Marketing
SASTANAK O ZAPADNOM BALKANU - BERLINSKI PROCES
EUROPSKA PERSPEKTIVA I SURADNJA
Na sastanku u Berlinu 4. studenog , čiji je domaćin bio njemački kancelar kancelar Scholz, okupili su se premijeri i predsjednici zemalja zapadnog Balkana, devet država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Razgovori su se vodili o regionalnoj suradnji i europskoj integraciji. Sastanak na vrhu dio je Berlinskog procesa, inicijative nekoliko država članica EU-a pod njemačkim vodstvom za suradnju sa šest partnera sa zapadnog Balkana te promicanje regionalne suradnje i europske perspektive regije. Sastoji se od godišnjih sastanaka na vrhu i niza ministarskih sastanaka. Predstavnici EU-a sudjeluju na ministarskim sastancima i sastancima na vrhu. Na njima sudjeluju i najvažnije međunarodne financijske institucije i regionalne i međunarodne organizacije.
S lijeva albanski premijer Edvin Rama, domaćin sastanka u Berlinu njemački kancelar Scholz i predsjednica EK Von der Leyen.
Predviđa se da će se Gospodarskim i investicijskim planom za zapadni Balkan mobilizirati do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava u idućih sedam godina te 20 milijardi eura u zajmovima, uz financijsku polugu novog jamstva za zapadni Balkan. Glavne aktivnosti su vodeći projekti u području zelene i digitalne tranzicije, pametne mobilnosti, održive energije i potpore privatnom sektoru te razvoj ljudskog kapitala radi smanjivanja socioekonomskih razlika između zapadnog Balkana i EU-a.
U okviru Gospodarskog i investicijskog plana i njegova zelenog programa za zapadni Balkan Komisija podupire energetsku učinkovitost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te jača infrastrukturu za energetsku povezanost. Među ciljevima tog plana je;1. pridonijeti smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, 2.ubrzati dekarbonizaciju zapadnog Balkana 3. povećati energetsku sigurnost regije.
Dosad su u okviru tog plana s ukupno 1,2 milijarde eura bespovratnih sredstava EU-a iz Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu pokrenuta 24 velika projekta ulaganja u održivi promet, prelazak na zelenu energiju, ljudski kapital i gospodarenje otpadom, a očekuje se da će u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama ti projekti privući ulaganja u iznosu do 3,4 milijarde eura.
Ključan element uspjeha Gospodarskog i investicijskog plana i Berlinskog procesa je zajedničko regionalno tržište, o kojem su se čelnici zapadnog Balkana dogovorili u Sofiji u studenome 2020. To je ambiciozan projekt regionalne gospodarske integracije čiji je cilj pretvoriti regiju u područje slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, vodeći se primjerom i standardima EU-a. Time će se aktivirati gospodarski potencijal regije, učiniti je privlačnijom za ulaganja i približiti je EU-u.
PAKET VRIJEDAN MILIJARDU EURA
Na sastanku na vrhu o zapadnom Balkanu, održanom u sklopu Berlinskog procesa sudjelovala je i predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik EK Josep Borrell .
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "EU-ova podrška zapadnom Balkanu ostaje jednako snažna i kad dođu teška vremena. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 za tu smo regiju mobilizirali dosad nezabilježen paket mjera u vrijednosti od 3,3 milijarde eura. Danas pripremamo paket energetske potpore u vrijednosti od milijarde eura za zaštitu najranjivijih skupina i poticanje prijeko potrebnih ulaganja u energetsku diversifikaciju. Ulažemo u gospodarsku strukturu regije kako bismo joj pomogli u prelasku na čistu energiju i da iz trenutačne krize iziđe zelenija, jača i održivija.
Komisija je u kratkom roku spremna osigurati 500 milijuna eura proračunske potpore, koja će biti donesena u prosincu i dostupna u siječnju. Taj će iznos pomoći kućanstvima i malim i srednjim poduzećima da lakše podnesu veće cijene energije."
Kratkoročno i srednjoročno, Komisija će putem Okvira za ulaganja za zapadni Balkan osigurati dodatnih 500 milijuna eura za napredak u područjima energetske diversifikacije, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i plinskih i elektroenergetskih veza među zemljama. Kratkoročnim mjerama (planiranima za sljedeće dvije godine) poduprijet će se diversifikacija opskrbe energijom proširivanjem međudržavnih kapaciteta za transport plina, uključujući ukapljeni prirodni plin, i prijenos električne energije, podupiranjem izgradnje projekata energije iz obnovljivih izvora i potporom za mjere energetske učinkovitosti.
U priopćenju EK ne spominju se izrijekom zemlje zapadnog Balkana, ali radi se o Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, te Srbiji koje je predsjednica EK Von der Leyen posjetila potkraj listopada ove godine, te svakom dužnosniku zemlje koj ju je primio rekla da su im vrata EU otvorena, te da samo
svojim politikama, moraju zadovoljiti kriterije ulaska u EU.
Post je objavljen 05.11.2022. u 08:23 sati.