ZNANOST O VINOGRADARSTVU I VINARSTVU
Na 32. Svjetskom kongresu vinogradarstva i vinarstva koji se od 28. 6 do 3.7 održavao u Zagrebu u hotelu Westin održano je niz zanimljivih prezentacija znanstvenih radova. Iz Hrvatske su prihvaćena 53 znanstvena rada. Uz činjenicu da je u svijetu pod vinogradima 7 800 000 ha, od toga u EU 3 800 000 ha za očekivati je da svaki segment proizvodnje vina ima ishodište u znanosti. Godišnja proizvodnja vina se procjenjuje na količinu od 266 milijuna do 280 milijuna hektolitara.
U Hrvatskoj danas ima 33 000 ha vinograda. Prošle je godine u RH proizvedeno 1 277 628 ha vina. Najzastupljenije sorte su graševina, malvazija i plavac mali.
Sada već bivši predsjednik OIV-a Peter Hayes u svom je nastupnom obraćanju znanstvenicima rekao da će gospodarska kriza vinare i vinogradare prisiliti na veću fleksibilnost u kojoj će se bolje snaći manji proizvođači i to zbog lakše prilagodbe promjenama na tržištu. Poduzeća će se morati restrukturirati, jer tržište već sada zahtijeva jeftinije proizvode – naglasio je Peter Hayes.Osvrnuo se i na Hrvatska vina, rekavši da je kušao Istarsku malvaziju i Babić iz srednje i južne Dalmacije, koja nemaju visok postotak alkohola, ali je rekao da je u svijetu trend proizvodnje vina s većim postotkom alkohola.
Glavni ciljevi 32. Svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva bili su: doprinijeti političkoj i ekonomskoj afirmaciji Hrvatske u svijetu, promicati hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo, predstaviti svjetska dostignuća u znanosti iz područja vinogradarstva i vinarstva, predstaviti najnovije trendove u proizvodnji i potrošnji vina, promovirati vrijednosti hrvatskih ruralnih područja, promovirati hrvatske vinske autohtone sorte, upoznati javnost s radom OIV-a, te promicati hrvatski turizam kroz vinske regije.
Rad na Kongresu odvijao se kroz četiri sekcije i to: vinogradarstvo, vinarstvo, ekonomika te sigurnost i zdravstvena ispravnost vina.
Profesor dr. Ivan Pejić iznio je svoj znanstveni rad pod naslovom „Nova postignuća u procjenjivanju raznolikosti vinove loze – utjecaj na proizvođače, potrošače, i moderno oplemenjivanje“. Dr. Pejić je rekao da konzorcij koji se bavi tim istraživanjem ima 25 partnerskih institucija i preko 80 istraživača koji se bave genetskim resursima vinove loze.Prema njegovim riječima smatra se da postoji preko 5 000 genotipova vinove loze. Za oko 1800 sorata korištenjem te baze podataka poznati su genotipovi. Mnoge sorte imaju više imena. Sorte su razmještene po područjima, neka ih imaju i do stotinjak. Neke su sorte nestale s nekih područja, a neke se sorte trebaju vratiti u proizvodnju. Među rijetke sorte spadaju: malvazija dubrovačka, crljenak kaštelanski poznatiji kao zinfandel, plavac mali i još neke sorte. Malvazija dubrovačka se spominje u 14 stoljeću. Genotip ove sorte nije unikat za RH. Sada ima preko 50 000 ove sorte i za nju vlada veliki interes.
Prof.dr. M. Pezzotti izlagao je rad na temu „Razotkrivanje genoma vinove loze: od tradicije do inovacije“, te je pritom rekao „ ako upotrijebimo kvasac, vino će zadržati voćnost, imati ćemo manju razinu alkohola i dobiti ćemo lijepu aromu vina“.Prema njegovim riječima 2008. godine istražen je vinski kvasac. „ On je sličan uobičajenom kvascu uz razlike od 0,6% genoma, što se čini jako malo. Međutim, imajte na umu da je razlika između čovjekovog i genoma majmuna 1%. A razlika je opet velika. Na temelju toga znamo da postoje različite sastavnice genoma. Mi u stvari želimo znati što svaki od tih gena radi. Zbog toga se obavilo istraživanje nad 6 000 sojeva kvasca . Svaki soj je izdvojen i izbrisao bi mu se jedan gen. Brisanjem jednog gena utvrđuje se njegova funkcija. Do kraja godine taj će projekt biti završen pa ćemo imati cjelovite podatke. Želimo znati koja je vrsta kvasca najpovoljnija za koju vrstu grožđa. Transkripcija genoma je nama poput udžbenika – to nam je temelj koji pokazuje u kojem se trenutku uključuje koji gen i koju funkciju obavlja koji gen“ rekao je prof. dr. Pezzotti.
Iz Instituta za turizam dipl.ing. Jasenka Kranjčević prezentirala je rad na temu „Stvaranje novih vrijednosti u ruralnom prostoru“. Bio je to pregled istraživanja o vinskom turizmu i prostoru kao resursu za stvaranje novih vrijednosti.Ing. Kranjčević je rekla da sve regije u RH imaju potencijale za stvaranje vinskog turizma uvažavajući autohtone vinske sorte, specifične krajobraze, kulturno podneblje itd.“Vinski turizam kao oblik još uvijek u Hrvatskoj nije ni izdaleka dovoljno razvijen iako generira mogućnost novih radnih mjesta. Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da za oko 9 % stanovništva iz gradova većih od 10 000 stanovnika vino predstavlja motiv za posjet vinskim regijama. Pažljivo planiranje vinskog turizma može unaprijediti sve vrijednosti uključujući socijalne, gospodarske, kulturno – ekološke, zdravstvene, „ rekla je ing. Kranjčević.
U sklopu Kongresa organizirani su i jednodnevni stručni izleti u vinogorja Kutjevo, Daruvar , Međimurje, Plešivica, i Zelinsko vinogorje.
Za novog predsjednika Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo je francuz Yves Benard. Naredni Kongres održati će se u Gruziji 2010. godine.
Kongresa je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a pokrovitelji su bili Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Hrvatska gospodarska komora.
Post je objavljen 08.07.2009. u 16:27 sati.