. Ta nema straha, Saudijska Arabija je pobijedila Argentinu sa 2: 1. Taj je rezultat bio poznat i prije nogometne utakmice Hrvatska - Maroko Pa što? To je svjetsko nogometno prvenstvo. Hrvati su kalkulirali, igrali su rezervirano, razočarali hrvatske navijače i u Kataru i u Hrvatskoj, posebno one koji su uzeli dva sata pauze usred posla, da bi gledali utakmicu. A koliko je nogomet zapravo zanimljiva i nepredvidiva igra svjedoči i rezultat iz igre Japan – Njemačka, a rezultat 2:1 . za Japan kao i Španjolska –Kostarika 7:0 .
U svakom napadu, očekivala je hrvatska nogometna publika, lopta ispucana od reprezentativaca trebala je tražiti put do protivničkog gola. Ali to nije bilo tako, čak što više hrvatski nogometaši su si dozvolili nekoliko puta vratiti loptu hrvatskom golmanu, da bi izbjegli nogometnu akciju. Široka i dugačka međusobna dodavanja pucajući loptu prema natrag, a ne prema naprijed, što su školski primjeri učenja nogometa, također su bila dio nogometne igre hrvata s Marokom. Hrvatski reprezentativci igrali su rezervirano, blijedo, bez akcije, bez rizika. Izjave na press konferencijama i prije i neposredno prije utakmice „da će dati sve od sebe na Svjetskom nogometnom prvanstvu “ za prvu utakmicu u skupini su bile obična neistina.

ZAŠTO PONIZNOST I SKROMNOST?

No treba reći još jedan detalj: Od nekog vremena nogometni izbornik Zlatko Dalić počeo je upotrebljavati, opisujući nogometne reprezentativce i reprezentaciju riječi - ponizni i skromni .Tko razmišlja o izrečenom mogao je uočiti da za te dvije riječi u nogometu , hoćemo li iskreno i istinito, nema mjesta. Jer poniznost je skrušeno ponašanje u odnosu na druge. Poniznost je riječ koja dolazi iz religiozng konteksta gdje značiti priznavanje neznatnosti osobe u odnosu na Boga. Tu se uzimaju u obzir vlastiti nedostaci, a prihvaća se milost samoga Boga. Ima li zato ikakve veze nogomet s poiniznošću? Očito u hrvatskom primjeru ima, jer poniznost je tako postala jaka da su reprezentativci ostali bez potrebne nogometne agresivnosti koju proizvodi andrenalin, koji je inače hornon.
A skromnost je karakteristika osobe koja ne smatra da je bolja ili vrednija od drugih ljudi.
Znači i ova druga riječ je opet pogrešna – u odnosu na nogometne reprezentativce, kojima treba opis snage, kolektivne nadmoći, superiornosti i iskazivanje nogometne kvalitete u igri do postizanja nogometnih golova koji vrednuju igru reprezentacije
.

Maragreta Zouhar Zec


Maskota 22. Svjetskog prvenstva u Kataru 2022.

24.11.2022. u 06:31 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.11.2022.

KLASTERI – SUSRET REGIJA



KAKO DA KLASTERI POTIČU BOLJE POLITIKE RAZVOJA?





Europska komisija (EK) i Europsko udruženje razvojnih agencija (EURADA), u suradnji s Europskom platformom za suradnju klastera, EUROPEAN CLUSTER COLLABORATION PLATFORM (ECCP) organiziraju radionicu 29. i 30. studenog u Zagrebu na kojoj će istražiti kako bi klasteri, agencije za regionalni razvoj i drugi akteri mogli poticati jaču suradnju u provedbi regionalnih politika i nacionalne politike gospodarskog razvoja, posebno u svrhu daljnjeg promicanja digitalne transformacije i međuregionalne suradnje u Hrvatskoj.
Cilj događaja bit će olakšati provedbu dobre prakse u kojoj klasteri igraju aktivnu ulogu u regionalnim gospodarstvima i pokretači su gospodarske tranzicije te kako stvoriti i promicati suradnju između klastera i regionalnih dionika za industrijski razvoj regija.

Događaj ima za cilj okupiti oko 100 predstavnika agencija za regionalni razvoj, dio ili izvan mreže EURADA-e, organizacija klastera, nacionalnih javnih tijela, tvrtki, Enterprise Europe Networka i drugih organizacija za potporu poslovanju iz država članica i regija EU-a. Očekuje se sudjelovanje širokog spektra aktera gospodarskog razvoja, uključujući financijske posrednike, klastere, inovacijska središta, industrijska udruženja, investitore, poslovne anđele, platforme za grupno financiranje i druge.
Regije EU-a moraju biti sposobne natjecati se s drugim naprednijim gospodarstvima i gospodarstvima u nastajanju u gospodarskom i društvenom okruženju koje se brzo mijenja, posebno u razdoblju oporavka nakon Covid-19. Lokacija je posebno važna za klastere. Lakše se razvijaju u urbanim i regionalnim ekosustavima s povoljnim administrativnim i regulatornim okruženjem te pristupom kvalificiranoj radnoj snazi, tržištima te uslugama financijske i poslovne podrške.
Ono što je doista važno jest uključenost klastera u regionalno gospodarsko upravljanje, osmišljavanje i provedbu politika na regionalnoj razini.
Regionalne vlasti trebaju poznavati svoje klastere i razumjeti kako mogu oblikovati, poboljšati i učinkovito pomoći u osmišljavanju i provedbi politika regionalnog razvoja. S druge strane, klasterske organizacije i njihove članice trebaju poduzimati akcije i provoditi projekte koji su relevantni za gospodarski razvoj njihovih lokalnih zajednica. Oni bi se trebali uključiti u suradnju s drugim europskim klasterima u istim ili srodnim gospodarskim aktivnostima i tako nadopuniti regionalnu imovinu i ojačati kapacitete za vođenje zelene tranzicije, ubrzati digitalnu tranziciju i izgraditi otpornost.

Bit će organizirano 15 regionalnih radionica u regijama EU-a koje su izrazile interes za domaćinstvo događanja 2022.-23. u sklopu ciklusa „Klasteri susreću regije“.
Ove će radionice okupiti klastere i kreatore politika na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi jedni od drugih učili kako bolje koristiti klastere za jačanje industrijskih ekosustava, služenje nacionalnom/regionalnom gospodarskom razvoju i povezivanje s drugim regijama sa sličnim tranzicijskim izazovima.
Radionica se održava u okviru AGORADE+, jednog od četiri glavna EURADA-ina godišnja događaja, koji se obično održava u jesen u regiji jedne od članica udruge. Po prvi put od osnutka, sve članice EURADA-e u jednoj zemlji bit će domaćini ovogodišnjeg događaja pod vodstvom SIMORE – Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Događaj suorganiziraju DURA – Dubrovačka razvojna agencija, ZARA – Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, ZADRA NOVA – Razvojna agencija Zadarske županije, uz potporu ZICER – Zagrebačkog inovacijskog centra.

HRVATSKI KLASTERI KONKURENTNOSTI
Hrvatska bilježi pojačani gospodarski rast u posljednjih nekoliko godina, počevši od 2015. potaknut povećanjem izvoza. Prednosti ovog rasta iskazale su se kroz poboljšani životni standard koji je dosegao 65,2 % u usporedbi s prosjekom EU-a u 2019. U 2021. BDP je porastao za 5,7 % i predviđa se rast od 3,7 % u 2022. iako brojke o rastu otkrivaju sve veći nerazmjer između regije glavnog grada i ostatka zemlje.
Nacionalna strategija razvoja Republike Hrvatske predviđa da će država svoj razvoj temeljiti na povećanju produktivnosti u privatnom i javnom sektoru, na stvaranju i implementaciji znanja i poticanju ulaganja, te na korištenju inovacija i novih tehnologije. Prerađivačka industrija je, primjerice, u 2021. godini ostvarila rast od 6,2 posto, a najveći utjecaj vidljiv je u proizvodnji električne energije, metaloprerađivačkoj industriji i prehrambenoj industriji. Drugi jaki sektori uključuju turizam, trgovinu, poljoprivredu, tekstil, preradu drva, građevinarstvo i ICT.
Zbog toga je Ministarstvo gospodarstva pokrenulo inicijativu za hrvatske klastere konkurentnosti u sektorima kao što su drvni, automobilski, prehrambeni, tekstilni, kožarski i obućarski, ICT, obrana, građevinarstvo, CCI i znanost.
Strateški položaj Hrvatske omogućio je suradnju sa svim susjednim zemljama na mnogim prekograničnim, međuregionalnim i transnacionalnim projektima. Ove inicijative nastoje smanjiti prekogranične prepreke za poduzeća, riješiti zajedničke izazove, potaknuti istraživanje i inovacije, smanjiti zagađenje okoliša, iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta, stvoriti integraciju prekograničnih tržišta rada koja potiču suradnju između obrazovnih institucija i još mnogo toga. Postoje uspostavljene suradnje s Italijom i Slovenijom, kao i s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (koje nisu dio EU).
Brojni su primjeri prekogranične suradnje u kojima Hrvatska sudjeluje, poput Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska i Programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska.

Hrvatska također sudjeluje u transnacionalnim projektima kao što su Interreg Central Europe, Interreg Danube i Interreg EURO-Med te međuregionalnim programima Interreg Europe i URBACT. Teme koje se obrađuju uključuju, između ostalog, očuvanje bioraznolikosti, urbanu mobilnost bez ugljika, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkurentnost malih i srednjih poduzeća, klimatske promjene, kulturu i održivi turizam, kružno gospodarstvo, istraživanje i inovacijske kapacitete.

Izvor: clustercollaboration.eu

23.11.2022. u 06:26 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 21.11.2022.

SVJETSKI DAN DJETETA


NAGRADE ZA POTICANJE INTEGRACIJE DJECE U DRUŠTVO


Velika Gorica je bila domaćin 8. svečane sjednice Vijeća za djecu, koja je održana u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta povodom Svjetskog dana djece 20. studenog . Tom su prilikom uručene i prigodne nagrade. Nagradu za životno djelo dobila je Senka Klarić, upraviteljica Zaklade "Vaša pošta", koja se više od 10 godina bavi volonterskim radom u vidu podrške djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi.
Godišnju nagradu za promicanje prava djeteta dobile su učenice prvih razreda srednje škole - Ljubica Marković, Klara Malčić, Ena Mikel i Magdalena Grgić.
One su kao učenice 8. razreda OŠ Zdenka Turkovića u Kutjevu, uz podršku škole i romske zajednice, izradile dvojezičnu slikovnicu na hrvatskom i romskom jeziku. Tema slikovnice je romski dječak kojemu se djeca rugaju jer jednog dana želi postati liječnik.
Time su poslale poruku o važnosti izgradnje i očuvanju društva slobodnog od predrasuda te da se snovi mogu ostvariti.

Nagradu su dobile i Sabina Lončar, Suzana Rešetar i Marica Mikulić, članice Udruge obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom "Sjena" iz Zagreba, ali koja u članstvo prima osobe s invaliditetom iz cijele Hrvatske koje su nesebičnim djelovanjem i aktivnostima dale poseban doprinos u ostvarivanju prava djece s teškoćama u razvoju.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji je sudjelovao u događaju je istaknuo da su nagradom obuhvaćeni učenici koji svojim idejama žele pomoći da se njihovi vršnjaci što bolje integriraju u društvo, te članovi udruge "Sjena" koja promovira prava djece s teškoćama u razvoju, a na čiju su inicijativu ove godine treći put izmijenili Zakon o socijalnoj skrbi.Ministar je istakao kako je Vladi važno da ima članove u Vijeću za djecu, ali i brojne dionike kroz civilni sektor da budu zajedno u kreiranju politika.
„Od sljedećeg polugodišta uvodi se besplatan školski obrok za svu djecu u osnovnim školama, a u kontinuitetu se radi i na jačanju kapaciteta za smještaj djece u vrtiću.
Potpomažemo rad gradova i općina da zaista dosegnemo standard da svako dijete bude obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem. Nedavno je podijeljeno preko 250 ugovora kako bi se pojačali kapaciteti u vrtićima i izgradili novi", rekao je ministar.

Ministar je najavio da od početka 2023. godine Ministarstvo osniva Obiteljski centar koji će biti izdvojen iz postojećih centara za socijalnu skrb jer je cilj trajno stvoriti jaku ustanovu koja će biti potpora svim obiteljima, kroz postupanja i savjetodavne usluge, istaknuo je i Informirao da je očinski dopust iskoristilo njih 6000 te rekao je da je ta brojka za početak pozitivna stvar s obzirom da je to pravo tek uvedeno, te pozvao i druge očeve da iskoriste očinski dopust. Prema riječima ministra Piletića, intencija je Vlade da sve naknade, koju mogu, povećaju, te da se za stavke koje su tiču zaštite obitelji i demografske politike uvijek mora naći novca u proračunu.




Svjetski dan djeteta je ustanovljen 1954. kao Svjetski dan djeteta i obilježava se 20. studenog svake godine kako bi se promicalo međunarodno zajedništvo, svijest o zajedništvu među djecom diljem svijeta te da bi se poboljšala dobrobit djece.
Opća skupština UN-a usvojila je Deklaraciju o pravima djeteta 20. studenog 1959. godine. Istog je datuma 1989. Opća skupština UN-a usvojila Konvenciju o pravima djeteta.
Od 1990. Svjetski dan djeteta također obilježava godišnjicu datuma kada je Opća skupština UN-a usvojila i Deklaraciju i Konvenciju o pravima djece.


21.11.2022. u 21:35 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.11.2022.

VUKOVAR 2022.



DANI SJEĆANJA NA ŽRTVE VUKOVARA

Tugujemo. Tuguje cijela Hrvatska. Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studeni. Prije 31 godinu, grad su oružjem osvojili neprijatelji, željni hrvatske zemlje i hrvatskog teritorija. Od grada Vukovara su tada razornim oružjem učinili ruševinu. S civilima su postupali brutalno, ne držeći se nikakvih konvencija.
A neprijateljI su bili susjedi, Srbi i oni koji su živjeli u Vukovaru i oni koji su iz Srbije došli u punoj ratnoj spremi, u formaciji slavne Jugoslavenske Narodne Armije, slavne po bojevoj spremnosti i po kvaliteti naoružanja, bila je to armija po snazi visoko rangirana u svijetu. I sada je to oružje okrenula protiv Hrvata u Hrvatskoj. Hrvatska je željela biti svoja i samostalna država. I nakon opredjeljena i izglasavanja samostalnosti države, nastale su srpske ratne provaokacije po Hrvatskoj i rat .
Bitka za Vukovar smatra se u povijesti Domovinskoga rata najkrvavijom bitkom. Opsada grada trajala je 87 dana, a Vukovar nije imao opskrbu strujom i vodom 56 dana. Početkom se smatra 24. kolovoz 1991. kada su hrvatske snage srušile dva zrakoplova JNA koji su mitraljirali silos Đergaj. Grad Vukovar branilo je 1 800 branitelja ustrojeno u 204. brigadu Hrvatske vojske, s dobrovoljcima koji su došli iz mnogih gradova Hrvatske, Varaždina, Rijeke, Dubrovnika,Zadra itd. a JNA je imala novosadski korpus, oklopnu mehaniziranu brigadu, jedinice teritorijalne obrane Srbije, te paravojne četničke formacije iz Srbije i Hrvatske te jedinice pobunjenih Srba.
Život u razrušenom gradu bio je iznimno težak odraslima, a posebno djeci. Vukovarci su tjednima bili u podrumima i skloništima. Vukovarska bolnica je bila teško oštećena granatiranjem i bombardiranjem pa su ranjenici zbrinjavani u podrumu. U tim teškim danima ratne opsade u bolnici je rođeno 16 -tero djece.

VUKOVARSKA BOLNICA

Ove godine, u 31. godini od stradanja Vukovara, 21. ožujka umrla je dr. Vesna Bosanac (73) koja je bila ravnateljica opće bolnice Vukovar u vrijeme ratne opsade grada Vukovara. Bila je specijalistica pedijatrije i junakinja Domovinskog rata. Kao ravnateljica vukovarske bolnice u najtežim ratnim trenucima grada Vukovara postala je simbolom junaštva, hrabrosti i čovječnosti. Postala je ravnateljica bolnice u srpnju 1991. Organizirala je bolnicu za rad u ratnim uvjetima.
Kroz bolnicu je prošlo dvije i pol tisuće ranjenika, bez obzira na nacionalnost. Tisuću ranjenika je bilo podvrgnuto teškim operacijama. Dr. Bosanac je u bolnici ostala do samog pada Vukovara te je nakon toga bila zatočena i kasnije puštena. Najveći organizirani i masovni zločin u Vukovaru, dogodio se nad ranjenicima iz bolnice. Prema naredbi oficira JNA Veselina Šljivančanina iz Vukovarske bolnice odvezeno je 450 ranjenika i civila. U noći od 20.na 21. studeni 1991. ranjenici su odvezeni na farmu Ovčara gdje su pogubljeni.
Hrvatska liječnička komora odlikovala je medaljom časti 43 liječnika i medicinskog osoblja koji su radili u vukovarskoj bnolnici u vrijeme ratne opsade Vukovara. Ali još priznanje nisu primili sa nivoa Hrvatske države. A takvo priznanje, lječnicima i bolničkom osoblju za rad u ratnim uvjetima, najvišeg reda, pripada.
U Vukovaru je ranjeno 1219 branitelja i civila. Oko 2 717 hrvatskih branitelja i civila ubijeno je i poginulo u agresiji na Vukovar . U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7 000 zarobljenika, protjerano je 22 000 Hrvata i nesrba iz Vukovara nakon pada grada Vukovara u agresorske ruke. Vukovarci su bili smješteni po Hrvatskoj na 56o lokacija. Mnogi su otišli k rodbini u zemlje diljem svijeta. Mnogi poginuli su i nestali. Rodbina ih traži 31. godinu. Pretužno za njih, ali politički netaktično od onih koji u traženju otkrivanja nestalih - šute.
Na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara osim predsjednika, premijera i dužnosnika RH pijetet je u Vukovaru iskazala i podpredsjednica srpske nacionalnosti u Vladi Andreja Plenkovioća Anja Šimpraga te izjavila da je potrebno da u Vukovaru započne život Hrvata i Srba tako da ne samo da žive jedni pored drugih, već da žive jedni s drugima.

DANI SJEĆANJA OD 11. DO 20 STUDENOG

Vukovar je u ustavnopravni poredak RH vraćen Mirnom reintegracijom na temelju Erdutskog sporazuma 15. siječnja 1998. godine.
Dani sjećanja na žrtvu Vukovara, obilježavaju se u Vukovaru od 11. studenog do 20. studenog ove godine. Prvih sedam dana posvećeno je kulturnom obilježavanju kroz održavanje tribina, okruglih stolova, predstavljanje novih knjiga na temu vukovarskih ratnih događanjka, kao i izlozbi u Gradskom muzeju dok je obilježavanje od 18.11. posvećeno sjećanju na ratna događanja kroz posjećivanje i hodnju do mjesta stradanja , te slavljenje misnih slavlja za duše stradalih.
Tako je osmišljen program za žrtve masovne grobnice na Ovčari, u dvorištu Veleprometa, u Borovo Comercu, na farmi Lovas, te na obali Dunava u Borovu selu.
Ove godine je predviđeno paljenje svijeća u svakom gradu u ulici Grada Vukovara ili u glavnoj ulici, pod nazivom “I U MOM GRADU VUKOVAR SVIJETLI” .

ŽRTVE U ŠKABRNJI

Istoga dana kada je Vukovar osvojen od agresora 18.11. 1991., u Škabrnji, selu u Zadarskom zaleđu, pobunjeni Srbi i JNA počinili su masakr nad 26 vojnika i 58 civila hrvatske nacionalnosti.
Škabrnju su povodom Dana sjećanja posjetili i predsjednik RH i premijer RH sa ostalim hrvatskim dužnosnicima te položili vijence i svijeće na spomenik žrtava te iskazali poštovanje koje stradali u maskru zaslužuju

Margareta Zouhar Zec

18.11.2022. u 19:30 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.11.2022.

ŠPANJOLSKI KRALJ I KRALJICA NA POZIV PREDSJEDNIKA POSJETILI HRVATSKU



30 GODINA OD USPOSTAVE DIPLOMATSKIH ODNOSA

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je 16. studenog u dvodnevni službeni posjet Republici Hrvatskoj španjolskog kralja Filipom VI. I njegovu suprugu kraljicu Leticiju.
Nakon svečanog dočeka u Uredu Predsjednika Republike, predsjednik Milanović i njegova supruga prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, kao domaćini, razgovarali su s kraljem Filipom VI. i kraljicom Leticijom, a potom je održan bilateralni sastanak dvaju izaslanstava. Na sastanku je izraženo zadovoljstvo bilateralnim odnosima Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, koje su dvije prijateljske i savezničke zemlje, članice Europske unije i NATO-a. Njegovo Veličanstvo Kralj Filip VI. i predsjednik Milanović osvrnuli su se i na blisku znanstvenu suradnju dviju zemalja koja je posebno obilježena zajedničkim partnerstvom u projektu DONES. ( Hrvatski dio se odvija u istraživačkom institutu Ruđer Bošković.) Tema sastanka je bila europskim i globalna sigurnosna kriza .
Posjet španjolskog kralja Filip VI. i kraljice Leticija prvi je službeni posjet španjolskih monarha Hrvatskoj a koji dolazi nakon što je 2021. godine predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sanchez bio u Zagrebu, kao prvi premijer u službenoj posjeti Hrvatskoj.Španjolski kralj i kraljica u službeni posjet Hrvatskoj stigli su u godini kada se obilježava 30. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, a s ciljem potvrde izuzetno dobrih međudržavnih odnosa te davanja poticaja za njihov daljnji razvoj.
Nakon sastanka u Uredu predsjednika Republike, španjolski kraljevski par kralj Filip VI. i kraljica Leticija te predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović I supruga Sanja, položili su vijenac na Spomenik domovini, središnji hrvatski spomenik žrtvama i pobjedi u Domovinskom ratu.


Španjolski kralj i kraljica sa domaćinima predsjednikom RH Milanovićem i suprugom.
Fotka : Ured

Domaćini , predsjednik RH Milanović i supruga prof. dr. Musić Milanović priredili su svečanu večeru u Uredu predsjednika RH u čast kraljevskog para iz prijateljske Španjolske gdje su razmijenili prigodne zdravice.

U poslijepodnevnim satima 17. studenog premijer Vlade Andrej Plenković primit će kralja Španjolske, Filipa VI sa suprugom, kraljicom Leticijom.

17.11.2022. u 10:39 • 0 KomentaraPrint#^

BIRN - NOVINARI ISTRAŽILI I DOKUMENTIRALI 71 GRUPU I ORGANIZACIJU U ŠEST ZEMALJA


DJELOVANJE DESNIČARSKIH I EKSTREMISTIČKIH ORGANIZACIJA
NARUŠAVA IZGRADNJU STABILNOG DRUŠTVA


Karta, zajednički rad BIRN-a balkanskih nezavisnih istraživačkih novinara, predstavljena je na konferenciji u Sarajevu 16. studenog pod nazivom "Ekstremni desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička potpora“.
Baza podataka, karta, dokumentira formalne i neformalne ekstremističke i krajnje desničarske skupine i organizacije. Takvih je 21 u Bosni i Hercegovini, 20 u Srbiji, 11 u Sjevernoj Makedoniji, osam na Kosovu, sedam u Crnoj Gori i četiri u Albaniji. Ukupno ih je sada 71.

Interaktivna mapa , sadrži pojedinosti o njihovim članovima, uključujući imena i nadimke, kao i njihov službeni status i aktivnosti, izvore financiranja i povezanosti s drugim organizacijama. Također uključuje detalje sudskih slučajeva u kojima su se pojavili članovi organizacija.
Direktor BIRN-a Bosne i Hercegovine Denis Džidić rekao je da podaci prikazani na interaktivnoj mapi javnosti pružaju više informacija o krajnje desničarskim i ekstremističkim organizacijama i potencijalnim prijetnjama.

“Prvi put u povijesti imamo kartu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim skupinama u cijeloj regiji”, rekao je Džidić. “Njihovo djelovanje narušava proces izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se svakodnevno borimo. Stoga nam je važno da ova karta bude izvor informacija koji će prepoznati sve prijetnje koje takve organizacije i skupine mogu stvoriti”.Pojasnio je da je BiH svojom nacionalnom Strategijom za prevenciju i borbu protiv terorizma „konačno prepoznala prijetnju od krajnje desničarskih i ekstremističkih skupina. Time je izvješćivanje o aktivnostima takvih organizacija i skupina još važnije“ rekao je.
Uspoređivanje baze podataka karte trajalo je nekoliko mjeseci. Proces koji je bio kompliciran radi činjenice da većina tih organizacija i grupa nije registrirana i da se njihove aktivnosti mogu pratiti samo online. Karta je trenutno dostupna na engleskom jeziku, ali će uskoro biti objavljena na lokalnim jezicima uključenih zemalja. Također će se ažurirati kada se osnuju nove organizacije i grupe i kada se pojave novi krajnje desničarski ili ekstremistički aktivisti.

“Jedna od naših stalnih misija je doprinijeti slobodnijem i sigurnijem svijetu. Stvaranjem temeljito provjerenog i istraženog alata za borbu protiv stalne prijetnje krajnje desničarskih i ekstremističkih skupina, posebno na Balkanu, želimo što više doprinijeti tim nastojanjima”, pojasnio je Džidić.
Interaktivna karta nastala je u sklopu projekta pod nazivom „Budućnost ekstremizma na Zapadnom Balkanu“ koji financira Vlada Kraljevine Nizozemske. Tijekom trajanja projekta objavljeno je nekoliko studija i analiza o krajnje desničarskim i ekstremističkim skupinama u regiji, kao i niz članaka o suđenjima za terorizam u zemljama Zapadnog Balkana.

Izvor Internet stranica BIRN

17.11.2022. u 09:34 • 0 KomentaraPrint#^

ZA SCHENGEN SPREMNA HRVATSKA, BUGARSKA I RUMUNJSKA - ali čeka se zadnja riječ Vijeća EU 8.12.



MISIJA U LISTOPADU POTVRDILA SPREMNOST BUGARSKE I RUMUNJSKE





Ylva Johansson povjerenica za unutarnje poslove Europske komisije

Ylva Johansson povjerenica EK za unutarnje poslove u Bruxellesu je 16. studenog govoreći novinarima o skorom primanju u Schengen rekla da predstavlja Komunikaciju o jačem Schengenu uz puno sudjelovanje Bugarske, Rumunjske i Hrvatske.
„Schengen je jedno od najvećih postignuća EU. Te veze razvijaju unutarnje tržište, rastu gospodarstva. Schengen povećava životni standard ljudi – čisto i jednostavno. 22 države članice i 4 pridružene zemlje su u Schengenu. Sada je vrijeme da uključite još tri. Krajnje je vrijeme za dobrodošlicu! Krajnje je vrijeme da se kaže Dobre došli! (bugarski) Dobrodošli! (Hrvatski) Bine ai venit! (rumunjski)

Schengen je Europa. Ove tri države članice zaslužuju se osjećati potpuno Europljanima.
Da biste imali privilegiju biti članom, obvezuju vas pravne stečevine Concil-a. Što uključuje uvjete kao što su:
1.Učinkovito upravljanje vanjskim granicama
2.Jedinstvene šengenske vize
3.Suradnja s policijom u drugim zemljama
4.Povezivanje s informacijskim sustavima, poput Schengenskog informacijskog sustava
I sve to kako bi se održala sigurnost unutar područja iu skladu s temeljnim pravima.
Bugarska, Rumunjska i Hrvatska snažno su dokazale da su ispunile sve te uvjete.Imaju alate, strukture i procedure za upravljanje vanjskim granicama, uključujući moguće sigurnosne prijetnje.
Imaju visoko obučeno i predano osoblje, najsuvremeniju infrastrukturu i znanje.
Bugarska i Rumunjska pozvale su prošli mjesec misiju za utvrđivanje činjenica sa 17 stručnjaka iz država članica zajedno sa stručnjacima iz Komisije te iz naših agencija Frontex, Europol i Agencija za temeljna prava. Procijenili su razvoj pravnog okvira, upravljanja i alata za učinkovito upravljanje schengenskim područjem.
Ovo je bio odgovor na neka preostala pitanja nekih država članica. Ova misija ne samo da je ocijenjena vrlo pozitivno, nego je također potvrdila spremnost dviju zemalja za pridruživanje Schengenu. Pojačali su primjenu pravne stečevine.


Za Hrvatsku želim naglasiti da je još prošle godine bila prva država članica koja je uspostavila neovisni nadzorni mehanizam koji jamči zaštitu temeljnih prava na vanjskim granicama.Prije samo dva tjedna hrvatska Vlada potpisala je sporazum o obnovi i jačanju ovog mehanizma.
Dugo se čekalo, rekla bih i predugo. Očekivanja su velika, s pravom - od vlasti, a najmanje od građana.
Europski parlament usvojio je nekoliko rezolucija za podršku proširenju. Ogromnom većinom glasova za podršku.
Sada češko predsjedništvo planira to staviti na dnevni red Vijeća za unutarnje poslove 8. prosinca.



Ovo će biti istinski europska odluka. Schengen je preživio turbulencije posljednjih godina.
Ti su izazovi prevladani zahvaljujući zajedničkom europskom duhu. I taj se duh mora nastaviti – u našem modernom svijetu.
Danas je Schengen nešto sasvim drugačije nego kad je nastao. Uskoro ćemo uvesti međusobno povezane informatičke sustave velikih razmjera, VISA informacijski sustav, Schengenski informacijski sustav, imamo Europol, imamo Frontex.A ovo je potrebno: moramo imati pametnu, jaku i međusobno povezanu kontrolu na našim vanjskim granicama. I intenzivna suradnja između agencija za provođenje zakona i vlasti.
Bugarska, Rumunjska i Hrvatska spremne su se pridružiti, a moram reći da je Europska unija spremna dočekati.
Očekujem da MS donese ovu važnu, povijesnu, pozitivnu odluku. Trenutak velikog ponosa za građane ovih zemalja. I što je najvažnije odluka u interesu svih nas.



Ylva Johansson povjerenica EK za unutarnje poslove „Schengen je najveće područje slobodnog kretanja na svijetu. 3,5 milijuna ljudi prelazi granice svaki dan - zbog posla, studija, zadovoljstva. Jedna trećina stanovništva EU živi u pograničnim regijama. Svake godine ima 24 milijuna poslovnih putovanja, a putnici ostvaruju 1,25 milijardi putovanja u tom području godišnje.
420 milijuna diljem kontinenta povezano je u području slobodnog kretanja.“

17.11.2022. u 06:55 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 15.11.2022.

VIJEĆE EU POKREĆE MISIJU ZA POTPORU UKRAJINI


NA VIŠE LOKACIJA NA PODRUČJU
DRŽAVA ČLANICA EU





Vijeće EU 15. studenog 2022. u priopćenju za medije informira da pokreće misiju Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) kako bi se nastavila pružati potpora Ukrajini u borbi protiv ruskog agresivnog rata koji je u tijeku.
Cilj je misije, koja je formalno uspostavljena 17. listopada 2022., ojačati vojnu sposobnost ukrajinskih oružanih snaga kako bi im se omogućilo da brane teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i štite civilno stanovništvo.
Misija EUMAM Ukraine ima neizvršni mandat za pružanje individualnog, kolektivnog i specijaliziranog osposobljavanja za do 15 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga na više lokacija na državnom području država članica EU-a.

Zapovjednik misije bit će direktor Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC), viceadmiral Herve Blejean.
Nadalje, Vijeće je donijelo mjeru pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u vrijednosti od 16 milijuna eura za potporu izgradnji kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga putem misije EUMAM Ukraine. Misija EUMAM Ukraine i mjera pomoći osmišljene su na temelju operativnih zahtjeva Ukrajine te će se njima financirati:
• opskrba, od strane država članica EU-a, streljivom, vojnom opremom i platformama namijenjenima za primjenu smrtonosne sile
• prijevoz, čuvanje, održavanje i popravak opreme koja se financira u okviru mjere pomoći.
Mjera pomoći trajat će 24 mjeseca i njome se dopunjuju uzastopni doprinosi EU-a Ukrajini u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći, koji sada iznose više od 3,1 milijarde eura.
Europska unija ponovno ističe svoju potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i njezino legitimno pravo na obranu od ruske agresije. EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i nastavit će pružati vojnu, gospodarsku, socijalnu i financijsku potporu dok god to bude potrebno.

KONTEKST
Vijeće je 17. listopada 2022. donijelo odluku o uspostavi misije EUMAM Ukrajine s početnim trajanjem od dvije godine. Misija je izravan odgovor na zahtjev Ukrajine za potporu upućen visokom predstavniku 30. rujna ove godine.
Njome se namjerava osigurati individualno, kolektivno i specijalizirano osposobljavanje ukrajinskim oružanim snagama, kao i koordinaciju i sinkronizaciju aktivnosti država članica koje pružaju osposobljavanje.
Europski instrument mirovne pomoći uspostavljen je u ožujku 2021. kako bi se financirala sva djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u vojnom i obrambenom području, u cilju sprečavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Europski instrument mirovne pomoći posebice omogućuje EU-u da financira djelovanja osmišljena za jačanje kapaciteta zemalja koje nisu države članice EU-a te regionalnih i međunarodnih organizacija u vezi s vojnim i obrambenim pitanjima.

Dogovori o prethodnim mjerama pomoći za Ukrajinu u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći postignuti su 28. veljače, 23. ožujka, 13. travnja, 23. svibnja, 21. srpnja i 17. listopada 2022.


15.11.2022. u 21:43 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 14.11.2022.

ULAGANJE U JADRANSKU I KONTINENTALNU HRVATSKU


OTVOREN NATJEČAJ ZA ULAGANJE U NAVODNJAVANJE




Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu traje od 11. studenog 2022. godine do 29. prosinca 2022. godine.
Od 63,5 milijuna kuna osiguranih za provedbu Natječaja, 19 milijuna kuna je predviđeno za ulaganja u Jadransku Hrvatsku te 44,5 milijuna kuna za ulaganja u kontinentalni dio Hrvatske,
informacija je iz priopćenja Ministarstva poljoprivrede.
Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija. Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava sufinanciranjem ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu, čime se uz učinkovito korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša doprinosi otpornom i održivom razvoju gospodarstava.

Do sada je iz Programa ruralnog razvoja odobreno 789 milijuna kuna potpore za 19 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara u okviru operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“. Na posljednjim natječajima u sklopu tipa operacije 4.1.1., koji su se odnosili na podizanje novih ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada odnosno vinograda, bili su prihvatljivi troškovi sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima te oprema za navodnjavanje. Projekti koji su uključivali navodnjavanje imali su prednost pri odabiru te je ukupno do sada za takve projekte odobrena potpora u iznosu od gotovo 86 milijuna kuna.

U cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, intervencijama iz Strateškog plana RH do 2027. sufinanciraju se ulaganja usmjerena ka navodnjavanju poljoprivrednih površina, za što je u okviru intervencije 74.01.“Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ osigurano 72,3 milijuna eura.



VEĆA PREPOZNATLJIVOST PROIZVODA
S OZNAKOM „DOKAZANA KVALITETA“


Objavljene su Izmjene i dopune Pravilnika o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“ (NN 128/22) kojima sektori proizvodnje i prerade gljiva, proizvodnje i prerade žitarica te proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala postaju prihvatljivi za ulazak u predmetni sustav. Omogućeno je i označavanja proizvoda koji se koristi kao sastojak u prerađevinama npr. jabuke s oznakom „Dokazana kvaliteta“ u soku od jabuke.
Ova izmjena doprinijet će još većoj zainteresiranosti za predmetni sustav od strane proizvođača, a potrošač će dodatno biti informiran o činjenici da proizvod sadrži sastojak koji ima dodanu vrijednost.
Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo je nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a naglasak sustava je na označavanju proizvoda s dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima.

Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji nose znak „Dokazana kvaliteta“ – Hrvatska jamči potrošaču da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti. To znači da su i glavni sastojak i proizvodnja proizvoda - iz Hrvatske. Do danas imamo priznate četiri oznake „Dokazana kvaliteta“ - za voće, konzumna jaja, povrće i meso peradi, a zaprimljen je i novi zahtjev za svježe svinjsko meso koji su zajednički podnijeli Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske i Hrvatska poljoprivredna komora.



U OSJEČKO BARANJSKOJ ŽUPANIJI 50 POSTO
OD UKUPNOG BROJA HOLSTEIN GOVEDA


Izborna skupština Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda održana je u gradu Đakovu 11. studenog. Za novog predsjednika ponovo je izabran Branko Kolak. Skupštini je prisustvovala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, državni tajnik resornog ministarstva Zdravko Tušek saborski zastupnik i gradonačelnika Đaakova Marina Mandarića i ostali uzvanici.

Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda od 2019. godine priznato je uzgojno udruženje te provodi uzgojni program za holstein pasminu.. Savez surađuje s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu u cilju promicanja i genetskog unapređivanja goveda. Rezultat toga je rast proizvodnje u pojedinim županijama, osobito u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj se nalazi oko 50 % ukupnog broja hrvatskih holstein goveda.

Ministrica Vučković je u svom obraćanju članovima Saveza rekla kako Vlada RH i Ministarstvo u vremenima mnogobrojnih izazova stoji uz cjelokupan sektor stočarstva i u tom kontekstu istaknula kako je u okviru gotovo 3,8 milijardi eura vrijednog Strateškog plana do 2027. godine, sektor govedarstva istaknut kao posebno značajan; zadržana su proizvodno vezana plaćanja za krave u proizvodnji mlijeka, u sektoru uzgoja krava dojilja te u sektoru tova junadi, kao i sve dosadašnje operacije dobrobiti. Kao cilj u narednom razdoblju ministrica Vučković je naglasila zaustavljanje negativnih trendova u proizvodnji mlijeka te rast udjela mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstava, uz jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava i povećanja vrijednosti sektora za 20 % do 2030. godine.
Do sada je putem Programa ruralnog razvoja i COVID mjera pomoći u mljekarstvu isplaćeno 720 milijuna kuna, a u tijeku je priprema novih programa pomoći te je u izradi program namijenjen primarnim proizvođačima. Dodatno, izmjenama Programa za sufinanciranje programa rada uzgojnih udruženja, sredstva namijenjena za 2022. godinu povećana su na 3 milijuna kuna.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede





14.11.2022. u 17:20 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.11.2022.

PRELIMINARNA NAJAVA DRUGE ISPLATE 700 MILIJUNA EURA HRVATSKOJ


PLAĆANJE SE PROVODI NA TEMELJU REFORMI I ULAGANJU!

Odlično je zazvučala informacija iz Bruxellesa10. studenog kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila da ima dobre vijesti za Hrvatsku koja je postigla napredak u svom planu oporavka i otpornosti kako bi primila drugu isplatu od 700 milijuna eura.“ Hrvatska je poduzela važne korake prema zelenim i digitalnim prijelazima, s velikim ulaganjima u javno upravljanje vodama i poboljšanju obrazovanja odraslih, za razvoj zelenih i digitalnih vještina. Dakle, svaka čast Hrvatska! I dalje ćemo biti uz vas kako bismo osigurali da vaš plan NextGenerationEU bude uspješan” – izjavila je predsjednica EK o novcu koji bi iz Europske komisije trebao stići na raspolaganje Hrvatskoj- uskoro. Uskoro, jer komisija je temeljito procijenila dokumentirane informacije prije nego što je potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu zahtjeva za plaćanjem.

Jer sve je još uvijek u proceduri .Ali novac će iz EU doći, jer Hrvatska provodi reforme. O tom se novcu s dozom euforije počelo raspravljati u TV medijima. Neki ekonomski stručnjaci, vjeruju, kako su rekli, da bi Hrvatska novac trebala dobiti do Nove godine. Moglo bi se reći, „sjajno“ samo što taj novac Hrvatskoj nije prosipan iz balona, već se reforme uistinu provode, a Europska komisija ih je prepoznala jer joj je sve što se u Hrvatskoj radi na Instrumentu za oporavak i otpornost, dokumentirano.

„Nacionalni plan za oporavak i otpornost 2021- 2026“ predstavljen je javnosti u srpnju 2021., a dokument ima 1 270 stranica. Za njega je Komisija odobrila 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, što samo znači da je Nacionalni plan odnosno instrument u okvirima europske vizije budućnosti i održivog razvoja i da je prihvaćen. Samo ga treba provesti, a provedba je preobrazba i prekretnica što je teži dio promjene koja će imati znatnog utjecaja na ukupno društvo. Prihvaćanjem tog plana, 818 milijuna eura isplaćeno je Hrvatskoj u pred financiranju 28. rujna 2021. Nakon toga druga je uplata stigla za oko deset mjeseci, u iznosu od 700 milijuna eura 28. lipnja 2022. godine.
U drugoj polovici rujna 2022. Hrvatska je podnijela Komisiji zahtjev za isplatu druge tranše od 700 milijuna eura u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost . Sa zahtjevom Hrvatska je dostavile detaljne i sveobuhvatne dokaze koji pokazuju ispunjenje, kao su to u EK nazvali ,21 prekretnice i četiri cilja. Odluku o isplati financijskog doprinosa Komisija će donijeti, u skladu sa svim postupcima provjera . Nakon toga na redu je isplata.

Margareta Zouhar Zec


PREKRETNICE I CILJEVI KOJE JE HRVATSKA POSTIGLA U proteklom razdoblju, a što je uvjet za DRUGU isplatu 700 milijuna eura!

U drugom zahtjevu za isplatu zelena tranzicija predočena je reformama i ulaganjima u vodovodne i kanalizacijske sustave, energetiku i energetsku učinkovitost te potporu gospodarstvu. Donošenjem detaljnog investicijskog programa ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju izgrađeno je ili rekonstruirano više od 115 km mreže javne odvodnje i preko 226 km mreže javne vodoopskrbe. Objavljen je dokument o procjeni u kojem se navode preporuke za smanjenje administrativnih uskih grla za veće korištenje obnovljivih izvora energije. Uz to, Sabor je usvojio Vodikovu strategiju za Hrvatsku. Ona pruža okvir za proizvodnju i korištenje vodika s fokusom na obnovljivi i zeleni vodik kao zamjenu za fosilna goriva, kao i za povećanje stabilnosti elektroenergetskog sustava temeljenog na obnovljivim izvorima energije za energetsku samodostatnost, prijelaz na čistu energiju i održivu mobilnost. Uspostavljen je skup bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata za potporu poduzećima i industrijama da prilagode svoje procese zelenoj tranziciji.
Na kraju je donesen Program energetske obnove zgrada javnog sektora kojim će se poticati cjelovita obnova kao kombinacija energetske učinkovitosti i protupotresne obnove. To će imati trajan učinak na smanjenje potrošnje energije u zgradama i povećanje njihove sigurnosti.

ŠTO JE UČINJENO NA DOPRINOSU DIGITALNOJ TRANZICIJI?
Informacije iz Europske komisije, objavljene javno, kažu da je dostavljen niz prekretnica i ciljeva
povezanih s digitalnom tranzicijom u poslovnom, poljoprivrednom i pravosudnom sektoru.
To uključuje pokretanje nove digitalne platforme za online plaćanje poslovnih naknada, čime se očekuje smanjenje administrativnog opterećenja za tvrtke.
Nova internetska platforma za promicanje kružnog gospodarstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru pomoći će podići svijest i educirati o prevenciji i smanjenju bacanja hrane i doniranju hrane. U Državnom sudbenom vijeću i Državno odvjetničkom vijeću uspostavljeni su novi elektronički alati i administrativni kapaciteti kako bi se smanjili zaostaci, skratili sudski postupci i poboljšala transparentnost i učinkovitost pravosudnog sustava.
Usvojene su reforme vezane uz zapošljavanje u sektorima i djelatnostima povezanim sa zelenim i digitalnim prijelazima: nove politike tržišta rada potaknut će samo zapošljavanje i povećati zapošljivost. Novo uspostavljeni sustav vaučera za obrazovanje odraslih, za osposobljavanje i usavršavanje ima za cilj poticanje zelenih i digitalnih vještina.
Nadalje, kulturne i kreativne industrije imat će koristi od ažuriranih pravila o autorskim pravima koja olakšavaju internetsko licenciranje kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja.
Pravni i administrativni uvjeti za planiranje, licenciranje i izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža pojednostavljeni su i prilagođeni kako bi se ubrzala internetska pokrivenost sa mrežom i 5G.

ŠTO JE POSTIGNUTO, I PREDOČENO Europskoj komisiji u okviru poboljšanja ekonomske i socijalne situacije u Hrvatskoj, kako bi Hrvatska stekla otpornost ?

Prekretnice u drugom zahtjevu za isplatu sadrže mjere za poboljšanje poslovnog okruženja i pravosuđa, koje su važne za učinkovito funkcioniranje gospodarstva.
Provedeno je i nekoliko mjera u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih usluga. Ostvarene su dvije prekretnice koje će doprinijeti boljem funkcioniranju tržišta rada: uvođenje novih aktivnih politika tržišta rada u zelenoj i digitalnoj tranziciji te novi sustav vaučera za obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje odraslih.

Nastavljena je provedba STRUKTURNE REFORME OBRAZOVNOG SUSTAVA cjelovitom analizom potreba srednjoškolskog obrazovanja, koja će podržati mjere za povećanje udjela učenika upisanih u opće srednje obrazovanje, smanjenje udjela učenika u suficitarnim programima i usklađivanje strukovnih programa s potrebama tržišta rada.

REFORMA SOCIJALNE POLITIKE dodatno je napredovala donošenjem Zakona o socijalnoj skrbi čime je povećana primjerenost glavnih socijalnih naknada usmjerenih na najosjetljivije skupine i pridonijelo smanjenju nejednakosti, a smanjeno je administrativno opterećenje i povećana transparentnost sustava. Nadalje, reformom je omogućeno brže i učinkovitije ostvarivanje naknada objedinjavanjem postojećih socijalnih naknada u jedinstvenu naknadu. Zakonom je uvedena i nova usluga socijalnog mentorstva. Osim toga, 253 nova stručnjaka za socijalno mentorstvo već su educirana.

DOPRINOSI LI POSTIZANJE PREKRETNICA I CILJEVA U OKVIRU ZA DRUGO PLAĆANJE, UČINKOVITOJ PROVEDBI PLANA ?

Prekretnice i ispunjeni ciljevi predstavljaju značajne korake u provedbi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti, odnosno INSTRUMENTA ZA OPORAVAK I OTPORNOST (RRF) kao i šireg plana reformi.
Primjerice, Hrvatska je usvojila akcijski plan koji sadrži niz mjera za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta te naknada za stručne ispite. Postavila je digitalnu platformu za sedam najčešćih poslovnih naknada i razvila financijske instrumente za poboljšanje pristupa financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije kao i za tvrtke u fazi rasta i razvoja.
Izmijenjen je zakonski okvir za poticanje dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave kako bi javne usluge bile učinkovitije i transparentnije za građane, neovisno o mjestu prebivališta.
Za smanjenje neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka, Hrvatska je usvojila izmjene Stečajnog zakona, Zakona o stečaju potrošača i Zakona o kaznenom postupku te uložila u digitalizaciju Državnog sudbenog vijeća i Državno odvjetničkog vijeća.
U nastojanju da pređe na obnovljive izvore energije, Hrvatska je donijela Vodikovu strategiju, izradila analizu prepreka za korištenje obnovljivih izvora energije i usvojila program energetske obnove zgrada javnog sektora. Kako bi ojačala tržište rada, Hrvatska je donijela reforme vezane uz zapošljavanje u sektorima i djelatnostima povezanim sa zelenim i digitalnim prijelazima.
Plaćanja u okviru instrumenta za oporavak i otpornost temelje se na učinku i ovise o tome da država članica provodi ulaganja i reforme navedene u svojim planovima oporavka i otpornosti. Izvor EK

12.11.2022. u 20:59 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 11.11.2022.

HRVATSKA USPJEŠNO ZAVRŠILA EVALUACIJU ZA ČLANSTVO U SCHENGENU

IZVJESTITELJ PAOLO RENGEL:

HRVATSKI SCHENGEN NAS OKUPLJA, ČINI NAS JAČIMA,
ŠTITI NAŠE VANJESKE GRANICE I POŠTUJE TEMELJNA PRAVA “


U Europskom parlamentu prihvaćeno je 10. studenog mišljenje europarlamentarnog zastupnika, portugalca Paola Rangela, koji je član parlamenta od 2009. godine, a imao je zadatak da bude izvestitelj u ispunjavanju kriterija Hrvatke za ulazak u Schengen zonu, 1. siječnja 2023. godine.
Evo što je izvjestitelj Rengel rekao u europskom parlamentu o Hrvatskoj, nakon čega su zastupnici glasovali, te su 534 europarlamentarna zastupnika glasala za ulazak Republike Hrvatske u Schengen, 53 zastupnika su bila protiv, dok je 25 zastupnika bilo suzdržano.



Izvjestitelj, Paolo Rangel :
" Predsjednice, potpredsjedniče, Schengen je čekao Hrvatsku. Čekao je i hrvatski narod i sada je došao taj trenutak. Vrijeme je za posljednje korake prema punoj europskoj integraciji. Hrvatska je pokazala da je potpuno spremna za ukidanje unutarnjih graničnih kontrola istovremeno s ulaskom u eurozonu.
Hrvatska je uspješno završila dosad najopsežniju i detaljniju evaluaciju za članstvo u Schengenu za bilo koju državu EU. Komisija 2019. i Vijeće 2021. službeno su potvrdili spremnost Hrvatske da postane punopravnom članicom Schengena nakon međusobnih evaluacija i naravno usvajanja svih potrebnih mjera.
Osim toga, Hrvatska je jedina država članica koja je do sada implementirala neovisni mehanizam za praćenje i kontrolu postupanja nadležnih tijela u području neregularnih migracija.

Dopustite mi da sada, samo nekoliko sekundi, govorim na svom materinjem jeziku upravo da dam znak da je to europsko postignuće. “ rekao je Palo Rangel te nastavio na svom portugalskom rekavši:

“Predsjedniče, Hrvatska ispunjava sve uvjete. Unija mora održati i poštovati svoju riječ. Kako je moguće da u ovom trenutku, nakon svih procjena i ispitivanja koja su provedena, nakon svih mjera koje su donesene u području sigurnosti, ali I u području temeljnih prava, postoje države članice u Vijeću koji još oklijevaju ili nerado prihvaćaju ulazak Hrvatske u schengenski prostor?
Vrijeme je da napravite posljednji korak u prosincu. Bez oklijevanja! Hrvatska bi u schengenski prostor trebala ući u siječnju 2023., na dan ulaska u eurozonu. “

Potom je Paolo Rangel ponovo nastavio na engleskom : “Ne postoje legitimni izgovori za odgodu ove odluke. Imperativ je omogućiti Hrvatima, ali i Bugarima i Rumunjima, puni pristup schengenskom prostoru i pravo na slobodno kretanje. Vrijeme u kojem živimo zahtijeva da djelujemo, zahtijeva djelovanje. Uz rat na našim granicama, moramo pokazati našu predanost našoj vrijednosti jedinstva, našoj europskoj vrijednosti solidarnosti. Drugima koji traže neslogu i podjele, moramo pokazati našu snagu i naše jedinstvo. Hrvatski Schengen nas okuplja, čini nas jačima, štiti naše vanjske granice i poštuje temeljna prava.
Ova će odluka također imati snažan utjecaj i poslat će jasan signal zemljama zapadnog Balkana o njihovim budućim europskim težnjama. Kao najmlađa članica Europske unije, Hrvatska bi trebala poslužiti kao inspiracija drugim zemljama u regiji. To pokazuje da je moguće da se svaka država koja želi postati nova članica potpuno integrira u našu europsku obitelj.
I iz Prlamenta poručujemo, želim reći: Dobrodošli u Schengen. " Tako je izvjestio Paolo Rengel .







Izvjestitelj, gospodin Paolo Rengel .Fotka snimljena s TV ekrana programa N1 prilikom izjave: mzz,

Nakon što je Hrvatska ispunila 281 preporuku u osam područja schengenskih pravila i dobila u europskom Parlamentu 534 pozitivna glasa zastupnika, početkom prosinca 2022.članovi Vijeća EU moraju donijeti jednoglasnu odluku o pristupanju Republike Hrvatske Schengen zoni. Ta će odluka biti pravosnažna, a za očekivati je da će biti pozitivna za Hrvatsku. M. Zouhar Zec

11.11.2022. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.11.2022.

ŠUMSKO PARTNERSTVO NA NIVOU EUROPSKE UNIJE



1,6 MILIJARDI LJUDI SE OSLANJA NA ŠUMSKE RESURSE


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, u ime Europske unije potpisala je 8. studenog tijekom COP27 UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, kao doprinos vanjskoj dimenziji EU Green Deala, pet memoranduma o razumijevanju za partnerstvo o šumama s političkim predsjednicima zemalja Gvajane, Mongolije, Republike Kongo, Ugande i Zambije.
Forest Partnerships ( šumsko partnerstvo) i doprinos Europske unije od 1 milijarde eura za Global Forests Finance Pledge ( šumski financijski zalog ) prvi je put objavljeni na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu.
Sada, godinu dana kasnije, potpisivanje pet partnerstava za šume tijekom COP27 prilika je da se pokaže provođenje obećanja EU-a u konkretne rezultate i da se obnovi njezina predanost zaštiti, obnovi i održivom upravljanju šumama.
EU je približno 35 % svog proračuna za vanjsko djelovanje u razdoblju 2021. – 2027. izdvojio za klimatske ciljeve i 7,5 % za ciljeve bioraznolikosti.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, rekla je: „Šume su ključne u toliko mnogo pogleda: u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti bioraznolikosti, osiguravanje sredstava za život milijunima diljem svijeta. Doista, šume su dom za 80% kopnenih vrsta biljaka, životinja i mikroorganizama, dok se 1,6 milijardi ljudi oslanja na šumske resurse za život, hranu i gorivo. S toliko toga na kocki, bitno je poduzeti djelotvorne radnje i preokrenuti krčenje šuma. Stoga su nam potrebna šumska partnerstva sa što više partnera kako bismo održali zdrave šume za održiviju budućnost. Kroz ova partnerstva podržat ćemo naše partnere u održivom upravljanju i očuvanju šuma, jednog od najbogatijih prirodnih resursa na svijetu, za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti, kao i za promicanje održivog razvoja.”




Ursula von der Leyen sa potpisnicima memoranduma Forest Partnerships : Fotka EU
Memorandumi su potpisani u nazočnosti predsjednika Gvajane Mohameda Irfaana Alija, predsjednika Mongolije Ukhnaagiin Khürelsükh, predsjednice Zambije Hakainde Hichilema te predstavnika predsjednika Republike Kongo Denis-Christel Sassou Nguessoa i predsjednika Ugande Yoweri Museveni.


Memorandum o razumijevanju za šumska partnerstva kaže da :

Putem šumskog partnerstva, partneri ponovno potvrđuju svoju dugoročnu političku predanost i namjeru bliske suradnje te je time potrebno:

Osigurati održivo gospodarenje šumama poboljšanjem upravljanja šumama i poboljšanjem poslovnog okruženja;

Generirati gospodarsku transformaciju poticanjem šumskog biogospodarstva, što bi dovelo do otvaranja radnih mjesta i društveno-ekonomskog razvoja kroz održive vrijednosne lance povezane sa šumama i pristup tržištu;

Smanjiti krčenje šuma i degradaciju šuma;

Potražite načine za olakšavanje proizvodnje i trgovine legalnim i održivim šumskim proizvodima.

Forest Partnerships – šumsko partnerstvo prilagođeno, vođeno zahtjevima i usklađeno sa specifičnim situacijama, potrebama i ciljevima svake od zemalja potpisnica.

10.11.2022. u 13:06 • 0 KomentaraPrint#^

PREMIJER RH PLENKOVIĆ GOVORIO NA GLOBALNOJ KONFERNCIJI COP 27



RAZVIJENI I NERAZVIJENI MORAJU DJELOVATI
SUKLADNO SVOJIM MOGUĆNOSTIMA


Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP 27 gdje se okupilo dvijestotinjak šefova država i vlada, ove godine u ljetovalištu Sharm el-Sheikhu u Egiptu. Konferencija traje od 6. do 18. studenog 2022.
Drugog dana boravka u Egiptu na okruglom stolu , premijer Plenković je govorio na temu "Ulaganje u budućnost energije – zeleni vodik".
"U razvoju niskougljične ekonomije radi smanjenja emisija CO2, sve važniju ulogu ima vodik. To smo prepoznali usvajanjem Strategije za vodik do 2050. godine kao i projektom Doline vodika Sjeverni Jadran, u suradnji sa Slovenijom i Italijom, radi proizvodnje do 5000 tona vodika godišnje", rekao je premijer RH Plenković u toj prigodi.


mr. Andrej Plenković na Konferenciji o klimatskim promjenama COP 27 u Sharm el-Sheikhu u Egiptu.

U obraćanju šefovima država i vlada na konferenciji COP 27 podsjetio je na prošlogodišnje obećanje sa sastanka na vrhu u Glasgowu COP 26 u Škotskoj, da će se učiniti sve kako bi se ubrzala borba protiv klimatskih promjena i njihovih razornih posljedica. „U međuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je da je zelena tranzicija još važnija kako bi osnažila našu otpornost. Ekonomski gubici uslijed ekstremnih vremenskih neprilika alarmantno se povećavaju. U tom kontekstu Hrvatska je u posljednjem desetljeću pretrpjela prosječan godišnji gubitak od 0,5 posto svog BDP-a. Hrvatski građani su postali svjesni potrebe ublažavanja učinaka klimatskih promjena .Više od 80 posto ih vjeruje da trebamo djelovati kako bismo spriječili štetne posljedice na ljude i na okoliš", istakao je premijer Plenković.

„Zahvaljujući novim nacionalnim i europskim mjerama, još smo ubrzali tranziciju na nisko ugljičnu energiju, a Hrvatska je već po tom pitanju dosta iznad prosjeka Europske unije. Dvije trećine proizvodnje struje i energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, koji pokrivaju trećinu ukupne energetske potrošnje. Kako bismo potaknuli solarizaciju naših stambenih objekata, ukinuli smo PDV na solarne panele", naveo je u svom govoru premijer Republike Hrvatske
„I geotermalna energija predstavlja veliki hrvatski potencijal, od grijanja do poljoprivrede. Hrvatska, uz Sloveniju i Italiju, sudjeluje u Projektu "Dolina vodika Sjeverni Jadran" usmjerenom ka proizvodnji zelenoga vodika, a ulažu se i značajni napori u dekarbonizaciju prijevoznog sektora. Tijekom sljedećeg desetljeća uložit ćemo više od 4 milijarde eura u modernizaciju željeznice, a do 2032. ćemo predstaviti flotu baterijskih elektromotornih vlakova koji će zamijeniti dizelske vlakove", najavio je premijer Plenković na Konferenciji o klimatskim promjenama.
„Hrvatska je rastuća popularna turistička destinacija, poznata po svojoj netaknutoj prirodi. Promičemo održivi turizam kao i smještajne kapacitete s lokalnom i ekološki certificiranom proizvodnjom hrane, a zahvaljujući ciljanoj kampanji u hotelima i kampovima smanjili smo otpad od hrane za 10 posto u samo jednoj godini“ rekao je premijer Plenković. Rekao je također da su u posljednjih pet godina hrvatski građani povećali stopu recikliranja za trećinu i smanjili stopu odlaganja otpada za četvrtinu.


Sharm el-Sheikh, Egipt.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je ovo ljeto bilo najtoplije u Europi od prvih meteoroloških zapisa, a znanstvenici su upozorili da bi istodobno moglo biti i jedno od hladnijih u ljetima koja dolaze.“Prvi put u povijesti Jadransko more zagrijalo se na rekordnih 30 stupnjeva celzijusa još u lipnju. Suša bez presedana izazvala je 300 milijuna eura štete hrvatskoj poljoprivredi, a preko 13 tisuća požara opustošilo je dvostruko veće područje nego prethodne godine. Istodobno, proširili smo pošumljavanje i na naše gradove, gdje financiramo urbanu sadnju drveća. Prilagodba svih sektora na ekstremne vremenske uvjete je ključ u sprječavanju i minimiziranju gubitaka i štete", istaknuo je hrvatski premijer.
„Podržavamo raspravu na ovoj Konferenciji na vrhu COP-27, koja se odvija na posebno ranjivom kontinentu, kako bismo pronašli primjerena rješenja za jačanje otpornosti naših zajednica“ naglasio je premijer Andrej Plenković.

"Kako bismo potakli promjene, moramo početi od samih sebe. Izračunali smo ugljični otisak zgrade hrvatske Vlade, kako bismo ga smanjili. Koliko god to simbolično zvučalo, svaki korak je važan u podizanju svijesti među našim građanima", kazao je predsjednik Vlade te nastavio „ Tranzicija zahtijeva suradnju između donositelja odluka i znanstvenika, ali i relevantne podatke, pravovremene modele i seriju konkretnih mjera koje se mogu implementirati na svim razinama. Stoga Hrvatska planira osnovati Nacionalni centar za klimu i ekološku tranziciju, kao stručni centar za sve dionike. Zato što je priroda naš najbolji saveznik, u svim svojim djelovanjima trebamo prioritizirati rješenja temeljena na prirodi.

NERAVNOTEŽA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA

"Od našeg zadnjeg susreta, svijet se nepovratno promijenio. Ipak, znanstveni podaci ostaju jasni i neupitni. Svjedoci smo nedopustive neravnoteže u emisiji stakleničkih plinova: jedan posto najbogatijih odgovorno je za 15 posto emisija, dvaput više nego najsiromašnija polovica čovječanstva", upozorio je premijer Plenković istaknuvši kako je to nepošteno i neodrživo."Ukoliko želimo dobiti ovu bitku, oni koji emitiraju najviše moraju učiniti puno više i djelovati hitnije, posebno mi u razvijenom svijetu" , naglasio je istakavši kako se ne radi samo o moralnoj ispravnosti i solidarnosti, već i o racionalnoj potrebi. Usprkos tome, svi zajedno – velike i male države – moramo djelovati sukladno svojim mogućnostima, unatoč trenutnim geopolitičkim preokretima i s njima povezanom prehrambenom i energetskom krizom, rekao je premijer mr. Plenković
„U vremenu kad su nafta i plin postali oružje“, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade, „moramo graditi partnerstva usidrena u zajedničkim vrijednostima, uključujući energetske i klimatske ciljeve, i učiniti svoje resurse i infrastrukturu otpornijima.
Iako se svijet trenutno suočava s ekonomskim problemima, moramo više nego ikada ostati posvećeni provođenju zelene tranzicije, ako želimo da naše zemlje od nje imaju koristi.“
"Ne smijemo dopustiti da današnje krize postanu buduće katastrofe. Na svima je nama zajedno da osiguramo da se to ne dogodi" rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković
na Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP 27 8. studenog
u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu, malom gradiću smješten na južnom vrhu Sinajskog poluotoka na obali Crvenog mora, gdje se Konferencija COP 27 održava do 18. studenog.
vlada rh, m.zouhar zec


Ljetovalište Sharm el-Sheikh u Egiptu.

10.11.2022. u 10:23 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.11.2022.

IZ PRORAČUNA EU ZA OTKLANJANJE ŠTETE OD PRIRODNIH KATASTROFA



668 MILIJUNA EURA ZA SEDAM ZEMALJA

Vijeće EU je 8.studenog postiglo dogovor o dodijeli pomoći za sedam zemalja EU koje su 2021. doživjele elementarne nepogode, poplavu, potres i erupciju vulkana, a pomoć iznosi ukupno 668 milijuna eura . Upotrijebiti će se za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih katastrofa velikih razmjera koje su 2021. pogodile Njemačku, Belgijiu Španjolsku, Nizozemsku, Luksemburg, Grčku i Austriju.

Ta će financijska pomoć biti raspodijeljena na sljedeći način:

- 612,6 milijuna eura za Njemačku nakon poplava u regijama Sjeverne Rajne – Vestfalije i Porajnja – Falačke u srpnju 2021., tijekom kojih je poginulo 196 osoba;

- 87,7 milijuna eura za Belgiju nakon poplava tijekom ljeta 2021. koje su prouzročile štetu stotinama tisuća kućanstava;

- 9,5 milijuna eura za Španjolsku nakon erupcije vulkana Cumbre Vieja na La Palmi (Kanarski otoci) u rujnu 2021., što je prouzročilo golemu štetu na otoku;

- 4,7 milijuna eura za Nizozemsku zbog poplava u srpnju 2021. koje su prouzročile ozbiljnu štetu;

- 1,8 milijuna eura za Luksemburg, u kojem je u ljeto 2021. na deset mjernih postaja zabilježena najveća poplava u posljednjih stotinu godina, dok su na njih petnaest izmjerene najviše razine vode od početka bilježenja;

- 1,4 milijuna eura za Grčku nakon potresa jačine 6 prema Richterovoj ljestvici jugoistočno od Herakliona na Kreti u rujnu 2021. u kojem je smrtno stradala jedna osoba, ozlijeđeno 36 osoba i nastala znatna šteta;

- 798,000 eura za Austriju nakon poplava u srpnju 2021. u Salzburgu i Tirolu s ozbiljnim posljedicama za stanovništvo i gospodarstvo.

" Kad katastrofa pogodi naše države članice, pomažemo im i ujedno pružamo financijsku pomoć iz proračuna EU-a. Zajednički nam je interes da zemlje pogođene prirodnim katastrofama mogu obnoviti ono što je uništeno i da njihova gospodarstva postanu snažnija nakon tih događaja" – izjavio je Zbynek Stanjura, ministar financija, Češke, zemlje koja predsjeda Vijećem EU do kraja ove godine. (mzz)

09.11.2022. u 18:06 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 08.11.2022.

NA SASTANKU OECD-a O UMJETNOJ INTELIGENCIJI HRVATSKI ZASTUPNICI


VIŠE OD 300 TVRTKI BAVI SE ISTRAŽIVANJEM UMJETNE INTELIGENCIJE U RH

Članovi Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Davor Ivo Stier i Stephen Nikola Bartulica sudjelovali su 7. studenog na sastanku Globalne parlamentarne mreže Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD Global Parliamentary Network) i Radne skupine za umjetnu inteligenciju. Na sastanku, na kojem su sudjelovali predstavnici 25 zemalja, raspravljalo se o Aktu o umjetnoj inteligenciji, zakonskom okviru Europske unije koji uređuje područje umjetne inteligencije, rizicima koje ona donosi te o inicijativama vezanim za umjetnu inteligenciju o kojima se raspravlja u nacionalnim parlamentima, piše u priopćenju Hrvatskog sabora.

Prema toj informaciji hrvatski zastupnik Ivo Stier u svom je izlaganju rekao kako Hrvatska u potpunosti podržava strateški i zakondavni okvir Europske unije za umjetnu inteligenciju koji svoje težište ima u EU vrijednostima i omogućava građanima Europske unije sigurnost uz poštivanje njihovih temeljnih prava kada je u pitanju umjetna inteligencija.“ Hrvatska je povećala ulaganja u području umjetne inteligencije i ojačala suradnju između industrije i akademske zajednice te je u postupku finalizacije Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije koja ima za cilj transformaciju hrvatskog gospodarstva i povećanje produktivnosti“ naglasio je Stier te dalje rekao kako u Hrvatskoj postoje brojne inicijative koje okupljaju više od 300 tvrtki, startupova, sveučilišta i entuzijasta koji se bave istraživanjem i razvojem inovacija u području umjetne inteligencije.“ - Hrvatska već ima jednog tehnološkog jednoroga, tvrtku Infobip uz velike šanse da ih bude još poput tvrtke Rimac automobili poznate u svijetu po proizvodnji najbržeg električnog automobila i tvtke Photomath, rekao je hrvatski saborski zastupnik Stier.

Saborski zastupnik Stephen Nikola Bartulica rekao je kako Hrvatska ima centre izvrsnosti na sveučilištu poput Centra za umjetnu inteligenciju na Fakultetu elektronike i računarstva i Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Naglasak u svom izlaganju stavio je na opasnost koncentriranja moći u rukama nekoliko tehnoloških divova. „Iskustvo pokazuje da razvoj umjetne inteligencije zahtjeva sve više sredstava, tako da veća sveučilišta ne mogu konkurirati s velikim tehnološkim divovima“ rekao je Bartulica.
U raspravama koje su zastupnici Sabora Stier i Barulica vodili s Radnom skupinom OECD-a za umjetnu inteligenciju, a vezano uz pristupni proces OECD-u, spomenuto je da je Hrvatska već napravila samoprocjenu usklađenosti zakonodavstva, politika i praksi iz područja Digital Economy Policy u odnosu na pravne instrumente OECD-a vezane uz umjetnu inteligenciju.

Članstvo u OECD-u jedan je vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske, uz ulazak u euro područje i Schengen. Vijeće OECD-a donijelo je pozitivnu odluku o otvaranju pristupnog procesa s Republikom Hrvatskom te 10. lipnja 2022. na sastanku Vijeća u ministarskom formatu usvojilo Plan pristupanja Hrvatske OECD-u. Slijedom zaprimanja Plana pristupanja, Hrvatska je izradila te prošli tjedan dostavila OECD-u Inicijalni memorandum koji sadržava samoprocjenu (self-assessement) u odnosu na pravne instrumente OECD-a na ocjenu usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, politika i najboljih praksi.

08.11.2022. u 12:37 • 0 KomentaraPrint#^

POČINJE ZAPRIMANJE PRIJAVA ZA ENERGETSKU OBNOVU KUĆA OŠTEĆENIH U POTRESU


ZA KUĆU MAKSIMALNO DO 370 TISUĆA KUNA!

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je da od srijede 9. studenog 2022. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kreće sa zaprimanjem prijava na Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća oštećenih u potresu. Za tu je namjenu ove godine osigurano 100 milijuna kuna, a prijave će se zaprimati do 31. prosinca 2022. To znaći da je
Javni poziv Fonda , na linku, https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=196 , namijenjen je građanima koji su vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća oštećenih u potresu koji imaju zelene naljepnice s ograničenjem (U2), žute (PN1 i PN2) i crvene naljepnice (N2)) i u njima imaju prebivalište a nalaze se na području grada Zagreba, odnosno Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Za energetsku obnovu obiteljskih kuća mogu se prijaviti vlasnici i suvlasnici:
1. koji su već proveli konstrukcijsku obnovu ili popravak nekonstrukcijskih elemenata prema Zakonu o obnovi, a sada planiraju provesti i energetsku obnovu
2. koji će konstrukcijsku obnovu ili popravak nekonstrukcijskih elemenata provesti istodobno s energetskom obnovom

Obiteljska kuća prihvatljiva za prijavu je ona:

1. koja ima pravno valjanu građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt kojim dokazuje zakonitost,
2. s potrošnjom energetskog razreda D ili lošijeg
3. u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje
4. koja zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:
5. koja ima najviše tri stambene jedinice
6 koja ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2

Što se financira?
Do 80% će se sufinancirati projekti cjelovite energetske obnove, koji uključuju povećanje toplinske zaštite nekog od elemenata vanjske ovojnice (vanjskih zidova, krova i/ili poda), zamjenu stolarije, ali i ugradnju nekog od sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, ili samo projekti povećanja toplinske zaštite. Pojedinoj kući će maksimalno na raspolaganju biti do 370 tisuća kuna - 368 tisuća za mjere energetske obnove te 2 tisuće kuna za uslugu stručne pomoći za prijavu na poziv.

Moguće je prijaviti:

• jednu mjeru energetske obnove na vanjskoj ovojnici (npr. zamjena vanjske stolarije, izolacija vanjskog zida, krov,…)
• više mjera energetske obnove (više mjera na vanjskoj ovojnici kuće, kombinacija mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnja obnovljivih izvora energije)

Mjere na vanjskoj ovojnici:

zamjena vanjske stolarije, vanjski zid, ravan i kosi krov, pod na tlu, strop, strop iznad garaže, zidovi prema ne grijanim prostorijama i ne grijanom stubištu temperature više od 0 stupnjeva celzijusa te strop prema negrijanim prostorijama i strop prema provjetravanom tavanu.

Ugradnja obnovljivih izvora energije:
• kotao na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotao na drva za grijanje prostora ili prostora i potrošne vode
• dizalica topline za grijanje potrošne vode i grijanje prostora ili za grijanje potrošne vode i grijanje i hlađenje prostora (GWPd 2150)
• sustav sa sunčanim toplinskim kolektorima
• foto naponski sustavi

Opravdani troškovi su:
1.izvođenje radova, što uključuje nabavu i ugradnju materijala
2. izvođenje radova, što uključuje nabavu i ugradnju sustava i opreme
3.nabava usluge pomoći tijekom prijave na Poziv


Što treba pripremiti?

Prijava treba sadržavati sljedeću dokumentaciju:

• prijavni obrazac (Prilog 2. Poziva), u .xlsx formatu
• obostrani sken važeće osobne iskaznice prijavitelja ili potvrdu o prebivalištu
• dokaz legalnosti obiteljske kuće
• dokaz vlasništva (zemljišno-knjižni izvadak)
• obrazac tehničkog proračuna10 (Prilog 3. Poziva), u .xlsx i .pdf formatu
• detaljne ponude ili troškovnike izvođača radova
• fotodokumentaciju postojećeg stanja obiteljske kuće
• Glavni projekt, u slučaju provedbe mjera za koje je obveza izrada istog propisana Zakonom o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), i Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22),
• prethodno odobrenje/Potvrdu glavnog projekta, u slučaju provedbe mjera za koje je obveza ishođenja iste propisana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
• izjavu prijavitelja (Prilog 4. Poziva) pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, potpisanu od strane prijavitelja u slučaju suvlasništva potpisanu od strane svih suvlasnika da su osigurana vlastita sredstva za energetsku obnovu obiteljske kuće
• dokaz da je obiteljska kuća oštećena u potresu (Prilog 5. Poziva).

Kako podnijeti prijavu?
Pisanim putem Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost:

1. fizičkom dostavom na adresu Fonda
2. putem preporučene pošte na adresu: Radnička cesta 80, 10000 Zagreb.

Podnošenje prijava na Poziv započinje 9. studenog 2022. godine od 9:00 sati i završava s 31. prosincem ove godine. Razdoblje prihvatljivosti troškova počinje danom objave Poziva, a završava 30. lipnja 2026. godine.

Informativni letak Energetska obnova obiteljskih kuća oštećenih u potresu je na linku:
https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Potres/Letak_energetski_obnovite_svoj_dom.pdf


08.11.2022. u 11:24 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 07.11.2022.

TRI MJESECA OD SMRTI NOVINARA MATIJANIĆA



PETICIJOM NOVINARI TRAŽE NEZAVISNO POVJERENSTVO


Prisječajući se smrti novinara Vladimira Matijanića koji je 5. kolovoza ove godine preminuo od korone, ali u okolnostima koje se kao bolesnom pacijentu koji pripada hrvatskom bolničkom sustavu nisu smjele dogoditi, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko ponovo je na press konferenciji zatražio smjenu ministra zdravstva RH Vilija Beroša, a premijera RH Plenkovića prozvao da štiti ministra.
HND je za utvrđivanje propusta zdravstvenih djelatnika, koji su se dogodili Matijaniću, a zbog kojih Matijanić nije, iako s teškim oblikom korone nije dobio lijek, nije ni pregledan, ni hospitaliziran, već mu je hospitalizacija u bolnicu odbijana nekoliko dana, zatražio od Ministarstva zdravstva istragu.
Istraga je provedena, a njen nalaz je ministar zdravstva okarakterizirao kao „ nije bilo većih propusta u slučaju Matijanić“. Hrvatsko novinarsko društvo ponovo je zatražilo , a sada neovisnu istragu. Jer sve što se dešavalo Matijaniću, proizveli su zdravstveni djelatnici. A svaki zdravstveni djelatnik ima ime i prezime. Zar netko, pa i sam ministar Beroš može ostati neosjetljiv na činjenicu, da je Hitna pomoć došla ipak u njegov stan 5. kolovoza, kada je Matijanić ponovo zatražio hospitalizaciju, ali mu je rečeno da za hospitalizacijom nema potrebe. A za manje od dva sata nakon odlaska Hitne, Matijanić je umro. Obdukcija je pokazala da je imao obostranu intersticijsku upalu pluća.

NAKON POSJETA HITNE SLUŽBE - SMRT

Zar ministar hrvatskog zdravstvenog sustava Vili Beroš takvu nastalu situaciju smatra toliko normalnom da je slobodan izjaviti nakon istrage da većih propusta nije bilo? Tko, inače uravnoteženog ponašanja, može ostati indiferentan na činjenicu, da nakon što je Hitna zdravstvena služba otišla iz Matijanićevog stana u Splitu, bez da ga je prevezla u bolnicu, Matijanić umire? Hitnoj zdravstvenoj službi posao je spašavanje ljudskog života. Koji su to zdravstveni djelatnici sebi dozvolili toliku količinu proizvoljnog postupanja, bez elike, da dođu na Matijanićev poziv, a u medicinskoj dokumentaciji lažno napišu da normalno diše, da mu je koža suha i da sam motorički odgovora, - što u Matijanićevu slučaju nije bilo istina. Zar ministar zdravstva Beroš toliko malo cijeni Hitnu zdravstvenu službu, da nema nikakve distinkcije između načina obavljanja zadataka zdravstvenih djelatnika?

Hrvatsko novinarsko društvo je u rujnu za samo nekoliko dana prikupilo 4 695 potpisa, kojom peticijom traži da novo, nezavisno povjerenstvo provede izvide i utvrdi postoje li propusti u radu medicinskih djelatnika i njihovih nadređenih u slučaju smrti novinara Vladimira Matijanića koji je umro u Splitu 5. kolovoza ove godine. Iako je već mjesec studeni ni premijer Plenković ni ministar zdravstva Beroš na zahtjev novinara nemaju nikakav odgovor ni javnu komunikaciju o tome.
Stručnjaci i javnost izrazili su neslaganje s izvidima koje je obavilo prethodno povjerenstvo Ministarstva zdravstva, a koje je utvrdilo kako nisu pronađeni nikakvi značajniji propusti, a koje na pitanja o Matijanićevoj smrti, ponavlja ministar zdravstva Beroš. Povrh toga pojavila se sumnja da su članovi povjerenstva koji su napisali da značajnijih propusta u slučaju Matijanić nije bilo, u direktnom sukobu interesa i da nisu trebali biti dio te Komisije jer već rade za Ministarstvo zdravstva.


GDJE JE NEOVISNO POVJERENSTVO?
Zar je osnivanje novog povjerenstva za utvrđivanje propusta u ne liječenju, ne davanju lijeka i ne hospitalizaciji novinara Vladimira Matijanića u trenutku kada je tražio zdravstvenu zaštitu pri oboljenju od kovida, radnja takvih razmjera da ju je nemoguće obaviti, za nekoliko dana. Zar treba čekati u Hrvatskoj više mjeseci ili možda godina ?Potvrđuje to samo da je u sustavu zdravstva prisutan neshvatljiv nerad i pristup kakav socijaliziranom društvu nije jasan.

UPORNA PREMIJEROVA ODLUKA

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko istoga je dana pozvao hrvatske novinare da na svakom javnom događaju pitaju ministra Beroša i premijera Plenkovića o slučaju Matijanić. Na taj će način dati svoj doprinos otkrivanju istine u slučaju Matijanić, jer je za HND ovaj slučaj prioritet i od njega se neće odustati, prema Zovkovim riječima.
Zašto premijer Plenković svojom šutnjom daje podršku ministru Berošu?
Premijera kao da ne interesira sustav zdravstva, gdje se događaju banalne stvari, a pogreške djelatnika se naplaćuju smrću pacijenata. Kada je Matijanić, koji je po genezi svoje profesije bio javna osoba, ostao bez pravovremene zdravstvene skrbi koja bi ga liječila, kako prolaze ostali anonimni građani koji su pacijenti?

Pridonosi li premijer Plenković društvu upornom odlukom da Vili Beroš i dalje bude ministar zdravstva i provodi medicinsko pravo, tako da se ne poštuje ljudsko pravo? Već derogira poznati članak deklaracije o ljudskim pravima, da su svi pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona.

Margareta Zouhar Zec

07.11.2022. u 08:25 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 05.11.2022.

SASTANAK O ZAPADNOM BALKANU - BERLINSKI PROCES


EUROPSKA PERSPEKTIVA I SURADNJA

Na sastanku u Berlinu 4. studenog , čiji je domaćin bio njemački kancelar kancelar Scholz, okupili su se premijeri i predsjednici zemalja zapadnog Balkana, devet država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Razgovori su se vodili o regionalnoj suradnji i europskoj integraciji. Sastanak na vrhu dio je Berlinskog procesa, inicijative nekoliko država članica EU-a pod njemačkim vodstvom za suradnju sa šest partnera sa zapadnog Balkana te promicanje regionalne suradnje i europske perspektive regije. Sastoji se od godišnjih sastanaka na vrhu i niza ministarskih sastanaka. Predstavnici EU-a sudjeluju na ministarskim sastancima i sastancima na vrhu. Na njima sudjeluju i najvažnije međunarodne financijske institucije i regionalne i međunarodne organizacije.



S lijeva albanski premijer Edvin Rama, domaćin sastanka u Berlinu njemački kancelar Scholz i predsjednica EK Von der Leyen.

Predviđa se da će se Gospodarskim i investicijskim planom za zapadni Balkan mobilizirati do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava u idućih sedam godina te 20 milijardi eura u zajmovima, uz financijsku polugu novog jamstva za zapadni Balkan. Glavne aktivnosti su vodeći projekti u području zelene i digitalne tranzicije, pametne mobilnosti, održive energije i potpore privatnom sektoru te razvoj ljudskog kapitala radi smanjivanja socioekonomskih razlika između zapadnog Balkana i EU-a.
U okviru Gospodarskog i investicijskog plana i njegova zelenog programa za zapadni Balkan Komisija podupire energetsku učinkovitost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te jača infrastrukturu za energetsku povezanost. Među ciljevima tog plana je;1. pridonijeti smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, 2.ubrzati dekarbonizaciju zapadnog Balkana 3. povećati energetsku sigurnost regije.
Dosad su u okviru tog plana s ukupno 1,2 milijarde eura bespovratnih sredstava EU-a iz Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu pokrenuta 24 velika projekta ulaganja u održivi promet, prelazak na zelenu energiju, ljudski kapital i gospodarenje otpadom, a očekuje se da će u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama ti projekti privući ulaganja u iznosu do 3,4 milijarde eura.
Ključan element uspjeha Gospodarskog i investicijskog plana i Berlinskog procesa je zajedničko regionalno tržište, o kojem su se čelnici zapadnog Balkana dogovorili u Sofiji u studenome 2020. To je ambiciozan projekt regionalne gospodarske integracije čiji je cilj pretvoriti regiju u područje slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, vodeći se primjerom i standardima EU-a. Time će se aktivirati gospodarski potencijal regije, učiniti je privlačnijom za ulaganja i približiti je EU-u.


PAKET VRIJEDAN MILIJARDU EURA

Na sastanku na vrhu o zapadnom Balkanu, održanom u sklopu Berlinskog procesa sudjelovala je i predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik EK Josep Borrell .
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "EU-ova podrška zapadnom Balkanu ostaje jednako snažna i kad dođu teška vremena. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 za tu smo regiju mobilizirali dosad nezabilježen paket mjera u vrijednosti od 3,3 milijarde eura. Danas pripremamo paket energetske potpore u vrijednosti od milijarde eura za zaštitu najranjivijih skupina i poticanje prijeko potrebnih ulaganja u energetsku diversifikaciju. Ulažemo u gospodarsku strukturu regije kako bismo joj pomogli u prelasku na čistu energiju i da iz trenutačne krize iziđe zelenija, jača i održivija.
Komisija je u kratkom roku spremna osigurati 500 milijuna eura proračunske potpore, koja će biti donesena u prosincu i dostupna u siječnju. Taj će iznos pomoći kućanstvima i malim i srednjim poduzećima da lakše podnesu veće cijene energije."


Kratkoročno i srednjoročno, Komisija će putem Okvira za ulaganja za zapadni Balkan osigurati dodatnih 500 milijuna eura za napredak u područjima energetske diversifikacije, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i plinskih i elektroenergetskih veza među zemljama. Kratkoročnim mjerama (planiranima za sljedeće dvije godine) poduprijet će se diversifikacija opskrbe energijom proširivanjem međudržavnih kapaciteta za transport plina, uključujući ukapljeni prirodni plin, i prijenos električne energije, podupiranjem izgradnje projekata energije iz obnovljivih izvora i potporom za mjere energetske učinkovitosti.


U priopćenju EK ne spominju se izrijekom zemlje zapadnog Balkana, ali radi se o Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, te Srbiji koje je predsjednica EK Von der Leyen posjetila potkraj listopada ove godine, te svakom dužnosniku zemlje koj ju je primio rekla da su im vrata EU otvorena, te da samo
svojim politikama, moraju zadovoljiti kriterije ulaska u EU.





05.11.2022. u 08:23 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 04.11.2022.

U HRVATSKOM SABORU PREDSTAVLJENO GODIŠNJE IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA ZA 2021.



PRIHODI – BEZ ZNAČAJNIJIH POGREŠAKA

Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić predstavila je 3.studenog Godišnje izvješće ERS-a za 2021. godinu u hrvatskom Saboru na zajedničkoj tematskoj sjednici četiriju odbora i to : Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbora za gospodarstvo.
Ivana Maletić je predstavila i Prvo revizijsko izvješće ERS-a na temu Komisijinog ocjenjivanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost te je kratko predstavila dva tematska izvješća ERS-a.
Predstavljajući najvažnije rezultate i nalaze Godišnjeg izvješća ERS-a Maletić je posebno istaknula kako revizija provedenih financijskih transakcija u europskome proračunu gleda jesu li one provedene na zakonit i vjerodostojan način u skladu sa svim propisima definiranim na razini EU-a i jesu li ta sredstva trošena pravilno i dobro na nacionalnoj razini.
„Kao revizori na europskoj razini prvenstveno pregledavamo zakonitost postupanja Komisije i načine ne koji ona provodi europski proračun i europske politike. Osim toga provodimo revizije uspješnosti njezinog poslovanja koje su zapravo vrlo interesantne jer ukazuju na to jesu li pojedine politike koje se financiraju iz europskog proračuna dovoljno uspješne i ispunjavaju li svoje ciljeve te trebaju li mijenjati“, naglasila je Maletić. Dodala je kako su u tom kontekstu provedena tematska revizorska izvješća–o uspješnosti poslovanja malih i srednjih poduzetnika i financiranja podršci njihovog izlaska na druga tržišta unutar EU-a i tržišta trećih država te o mjerama koje su donesene kako bi se povećalo sudjelovanje država koje manje uspješno sudjeluju u programima za istraživanje, razvoj i inovacije – Horizon.

Govoreći o radu ERS-a koji se vodi tragom novca rekla je kako nije samo Europske komisija subjekt revizije nego su to i krajnji korisnici u državama članicama koji koriste taj novac, od jedinica lokalne samouprave, ustanova do pojedinaca.“Obzirom na veličinu europskog proračuna naši uzorci revizije su po državama članicama mali jer svaka revizija, nadzor i kontrola dolaze uz određeni trošak i s obzirom na broj revizora ne možemo sve pokriti, ali rade se detaljne analize i nastoje se obuhvatiti najrizičnija područja kako bismo bili sigurni funkcionira li sustav dovoljno dobro“ objasnila je Maletić. Nadalje, kako je rekla, Godišnje izvješće prati poglavlja europskog proračuna te se tako svako od njih prema odabranom uzorku i testira čime se testira i rad same Europske komisije. „Vrlo interesantno je poglavlje 3 – Prihodi, a od ove godine u izvješću imamo i novo poglavlje 10 – Mehanizam za oporavak i otpornost, istaknula je Maletić.

RASHODI DO KRAJNJIH KORISNIKA – VISOKO RIZIČNI

U ovogodišnjem izvješću ERS-a pozitivnim su ocijenjeni prihodi uz naznaku kako računovodstvena dokumentacija pruža istinit i vjeran prikaz financijskog stanja EU-a, a prihodi su zakoniti i pravilni bez značajnih pogrešaka. No, s druge strane, drugu godinu za redom, negativno mišljenje revizije Suda je na rashode, i to zbog razine pogreške u rashodima od 3,0 posto te posebno u visokorizičnim kategorijama rashoda koja iznosi 4,7 posto. „U visokorizične kategorije spadaju rashodi koji idu do krajnjih korisnika, poduzetnika, poljoprivrednika, ustanova u javnom sektoru, malih gospodarstva i koji ih moraju provesti u skladu s EU pravilima“, upozorila je Maletić navodeći kako se najčešće pogreške koje je Sud utvrdio u tim visokorizičnim rashodima odnose na neprihvatljive troškove, kršenja pravila o unutarnjem tržištu, neprihvatljivi korisnici te neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi.
Ivana Maletić je navela problem još uvijek vrlo kompleksnih procedura zbog kojih dolazi do pogrešaka koje se otkrivaju, a za sve pogreške za koje se utvrdi odstupanje od više od 2 posto Sud daje nepovoljno mišljenje. „Kad govorimo o prihodima i nacionalnim proračunima pa tako i europskom, najviše poteškoća je u PDVu i porezima, efikasnoj naplati carina, poreznim prijevarama i svemu onom što ostaje u sivoj zoni i nije naplaćeno i zato smo upravo na ta područja troškova dodatno fokusirani u reviziji“, rekla je revizorica Maletić. Kada je riječ o prijavljivanju slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru, Maletić je istaknula kako je Sud u 2021. godini prijavio 15 takvih slučajeva na razini cijele EU koje je proslijedio OLAF-u i dva slučaja koje je prijavio Uredu europskog javnog tužitelja, od čega je jedan među slučajevima prijavljenih OLAF-u. –Ovo povećanje broja prijavljenih slučajeva u 2021. godini u odnosu na ranije godine može se povezati s krajem financijske perspektive kada dolazi do rizičnijih troškova jer se sredstva moraju potrošiti i zbog tog pritiska i brzog korištenja sredstava nastaju nepravilnosti, pojasnila je Maletić.

Kada je riječ o Komisijinom ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost (NPPO) Maletić je rekla kako je ona bila rađena cijelu prošlu i velik dio ove godine. „Znamo da je svaka država članica pripremila svoj plan oporavka i otpornosti prema svojim potrebama što podrazumijeva da su ti planovi vrlo specifični i individualizirani, a isplata sredstava ide na temelju ispunjavanja kvalitativnih ključnih etapa i kvantitativnih ciljnih vrijednosti što nam u reviziji zadaje puno glavobolje, istaknula je Maletić te dodala kako novac koji se isplaćuje nije vezan uz troškove koji se događaju. Ovim tematskim izvješćem ERS je revidirao interno postupanje Komisije prilikom ocjenjivanja NPOO-ova i ocjenjivanje NPOO-ova s naglaskom na ostvarivanje prioriteta iz tzv. šest stupova i adresiranje preporuka za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020.; ključne uvjete propisane Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost (zelena i digitalna dimenzija, načelo „ne nanosi bitnu štetu”, troškovi); ključne etape i ciljne vrijednosti i prikladnost sustava za praćenje i kontrolu.

NEKE DRŽAVE IZBJEGLE UVRSTITI VELIKE REFORME

„Zaključak Suda je kako je Komisijino ocjenjivanje NPOO-ova bilo prikladno s obzirom na složenost tog procesa i vremenska ograničenja, međutim utvrdili smo niz nedostataka, rizika i područja kojima je potrebno posvetiti pozornost u budućnosti,“ naglasila je Maletić te dodala kako su pojedine države primjerice u svoje nacionalne programe izbjegle staviti velike reforme na što je posebno ukazano kao slabost mehanizma.
Problematizirajući daljnje izazove s kojima se Sud susretao i izradi izvješća revizije ovog mehanizma posebno je istaknut nejednak tretman svih država članica kao i nedefinirani jedinstveni kontrolni mehanizmi.“Ukazali smo na taj propust da se pojedinim državama članica dopustilo da izostave neke reforme iz planova oporavka i otpornosti dok su druge natjerane da ih uvrste u svoje planove te smo od Komisije tražili da se uvedu posebni mehanizmi za reforme koje su ostale izvan planova, a dio su Europskog semestra“, naglasila je Ivana Maletić te dodala kako je to ozbiljna kritika i opasnost koja se krije jer se ne pruža svakoj državni članici jednaka šansa. Maletić je također ukazala i na vrlo različite sustave kontrola u državama članicama što je također naznačeno kao problematično i također predstavlja pitanje jednakog tretmana država članica.

Završno Maletić je govorila o nalazu revizije koja je obuhvatila područje uspješnosti pojedinih politika na razini EU-a te rekla kako je i u slučaju poticanja internacionalizacije malih i srednjih poduzetnika te mjerama za povećanje i proširenje korištenja programa Horizon u zemljama članicama koje manje koriste ta sredstva uočeno, da je dizajn politika u oba slučaja dobar, no da je za njihovu uspješnost važna nacionalna dimenzija i financiranje iz nacionalnih proračuna. –Važno je što država članica radi u tom sjeru s državnim proračunom i koliko potiče te politike da bi ono što dobivaju iz europskog proračuna imalo smisla jer su europska sredstva u tom dijelu poprilično mala i moraju se nasloniti na kvalitetne i dobre reforme koje se rade na nacionalnoj razini i na mjere koje se nacionalno financiraju“ informirala je Ivana Maletić te rekla kako to je bila glavna poruka u oba tematska izvješća Europskog revizorskog suda.

Izvor ; Hrvatski Sabor

04.11.2022. u 06:24 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.11.2022.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NEKAŽNJIVOSTI ZLOČINA PROTIV NOVINARA


" DRŽAVE MORAJU ISTRAŽITI I PROCESUIRATI SVA KAZNENA DJELA
POČINJENA PROTIV NOVINARA"


, Visoki predstavnik za vanjsku politiku i podpredsjednik EK Josep Borrell i potpredsjednica EK i ppvjerenica za vrijednost i transparentnost Vera Jourova povodom 2. studenog Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivost zloćina protiv novinara uputili su javnosti sljedeću izjavu:

“Novinari su naše oči i uši koje izvještavaju iz zona sukoba. Izlažu svoje živote opasnosti kako bi ispričali što se događa na terenu. Njihova točna, nepristrana medijska izvješća služe temeljnom javnom interesu: izvještaji, slike i vijesti s terena mogu imati odlučujući utjecaj na razvoj i ishod oružanih sukoba.

Zbog toga se u oružanim sukobima novinarski rad često namjerno ometa. Medijski profesionalci suočavaju se sa uskraćivanjem pristupa, cenzurom i uznemiravanjem, kao i proizvoljnim pritvaranjima i brutalnim napadima. U Ukrajini je nekoliko novinara i medijskih djelatnika ubijeno ili ozlijeđeno, ponekad namjerno ciljano, dok su dokumentirali istinu o zločinima koje su počinile ruske trupe u Putinovom agresorskom ratu protiv Ukrajine. Njihov rad je ključan jer ruski režim vodi globalnu kampanju dezinformiranja o stvarnosti njihovog rata.

Namjerno usmjeravanje napada na novinare, kao civile, predstavlja ratni zločin.

No, ratne zone nisu jedina mjesta gdje su novinari napadnuti. Diljem svijeta novinari se suočavaju sa sve većim prijetnjama u svom radu. Oni su žrtve zločina iz mržnje, maltretirani na internetu, na meti špijunskog softvera, pa čak i ubijeni.

Moramo stati na kraj nekažnjivosti ovih zločina i podržati ljudska prava i vladavinu zakona pružanjem pravde žrtvama. Tijekom proteklih 10 godina, 80% ubojstava novinara u svijetu nije odgovaralo.

EU podupire mreže rizičnih novinara i jača sposobnost novinara da djeluju u neprijateljskim okruženjima diljem svijeta. To uključuje pružanje zaštitne opreme i pomoći. U okviru novog Globalnog europskog programa za ljudska prava i demokraciju, uspostavljamo Opservatorij za borbu protiv nekažnjivosti kako bismo pridonijeli prikupljanju i korištenju dokaza i znanja za zagovaranje i odgovornost na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

I unutar Europske unije novinari se mogu suočiti s teškim uvjetima. Od država članica se očekuje da se pridržavaju Preporuke Komisije o sigurnosti novinara usvojene 2021. Od zemalja kandidatkinja i onih u njihovom susjedstvu također se očekuje da usvoje te standarde.

Novi Zakon o slobodi medija ima za cilj očuvati neovisnost i pluralizam medija te podržati novinare, omogućujući im da pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti bez straha i naklonosti. Povjerenstvo je također poduzelo korake u borbi protiv strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti koje vrše pritisak na novinare i ušutkuju ih.

Ove zakonske prijedloge treba usvojiti što je prije moguće kako bi se poboljšalo okruženje u kojem rade novinari i mediji.

Države moraju istraživati i procesuirati sva kaznena djela počinjena protiv novinara na nepristran, neovisan, učinkovit, transparentan i pravodoban način.
Nekažnjivost za zločine protiv novinara mora prestati. Pravda mora biti zadovoljena.”


Pozadina

Odbor za zaštitu novinara podsjeća da za 80 posto ubojstava novinara u posljednjih 10 godina nitko nije odgovarao.
Sve veći broj fizičkih, pravnih i internetskih prijetnji i napada na novinare i druge medijske djelatnike u EU-u tijekom proteklih godina zabrinjavajući je trend koji se odražava u Izvješćima Komisije o vladavini prava. Zabilježeni su fizički napadi u kontekstu javnih prosvjeda, a novinari u nekoliko država članica bili su izloženi agresiji prosvjednika, ali u nekim slučajevima i policijskih snaga. Internetske prijetnje su u porastu diljem EU-a, a posebno su ugrožene novinarke i novinarke manjina.
Ova situacija je posebno zabrinjavajuća kada političari ili moćne javne osobe pokreću takve napade.

EU radi diljem svijeta kako bi doprinio sigurnosti i zaštiti novinara osuđujući napade, kao što je navedeno u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju za 2020.-2024. EU pomaže onima koji su zastrašeni ili kojima se prijeti putem mehanizama EU-a za zaštitu branitelja ljudskih prava te podupire medijske inicijative i apelira na državna tijela da spriječe i osude takvo nasilje te poduzmu učinkovite mjere za zaustavljanje nekažnjivosti. Delegacije EU-a diljem svijeta prisustvuju i prate sudske slučajeve koji uključuju novinare, pomažući u prepoznavanju onih slučajeva kojima je potrebna posebna pozornost.

U prosincu ćemo pozvati branitelje ljudskih prava, civilno društvo i nevladine organizacije iz cijelog svijeta na Forum o ljudskim pravima EU-a i nevladinih organizacija posvećen sljedećim temama: Zaustaviti nekažnjivost: put do odgovornosti i pravde. Ovo će biti važna prilika da zajedno raspravimo učinkovitije strategije za jačanje odgovornosti i pravde.






02.11.2022. u 17:54 • 0 KomentaraPrint#^

16. SAVJETOVANJE HRVATSKIH VOĆARA


KLIMATSKE PROMJENE I VOĆARSTVO

U hotelu International, Miramarska 24, Zagreb, 2. i 3 studenog 2022. održati će se 16. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem,
Prvog dana 2. studenog s početkom u 17 sati održat će se 9. izborni Sabor Hrvatske voćarske zajednice.



Glavni dio 16. znanstveno stručnog savjetovanja voćara početi će se 3. studenog u četvrtak, s početkom u 9,30 sati s pozdravnim govorom predsjedavajućeg, dok je od 10 do 12 sati predviđen OKRUGLI STOL pod nazivom „ Izazovi hrvatskog voćarstva pod utjecajem klimatskih promjena“ . Dr. Danijel Jug s Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održati će uvodno predavanje s naslovom Klimatske promjene – mogućnosti prilagodbe voćarske proizvodnje.

Panelisti će biti dr. Tomislav Jemrić - Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,dr. Danijel Jug i dr.Tomislav Vinković - Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Branimir Markota i Luka Cvitan - PZ Jabuka HR, te Krešimir Krnjević - ENNA FRUIT, predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Uz aktualnosti i trendove u sektoru voćarske proizvodnje, u pojedinim sekcijama biti će predstavljena najnovija saznanja i tehnologije u voćarstvu, te dugoročna vizija razvoja voćarstva u ruralnim krajevima. Uz informativna predavanja domaćih i stranih stručnjaka iz relevantnih institucija u hrvatskom voćarstvu prilika je to za čuti razna razmišljanja i aktualnosti o voćarskoj proizvodnji, te izazovima koji očekuju hrvatske voćare u budućnosti.

Sudjelovanje se ne naplaćuje, ali zbog ograničenog broja mjesta za sudionike, potrebno je najaviti dolazak na adrese:
info@danh.hr
hrvatskavocarskazajednica@gmail.com


Društvo agrarnih novinara Hrvatske, Hrvatska voćarska zajednica, uz podršku Hrvatskog agronomskog društva i suorganizaciju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu organizatori su 16. znanstveno-stručnog savjetovanje hrvatskih voćara.

02.11.2022. u 07:46 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 01.11.2022.

SAD I UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI POTPISALI OKVIR ZA ČISTU ENERGIJU



PARTNERSTVO ZA POTICANJE ULAGANJA I ČISTU ENERGIJU

Prema priopćenju Bijele kuće, Sjedinjene Države i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su veliki novi okvir za čistu energiju 1. studenog u Abu Dhabiju. Predsjednik Biden pokazao svoju duboku predanost osiguravanju globalne budućnosti čiste energije i dugoročne energetske sigurnosti jer su Sjedinjene Države i Ujedinjeni Arapski Emirati najavili snažno partnerstvo kako bi se osigurao brz i nesmetan prijelaz na čistu energiju i udaljavanje od fosilnih goriva. Partnerstvo SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata za ubrzavanje čiste energije (PACE) trebalo bi katalizirati 100 milijardi dolara financiranja, ulaganja i druge potpore te globalno primijeniti 100 gigavata čiste energije do 2035. kako bi se unaprijedila energetska tranzicija i maksimizirale klimatske koristi.

Ambiciozni plan PACE-a izgrađen je na četiri stupa: 1) Inovacija čiste energije, implementacija i lanci opskrbe, 2) Upravljanje ugljikom i metanom, 3) Nuklearna energija i 4) Dekarbonizacija industrije i prometa.
Sjedinjene Države i UAE uspostavit će stručnu skupinu za identificiranje prioritetnih projekata, uklanjanje potencijalnih prepreka i mjerenje napretka PACE-a u postizanju cilja kataliziranja 100 milijardi dolara u financiranju, ulaganju i drugoj potpori i globalnoj implementaciji 100 gigavata čiste energije.

Osim ulaganja u budućnost čiste energije obiju zemalja, dvije zemlje namjeravaju unaprijediti klimatske akcije energičnim provođenjem i poticanjem ulaganja u čistu energiju u gospodarstvima u razvoju. SAD i Ujedinjeni Arapski Emirati svjesni su potrebe za premošćivanjem jaza između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u ulaganju i primjeni čiste energije kako bi se osiguralo da globalni napori za smanjenje emisija ne posustanu. Kako bi pomogle u premošćivanju jaza, dvije zemlje namjeravaju raditi zajedno na davanju prioriteta komercijalnim projektima u zemljama u razvoju i zemljama s niskim dohotkom, kao i pružiti im tehničku i financijsku pomoć. -piše u priopćenju iz Bijele kuće, SAD.

PACE nastoji potaknuti postojeće i nove tehnologije i putove za smanjenje štetnih emisija iz sektora ugljikovodika. SAD i UAE preuzet će vodstvo u povećanju ulaganja u tehnologije za smanjenje emisija fosilnih goriva, jer će dekarbonizirani ugljikovodici biti izvor za proizvodnju vodika, kao i input za trajnu i široku potrošnju. Dvije će zemlje dati zamah uvođenju i daljnjem razvoju novih tehnologija za hvatanje, iskorištavanje i skladištenje ugljika, uz mjerenje i smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom lancu vrijednosti ugljikovodika. PACE također nastoji učiniti smanjenje metana globalnom "strategijom brzog ublažavanja" ovog desetljeća.

PACE podupire punu provedbu civilne nuklearne suradnje između SAD-a i UAE. Sigurnost, sigurnost i regulatorni nadzor bit će prioritetna područja angažmana. Nuklearna energija može potaknuti dekarbonizaciju u energetskom sektoru, kao iu sektorima koje je teško smanjiti, poput teške industrije i teškog transporta, jer se, između ostalog, može koristiti za proizvodnju vodika, industrijsku obradu topline i desalinizaciju vode.

Smanjenje emisija u industrijskom, pomorskom i zrakoplovnom sektoru na dugim relacijama nije jednostavno jer su primjene čiste energije u tim sektorima ograničene. PACE će poticati ulaganja i suradnju na projektnoj razini, uz poticanje potražnje za industrijskim proizvodima s nultom neto emisijom i pomaganje u povećanju ponude takvih proizvoda. SAD i UAE namjeravaju raditi zajedno na povećanju proizvodnje čistih goriva u sektorima transporta na velike udaljenosti kao što su zrakoplovstvo i brodarstvo - -piše u priopćenju iz Bijele kuće, SAD.

01.11.2022. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2022 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter