AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 08.07.2009.
32. SVJETSKI KONGRES VINOGRADARSTVA I VINARSTVA
ZNANOST O VINOGRADARSTVU I VINARSTVU
Na 32. Svjetskom kongresu vinogradarstva i vinarstva koji se od 28. 6 do 3.7 održavao u Zagrebu u hotelu Westin održano je niz zanimljivih prezentacija znanstvenih radova. Iz Hrvatske su prihvaćena 53 znanstvena rada. Uz činjenicu da je u svijetu pod vinogradima 7 800 000 ha, od toga u EU 3 800 000 ha za očekivati je da svaki segment proizvodnje vina ima ishodište u znanosti. Godišnja proizvodnja vina se procjenjuje na količinu od 266 milijuna do 280 milijuna hektolitara.
U Hrvatskoj danas ima 33 000 ha vinograda. Prošle je godine u RH proizvedeno 1 277 628 ha vina. Najzastupljenije sorte su graševina, malvazija i plavac mali.
Sada već bivši predsjednik OIV-a Peter Hayes u svom je nastupnom obraćanju znanstvenicima rekao da će gospodarska kriza vinare i vinogradare prisiliti na veću fleksibilnost u kojoj će se bolje snaći manji proizvođači i to zbog lakše prilagodbe promjenama na tržištu. Poduzeća će se morati restrukturirati, jer tržište već sada zahtijeva jeftinije proizvode – naglasio je Peter Hayes.Osvrnuo se i na Hrvatska vina, rekavši da je kušao Istarsku malvaziju i Babić iz srednje i južne Dalmacije, koja nemaju visok postotak alkohola, ali je rekao da je u svijetu trend proizvodnje vina s većim postotkom alkohola.
Glavni ciljevi 32. Svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva bili su: doprinijeti političkoj i ekonomskoj afirmaciji Hrvatske u svijetu, promicati hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo, predstaviti svjetska dostignuća u znanosti iz područja vinogradarstva i vinarstva, predstaviti najnovije trendove u proizvodnji i potrošnji vina, promovirati vrijednosti hrvatskih ruralnih područja, promovirati hrvatske vinske autohtone sorte, upoznati javnost s radom OIV-a, te promicati hrvatski turizam kroz vinske regije.
Rad na Kongresu odvijao se kroz četiri sekcije i to: vinogradarstvo, vinarstvo, ekonomika te sigurnost i zdravstvena ispravnost vina.
Profesor dr. Ivan Pejić iznio je svoj znanstveni rad pod naslovom „Nova postignuća u procjenjivanju raznolikosti vinove loze – utjecaj na proizvođače, potrošače, i moderno oplemenjivanje“. Dr. Pejić je rekao da konzorcij koji se bavi tim istraživanjem ima 25 partnerskih institucija i preko 80 istraživača koji se bave genetskim resursima vinove loze.Prema njegovim riječima smatra se da postoji preko 5 000 genotipova vinove loze. Za oko 1800 sorata korištenjem te baze podataka poznati su genotipovi. Mnoge sorte imaju više imena. Sorte su razmještene po područjima, neka ih imaju i do stotinjak. Neke su sorte nestale s nekih područja, a neke se sorte trebaju vratiti u proizvodnju. Među rijetke sorte spadaju: malvazija dubrovačka, crljenak kaštelanski poznatiji kao zinfandel, plavac mali i još neke sorte. Malvazija dubrovačka se spominje u 14 stoljeću. Genotip ove sorte nije unikat za RH. Sada ima preko 50 000 ove sorte i za nju vlada veliki interes.
Prof.dr. M. Pezzotti izlagao je rad na temu „Razotkrivanje genoma vinove loze: od tradicije do inovacije“, te je pritom rekao „ ako upotrijebimo kvasac, vino će zadržati voćnost, imati ćemo manju razinu alkohola i dobiti ćemo lijepu aromu vina“.Prema njegovim riječima 2008. godine istražen je vinski kvasac. „ On je sličan uobičajenom kvascu uz razlike od 0,6% genoma, što se čini jako malo. Međutim, imajte na umu da je razlika između čovjekovog i genoma majmuna 1%. A razlika je opet velika. Na temelju toga znamo da postoje različite sastavnice genoma. Mi u stvari želimo znati što svaki od tih gena radi. Zbog toga se obavilo istraživanje nad 6 000 sojeva kvasca . Svaki soj je izdvojen i izbrisao bi mu se jedan gen. Brisanjem jednog gena utvrđuje se njegova funkcija. Do kraja godine taj će projekt biti završen pa ćemo imati cjelovite podatke. Želimo znati koja je vrsta kvasca najpovoljnija za koju vrstu grožđa. Transkripcija genoma je nama poput udžbenika – to nam je temelj koji pokazuje u kojem se trenutku uključuje koji gen i koju funkciju obavlja koji gen“ rekao je prof. dr. Pezzotti.
Iz Instituta za turizam dipl.ing. Jasenka Kranjčević prezentirala je rad na temu „Stvaranje novih vrijednosti u ruralnom prostoru“. Bio je to pregled istraživanja o vinskom turizmu i prostoru kao resursu za stvaranje novih vrijednosti.Ing. Kranjčević je rekla da sve regije u RH imaju potencijale za stvaranje vinskog turizma uvažavajući autohtone vinske sorte, specifične krajobraze, kulturno podneblje itd.“Vinski turizam kao oblik još uvijek u Hrvatskoj nije ni izdaleka dovoljno razvijen iako generira mogućnost novih radnih mjesta. Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da za oko 9 % stanovništva iz gradova većih od 10 000 stanovnika vino predstavlja motiv za posjet vinskim regijama. Pažljivo planiranje vinskog turizma može unaprijediti sve vrijednosti uključujući socijalne, gospodarske, kulturno – ekološke, zdravstvene, „ rekla je ing. Kranjčević.
U sklopu Kongresa organizirani su i jednodnevni stručni izleti u vinogorja Kutjevo, Daruvar , Međimurje, Plešivica, i Zelinsko vinogorje.
Za novog predsjednika Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo je francuz Yves Benard. Naredni Kongres održati će se u Gruziji 2010. godine.
Kongresa je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a pokrovitelji su bili Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Hrvatska gospodarska komora.
| < | srpanj, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Listopad 2024 (22)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter