Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

KLASTERI – SUSRET REGIJA



KAKO DA KLASTERI POTIČU BOLJE POLITIKE RAZVOJA?





Europska komisija (EK) i Europsko udruženje razvojnih agencija (EURADA), u suradnji s Europskom platformom za suradnju klastera, EUROPEAN CLUSTER COLLABORATION PLATFORM (ECCP) organiziraju radionicu 29. i 30. studenog u Zagrebu na kojoj će istražiti kako bi klasteri, agencije za regionalni razvoj i drugi akteri mogli poticati jaču suradnju u provedbi regionalnih politika i nacionalne politike gospodarskog razvoja, posebno u svrhu daljnjeg promicanja digitalne transformacije i međuregionalne suradnje u Hrvatskoj.
Cilj događaja bit će olakšati provedbu dobre prakse u kojoj klasteri igraju aktivnu ulogu u regionalnim gospodarstvima i pokretači su gospodarske tranzicije te kako stvoriti i promicati suradnju između klastera i regionalnih dionika za industrijski razvoj regija.

Događaj ima za cilj okupiti oko 100 predstavnika agencija za regionalni razvoj, dio ili izvan mreže EURADA-e, organizacija klastera, nacionalnih javnih tijela, tvrtki, Enterprise Europe Networka i drugih organizacija za potporu poslovanju iz država članica i regija EU-a. Očekuje se sudjelovanje širokog spektra aktera gospodarskog razvoja, uključujući financijske posrednike, klastere, inovacijska središta, industrijska udruženja, investitore, poslovne anđele, platforme za grupno financiranje i druge.
Regije EU-a moraju biti sposobne natjecati se s drugim naprednijim gospodarstvima i gospodarstvima u nastajanju u gospodarskom i društvenom okruženju koje se brzo mijenja, posebno u razdoblju oporavka nakon Covid-19. Lokacija je posebno važna za klastere. Lakše se razvijaju u urbanim i regionalnim ekosustavima s povoljnim administrativnim i regulatornim okruženjem te pristupom kvalificiranoj radnoj snazi, tržištima te uslugama financijske i poslovne podrške.
Ono što je doista važno jest uključenost klastera u regionalno gospodarsko upravljanje, osmišljavanje i provedbu politika na regionalnoj razini.
Regionalne vlasti trebaju poznavati svoje klastere i razumjeti kako mogu oblikovati, poboljšati i učinkovito pomoći u osmišljavanju i provedbi politika regionalnog razvoja. S druge strane, klasterske organizacije i njihove članice trebaju poduzimati akcije i provoditi projekte koji su relevantni za gospodarski razvoj njihovih lokalnih zajednica. Oni bi se trebali uključiti u suradnju s drugim europskim klasterima u istim ili srodnim gospodarskim aktivnostima i tako nadopuniti regionalnu imovinu i ojačati kapacitete za vođenje zelene tranzicije, ubrzati digitalnu tranziciju i izgraditi otpornost.

Bit će organizirano 15 regionalnih radionica u regijama EU-a koje su izrazile interes za domaćinstvo događanja 2022.-23. u sklopu ciklusa „Klasteri susreću regije“.
Ove će radionice okupiti klastere i kreatore politika na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi jedni od drugih učili kako bolje koristiti klastere za jačanje industrijskih ekosustava, služenje nacionalnom/regionalnom gospodarskom razvoju i povezivanje s drugim regijama sa sličnim tranzicijskim izazovima.
Radionica se održava u okviru AGORADE+, jednog od četiri glavna EURADA-ina godišnja događaja, koji se obično održava u jesen u regiji jedne od članica udruge. Po prvi put od osnutka, sve članice EURADA-e u jednoj zemlji bit će domaćini ovogodišnjeg događaja pod vodstvom SIMORE – Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Događaj suorganiziraju DURA – Dubrovačka razvojna agencija, ZARA – Zagorska razvojna agencija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije, ZADRA NOVA – Razvojna agencija Zadarske županije, uz potporu ZICER – Zagrebačkog inovacijskog centra.

HRVATSKI KLASTERI KONKURENTNOSTI
Hrvatska bilježi pojačani gospodarski rast u posljednjih nekoliko godina, počevši od 2015. potaknut povećanjem izvoza. Prednosti ovog rasta iskazale su se kroz poboljšani životni standard koji je dosegao 65,2 % u usporedbi s prosjekom EU-a u 2019. U 2021. BDP je porastao za 5,7 % i predviđa se rast od 3,7 % u 2022. iako brojke o rastu otkrivaju sve veći nerazmjer između regije glavnog grada i ostatka zemlje.
Nacionalna strategija razvoja Republike Hrvatske predviđa da će država svoj razvoj temeljiti na povećanju produktivnosti u privatnom i javnom sektoru, na stvaranju i implementaciji znanja i poticanju ulaganja, te na korištenju inovacija i novih tehnologije. Prerađivačka industrija je, primjerice, u 2021. godini ostvarila rast od 6,2 posto, a najveći utjecaj vidljiv je u proizvodnji električne energije, metaloprerađivačkoj industriji i prehrambenoj industriji. Drugi jaki sektori uključuju turizam, trgovinu, poljoprivredu, tekstil, preradu drva, građevinarstvo i ICT.
Zbog toga je Ministarstvo gospodarstva pokrenulo inicijativu za hrvatske klastere konkurentnosti u sektorima kao što su drvni, automobilski, prehrambeni, tekstilni, kožarski i obućarski, ICT, obrana, građevinarstvo, CCI i znanost.
Strateški položaj Hrvatske omogućio je suradnju sa svim susjednim zemljama na mnogim prekograničnim, međuregionalnim i transnacionalnim projektima. Ove inicijative nastoje smanjiti prekogranične prepreke za poduzeća, riješiti zajedničke izazove, potaknuti istraživanje i inovacije, smanjiti zagađenje okoliša, iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta, stvoriti integraciju prekograničnih tržišta rada koja potiču suradnju između obrazovnih institucija i još mnogo toga. Postoje uspostavljene suradnje s Italijom i Slovenijom, kao i s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (koje nisu dio EU).
Brojni su primjeri prekogranične suradnje u kojima Hrvatska sudjeluje, poput Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska i Programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska.

Hrvatska također sudjeluje u transnacionalnim projektima kao što su Interreg Central Europe, Interreg Danube i Interreg EURO-Med te međuregionalnim programima Interreg Europe i URBACT. Teme koje se obrađuju uključuju, između ostalog, očuvanje bioraznolikosti, urbanu mobilnost bez ugljika, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkurentnost malih i srednjih poduzeća, klimatske promjene, kulturu i održivi turizam, kružno gospodarstvo, istraživanje i inovacijske kapacitete.

Izvor: clustercollaboration.eu


Post je objavljen 23.11.2022. u 06:26 sati.