AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 31.07.2009.

OCIJENJIVANJE MESA I MESNIH PRERAĐEVINA U GORNJOJ RADGONI



PERUTNINA PTUJ ŠAMPION KVALITETE, ALI
I HRVATSKI PROIZVODI PRIMILI POTVRDU KVALITETE

Na 30. Međunarodnom ocjenjivanju mesa i mesnih prerađevina , koji je u prvoj polovini srpnja održan u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, na kome je sudjelovalo 25 tvrtki sa 219 proizvoda iz Slovenije i šest tvrtki sa 39 proizvoda iz Hrvatske, Perutnina Ptuj dominirala je po broju osvojenih priznanja i medalja za kvalitetu proizvoda.
Nagrade koje je ove godine osvojila Perutnina Ptuj su slijedeće:

Priznanje Šampion kvalitete pripalo je proizvodima:

• PP Kolekcija VOKI
• PP Kolekcija marinirano pileće meso
• PP Kolekcija pureće meso s manje masnoće – vakumirano pakiranje
• PP Pileći fingersi

Velika zlatna medalja pripala je proizvodu Light poli.

Zlatnu medalju dobili su proizvodi : Poli snack, PP panirani pileći file bez glutena, PP Pečena pileća krila, Pileća jetrena pašteta, PP Panirana pileća krila, Poli, Slim & fit dimljeni pileći file, Dimljena pureća prsa, PP Prirodni pileći odrezak, PP mala mišica s semeni, PP Panirani mini fingersi bez glutena, Slim & fit pureći šink i PP Panirani pileći file.

Srebrnu medalju dobili su proizvodi : PP Pileći cordon blau natur,
Slim & fit bijeli šink, Slim & fit pileća hrenovka, PP Pečeni pileći ribsi, PP pileći fritesi, Pileća hrenovka sa sirom, Pileća prsa u ovitku, PP pileći mini fingersi, PP Panirana mala mišica sa začinima, PP Ohlađeno pečeno pile u alu tacni.

Zlatna medalja za tržišnu ponudu pripala je proizvodima:
Pileća obara
Kolekciji jela za pečenje i
Kolekciji pilećeg mesa za gril

Perutnina Ptuj primila je i tri priznanja i to :
Priznaje za inovatorstvo, priznanje za sigurno meso te priznanje za tržišnu ponudu svježeg mesa.

Sve Hrvatke tvrtke koje su izlagale svoje meso i mesne prerađevine primile su priznanja za neke svoje proizvode. Evo imena tvrtki i priznaja, te proizvoda koji su se istakli kvalitetom:

Zlatnu medalju dobila je tvrtka Kulin d.o.o. iz Slavonskog Broda za Slavonsku domaću slaninu – Galović.
Srebrnu medalju dobili su slijedeći proizvodi iste tvrtke : Slavonska domaća kulinova seka - Galović, Slavonska domaća kobasica – Galović , Slavinska domaća mast – Galović, Slavonski domaći čvarci – Galović, te Slavonski domaći kulin – Galović.

Srebrnu medalju primila je tvrtka Ecoslavonija d.o.o. Slavonski Brod za Slavonsku domaću slaninu, Slavonsku domaću kobasicu i Slavonski domaći kulin.

Srebrnu medalju za tržišnu ponudu dobili su proizvodi tvrtke Vindon d.o.o Slavonski Brod i to za : Pureći pripravak za juhu, Pureće medaljone od fileja prsiju, Pureće pljeskavice s povrćem 200g, Pureće mljeveno meso 500 g, i Pureća rulada od mljevenog mesa 600 g.

Srebrnu medalju primila je Pršutana PITIP d.o.o. iz Savudrije ( Salvore) za pršut „Violin de Umago“, Istarski ombolo, a brončanu medalju ista tvrtka dobila je za proizvod Istarske kobasice.

Srebrnu medalju za proizvod Alkarska salama primila je tvrtka MEL- Jakov Lovrić t.p. Split.

Koka d.d. iz Varaždina primila je više medalja. Evo ih redom.
Zlatnu medalju za tržišnu ponudu primila je : Suvremena gastronomija –MOO GOO GAI – piletina na kineski, začinjeni mesni pripravak za faširance ili mesnu štrucu, Marinato buffet-piletina za roštilj.
Srebrnu medalju dobili su : Pileći medaljoni 220 g, Pureći dimpus 1200 g, Panirani pileći kordon blau smrznuti 600 g, Panirani pileći dinosauri smrznuti 600 g, Panirani pileći batak 600 g, Pečeni pileći čevapčići 300 g, Panirani pileći fritesi 350 g, Rozeto jeger 760 g, Deluxe šunka 3600 g, ;
Srebrnu medalju za tržnu ponudu pripala je sljedećim artiklima : Suvremena gastronomija - Crispy odrezak, Marinato grill MINI , Filetino mediteran - file pilećih prsa
Brončanom medaljom za kvalitetu nagrađeni su proizvodi: Royal šunka classic 2000 g , Pileća jetrena pašteta u ovitku 100 g, Prestige šunka-Picante 850 g, i Hrenovka u prirodnom ovitku.

KVALITETU OCJENJIVALI STRUČNJACI
Komisija koja je ocjenjivala meso i mesne prerađevine bila je sastavljena od 20 stručnjaka koje poimenično navodim. Ocjenjivanje kvalitete svježeg mesa provedeno je 21. i 22. svibnja, a mesnih prerađevina od 10. do 12. lipnja 2009.
Sa Biotehničkog fakulteta u Ljubljani u ocjenjivačkoj komisiji bio je prof. dr. Božidar Žlender (on je bio i predsjednik ocjenjivačke komisije), zatim mr. Alenka Rajar (podpredsjednica), prof. dr. Slavko Čepin , doc. dr. Lea Gašperlin, doc.dr. Andrej Plestenjak, dr. Tomaž Polak, mr. Marlena Skvarča, dipl. ing. Tatjana Šubic, s Vetrinarskog fakulteta u Ljubljani u ocjenjivačpkoj komisiji bili su prof. dr. Janez Marinšek i dr. Andrej Kirbi, dipl.ing Tatjana Berčić iz mesne prerađivačke industrije d.d. Sežana, dipl.ing Jasna Perc iz iz Pivka perutninarstva d.d., dipl.ing. Gregor Pavković iz Perutnine Ptuj d.d. kemijska tehničarka Maja Nemec iz tvornice mesnih prerađevina d.d. Maribor, dipl. ing. Igor Kustec iz Panvita MIR d.d. Gornja Radgona, dipl. ing.Uroš Kumperger iz Kmetijske zadruge Laško z.o.o., Sevce , Anton Čade iz mesarstva Anton čade s.p. Visoko, dr. vet.med. Stanislav Bradeško iz Bureau Veritas d.o.o. Ljubljana, prof. dr. Branimir Čavlek s Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i mr. Muhič Franc, tehnički voditelj, iz Agencije RS za kmetijske trge i razvoj podeželja.




31.07.2009. u 16:51 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 30.07.2009.

ČOBANKOVIĆ O VISINI I DINAMICI POTICAJA DO KRAJA GODINE


Ponovnim preuzimanjem ministarskog resora poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković je 23. srpnja u Ivandvoru kod Đakova pred predstavnicima seljačkih udruga govorio o visini i dinamici isplate poticaja do kraja ove godine. Evo što je tom prilikom rekao:

„ Ukupne obveze po osnovi poticaja do konca godine iznose cirka negdje između 950 milijuna i milijarde .
To je cirka 560 milijuna za kulture jesenske sjetve - pšenica, ječam, uljena repica, raž, zob i slično, zatim
- 300 milijuna za šest mjeseci isplate poticaja za mlijeko ,
- 100 milijuna po osnovi tova stoke- tov junadi , tov svinja,
- i cirka 30 milijuna na osnovi ribarskih poticaja. To je prioritet Ministarstva da taj dio isplati, uvažavajući određene dogovore i obećanja unutar ovoga okvira zašto smo unutar Ministarstva i stvorili pretpostavke da možemo i servisirati ovaj dio, ali uvažavajući dio dogovora i sporazuma koji je sa poljoprivrednim proizvođačima dogovoren u vrijeme prosvjeda ići ćemo na isplatu mlijeka, razlike do cijene 2.20 kuna i ona će, neko mi je rekao da se ne isplaćuje, ona će se isplaćivati kada šesti mjesec dođe na red sa poticajima za šesti mjesec . Oni koji su bili mljekari i koji jesu znaju i što je potpisano. Ona će se isplaćivati. Također u dijelu pšenice je bio prijedlog da se uz puni poticaj od 2250 kuna osigura intervencija proizvođačima od 750 kuna po ha, kako bi također dio ovih problema, o kojima dio naših predstavnika seljaka govori, amortizirali, ni u kojem slučaju da bi pogodovali otkupljivačima.
Za dvanaesti mjesec mlijeko ćemo isplatiti u 2010. što znači da ćemo u 2010. isplatiti 13 mjeseci mlijeka, jedan zaostatak i normalnu dinamiku pratiti dalje.

Kod pšenice će se isplatiti početkom devetog mjeseca intervencija od 750 kuna i u drugoj polovici devetog i početkom desetog mjeseca će se isplatiti cirka 60% od punog poticaja što znači 60% posto od 2250 kuna, a ova razlika 40% će se isplatiti također u prvom mjesecu 2010. godine. To znači da ćemo isplatiti ovih cirka milijardu kuna i da ćemo negdje po mojoj procjeni oko 200 do 250 milijuna obveza prenijeti u 2010. godinu i realizirati ih u prvom mjesecu.
Na taj način postupamo sagledavajući realnu situaciju u kojoj se nalazi i država i proračun, s druge strane i onaj dio dogovora, smo ispoštovali.
Onaj dio koji neće biti ispoštovan, koji se nažalost neće moći isplatiti je isplata poticaja koji su do šestog mjeseca isplaćeni u iznosu do 85 %, do punog iznosa. Gro tih poticaja u biljnoj proizvodnji se odnosi na kukuruz, gdje se praktično, promjenom Zakona o poticajima, maksimalizira iznos o poticaju po ha na 2250 kuna, koji je prije toga bio na 1200 kuna i nikada se nije isplaćivao kukuruz više od 60% od 600-700 kuna po ha. Mi ne možemo prihvatiti opciju obveza niti duga. Zakon jasno regulira da je ovo maksimalni iznos i sukladno raspoloživim financijskim sredstvima se utvrđuje iznos po jedinici površine.“

30.07.2009. u 22:52 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 26.07.2009.

DOVRŠEN I ODOBREN HRVATSKI IPARD PROGRAM



PROVEDEN PILOT PROJEKAT
LOKALNIH AKCIJSKIH GRUPA U TRI PODRUČJA

Projekt „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD / IPARD program u Hrvatskoj“ završen je 18. svibnja, nakon 20 mjeseci intenzivne provedbe.
Projekt je provodila Grčka savjetodavna tvrtka za poljoprivredu i ruralni razvoj Vakakis Internacional S.A. u suradnji s Irskom tvrtkom Teagaskom iz Irske.
Ciljevi projekta bili su: jačanje sposobnosti Upravne direkcije programa i jačanje institucionalnih kapaciteta Agencije za programe SAPARD i IPARD kako bi bila osposobljena za izvršavanje zadataka provedbe programa ruralnog razvoja koje sufinancira EU u pred pristupnom razdoblju, kao i u razdoblju nakon ulaska Hrvatske u EU.
Ostvareni su slijedeći rezultati:

- Dovršen je i odobren hrvatski IPARD programa od Europske komisije,
- Potvrđeno je da Agencija za IPARD zadovoljava standarde nužne za provedbu tri mjere koje će financirati EU sa 103 milijuna eura, a to su mjere: 1. „Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“ koja se financira s 32 921 333 eura, 2. „ Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanje standarda Zajednice“ koja se financira s 57 266 667 eura, te 3. “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ za čije je financiranje pripremljen 21 958 667 eura. Dovršena je i priprema dviju dodatnih IPARD mjera „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ i „ Tehnička pomoć akreditirati će se u drugom krugu“.
- Osnivanje Lokalnih akcijskih grupa (LAG) s ciljem pripreme LEADER pristupa
- Kao pilot projekti osnovane su LAG-ovi u tri područja: Područje provedbe pilot projekta bilo je u Sisačko-moslavačkoj županiji od ruralnog dijela administrativnog područja Grada Siska i općine Marinska Ves,
u Karlovačkoj županiji od administrativnog područja grada Ozlja i općina Kamanje, Žakanje, Ribnik i Netretić
u Zadarskoj županiji od administrativnog područja dvaju gradova Benkovca i Biograda na Moru i sedam općina, Lišane Ostrovičke, Polača, Pakoštane, Stankovci, Sv. Filip i Jakov, Pašman i Tkon na otoku Pašmanu
- Pripremljene su smjernice za osiguranje usklađenosti s određenim robnim režimima EU
- Organizirano je više od 90 treninga i seminara i 6 studijskih putovanja. Sudionici studijskog putovanja u Grčku bili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja – Uprave za ruralni razvoj i Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi, pet predstavnika iz svakog pilot područja te članovi projektnog tima iz tvrtke Vakakis Internacional d.d., ukupno 27 sudionika. Oni su Upoznati s iskustvima u primjeni LEADER pristupa za ruralna područja, te načinom funkcioniranja Upravne Direkcije LAG-ova. Iz svakog pilot područja po 20 osoba je završilo seminare, radionice i treninge vezano za izradu lokalnih razvojnih strategija, pripremu projekata i funkcioniranje LAG-ova.

LEADER PRISTUP

Karakteristika Leader pristupa je stvaranje lokalnog partnerstva, poznatog kao Lokalna akcijska grupa, odnosno LAG. Zadatak LAG-a je da prepozna i provede lokalnu razvojnu strategiju, da donosi odluke o raspodjeli financijskih resursa i upravljanja njima. LAG-ovi okupljaju i spajaju ljudske i financijske resurse iz javnog privatnog i civilnog sektora. Udružuju lokalne aktere na zajedničkim projektima i multi sektorskim aktivnostima, da bi tako postigli sinergiju, osjećaj zajedničkog vlasništva i kritičnu masu potrebnu za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja. LAG-ovi jačaju suradnju i dijalog različitih ruralnih sudionika koji najčešće imaju malo iskustva u zajedničkom radu, te tako smanjuju moguće sukobe i usmjeravaju dogovorena rješenja kroz savjetovanja i rasprave. Zajedničkim radom usmjeravaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru (npr. kvalitetne proizvode, prehrambene lance ) integraciju brige za okoliš, diversifikaciju ruralnog gospodarstva i kvalitetu života.

LAG-ovi se mogu formirati ad hoc sa svrhom dobivanja potpore preko Leadera ili se mogu temeljiti na partnerstvu koje postoji od ranije. LAG treba povezati javne i privatne partnere, biti dobro uravnotežen i reprezentativan s obzirom na zastupljenost postojećih lokalnih interesnih skupina koje dolaze iz različitih društveno ekonomskih sektora na nekom području. Na razini odlučivanja privatni partneri i udruženja moraju činiti najmanje 50 % lokalnog partnerstva. Iskustvo zemalja pokazuje da se nekoliko vrsta LAG-ova razvilo iz ovih zajedničkih osobina i to kao rezultat različitih oblika regionalnih, nacionalnih, političkih i institucionalnih organizacija, koje imaju različite stupnjeve autonomije u pogledu odobrenja projekta i financijskog upravljanja. Uloga i odgovornost LAG-ova tijekom vremena se razvijala u nekim zemljama članicama EU, dinamikom kojom se povećavalo i poznavanje Leader pristupa. LAG-ovi odlučuju o smjeru i sadržaju strategije razvoja ruralnih područja, te donose odluke o različitim projektima koji će se financirati. Isplate, umjesto samog LAG-a , često radi Agencija za plaćanje, ali na temelju odabira projekta koje je napravio LAG.

Ruralni čimbenici koji su najaktivniji u lokalnim inicijativama su: profesionalne organizacija i savezi, koje predstavljaju poljoprivrednike, stručnjake koji se bave drugim poduzećima i mikro poduzećima, trgovačka udruženja, građani, stanovnici i njihove lokalne organizacije, lokalni politički predstavnici, udruge za zaštitu okoliša, pružatelji usluga u kulturi i zajednici, uključujući medije, ženske udruge i mladi.

Načelnik sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja EU Upravne direkcije SAPARD - IPARD programa Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dipl.ing Tugomir Majdak, na pitanje kakva je prednost Lokalnih akcijskih grupa odgovara: „ Leader je akronim od francuskog naziva „Poveznica između djelovanja u ruralnom razvoju“. Kako i samo ime govori to je metoda mobiliziranja i prijenosa ruralnog razvoja u lokalne zajednice, što je u potpunosti drugačije od provođenja unaprijed određenih mjera. Iskustvo je pokazalo da Leader može uistinu unaprijediti svakodnevni život ljudi u ruralnim područjima. On može odigrati važnu ulogu u poticanju pronalaženja inovativnih rješenja za stare i nove ruralne probleme i tako postaje svojstven „laboratorij“ za podizanje kapaciteta zajednice i iskušavanje novih načina zadovoljavanja potreba ruralnih zajednica. Leader je u 15 zemalja članica ostvario vrijedne rezultate, a u mnogim ruralnim zajednicama u novim zemljama članicama kao i u zemljama kandidatkinjama za pristup EU bi mogao odigrati važnu ulogu pomažući im da se prilagode promjenama u današnjem svijetu. U programskom razdoblju od 2007. – 2013. godine Leader više neće biti odvojen program, već će se integrirati u sve nacionalno regionalne programe ruralnog razvoja“.



26.07.2009. u 09:34 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 18.07.2009.

PERUTNINA PTUJ - PIPO ČAKOVEC NOVI SU SPONZORI NK DINAMO



PILEĆE PRERAĐEVINE POSTAJU STRATEŠKI PARTNER

U Plavom salonu NK Dinamo u Maksimiru u petak 17. srpnja mr. Predrag Šegović dr. vet. med. direktor Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec, koncerna za uzgoj i preradu pilećeg mesa i ing. Mirko Barašić predsjednik Izvršnog odbora NK Dinama potpisali su sponzorski ugovor na dvije godine. Suma s kojom će Perutnina Ptuj - Pipo Čakovec potpomagati NK Dinamo ostala je poslovna tajna. Mr. Šegović je tek rekao da „ prema ugovoru imamo više prava i ovlasti s kojima su se složile obje strane“.
Prema riječima mr. Šegovića Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec pri odabiru partnera za sklapanje partnerskih ugovora u obzir uzima kvalitetu i kompatibilnost. Koncern Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec je najuspješniji regionalni gospodarski subjekt Čakovca i Međimurja i traži partnere koji su joj kompatibilni prema rangu i filozofiji. „Takvog partnera smo pronašli u nogometnom klubu Dinamo, koji je najbolji regionalni nogometni klub, jedan od najvećih nogometnih ponosa Hrvatske i logičan odabir Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec“ - rekao je direktor mr. Šegović te nastavio. „ Perutnina Ptuj je društveni odgovorno poduzeće koje ulaže u aktivnosti koje su od interesa šire društvene zajednice, a to su do sada bili dječji vrtići, bolnice, rukomet, a sada i nogomet .Na taj način promoviramo zdravu i sigurnu hranu.“ Svi proizvodi Perutnine Ptuj – Pipo Čakovec proizvode se u okviru sustava KSS odnosno kvaliteta, sigurnost, sljedivost .


FUZIJA PERUTNINE I PIPA ČAKOVEC

Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec tvrtka je s tridesetogodišnjom tradicijom uzgoja i prerade pilećeg mesa u Međimurju. Tijekom tih godina poduzeće je prošlo mnoge razvoje faze, a posebno je značajan kooperacijski uzgoj piletine na obiteljskim farmama i gradnja nove tehnološke linije za preradu pilećeg mesa. Dioničko društvo je osnovano 29. prosinca 1997. pod imenom PIPO VS d.o.o. Čakovec s temeljnim kapitalom od 11.712.000 kuna, a osnivač je bila Veterinarska stanica Čakovec. Dokapitalizacija Društva obavljena je u listopadu 1998. te tada temeljni kapital iznosi 26.625.800 kuna. U postupku pronalaženja strateškog partnera obavljena je ponovna procjena imovine PIPO VS d.o.o. Čakovec te je u studenome 2000. godine ustanovljena i registrirana vrijednost temeljnog kapitala od 30.748.700 kuna . S tim temeljnim kapitalom Pipo Čakovec preuzet je od strateškog partnera Perutnine Ptuj d.d. iz Slovenije te nastavlja poslovati kao Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, sa sjedištemj u Čakovcu. Osnovna djelatnost Društva bila je i ostala proizvodnja pilećeg mesa i pilećih prerađevina. Društvu Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec pripojena je Perutnina Zagreb d.d. u listopdau 2001. godine. U postupku pripajanja imovinom pripojenog društva povećan je temeljni kapital Perutnine Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec te iznosi tada 73.777.200 kuna, a struktura vlasništva je 95,5% kapitala Perutnine Ptuj d.o.o., a ostali čine 0,5% kapitala. Dokapitalizacija 2000. godine i kupnja većinskog vlasničkog udjela od strane strateškog partnera Perutnine Ptuj postalo je jedno od najuspješnijih stranih ulaganja u Hrvatsku tvrtku.
Ukupni prihodi Perutnine Ptuj –Pipo d.o.o. Čakovec u 2008. godini iznosili su 41.632.674 eura, investicije su te godine iznosile 2.637.000 eura, društvo je imalo ukupno 86 koperanata, a na samom kraju 2008. godine bilo je 586 zaposlenih.
Društvo u Hrvatskoj ima 90 prodajnih mjesta, proizvode i prerađevine od pilećeg mesa izvozi u 20 zemalja svijeta, a proizvode konzumira 1,5 milijuna kupaca. Ukupno ima 500 individualnih koperanata.


STANDARDI U PROIZVODNJI

U proizvodnji pilećeg mesa primjenjuje se sustav HACCP koji je u EU obvezan programa za proizvodnju namirnica na siguran način. HACCP je ujedno i garancija zdravstvene ispravnosti i kvalitete namirnica, a taj program omogućuje identificiranje mjesta i uzroka kontaminacije proizvoda te brze i učinkovite preventivne postupke. Primjenom SSOP programa ( standardni, sanitacijski, operativni program ) postiže se potpuna prevencija u proizvodnji prehrambenih proizvoda.
Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec posluje po standardu međunarodne kvalitete ISO 9001:2000 i po ISO 14001 sustavau upravljanja okolišem koji Društvu omogućuje uspostavljanje najsuvremenijeg poslovnog sustava kvalitete, sigurnosti i sljedivosti.

Ovim standardima 30. lipnja u Bačkoj Topoli u Srbiji poduzeće Topiko koje je član grupacije Perutnina Ptuj pridružilo je i certifikat Halal, koji potvrđuje da je hrana koja se priprema u tom poduzeću u skladu sa zahtjevima islamskih zakona. Certifikat pripadnicima islamske vjeroispovijesti jamči da je proizvođač potpuno poštivao prehrambene specifičnosti islamske zajednice.To podrazumijeva da su pod strogim nadzorom svi procesi kao i sastav kod pripreme hrane, te cijelo skladištenje, pakiranje, etiketiranje i transport. Na područjima gdje je prisutna islamska zajednica Halal je potreba. U Europi danas živci oko 50 milijuna pripadnika islama, a od toga ih 19 milijuna živi na području EU. Uz povjerenje koje proizvođač stječe Halal certifikatom Halal, stječe i ulaznicu za ogromno tržište Halal, koje je prema statistikama iz 2007. imalo vrijednost 280 milijardi dolara.

18.07.2009. u 19:39 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 08.07.2009.

32. SVJETSKI KONGRES VINOGRADARSTVA I VINARSTVA



ZNANOST O VINOGRADARSTVU I VINARSTVU

Na 32. Svjetskom kongresu vinogradarstva i vinarstva koji se od 28. 6 do 3.7 održavao u Zagrebu u hotelu Westin održano je niz zanimljivih prezentacija znanstvenih radova. Iz Hrvatske su prihvaćena 53 znanstvena rada. Uz činjenicu da je u svijetu pod vinogradima 7 800 000 ha, od toga u EU 3 800 000 ha za očekivati je da svaki segment proizvodnje vina ima ishodište u znanosti. Godišnja proizvodnja vina se procjenjuje na količinu od 266 milijuna do 280 milijuna hektolitara.
U Hrvatskoj danas ima 33 000 ha vinograda. Prošle je godine u RH proizvedeno 1 277 628 ha vina. Najzastupljenije sorte su graševina, malvazija i plavac mali.
Sada već bivši predsjednik OIV-a Peter Hayes u svom je nastupnom obraćanju znanstvenicima rekao da će gospodarska kriza vinare i vinogradare prisiliti na veću fleksibilnost u kojoj će se bolje snaći manji proizvođači i to zbog lakše prilagodbe promjenama na tržištu. Poduzeća će se morati restrukturirati, jer tržište već sada zahtijeva jeftinije proizvode – naglasio je Peter Hayes.Osvrnuo se i na Hrvatska vina, rekavši da je kušao Istarsku malvaziju i Babić iz srednje i južne Dalmacije, koja nemaju visok postotak alkohola, ali je rekao da je u svijetu trend proizvodnje vina s većim postotkom alkohola.
Glavni ciljevi 32. Svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva bili su: doprinijeti političkoj i ekonomskoj afirmaciji Hrvatske u svijetu, promicati hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo, predstaviti svjetska dostignuća u znanosti iz područja vinogradarstva i vinarstva, predstaviti najnovije trendove u proizvodnji i potrošnji vina, promovirati vrijednosti hrvatskih ruralnih područja, promovirati hrvatske vinske autohtone sorte, upoznati javnost s radom OIV-a, te promicati hrvatski turizam kroz vinske regije.

Rad na Kongresu odvijao se kroz četiri sekcije i to: vinogradarstvo, vinarstvo, ekonomika te sigurnost i zdravstvena ispravnost vina.
Profesor dr. Ivan Pejić iznio je svoj znanstveni rad pod naslovom „Nova postignuća u procjenjivanju raznolikosti vinove loze – utjecaj na proizvođače, potrošače, i moderno oplemenjivanje“. Dr. Pejić je rekao da konzorcij koji se bavi tim istraživanjem ima 25 partnerskih institucija i preko 80 istraživača koji se bave genetskim resursima vinove loze.Prema njegovim riječima smatra se da postoji preko 5 000 genotipova vinove loze. Za oko 1800 sorata korištenjem te baze podataka poznati su genotipovi. Mnoge sorte imaju više imena. Sorte su razmještene po područjima, neka ih imaju i do stotinjak. Neke su sorte nestale s nekih područja, a neke se sorte trebaju vratiti u proizvodnju. Među rijetke sorte spadaju: malvazija dubrovačka, crljenak kaštelanski poznatiji kao zinfandel, plavac mali i još neke sorte. Malvazija dubrovačka se spominje u 14 stoljeću. Genotip ove sorte nije unikat za RH. Sada ima preko 50 000 ove sorte i za nju vlada veliki interes.

Prof.dr. M. Pezzotti izlagao je rad na temu „Razotkrivanje genoma vinove loze: od tradicije do inovacije“, te je pritom rekao „ ako upotrijebimo kvasac, vino će zadržati voćnost, imati ćemo manju razinu alkohola i dobiti ćemo lijepu aromu vina“.Prema njegovim riječima 2008. godine istražen je vinski kvasac. „ On je sličan uobičajenom kvascu uz razlike od 0,6% genoma, što se čini jako malo. Međutim, imajte na umu da je razlika između čovjekovog i genoma majmuna 1%. A razlika je opet velika. Na temelju toga znamo da postoje različite sastavnice genoma. Mi u stvari želimo znati što svaki od tih gena radi. Zbog toga se obavilo istraživanje nad 6 000 sojeva kvasca . Svaki soj je izdvojen i izbrisao bi mu se jedan gen. Brisanjem jednog gena utvrđuje se njegova funkcija. Do kraja godine taj će projekt biti završen pa ćemo imati cjelovite podatke. Želimo znati koja je vrsta kvasca najpovoljnija za koju vrstu grožđa. Transkripcija genoma je nama poput udžbenika – to nam je temelj koji pokazuje u kojem se trenutku uključuje koji gen i koju funkciju obavlja koji gen“ rekao je prof. dr. Pezzotti.

Iz Instituta za turizam dipl.ing. Jasenka Kranjčević prezentirala je rad na temu „Stvaranje novih vrijednosti u ruralnom prostoru“. Bio je to pregled istraživanja o vinskom turizmu i prostoru kao resursu za stvaranje novih vrijednosti.Ing. Kranjčević je rekla da sve regije u RH imaju potencijale za stvaranje vinskog turizma uvažavajući autohtone vinske sorte, specifične krajobraze, kulturno podneblje itd.“Vinski turizam kao oblik još uvijek u Hrvatskoj nije ni izdaleka dovoljno razvijen iako generira mogućnost novih radnih mjesta. Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da za oko 9 % stanovništva iz gradova većih od 10 000 stanovnika vino predstavlja motiv za posjet vinskim regijama. Pažljivo planiranje vinskog turizma može unaprijediti sve vrijednosti uključujući socijalne, gospodarske, kulturno – ekološke, zdravstvene, „ rekla je ing. Kranjčević.
U sklopu Kongresa organizirani su i jednodnevni stručni izleti u vinogorja Kutjevo, Daruvar , Međimurje, Plešivica, i Zelinsko vinogorje.
Za novog predsjednika Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo je francuz Yves Benard. Naredni Kongres održati će se u Gruziji 2010. godine.
Kongresa je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a pokrovitelji su bili Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Hrvatska gospodarska komora.

08.07.2009. u 16:27 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 01.07.2009.

32. SVJETSKI KONGRES VINOGRADARSTVA I VINARSTVA ODRŽAVA SE U ZAGREBU

Image and video hosting by TinyPic

Od ponedjeljka 28. lipnja do petka 3.srpnja u Zagrebu u hotelu Westin održava se 32. Svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva, a tu će se, predviđeno je, zadnjeg dana kongresa održati i 7. generalna skupština Međunarodne organizacije za vinarstvo i vinogradarstvo (OIV) kada će biti izabran njen novi predsjednik, umjesto dosadašnjeg Petera Hayesa.
Članica OIV-a Republika Hrvatska postala je 2001. na generalnoj skupštini u gradu Adelaidu u Australiji, te Hrvatska od tada u radu stručnih tijela sudjeluje preko svojih izabranih predstavnika.

Generalna tema 32. kongresa vinogradarstva i vinarstva je „Globalizacija u vinogradarsko–vinarskom sektoru: perspektive i alternative“. Tako široka tema dovodi na Kongres širok spektar stručnjaka iz čitavog svijeta. Za raspravu u sekcijama Kongresa pristiglo je 306 znanstvenih radova, od čega je izabrano njih 287 iz 28 zemalja svijeta, što potvrđuje interes znanstvenika za ovaj kongres.
Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo u članstvu ima 44 zemlje i tri zemlje promatrača u čijem je posjedu preko 95 % ukupne svjetske vinogradarske proizvodnje i potrošnje vina www.oiv.int.

01.07.2009. u 11:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2009 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Listopad 2024 (22)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter