PREPORUKA JE UVESTI UGOVORNE ODNOSE
Piet Dautzenberg predstavnik Europske komisije, predstavio je 23.10.2012. 'Mliječni paket‘ (The Milk Package) na simpoziju mljekarskih stručnjaka. Mliječni paket se smatra ključnim dokumentom u mljekarstvu. Mliječni paket hrvatskih mljekara biti će usuglašen sa mljekarskim paketom EU. Njime bi se trebali uredili svi odnosi između proizvođača i prerađivača, uključujući i cijenu. EU je svjesna problema u mliječnom sektoru i „mliječnim paketom” želi postaviti jasna pravila komunikacije i dogovora između proizvođača, prerađivača i distributera mliječnih proizvoda.
Ne radi se o gotovom dogovoru u mliječnom sektoru na razini EU nego o smjernicama za postizanje dogovora.
Cilj 'mliječnog paketa' je urediti korektni poslovni odnos proizvođača i otkupljivača pri čemu će proizvođačima dati kvalitetno polazište za pregovore s otkupljivačima.
Proizvođaču se želi dati veću pregovaračku moć preko 5 glavnih aspekata).
Nastoji se izbjeći dogovaranje otkupnih cijena unutar sektora, dogovaranje mljekara o otkupnoj cijeni, Država ne sudjeluje u pregovorima ali je obavezna prikupljati podatke i slati ih EU.
U EU je od 2006. u prekinuta praksa poticanja proizvodnje mlijeka po količini….Od travnja 2015. sustav kvota koje regulira otkupljivanje mlijeka u EU za proizvodnju više neće biti na snazi. Zato treba urediti tržišne odnose.
Proizvođaču se želi dati veću pregovaračku moć preko 5 glavnih aspekata.Nastoji se izbjeći dogovaranje otkupnih cijena unutar sektora, dogovaranje mljekara o otkupnoj cijeni, Država ne sudjeluje u pregovorima ali je obavezna prikupljati podatke i slati ih EU.
Glavna stajališta su: 1. Pregovori 2.Ugovorni odnosi 3.Vertikalna udruženja 4.Transparentnost 5. Regulativa o zaštiti sireva PDO / PGI (Protected designation of origin / Protected geographical indication-zaštita oznake porijekla i geografska oznake porijekla)
U ime farmera pregovaraju proizvođačke organizacije (PO) koje osnivaju proizvođači mlijeka, minimalno njih pet, koji mlijeko isporučuju.PO moraju biti priznate od ministarstva poljoprivrede i udovoljavati propisanim uvjetima.Minimum 5 proizvođača mora proizvoditi minimalno 3.000.000 kg mlijeka kroz godinu. Farmer može biti član samo jedne PO .
M.Zouhar Zec: Ova zvona su priznanja koja su pripala najkvalitetnijim junicama na prigodnim izložbama. Snimljeno 16.4.2013. na gospodarstvu u okolici Đakova.
1. PREGOVORI
Proizvođačke organizacije (PO) mogu ispregovarati UGOVORE (otkup) za dio ili sve sirovo mlijeko svojih proizvođača pod uvjetom da volumen za svaku PO bude:
d 3,5 % ukupne proizvodnje u EU
• d 33 % nacionalne proizvodnje zemlje članice gdje se mlijeko proizvelo
• d 33 % nacionalne proizvodnje zemlje članice gdje se mlijeko isporučuje (zaštita nacionalne proizvodnje
• d 45 % nacionalne proizvodnje male zemlje članice (< 500 000 t mlijeka)
• Pregovori ne uključuju mlijeko proizvedeno unutar proizvođačke zadruge , jer ne mogu biti na dva mjesta.
• PO pregovara sa pojedinom mljekarom, ne sa svima istovremeno.
2. UGOVORNI ODNOSI
Svaka država članica može, ali i ne mora, uvesti obavezne ugovorne odnose..
Preporuka je da ugovor bude u pisanom obliku i da sadrži slijedeće:
1. Cijena mora biti fiksna i navedena u ugovoru ili se izračunava prema jasnim pravilima ( količina, kvaliteta, sastav mlijeka…)
2. Količinu mlijeka i vremensko razdoblje isporuke
3. Trajanje ugovora: može se sklopiti na određeno vrijeme, najmanje 6 mjeseci ili na neodređeno vrijeme. Mora imati klauzulu otkazivanja.
4. Način plaćanja ,vrijeme plaćanja i postupci.
5. Pojedinosti o samom otkupu i isporuci .
6. Postupke u slučaju više sile.
Svaka stavka ugovora bi se trebala moći dogovarati zasebno.
PO može odbiti ponuđeni ugovor i pregovarati . UGovori nisu potrebni za farmere koji su u Zadruzi jer za njih pregovore vodi Zadruga.
3. VERTIKALNA UDRUŽENJA
Sastoji se od predstavnika proizvođača mlijeka + jednog prerađivača ili trgovine, uključujući i distribuciju
Za obavljanje jedne ili više aktivnosti uzimajući u obzir interese svojih članova i interese potrošača:
1. Poboljšanje znanja i transparentnost proizvodnje i tržišta ,objavljivanje statističkih podataka o cijenama, količinama, trajanju ugovora o isporukama + analiza potencijalnih budućih tržišnih kretanja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
2. Pomaže pri boljoj koordinaciji u istraživanju tržišta
3. Promicanje vrijednosti EU u trećim zemljama
4. Istraživanje novih tržišta
5. Izrada standardnog ugovora o otkupu sirovog mlijeka
6. Pružanje informacija i istraživanja da se proizvodnja prilagodi zahtjevima tržišta i potrošača, posebno kvaliteta i okoliš
7.Razvijanje potencijala proizvodnje mlijeka kroz inovacije i istraživanja za stvaranje dodane vrijednosti proizvoda
8.Poboljšanje kvalitete
4.TRANSPARENTNOST
Obveza mjesečnog izvještavanja prerađivača o otkupljenom mlijeku od 01.04.2015.
Zajednički sastanci Upravnog odbora i Savjeta grupacije za mlijeko, svaku zemlju članicu zastupaju dvije osobe.
Aktivnosti organizacije vertikalnog udruženja
5.REGULATIVA O ZAŠTITI SIREVA PDO / PGI (Protected designation of origin / Protected geographical indication-zaštita oznake porijekla i geografska oznake porijekla)
Na zahtjev PO, vertikalnog udruženja ili Udruge (za zaštitu porijekla ili geograf.oznake) zemlja članica može donijeti i objaviti pravila za sireve koja trebaju važiti najmanje 3 godine.
Ovome treba predhoditi dogovor od strane: 2/3 proizvođača mlijeka (vjerojatno sa određenog geografskog područja) ,da 2/3 proizvodnje sirovog mlijeka se koristi za proizvodnju određenog sira , da taj sir radi 2/3 sirana na tom području ,da je 2/3 sira proizvedeno upravo na tom području .
Ciljevi:
• Prilagoditi tržište potražnji
• Ne izazivati štetu za druge proizvode
• Ne fiksirati cijenu
• Ne diskriminirati niti jedan drugi proizvod
• Doprinositi održavanju kvalitete
Kako je stvaran „mliječni paket“?
09.12.2010. –paket predložen od EK
06.12.2011.-postignut dogovor između EK i Odbora za mlijeko
14.03.2012.-dogovor potpisan od Europske komisije i Odbora za mlijeko
30.03.2012.-dogovor službeno objavljen u OJ of the EU (Reg. 261/2012)
• Kalendar mliječnog paketa
1. Stupio na snagu 02.04.2012. Do sada ga nije donijela niti jedna zemlja članica EU, Španjolska u pripremi…
2. Odmah se mogu osnivati PO i vertikalna udruženja i kandidirati se prema EK
3. Primjena je moguća 6 mjeseci. nekon stupanja na snagu a to je 02.10.2012.
4. Moguće trajanje mliječnog paketa do 30.06.2020.
Moguće su izmjene ako će biti potrebne u lipnju 2014. i prosincu 2018.
Ministar poljoprivrede potpisao je 16. travnja, 2013. Pravilnik o priznavanju proizvođačkih i međusektorskih organizacija te uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda koji je objavljen u NN 67/2013 . i stupio na snagu 1.7.2013.
PRIJEVARE I NEPRAVILNOSTI TREBA ZABORAVITI!
Europska unija temelji se na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava , poštivanja ljudskih prava i prava pripadnika nacionalnih manjina.
Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kome prevladavaju pluralizam, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Vrlo mnogo pažnje polaže na rashode svog proračuna koji je oko 120 milijardi eura godišnje, a tim se novcem omogućava financiranje važnih politika u korist građana. Zato EU ima Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) koji od 1. lipnja 1999. ima nadležnost upravo nad prijevarama koje štete europskom proračunu. Ured može istraživati upravljanje i financiranje svih institucija i svih tijela EU, a u svojem je djelovanju potpuno neovisan. EU ima i revizorski sud koji provjerava zakonitost i pravilnost prihoda i rashoda EU kao i svih tijela koje je osnovala EU, te pazi na dobro financijsko upravljanje.
Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti odgovarajućih transakcija. Revizorski sud koji čini po jedan sudac iz svake države može upozoriti Parlament koji predstavlja narode država članica i ima 754 zastupnika, na nepravilnosti. Vijeće koje čine ministri država članica, ovisno o temi o kojoj se na Vijeću raspravlja, također sud može upozoriti o svakoj nepreavilnosti
Obveza je država članica da prema Čl. 280. Ugovora o osnivanju EZ osiguraju zakonodavni okvir za zaštitu financijskih interesa EU.
AFCOS sustav jest sustav putem kojeg se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti s ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije i neposredna suradnja s Uredom Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF). AFCOS mrežu čine predstavnici: Ministarstva pravosuđa,Ministarstva unutarnjih poslova,Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva - Uprave za sustav javne nabave, Središnjeg državnog ureda za upravu, Državnog ureda za reviziju, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva financija - Porezne uprave, Carinske uprave, Financijske policije i Sektora za proračunski nadzor.
Budući da Zajednička poljoprivredna politika ima veliki proračun na razini EU težište je u ovom tekstu stavljeno na poljoprivredu.
NEPRAVILNOŠĆU se smatra svako kršenje odredbi EU ili nacionalnog zakonodavstva, koje proizlazi iz činjenja ili propusta gospodarskog subjekta, koje bi moglo učiniti štetu proračunu EU kroz neopravdani rashod.
PRIJEVARA je namjerno činjenje ili propust koje ima za posljedicu protupravno zadržavanje sredstava iz proračuna EU. Prijevara se postiže prikazivanjem i korištenjem netočnih ili krivotvorenih izvještaja ili dokumenata, neobjavljivanjem ili prikrivanjem informacija čime se krši određena obveza s istim učinkom te se događa primjena financijskih sredstava u svrhe za koje nije namijenjena.
NEPRAVILNOSTI MOGU BITI :
1. NAMJERNE aktivnosti u suprotnosti s ugovorom s ciljem da se
korisnik obogati što se evidentira kao Prijevara i
2. NE NAMJERNE zbog propusta, grešaka, nemara, kršenja radnih procedura - ali ne namjerno – što ima i financijski učinak, kada su nepravilnosti isplaćene, ili bez financijskog učinka kada je prijevara otkrivena prije isplate.
Prijavljivanje nepravilnosti, ali i sumnju na prijevaru - trebaju prijaviti zaposlenici
Agencije za plaćanje, kao i osobe izvan Agencije
Prijave se mogu podnijeti osobi za nepravilnosti u Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i to u : pisanom obliku, usmeno,telefonom ,mailom (nepravilnosti.eu@apprrr.hr), faksom, potpisane ili anonimne,“zviždači” su zaštićeni Zakonom o radu.
Utvrđivanje nepravilnosti u domeni je radnog zadatka Agencije za plaćanje preko kontrole dokumenata, kontrole na terenu, ali Agencija možee zatražiti pomoć vanjskih stručnjaka.
KONTROLA OBJEKATA IZGRAĐENIH SREDSTVIMA EU
Pravilo je Europske komisije da kontrolira utrošena sredstva čak 7 godina
nakon zadnje isplate sredstava. dužan 5 godina od datuma konačne isplate financijske potpore čuvati dokumentaciju koja se odnosi na projekt. Na zahtjev EK korisnik mora ustupiti dokumentacije u svrhu provedbe kontrole projekta. Zato projekt sve to vrijeme treba držati u prvobitnoj namjeni, a ne ga prodati ili prenamijeniti. Čak što više traži se da ostane vidljivo napisano – da je objekt financirala EU.
Kontrolu na terenu provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prije ugovaranja , prije plaćanja, tijekom petogodišnjeg razdoblja nakon izvršenog konačnog plaćanja, kao i u bilo koje vrijeme za vrijeme trajanja investicije.
Za nepravilnosti koje će biti otkrivene do 7 godina nakon izvršenog konačnog plaćanja,
Agencija će tražiti povrat iznosa isplaćenih nepravilnih izdataka ili povrat cijelog isplaćenog iznosa i raskid ugovora, a korisnik će biti na Crnoj listi.
POSLJEDICE OTKRIVENIH NEPRAVILNOSTI
Kako se postupa sa korisnicima financijskih sredstava koji nisu poštivali pravila već su radili po svom i upustili se u prijevaru?
Sumnje na prijevaru prosljeđuju se Državnom odvjetništvu i pokreće se kazneni postupak.Agencija za plaćanje izvještava Europsku Komisiju o otkrivenim nepravilnostima , ali ta informacija ide i u Europski ured za poljoprivredu (DG Agri), i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). EU udio iznosa nepravilnosti vraća se u EU proračun . Svaka nepravilnosti evidentira se u registru nepravilnosti .Korisnik koji je počinio nepravilnost visoko je rizičan bit će češće kontroliran.
Kategorija PRIJEVARA
Evo što se smatra nepravilnostima prema kriteriju Europske unije :nepridržavanje važećih propisa, početak projektnih aktivnosti prije odobrenja projekta kao i prije potpisivanja ugovora, falsificirani službeni dokumenti, nabavljanje niže kvaliteta opreme, materijala i izvedenih radova od one koja je napisana u ponudi, zatim stara oprema, lažni računi, računi nepostojećih tvrtki, pretjerani iznosi računa, krivotvorenje računovodstvene i druge popratne
dokumentacije i sve te radnje ulaze u područje PRIJEVARE. U kategoriju PRIJEVARA ulaze i računi bez specifikacije, višestruko financiranje, I odbijanje kontrole na terenu.
Kategorija NEPRAVILNOSTI
Primjeri nepravilnosti su sukob interesa, nedozvoljeno porijeklo roba i usluga, nepostojeći dobavljači – izmišljene ponude , dogovorno napuhavanje cijena u ponudama ,nedovršeni radovi , usluga ili nabave do određenog roka, zahtjev za plaćanja koji sadrži račune za neizvršene radove, usluge i nepostojeću opremu, ako je kontrolom na terenu utvrđena manja količina robe ili radova od one iz zahtjeva za isplatu, te NE ISTAKNUTA oznaka da se investicija financira sredstvima Europske unije.
Fotka:M.Zouhar Zec: Trg bana Jelačića 29.9.2012.
Najveći svjetski proizvođač češnjaka je Kina, s oko 77% svjetske proizvodnje.
Prof. dr.Zoran Grgić:
MALI PROIZVOĐAČI NE SMIJU BITI ZAPOSTAVLJENI
U POTPORAMA ZA RAZVOJ MLJEKARSTVA !
Profesor Agronomskog fakulteta koji je i prodekan za poslovodstvo tog fakulteta dr. sc. Zoran Grgić održao je predavanje11. srpnja na temu "Ekonomski položaj mljekarskog sektora RH u EU“ u Centru za travnjaštvo na Sljemenu gdje je analizirao hrvatsko mljekarstvo, operativni program, ulogu domaćeg mljekarstva, te budućnost mljekarskog sektora na globalnoj razini do 2022. godine kako ga predviđaju eksperti EU. Predavanje je organizirala Hrvatska mljekarska udruga kojoj je predsjednica ing.agr. Vera Volarić !
Analiza cijene mlijeka i stočne hrane kroz četiri posljednje godine. U tablici
Domaće mljekarstvo - ekonomski položaj sektora
istaknut je odnos cijene mlijeka i cijene stočne hrane, čiji odnos potvrđuje nerentabilnost proizvodnje mlijeka.
U kratkom tekstu prof.dr. Grgić analizira visinu poticaja po muznom grlu.
OTKUPNE CIJENE MLIJEKA NA RAZINI GOSPODARSTVA u 2012.
Pet najboljih zemalja po cijeni mlijeka, pet najslabijih te prosjeci
PREGLED CIJENA MLIJEKA I KOMPARACIJA U ITALIJI,
FRANCUSKOJ I NJEMAČKOJ PO MJESECIMA 2012. GODINE
Prof. dr. Grgić podsjetio je u izlaganju na domaće iskustvo s operativnim programom iz 2005. godine te je rekao „ Prvi operativni program je svoj neuspjeh imao zbog oslanjanja na veliki broj malih isporučitelja mlijeka, a oni su danas isključeni iz proizvodnje jer nisu poslovali isključivo ekonomski. Oni su proizvodili dok je domaća potpora u obliku premija i dobre cijene bila stimulativna, ali ekonomski neopravdana. Taj je operativni program bio napravljen s planom proizvodnje 1,2 milijarde litara mlijeka godišnje.U tijeku pokretanja tog operativnog programa trebalo je riješiti 1. pitanje poljoprivrednog državnog zemljišta, koje je trebalo kroz oblike zakupa pripasti isporučiteljima mlijeka 2. tržište stočne hrane. A to nije učinjeno. Jedini izgledni način popravljanja gospodarskog položaja proizvođača mlijeka je dosljedno pridržavanje mjerila suvremene tehnologije sa stajališta utroška rada i materijala, kao i ostvarenja prikladnih prinosa u proizvodnji stočne hrane i prinosa mlijeka po muznom grlu“ - rekao je prof. dr. Grgić te je nastavio „ Na velikim specijaliziranim farmama s intenzivnom proizvodnjom i velikim brojem grla profit nije zajamčen, pa nije rijedak slučaj da se profitabilnost velikih farmi temelji na dodatnim prihodima. Ti dodatni prihodi mogu biti dohodak od zbrinjavanja i prerade stajskog gnoja, bioenergije, dodatna proizvodnja povrća na osnovu vlastitog stajskog gnoja i plodoreda, vlastitoj proizvodnji stočne hrane i ostalom.
S druge pak strane, mali proizvođači ne smiju biti zapostavljeni u državnoj potpori razvoja mljekarstva. Dio su ruralnog prostora pa se različitim načinima potiče njihovo poduzetništvo, kako god malo bilo. I čini se da može osigurati punu zaposlenost i egzistenciju. Upravo gospodarstva koja su napustila mliječno govedarstvo mogu svoju egzistenciju naći u poticanju razvoja intenzivnog mliječnog ovčarstva i kozarstva“ zaključak je analize domaćeg mljekarskog sektora prof dr. Zorana Grgića.
Fotka: M.Zouhar Zec: S lijeva : mr. Srećko Ladišić iz savjetodavne službe s područja Koprivničko križevačke županije i prof. dr. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Eksperti EU do 2022. godine -
manje od 200 000 proizvođača!
„Što se očekuje u budućnosti?“ Prof.dr. Grgić u kratkoj elaboraciji je istakao da eksperti – kreatori agrarne politike u EU do 2022. očekuju veći utjecaj Azije i Kine u globalnom gospodarskom tržištu pa i u proizvodnji i preradi mlijeka. Orijentacija će biti na investiranju u modernizaciju kapaciteta i edukaciju proizvođača.
Prema planu razvoja mliječnog sektora za razdoblje 2012.- 2022. godine u EU predviđeno je povećanje udjela EU na svjetskom tržištu s oko 25% na oko 32%. Sustav kvota za mlijeko biti će ukinut 2015. godine. Predviđanje je da će proizvodnja mlijeka 2022. godine biti veća za 4,5%, ali da će broj proizvođača biti manji od 200 000 isporučitelja mlijeka. Takav sustav će, misli se, biti konkurentan u uvjetima porasta proizvodnje mljekarske industrije u Aziji i Južnoj Americi.
U drugom planu ing.agr Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge u diskusiji s poljoprivrednim proizvođačem iz Karlovca dipl.ing.stroj. Zdenkom Močnikom.
U prvom planu ing. agr. Ljubica Kravarščan i dr. Ivo Jakopović
PRINCIP ORGANIZACIJE - ODOZDO
Hrvatska mljekarska udruga organizirala je u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 11. srpnja Školu praktične nastave. Prof. dr. Zoran Grgić prezentirao je temu Ekonomski položaj hrvatskog mliječnog sektora u EU
Dipl. ing. agronomije Ljubica Kravaršćan prezentirala je dvije teme i to Naše mljekarstvo putem Europskih trendova i LIEDER I IPARD.
Prezentaciju prof dr. Grgića „ Ekonomski položaj hrvatskog mljekarskog sektora u EU“ objaviti ću u slijedećem tekstu.
Europska unija želi da što više razvijen bude svaki dio društva, želi da ugodno mjesto za život bude svim njenim stanovnicima na svakoj razini.Zato nije zapostavljen ni život u lokalnoj zajednici.Razvoj u lokalnoj zajednici je proces kojeg bi pripadnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora trebali raditi zajedno. Cilj tome je stvaranje boljih uvjeta zmski razvoj što donosi više rada ekononih mjesta što treba rezultirati društvenim napretkom, uz brigu o zaštiti okoliša. Zajedničkim sudjelovanjem i radom uspostavlja se kultura dijaloga, što ukupno rezultira kvalitetnijim životom.
Upravo je LEADER pristup osmišljen za bolje povezivanje i organiziranje lokalne zajednice.Glavni princip organiziranja je „odozdo“ , što znači iz baze, od širokog sloja ljudi, a ne „ odozgo“ od ljudi koji su politički čelnici.
U LEADER programu ističe se sedam načela, a ona su slijedeća: to 1. pristup odozdo prema gore 2.pristup temeljen na osobitostima područja 3. stvaranje lokalne akcijske grupe – LAG-a s ciljem jačanja upravljanja na lokalnoj razini u čije su aktivnosti uključeni predstavnici i javnog i civilnog i gospodarskog sektora 4. lokalni plan djelovanja, što podrazumijeva izradu lokalne strategije 5. stvaranje lokalnog partnerstava i javno- privatnog partnerstva 6. međusektorski projekti inovativnog karaktera 7. financiranje iz više izvora
Kako započeti provoditi LEADER program? Treba animirati lokalne partnere najprije kroz komunikaciju prepoznavanjem zajedničkih obilježja i razvojnih resursa. A na taj se način dolazi do stvaranja Lagova. Da bi se udružili treba postojati volja osoba svih triju sektora za udruživanje.Treba odabrati predstavnike svih skupina i nositelje razvoja pa organizirati edukaciju za razvoj, napisati lokalnu strategiju razvoja, a onda registrirati LAG .
Koji je pravni okvir za LAG?
Pravni oblik LAG-a je Udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama NN 88/01, NN 11/02. LAG obuhvaća jasno definirano zemljopisno područje, stanovnike naselja u ruralnom području s više od 5.000 stanovnika, ali naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika Tu treba biti i sjedište LAG-a. Za registraciju LAG-a treba jasno navesti
značajke područja obuhvaćenog LAG-om koji podrazumijeva zemljopisni opis; površinu, područje granica, reljef i klimu, kulturno- povijesnu i prirodnu baštinu, te stanje infrastrukture. U gospodarski položaj područja LAG-a treba ubrojiti glavne gospodarske djelatnosti i istanje tog gospodarstva. Demografske i socijalne značajke područja podrazumijevaju broj i gustoću stanovnika, demografska kretanja, obrazovnu strukturu stanovništva, školstvo i kulturu. Važan dio sadržaja je analiza razvojnih mogućnosti područja LAG-a, pozitivne i negativne predispozicije za razvoj, razvojna vizija i ciljevi te aktivnosti koje imaju prioritet.U upravljačkoj strukturi LAG-a moraju biti
predstavnici gospodarskog i civilnog sektora s najmanje 50%, žene s najmanje 30% i najmanje jedna osoba mora biti mlađa od 25 godina. Članovi LAG-a trebaju biti predstavnici jedinica lokalne samouprave. Zaposlenici LAG-a mogu upravljati javnim sredstvima. LAG mora imati bankovni račun otvoren u RH, mora imati osigurana financijska sredstva za sufinanciranje svojih aktivnosti .
Do sada su registrirana 52 LAG-a (lokalne akcijske grupe).
S lijeva dipl.ing. agr. Ljubica Kravaršćan, djelatnica savjetodavne službe u Virovitičko podravskoj županiji u društvu dr. Ive Jakopovića, donedavno službenika Ministarstva poljoprivrede koji je bio nadležan za sektor govedarstva, ali koji je sada u mirovini.
Svi projekti koji se kandidiraju za na IPARD natječaju kroz mjere 101,103,301, i 302 , ako dolaze s područja gdje je registriran LAG, te imaju preporuku Upravnog odbora LAG-a – dobivaju na natječaju 15 bodova.
Republika Hrvatska je ruralna zemlja
Prema parametrima koji opisuju ruralno područje Republika Hrvatska spada u ruralne zemlje. 91,6% površine od ukupnog prostora je na ruralnom području, 88,7% naselja je na ruralnom području, 47,6% stanovnika živi na ruralnom području. Manje od 500 stanovnika ima 5.387 naselja, a 105 naselja je bez stanovnika.
PRINCIP ORGANIZACIJE - ODOZDO
Hrvatska mljekarska udruga organizirala je u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 11. srpnja Školu praktične nastave. Prof. dr. Zoran Grgić prezentirao je temu Ekonomski položaj hrvatskog mliječnog sektora u EU
Dipl. ing. agronomije Ljubica Kravaršćan prezentirala je dvije teme i to Naše mljekarstvo putem Europskih trendova i LIEDER I IPARD.
Prezentaciju prof dr. Grgića „ Ekonomski položaj hrvatskog mljekarskog sektora u EU“ objaviti ću u slijedećem tekstu.
Europska unija želi da što više razvijen bude svaki dio društva, želi da ugodno mjesto za život bude svim njenim stanovnicima na svakoj razini.Zato nije zapostavljen ni život u lokalnoj zajednici.Razvoj u lokalnoj zajednici je proces kojeg bi pripadnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora trebali raditi zajedno. Cilj tome je stvaranje boljih uvjeta zmski razvoj što donosi više rada ekononih mjesta što treba rezultirati društvenim napretkom, uz brigu o zaštiti okoliša. Zajedničkim sudjelovanjem i radom uspostavlja se kultura dijaloga, što ukupno rezultira kvalitetnijim životom.
Upravo je LEADER pristup osmišljen za bolje povezivanje i organiziranje lokalne zajednice.Glavni princip organiziranja je „odozdo“ , što znači iz baze, od širokog sloja ljudi, a ne „ odozgo“ od ljudi koji su politički čelnici.
U LEADER programu ističe se sedam načela, a ona su slijedeća: to 1. pristup odozdo prema gore 2.pristup temeljen na osobitostima područja 3. stvaranje lokalne akcijske grupe – LAG-a s ciljem jačanja upravljanja na lokalnoj razini u čije su aktivnosti uključeni predstavnici i javnog i civilnog i gospodarskog sektora 4. lokalni plan djelovanja, što podrazumijeva izradu lokalne strategije 5. stvaranje lokalnog partnerstava i javno- privatnog partnerstva 6. međusektorski projekti inovativnog karaktera 7. financiranje iz više izvora
Kako započeti provoditi LEADER program? Treba animirati lokalne partnere najprije kroz komunikaciju prepoznavanjem zajedničkih obilježja i razvojnih resursa. A na taj se način dolazi do stvaranja Lagova. Da bi se udružili treba postojati volja osoba svih triju sektora za udruživanje.Treba odabrati predstavnike svih skupina i nositelje razvoja pa organizirati edukaciju za razvoj, napisati lokalnu strategiju razvoja, a onda registrirati LAG .
Koji je pravni okvir za LAG?
Pravni oblik LAG-a je Udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama NN 88/01, NN 11/02. LAG obuhvaća jasno definirano zemljopisno područje, stanovnike naselja u ruralnom području s više od 5.000 stanovnika, ali naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika Tu treba biti i sjedište LAG-a. Za registraciju LAG-a treba jasno navesti
značajke područja obuhvaćenog LAG-om koji podrazumijeva zemljopisni opis; površinu, područje granica, reljef i klimu, kulturno- povijesnu i prirodnu baštinu, te stanje infrastrukture. U gospodarski položaj područja LAG-a treba ubrojiti glavne gospodarske djelatnosti i istanje tog gospodarstva. Demografske i socijalne značajke područja podrazumijevaju broj i gustoću stanovnika, demografska kretanja, obrazovnu strukturu stanovništva, školstvo i kulturu. Važan dio sadržaja je analiza razvojnih mogućnosti područja LAG-a, pozitivne i negativne predispozicije za razvoj, razvojna vizija i ciljevi te aktivnosti koje imaju prioritet.U upravljačkoj strukturi LAG-a moraju biti
predstavnici gospodarskog i civilnog sektora s najmanje 50%, žene s najmanje 30% i najmanje jedna osoba mora biti mlađa od 25 godina. Članovi LAG-a trebaju biti predstavnici jedinica lokalne samouprave. Zaposlenici LAG-a mogu upravljati javnim sredstvima. LAG mora imati bankovni račun otvoren u RH, mora imati osigurana financijska sredstva za sufinanciranje svojih aktivnosti .
Do sada su registrirana 52 LAG-a (lokalne akcijske grupe).
S lijeva dipl.ing. agr. Ljubica Kravaršćan, djelatnica savjetodavne službe u Virovitičko podravskoj županiji u društvu dr. Ive Jakopovića, donedavno službenika Ministarstva poljoprivrede koji je bio nadležan za sektor govedarstva, ali koji je sada u mirovini.
Svi projekti koji se kandidiraju za na IPARD natječaju kroz mjere 101,103,301, i 302 , ako dolaze s područja gdje je registriran LAG, te imaju preporuku Upravnog odbora LAG-a – dobivaju na natječaju 15 bodova.
Republika Hrvatska je ruralna zemlja
Prema parametrima koji opisuju ruralno područje Republika Hrvatska spada u ruralne zemlje. 91,6% površine od ukupnog prostora je na ruralnom području, 88,7% naselja je na ruralnom području, 47,6% stanovnika živi na ruralnom području. Manje od 500 stanovnika ima 5.387 naselja, a 105 naselja je bez stanovnika.
PRINCIP ORGANIZACIJE - ODOZDO
Hrvatska mljekarska udruga organizirala je u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 11. srpnja Školu praktične nastave. Prof. dr. Zoran Grgić prezentirao je temu Ekonomski položaj hrvatskog mliječnog sektora u EU
Dipl. ing. agronomije Ljubica Kravaršćan prezentirala je dvije teme i to Naše mljekarstvo putem Europskih trendova i LIEDER I IPARD.
Prezentaciju prof dr. Grgića „ Ekonomski položaj hrvatskog mljekarskog sektora u EU“ objaviti ću u slijedećem tekstu.
Europska unija želi da što više razvijen bude svaki dio društva, želi da ugodno mjesto za život bude svim njenim stanovnicima na svakoj razini.Zato nije zapostavljen ni život u lokalnoj zajednici.Razvoj u lokalnoj zajednici je proces kojeg bi pripadnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora trebali raditi zajedno. Cilj tome je stvaranje boljih uvjeta zmski razvoj što donosi više rada ekononih mjesta što treba rezultirati društvenim napretkom, uz brigu o zaštiti okoliša. Zajedničkim sudjelovanjem i radom uspostavlja se kultura dijaloga, što ukupno rezultira kvalitetnijim životom.
Upravo je LEADER pristup osmišljen za bolje povezivanje i organiziranje lokalne zajednice.Glavni princip organiziranja je „odozdo“ , što znači iz baze, od širokog sloja ljudi, a ne „ odozgo“ od ljudi koji su politički čelnici.
U LEADER programu ističe se sedam načela, a ona su slijedeća: to 1. pristup odozdo prema gore 2.pristup temeljen na osobitostima područja 3. stvaranje lokalne akcijske grupe – LAG-a s ciljem jačanja upravljanja na lokalnoj razini u čije su aktivnosti uključeni predstavnici i javnog i civilnog i gospodarskog sektora 4. lokalni plan djelovanja, što podrazumijeva izradu lokalne strategije 5. stvaranje lokalnog partnerstava i javno- privatnog partnerstva 6. međusektorski projekti inovativnog karaktera 7. financiranje iz više izvora
Kako započeti provoditi LEADER program? Treba animirati lokalne partnere najprije kroz komunikaciju prepoznavanjem zajedničkih obilježja i razvojnih resursa. A na taj se način dolazi do stvaranja Lagova. Da bi se udružili treba postojati volja osoba svih triju sektora za udruživanje.Treba odabrati predstavnike svih skupina i nositelje razvoja pa organizirati edukaciju za razvoj, napisati lokalnu strategiju razvoja, a onda registrirati LAG .
Koji je pravni okvir za LAG?
Pravni oblik LAG-a je Udruga registrirana sukladno Zakonu o udrugama NN 88/01, NN 11/02. LAG obuhvaća jasno definirano zemljopisno područje, stanovnike naselja u ruralnom području s više od 5.000 stanovnika, ali naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika Tu treba biti i sjedište LAG-a. Za registraciju LAG-a treba jasno navesti
značajke područja obuhvaćenog LAG-om koji podrazumijeva zemljopisni opis; površinu, područje granica, reljef i klimu, kulturno- povijesnu i prirodnu baštinu, te stanje infrastrukture. U gospodarski položaj područja LAG-a treba ubrojiti glavne gospodarske djelatnosti i istanje tog gospodarstva. Demografske i socijalne značajke područja podrazumijevaju broj i gustoću stanovnika, demografska kretanja, obrazovnu strukturu stanovništva, školstvo i kulturu. Važan dio sadržaja je analiza razvojnih mogućnosti područja LAG-a, pozitivne i negativne predispozicije za razvoj, razvojna vizija i ciljevi te aktivnosti koje imaju prioritet.U upravljačkoj strukturi LAG-a moraju biti
predstavnici gospodarskog i civilnog sektora s najmanje 50%, žene s najmanje 30% i najmanje jedna osoba mora biti mlađa od 25 godina. Članovi LAG-a trebaju biti predstavnici jedinica lokalne samouprave. Zaposlenici LAG-a mogu upravljati javnim sredstvima. LAG mora imati bankovni račun otvoren u RH, mora imati osigurana financijska sredstva za sufinanciranje svojih aktivnosti .
Do sada su registrirana 52 LAG-a (lokalne akcijske grupe).
S lijeva dipl.ing. agr. Ljubica Kravaršćan, djelatnica savjetodavne službe u Virovitičko podravskoj županiji u društvu dr. Ive Jakopovića, donedavno službenika Ministarstva poljoprivrede koji je bio nadležan za sektor govedarstva, ali koji je sada u mirovini.
Svi projekti koji se kandidiraju za na IPARD natječaju kroz mjere 101,103,301, i 302 , ako dolaze s područja gdje je registriran LAG, te imaju preporuku Upravnog odbora LAG-a – dobivaju na natječaju 15 bodova.
Republika Hrvatska je ruralna zemlja
Prema parametrima koji opisuju ruralno područje Republika Hrvatska spada u ruralne zemlje. 91,6% površine od ukupnog prostora je na ruralnom području, 88,7% naselja je na ruralnom području, 47,6% stanovnika živi na ruralnom području. Manje od 500 stanovnika ima 5.387 naselja, a 105 naselja je bez stanovnika.
ONEČIŠĆENJE MORA BITI PRILAGOĐENO VODAMA
“Jačanje kapaciteta za provedbu Direktive o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama”
(EU IPA Program)
Svečanost zatvaranja twinning projekta “Jačanje kapaciteta za provedbu Direktive o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama” održana je 5. srpnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu
Twinning projekt je vrijedan 737.000 eura, financiran je sredstvima IPA programa Europske unije, započeo je u lipnju 2012. a trajao je 14 mjeseci. Projektom se željelo doprinijeti daljnjem usklađivanju i provedbi stečevine Europske unije na području voda te provedbi standarda vode u skladu s europskom Direktivom 2006/11/EC o štetnim tvarima i Okvirnom direktivom o vodama uključujući jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda.
Republika Francuska preuzela je ulogu glavnog partnera u konzorciju, a četrdeset stručnjaka iz Francuske i Austrije surađivalo je sa stručnjacima iz glavnih korisničkih institucija, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda. Partneri u Konzorciju bili su: Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i energije (MEDDE), Međunarodni ured za vode (OIEau / IOW)
Državni institut za okoliš i industrijske rizike (INERIS); Državni metorološki laboratorij (LNE) Francuski geološki institut (BRGM), Austrijska Agencija za okoliš (UBA) i Savezno ministarstvo poljoprivrede,šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva (BMLFUW).
Uspostavljanjem Direktive o opasnim tvarima i Okvirne direktive o vodama Europska unija je utvrdila popis opasnih tvari koje treba smanjiti u skladu sa stupnjem njihove štetnosti. Opasne tvari rangirane su prema toksičnosti, moći razgradnje i bioakomulaciji, a vrlo su važni zbog zdravlja ljudi, te za floru i faunu.Onečišćenje nastalo u vodnom okolišu zbog ispuštanja opasnih tvari posljedica je poljoprivrednih i industrijskih djelatnosti. Neke tvari imaju kratkotrajno, a neke dugotrajno toksično djelovanje.Uspostavljanjem praćenja stanja voda i provođenje mjera radi smanjenja onečišćenja od najveće su važnosti za očuvanje vodenih resursa.Upravljanje vodama u RH propisano je Zakonom o vodama NN 153/09 , 130/11 Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva NN 153/09 i pratećim podzakonskim propisima.
Twinning projekt, koji je proveo Međunarodni ured za vode i austrijska Agencija za okoliš, imao je za cilj usklađivanje i provedbu pravne stečevine Europske unije na području voda, te uspostaviti standarde kakvoće vode u skladu sa zahtjevima iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o onečišćenju, te ojačati administrativne kapacitete Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda, institucija, koje su pravne osobe za upravljanje vodama u RH.
S lijeva: Veleposlanica Francuske u RH, doministrica Španjol i veleposlanica Austrije u Republici Hrvatskoj
Uz zamjenicu ministra poljoprivrede RH, Snježanu Španjol, zatvaranju projekta prisustvovala je gospođa Michčle Boccoz, veleposlanica pri Francuskom veleposlanstvu u RH, gospođa Andrea Ikid-Böhm, Veleposlanica pri Austrijskom veleposlanstvu u RH, voditelj projekta Pierre Henry de Villeneuve i Pierre Chantrel stalni savjetnik projekta.
Pierre Henry de Villeneuve je rekao da je preporuka da hrvatska treba oformiti radne skupine za pitanja i opasnosti od poplava. Tu treba biti uključena i nacionalna razina za područja savskog i jadranskog sliva i podružnice.
Pierre Chantrel je rekao da je jako važno da onečišćenje mora biti prilagođeno vodama, a ne obrnuto.“ Opasne tvari se nalaze u malim količinama u vodama, a neznamo točno gdje, zato laboratoriji moraju napraviti svoj dio posla. Bitna je lokacija na kojoj se provodi uzorkovanje. Ovaj događaj važan je i zbog toga što se odvija u Hrvatskoj gospodarskoj Komori, jer to govori da će vaši sektori surađivati u unapređenju kvalitete voda“ istakao je stalni savjetnik projekta Pierre Chantrel.
OPG U ISPLATI POTPORE ZAKINUT ZA 230.574,40 KN!
Koliko je stvarno Agencija za plaćanja u poljoprivredi poljoprivrednim proizvođačima isplatila novca na ime potpora ove godine? Ukupan iznos nije isplaćen, a koliko je, odnosno koliko nije isplaćeno, izračunali su poljoprivredni proizvođači na primjeru jednog OPG-a u Požegi, a prema Zakonu o potporama i ruralnom razvoju NN 120/12 i 136/12. Djelatnost tog OPG-a su mliječne krave a farma ima 82 grla. Prema izračunu koji su poljoprivredni proizvođači napravili OPG je zakinut za 230. 574, 40 kn. Postoji li netko tko ne bi računao i upozoravao na neisplaćenu sumu i tražio načine da mu se isplati ono što mu pripada? Sigurno ne postoji!
Udruga poljoprivrednika Požeško-slavonske županije „Ledina“, odnosno Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine obratila se Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju 31. svibnja dopisom kojim traži službeno tumačenje dosadašnjih isplata potpora . Dana 10. lipnja Udruga se meilom obratila Agenciji i ravnatelju Anti Pezi sa molbom za tzv. požurnicom, da im se pošalje odgovor što prije. Odgovor ni do 5. srpnja nije stigao. Doduše, tek je 11. lipnja iz Odjela za odnose s javnošću Agencije za plaćanja odgovoreno da je njihov dopis zaprimljen, a da će im biti proslijeđen kada bude riješen ( prilog 1.2. i 3. u mojoj arhivi)
POVOD ZA RAČUNANJE
Promišljanje i povod za računanje isplaćenih potpora objasnio je mr. Miroslav Kovač, dipl. ing. agronomije koji je tajnik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine. Objavljujem dopis.
„Ponukani teškim stanjem u poljoprivredi, a posebice u stočarstvu, na koje upozoravamo već duži niz godina, tražimo komunikaciju i nudimo prijedloge, u zemlji koja je sve više ovisna o uvozu hrane, a time i očito prehrambeno ovisna, u kojoj se dnevno gasi proizvodnja i život na obiteljskim gospodarstvima, a time i potencijali za proizvodnju i razvoj ruralnog prostora, ovaj put ukazujemo na ne transparentnost isplate državnih potpora za poljoprivredu i ruralni razvoj. S tim u vezi na izjavu ministra financija gosp. Slavka Linića koji izvještava javnost da je deficit državnog proračuna već tijekom prvog polugodišta premašio onaj s kojim se računalo za cijelu godinu. Kao jedan od razloga je naveo da je poljoprivrednicima “isplaćena milijarda kuna više subvencija jer su im za prvih šest mjeseci isplaćene sve subvencije, pa tih obveza nema u drugoj polovici godine“. Potpuno je nejasno na što ministar cilja i s kakvom je to dodatnom milijardom obdarena hrvatska poljoprivreda pa je njegova izjava znakovita za potpunu ne transparentnost sustava poljoprivrednih potpora.
Prilikom rebalansa sredinom travnja 2013. Vlada je objavila da smanjuje potpore poljoprivredi za 130 milijuna kuna. Raščlambom Financijske omotnice za potpore, a prema ondje određenim pravima, naše su dvije Udruge Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i Udruga poljoprivrednika Požeško-slavonske županije „Ledina“ u svibnju zaključile da su potpore u stvari prosječno smanjene za nekih 35-40% u odnosu na prava po Zakonu o potporama i ruralnom razvoju. To bi značilo da je poljoprivredi nakon tri godine velikih vremenskih nepogoda i drugih izvanrednih teškoća uskraćena, a ne dodatno plaćena barem milijarda kuna.
Dana 31.5.2013. obratili smo se zato s kalkulacijama iz Udruga Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sa zamolbom da nam razjasni o čemu je riječ. Nakon požurnice 10.6.2013. odgovoreno nam je da ćemo odgovor dobiti no taj nije stigao ni nakon dodatna gotovo četiri tjedna.Jedina novost koju smo u praksi mogli primijetiti nakon našeg upita jest da je Agencija sada pojedinačnim primateljima počela navoditi o kojoj se potpori radi te koji je iznos odobren a koji se stvarno isplaćuje. Razlike koje smo pri tome mogli utvrditi između odobrenog i isplaćenog su reda veličine 40% (kako je i prikazano u našem primjeru kalkulacije), i to krajem lipnja kada bi sve državne obveze za 2012. trebale biti podmirene. Sve nas to navodi na zaključak da je izjava ministra Linića na žalost neutemeljena, da je hrvatskim poljoprivrednicima uskraćena a ne dodatno isplaćena barem milijarda kuna i da Vlada nije spremna podmiriti ostatak državnih obveza tijekom ostatka godine.
Kutjevo, 04.07.2013. godine“
OBJAVLJUJEM PISANE MATERIJALE KOJE SU DVIJE UDRUGE POSLALE Agenciji za plaćanja TE OČEKUJU ODGOVOR
SUFINANCIRANJE REFERENTNIH LABORATORIJA
S 1,5 MILIJUNA KUNA
U Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina potpisao je 4. srpnja 2013. godine ugovore o sufinanciranju referentnih laboratorija za hranu i hranu za životinje.
Ministarstvo poljoprivrede je izradilo Program „Sufinanciranja ovlaštenih referentnih laboratorija za hranu i hranu za životinje“ za 2013. godinu, čijim će se provođenjem povećati učinkovitost cjelokupnog sustava kontrole hrane. Ministarstvo je osiguralo 1.500.000,00 kn u Državnom proračunu za sufinanciranje referentnih laboratorija.
Sredstva su dobila četiri laboratorija za hranu i hranu za životinje i to Hrvatski veterinarski institut, u ime kojeg je ugovor od 1.041.375,00 kn potpisao ravnatelj prof.dr.sc. Željko Cvetnić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavodu za mljekarstvo, potpisnica je dekanica prof.dr. Tajana Krička na iznos od 245.375,00 kn, Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ - Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, potpisnica je ravnateljica mr. Sanja Ožić, a suma je 111.000,00 kn te Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, u ime kojeg je ugovor u visini od 101.324,00 kn. potpisala dr.sc. Ivona Marasović.
Događaju potpisivanja Ugovora u Hrvatskom veterinarskom institutu prisustvovali su i predstojnici podružnica Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) i to dr. sc. Darko Majnarić
predstojnik Veterinarskog zavoda Križevci, dr.sc. Mario Škrivako predstojnik vetrinarskog zavoda Vinkovci, mr.sc. Natalija Džafić predstojnica Veterinrskog zavoda Rijeka i dr. sc. Eddy Listeš predstojnik veterinarskog zavoda Split.
Ugovor o sufinanciranju potpisuje prof.dr.sc. Ivona Marasović i ministar Jakovina
Referentni laboratoriji se uspostavljaju sa ciljem osiguranja da kroz svoje obveze provode sustavan i učinkovit nadzor rada službenih laboratorija te da prenesu znanja na službene laboratorije koja su stekli kroz suradnju s referentnim laboratorijem Europske unije u području ovlaštenja.
Znanstvenici u društvu ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine
Službeni laboratoriji provode analize uzoraka hrane i hrane za životinje uzete od inspekcija koje sukladno nadležnostima provode službene kontrole u cijelom lancu od „polja do stola“. Trenutno je u Republici Hrvatskoj ovlašteno 35 službenih laboratorija. U njima je, prema podacima godišnjih izvješća Ministarstva poljoprivrede, u 2011. godini provedeno ukupno 182.414 analiza na 21.670 uzoraka, a u 2012. godini je bilo 176.327 analiza na 22.982 službena uzorka. Broj analiza i uzoraka ukazuju na sustavnu provjeru sukladnosti hrane i hrane za životinje i pokazatelj su učinkovitosti sustava službenih kontrola u Republici Hrvatskoj.
Ministar Jakovina izrazio je želju da se nastavi jačanje mreže službenih i referentnih laboratorija, međusobne suradnje laboratorija i Ministarstva poljoprivrede te drugih nadležnih tijela i institucija i to Ministarstva zdravlja, Državnog inspektorata, Hrvatske agencije za hranu uključenih u sustav sigurnosti hrane Republike Hrvatske, a sve s ciljem osiguranja zaštite zdravlja ljudi i interesa potrošača i funkcioniranja zajedničkog tržišta Europske unije.
OBILAZAK LABORATORIJA
Nakon potpisivanja Ugovora ravnatelj veterinarskog instituta prof. dr. sc. Željko Cvetnić upoznao je ministra Jakovinu sa Institutom i načinom radna u njemu provevši ga kroz više laboratorija gdje je ministar ukratko čuo od voditelja laboratorija najvažnije pojedinosti, vidio zaposlenikemeđu kojima su svi magistri ili doktori znanosti te stekao predodžbu o načinu, kvaliteti i efikasnosti rada Hrvatskog veterinarskog instituta.
Domaćin prof.dr. Željko Cvetnić proveo je ministra kroz“najskuplju sobu“ gdje se laboratorijski ispituju ostaci veterinarsko medicinskih lijekova u tkivu životinja koje su bile liječene. Ministar je zatim vidio laboratorij veterinarsko medicinskih pripravaka –lijekova gdje je voditeljica dr.vet. med. Svjetlana Terzić, laboratorij za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti, voditelj dr.sc Silvio Špičić , laboratorij za mikrobiologiju hrane na čelu s doc. dr. sc Andreom Humski ,laboratorij za parazitologiju, laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju kome je, voditelj doc.dr. Boris Habrun, te laboratorij za mastitis i kakvoću sirovog mlijeka, na čelu s voditeljem dr. sc Miroslavom Benić.
Analizu ribe u laboratoriju radi tehnički suradnik Jerko Pavić.
S lijeva: ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, prof.dr. sc.Željko Cvetnić ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta i dr. Mirjana Mataušić - Piršl
U prvom planu su s lijeva zamjenik ravnatelja HVI doc.dr.sc. Boris Habrun i ravnatelj prof.dr.sc.Željko Cvetnić
Dooobarrr daannn Hrvatskaaaaaa!
DANAS JE 1. SRPANJ 2013. Mi smo u EUROPSKOJ UNIJI !
ŽELIM SVIMA USPJEH U SVEMU U DANIMA KOJI DOLAZE!
U Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske koja je 1.7.2013. postala 28. članica Europske unije otvoreno je Predstavništvo Europske komisije, Kuća Europe, u Zagrebu na adresi Augusta Cesarca br.6 ( Ban Centar)
Delegacija Europske komisije na čelu sa šefom Delegacije Paulom Vandorenom zatvorila je ured 30. lipnja 2013. Djelatnost Delegacije bila je pregovarački proces, gospodarske analize, informiranje građana o politikama EU i članstvu,te upravljanje fondovima EU. Taj je proces sada završen. Ulaskom u članstvo EU započinje nova politička i gospodarska etapa Hrvatske. Zbog toga je u Hrvatskoj već prvoga dana otvoreno Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, čiji će šef biti karijerni diplomat
Branko Baričević koji zbog svog diplomatskog iskustva dobro poznaje komunikaciju Europske unije vezanu za integracije, institucije i politiku EU. Otvaranju Predstavništva Europske komisije u Zagrebu uz domaćina premijera Zorana Milanovića bili su predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, Martin Schulz predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
Premije Milanović s gostima iz EU na ceremoniji otvaranja Predstavništva Europske komisije u Zagrebu 1.7. ujutro.
Za pitanja vezana uz Europsku uniju i EU institucije možete se obratiti na adrese:
Predstavništvo Europske Komisije http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm, tel: 01-4681300 , Ured za informiranje Europskog parlamenta www.europortal.hr ; meil:EPZagreb@ep.europa.eu
POLJOPRIVREDA BOGATA ZAKONIMA
Što novo donosi Republici Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji? Koje nas promjene očekuju? To su pitanja o kojima razgovaraju građani, a koja se često pojavljuju i u medijima. Razumljiva je određena doza nelagode pa i nesigurnosti pred novim i nepoznatim pravilima i uvjetima koje nameće uređeni način života kakav nudi Europska unija. A kako znati što se od nas očekuje te kako se pripremiti ? Ipak, nije preteško – jer sve što se mijenja, sve što se od građana traži da znaju i da sukladno novom načinu djeluju, piše u Zakonima. Zakoni su bili i do sada okvir, podloga ili skup pravila i načela po kojima je funkcionirala država, sve institucije i djelatnosti u državi. Tako će biti i od sada. Prilagodba hrvatskog zakonodavstva zakonima Europske unije trajala je pet godina i osam mjeseci u 33 poglavlja. Zvuči mnogo, ali sistematično i dan po dan svi ćemo usvojiti nova kvalitetnija i korupciji i malverzacijama manje podložna pravila po kojima ćemo raditi u svojim djelatnostima.Tijekom vremena upoznati ćemo i nove zakonodavne okvire iz drugih djelatnosti, ne obraćajući pažnju i ne opterećujući se kako je bilo, već kako je sada i što će biti. Vjerujem, želimo bolji i kvalitetniji život svaki pojedinačno i ponaosob, jer to je put do statistički mjereno boljeg života u Hrvatskoj.
VEĆ OD 1.7. NA SNAZI 20-AK ZAKONA!
Već od prvoga dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, od 1.7.2013. na snagu stupa 20-ak zakona iz područja poljoprivrede. To je činjenica. Ispisala sam naslove tih zakona i objavljujem ih. Zašto? Poljoprivredna djelatnost izuzetno je široka i regulirana velikim brojem zakona, tako da želim već danas skrenuti pozornost poljoprivrednim proizvođačima da ne gube vrijeme, već da počnu pratiti zakonodavne okvire, kako bi lakše i brže, a time i točnije obavljali svoje obveze, što će im u konačnici uštedjeti i vrijeme i novac.
Kako pratiti zakone?Jednostavno! U tražilicu googla treba upisati „narodne novine“, a kada se otvori web stranica narodnih novina treba kliknuti na „službeni dio“. Tada treba kliknuti treba na „traži“, iznad čega piše broj narodnih novina koje pretražujete. Lako je moguće upisati prethodne brojeve, te ćete tako brzo moći pregledati svaki zakon, pa i one prethodno objavljene.
U službenom listu Republike Hrvatske u, Narodnim novinama br.80 koje su objavljene 28.6., NN broj 81. koji je izašao 29. 6.2013. i NN br. 82. objavljenim 30.6 objavljeno je više Zakona, Naredbi i Pravilnika koji ulaze u meritum grane poljoprivredne proizvodnje. Objavljujem njihove naslove, kako bi, napisala sam već, privukli pažnju populaciji proizvođača kojima su namijenjeni – te oni na web stranici Narodnih novina pročitali informacije koje sadrže zakoni.
Legislativa objavljena u NN 80/13 od 28.6. 2013.
ZAKON O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI
ZAKON O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 834/2007 O EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI I OZNAČAVANJU EKOLOŠKIH PROIZVODA
ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
ZAKON O POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU
ZAKON O ZAŠTIĆENIM OZNAKAMA IZVORNOSTI, ZAŠTIĆENIM OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA I ZAJAMČENO TRADICIONALNIM SPECIJALITETIMA POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
ZAKON O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 834/2007 O EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI I OZNAČAVANJU EKOLOŠKIH PROIZVODA
ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 396/2005 O MAKSIMALNIM RAZINAMA OSTATAKA PESTICIDA U I NA HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA
PRAVILNIK O DODATNIM ZAHTJEVIMA KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI UNOŠENJU GOMOLJA KRUMPIRA PODRIJETLOM IZ EGIPTA
NAREDBA O PODUZIMANJU MJERA ZA SPRJEČAVANJE ŠIRENJA I ISKORJENJIVANJE SMRDLJIVE SNIJETI – Tilletia spp. Naredba je supila na snagu od dana objave u narodnim novinama 28.6.2013.
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SUKLADNOSTI MOTORNIH VOZILA I NJIHOVIH PRIKOLICA
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SUKLADNOSTI TRAKTORA ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO
UREDBA O UNUTARNJEM USTROJSTVU MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE.Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama - 29.6.2013. godine.Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva donijet će ministar uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, u roku 30 dana od stupanja na snagu Uredbe.
Legislativa objavljena u NN 81/13 od 29.6.2013.
ZAKON O HRANI
ZAKON O HIGIJENI HRANE I MIKROBIOLOŠKIM KRITERIJIMA ZA HRANU
ZAKON O SLUŽBENIM KONTROLAMA KOJE SE PROVODE SUKLADNO PROPISIMA O HRANI, HRANI ZA ŽIVOTINJE, O ZDRAVLJU I DOBROBITI ŽIVOTINJA
ZAKON O MORSKOM RIBARSTVU
ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EZ) br. 2003/2003 O GNOJIVIMA
PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU UNOŠENJA ODREĐENOG BILJA I BILJNIH PROIZVODA IZ SUSJEDNIH TREĆIH ZEMALJA U POGRANIČNO PODRUČJE REPUBLIKE HRVATSKE
PRAVILNIK O PRIRODNIM MINERALNIM, PRIRODNIM IZVORSKIM I STOLNIM VODAMA
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDIJIMA
Legislativa objavljena u NN 82/13 od 30.6.2013.
ZAKON O VETERINARSTVU važeći je od 29.6.2013.
ZAKON O ZAJEDNIČKOJ ORGANIZACIJI TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA I POSEBNIM MJERAMA I PRAVILIMA VEZANIM ZA TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA važeći je od 29.6. 2013. godine
< | srpanj, 2013 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter