AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 04.11.2022.
U HRVATSKOM SABORU PREDSTAVLJENO GODIŠNJE IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA ZA 2021.
PRIHODI – BEZ ZNAČAJNIJIH POGREŠAKA
Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić predstavila je 3.studenog Godišnje izvješće ERS-a za 2021. godinu u hrvatskom Saboru na zajedničkoj tematskoj sjednici četiriju odbora i to : Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbora za gospodarstvo.
Ivana Maletić je predstavila i Prvo revizijsko izvješće ERS-a na temu Komisijinog ocjenjivanja nacionalnih planova za oporavak i otpornost te je kratko predstavila dva tematska izvješća ERS-a.
Predstavljajući najvažnije rezultate i nalaze Godišnjeg izvješća ERS-a Maletić je posebno istaknula kako revizija provedenih financijskih transakcija u europskome proračunu gleda jesu li one provedene na zakonit i vjerodostojan način u skladu sa svim propisima definiranim na razini EU-a i jesu li ta sredstva trošena pravilno i dobro na nacionalnoj razini.
„Kao revizori na europskoj razini prvenstveno pregledavamo zakonitost postupanja Komisije i načine ne koji ona provodi europski proračun i europske politike. Osim toga provodimo revizije uspješnosti njezinog poslovanja koje su zapravo vrlo interesantne jer ukazuju na to jesu li pojedine politike koje se financiraju iz europskog proračuna dovoljno uspješne i ispunjavaju li svoje ciljeve te trebaju li mijenjati“, naglasila je Maletić. Dodala je kako su u tom kontekstu provedena tematska revizorska izvješća–o uspješnosti poslovanja malih i srednjih poduzetnika i financiranja podršci njihovog izlaska na druga tržišta unutar EU-a i tržišta trećih država te o mjerama koje su donesene kako bi se povećalo sudjelovanje država koje manje uspješno sudjeluju u programima za istraživanje, razvoj i inovacije – Horizon.
Govoreći o radu ERS-a koji se vodi tragom novca rekla je kako nije samo Europske komisija subjekt revizije nego su to i krajnji korisnici u državama članicama koji koriste taj novac, od jedinica lokalne samouprave, ustanova do pojedinaca.“Obzirom na veličinu europskog proračuna naši uzorci revizije su po državama članicama mali jer svaka revizija, nadzor i kontrola dolaze uz određeni trošak i s obzirom na broj revizora ne možemo sve pokriti, ali rade se detaljne analize i nastoje se obuhvatiti najrizičnija područja kako bismo bili sigurni funkcionira li sustav dovoljno dobro“ objasnila je Maletić. Nadalje, kako je rekla, Godišnje izvješće prati poglavlja europskog proračuna te se tako svako od njih prema odabranom uzorku i testira čime se testira i rad same Europske komisije. „Vrlo interesantno je poglavlje 3 – Prihodi, a od ove godine u izvješću imamo i novo poglavlje 10 – Mehanizam za oporavak i otpornost, istaknula je Maletić.
RASHODI DO KRAJNJIH KORISNIKA – VISOKO RIZIČNI
U ovogodišnjem izvješću ERS-a pozitivnim su ocijenjeni prihodi uz naznaku kako računovodstvena dokumentacija pruža istinit i vjeran prikaz financijskog stanja EU-a, a prihodi su zakoniti i pravilni bez značajnih pogrešaka. No, s druge strane, drugu godinu za redom, negativno mišljenje revizije Suda je na rashode, i to zbog razine pogreške u rashodima od 3,0 posto te posebno u visokorizičnim kategorijama rashoda koja iznosi 4,7 posto. „U visokorizične kategorije spadaju rashodi koji idu do krajnjih korisnika, poduzetnika, poljoprivrednika, ustanova u javnom sektoru, malih gospodarstva i koji ih moraju provesti u skladu s EU pravilima“, upozorila je Maletić navodeći kako se najčešće pogreške koje je Sud utvrdio u tim visokorizičnim rashodima odnose na neprihvatljive troškove, kršenja pravila o unutarnjem tržištu, neprihvatljivi korisnici te neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi.
Ivana Maletić je navela problem još uvijek vrlo kompleksnih procedura zbog kojih dolazi do pogrešaka koje se otkrivaju, a za sve pogreške za koje se utvrdi odstupanje od više od 2 posto Sud daje nepovoljno mišljenje. „Kad govorimo o prihodima i nacionalnim proračunima pa tako i europskom, najviše poteškoća je u PDVu i porezima, efikasnoj naplati carina, poreznim prijevarama i svemu onom što ostaje u sivoj zoni i nije naplaćeno i zato smo upravo na ta područja troškova dodatno fokusirani u reviziji“, rekla je revizorica Maletić. Kada je riječ o prijavljivanju slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru, Maletić je istaknula kako je Sud u 2021. godini prijavio 15 takvih slučajeva na razini cijele EU koje je proslijedio OLAF-u i dva slučaja koje je prijavio Uredu europskog javnog tužitelja, od čega je jedan među slučajevima prijavljenih OLAF-u. –Ovo povećanje broja prijavljenih slučajeva u 2021. godini u odnosu na ranije godine može se povezati s krajem financijske perspektive kada dolazi do rizičnijih troškova jer se sredstva moraju potrošiti i zbog tog pritiska i brzog korištenja sredstava nastaju nepravilnosti, pojasnila je Maletić.
Kada je riječ o Komisijinom ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost (NPPO) Maletić je rekla kako je ona bila rađena cijelu prošlu i velik dio ove godine. „Znamo da je svaka država članica pripremila svoj plan oporavka i otpornosti prema svojim potrebama što podrazumijeva da su ti planovi vrlo specifični i individualizirani, a isplata sredstava ide na temelju ispunjavanja kvalitativnih ključnih etapa i kvantitativnih ciljnih vrijednosti što nam u reviziji zadaje puno glavobolje, istaknula je Maletić te dodala kako novac koji se isplaćuje nije vezan uz troškove koji se događaju. Ovim tematskim izvješćem ERS je revidirao interno postupanje Komisije prilikom ocjenjivanja NPOO-ova i ocjenjivanje NPOO-ova s naglaskom na ostvarivanje prioriteta iz tzv. šest stupova i adresiranje preporuka za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020.; ključne uvjete propisane Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost (zelena i digitalna dimenzija, načelo „ne nanosi bitnu štetu”, troškovi); ključne etape i ciljne vrijednosti i prikladnost sustava za praćenje i kontrolu.
NEKE DRŽAVE IZBJEGLE UVRSTITI VELIKE REFORME
„Zaključak Suda je kako je Komisijino ocjenjivanje NPOO-ova bilo prikladno s obzirom na složenost tog procesa i vremenska ograničenja, međutim utvrdili smo niz nedostataka, rizika i područja kojima je potrebno posvetiti pozornost u budućnosti,“ naglasila je Maletić te dodala kako su pojedine države primjerice u svoje nacionalne programe izbjegle staviti velike reforme na što je posebno ukazano kao slabost mehanizma.
Problematizirajući daljnje izazove s kojima se Sud susretao i izradi izvješća revizije ovog mehanizma posebno je istaknut nejednak tretman svih država članica kao i nedefinirani jedinstveni kontrolni mehanizmi.“Ukazali smo na taj propust da se pojedinim državama članica dopustilo da izostave neke reforme iz planova oporavka i otpornosti dok su druge natjerane da ih uvrste u svoje planove te smo od Komisije tražili da se uvedu posebni mehanizmi za reforme koje su ostale izvan planova, a dio su Europskog semestra“, naglasila je Ivana Maletić te dodala kako je to ozbiljna kritika i opasnost koja se krije jer se ne pruža svakoj državni članici jednaka šansa. Maletić je također ukazala i na vrlo različite sustave kontrola u državama članicama što je također naznačeno kao problematično i također predstavlja pitanje jednakog tretmana država članica.
Završno Maletić je govorila o nalazu revizije koja je obuhvatila područje uspješnosti pojedinih politika na razini EU-a te rekla kako je i u slučaju poticanja internacionalizacije malih i srednjih poduzetnika te mjerama za povećanje i proširenje korištenja programa Horizon u zemljama članicama koje manje koriste ta sredstva uočeno, da je dizajn politika u oba slučaja dobar, no da je za njihovu uspješnost važna nacionalna dimenzija i financiranje iz nacionalnih proračuna. –Važno je što država članica radi u tom sjeru s državnim proračunom i koliko potiče te politike da bi ono što dobivaju iz europskog proračuna imalo smisla jer su europska sredstva u tom dijelu poprilično mala i moraju se nasloniti na kvalitetne i dobre reforme koje se rade na nacionalnoj razini i na mjere koje se nacionalno financiraju“ informirala je Ivana Maletić te rekla kako to je bila glavna poruka u oba tematska izvješća Europskog revizorskog suda.
Izvor ; Hrvatski Sabor
| < | studeni, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter