Marketing
EGZISTENCIJA MORA OPSTATI U RURALNOM PROSTORU
Prof. dr.Zoran Grgić:
MALI PROIZVOĐAČI NE SMIJU BITI ZAPOSTAVLJENI
U POTPORAMA ZA RAZVOJ MLJEKARSTVA !
Profesor Agronomskog fakulteta koji je i prodekan za poslovodstvo tog fakulteta dr. sc. Zoran Grgić održao je predavanje11. srpnja na temu "Ekonomski položaj mljekarskog sektora RH u EU“ u Centru za travnjaštvo na Sljemenu gdje je analizirao hrvatsko mljekarstvo, operativni program, ulogu domaćeg mljekarstva, te budućnost mljekarskog sektora na globalnoj razini do 2022. godine kako ga predviđaju eksperti EU. Predavanje je organizirala Hrvatska mljekarska udruga kojoj je predsjednica ing.agr. Vera Volarić !
Analiza cijene mlijeka i stočne hrane kroz četiri posljednje godine. U tablici
Domaće mljekarstvo - ekonomski položaj sektora
istaknut je odnos cijene mlijeka i cijene stočne hrane, čiji odnos potvrđuje nerentabilnost proizvodnje mlijeka.
U kratkom tekstu prof.dr. Grgić analizira visinu poticaja po muznom grlu.
OTKUPNE CIJENE MLIJEKA NA RAZINI GOSPODARSTVA u 2012.
Pet najboljih zemalja po cijeni mlijeka, pet najslabijih te prosjeci
PREGLED CIJENA MLIJEKA I KOMPARACIJA U ITALIJI,
FRANCUSKOJ I NJEMAČKOJ PO MJESECIMA 2012. GODINE
Prof. dr. Grgić podsjetio je u izlaganju na domaće iskustvo s operativnim programom iz 2005. godine te je rekao „ Prvi operativni program je svoj neuspjeh imao zbog oslanjanja na veliki broj malih isporučitelja mlijeka, a oni su danas isključeni iz proizvodnje jer nisu poslovali isključivo ekonomski. Oni su proizvodili dok je domaća potpora u obliku premija i dobre cijene bila stimulativna, ali ekonomski neopravdana. Taj je operativni program bio napravljen s planom proizvodnje 1,2 milijarde litara mlijeka godišnje.U tijeku pokretanja tog operativnog programa trebalo je riješiti 1. pitanje poljoprivrednog državnog zemljišta, koje je trebalo kroz oblike zakupa pripasti isporučiteljima mlijeka 2. tržište stočne hrane. A to nije učinjeno. Jedini izgledni način popravljanja gospodarskog položaja proizvođača mlijeka je dosljedno pridržavanje mjerila suvremene tehnologije sa stajališta utroška rada i materijala, kao i ostvarenja prikladnih prinosa u proizvodnji stočne hrane i prinosa mlijeka po muznom grlu“ - rekao je prof. dr. Grgić te je nastavio „ Na velikim specijaliziranim farmama s intenzivnom proizvodnjom i velikim brojem grla profit nije zajamčen, pa nije rijedak slučaj da se profitabilnost velikih farmi temelji na dodatnim prihodima. Ti dodatni prihodi mogu biti dohodak od zbrinjavanja i prerade stajskog gnoja, bioenergije, dodatna proizvodnja povrća na osnovu vlastitog stajskog gnoja i plodoreda, vlastitoj proizvodnji stočne hrane i ostalom.
S druge pak strane, mali proizvođači ne smiju biti zapostavljeni u državnoj potpori razvoja mljekarstva. Dio su ruralnog prostora pa se različitim načinima potiče njihovo poduzetništvo, kako god malo bilo. I čini se da može osigurati punu zaposlenost i egzistenciju. Upravo gospodarstva koja su napustila mliječno govedarstvo mogu svoju egzistenciju naći u poticanju razvoja intenzivnog mliječnog ovčarstva i kozarstva“ zaključak je analize domaćeg mljekarskog sektora prof dr. Zorana Grgića.
Fotka: M.Zouhar Zec: S lijeva : mr. Srećko Ladišić iz savjetodavne službe s područja Koprivničko križevačke županije i prof. dr. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Eksperti EU do 2022. godine -
manje od 200 000 proizvođača!
„Što se očekuje u budućnosti?“ Prof.dr. Grgić u kratkoj elaboraciji je istakao da eksperti – kreatori agrarne politike u EU do 2022. očekuju veći utjecaj Azije i Kine u globalnom gospodarskom tržištu pa i u proizvodnji i preradi mlijeka. Orijentacija će biti na investiranju u modernizaciju kapaciteta i edukaciju proizvođača.
Prema planu razvoja mliječnog sektora za razdoblje 2012.- 2022. godine u EU predviđeno je povećanje udjela EU na svjetskom tržištu s oko 25% na oko 32%. Sustav kvota za mlijeko biti će ukinut 2015. godine. Predviđanje je da će proizvodnja mlijeka 2022. godine biti veća za 4,5%, ali da će broj proizvođača biti manji od 200 000 isporučitelja mlijeka. Takav sustav će, misli se, biti konkurentan u uvjetima porasta proizvodnje mljekarske industrije u Aziji i Južnoj Americi.
U drugom planu ing.agr Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge u diskusiji s poljoprivrednim proizvođačem iz Karlovca dipl.ing.stroj. Zdenkom Močnikom.
U prvom planu ing. agr. Ljubica Kravarščan i dr. Ivo Jakopović
Post je objavljen 19.07.2013. u 14:17 sati.