ISKONSKI PAG

subota, 27.06.2015.

U PAGU ODRŽANA TRIBINA „MAGAZINI SOLI – PRENAMJENA I OBNOVA“





Grad Pag u suradnji sa Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, petak, 26. lipnja 2015. organizirao je javnu tribinu: „Magazini soli – prenamjena i obnova“ u prostoru Kneževa dvora.


Tribinu je otvorio paški gradonačelnik gospodin Željko Maržić, koji nas je sa nekoliko uvodnih rečenica uveo u tribinu i prepustio riječ profesoru Nenadu Fabijaniću, koji je sa svojim suradnicima bio moderator ove tribine.

Knežev dvor je doista bio prigodno mjesto ovoj tribini, na kojoj se tražilo mjesto više. Pored mnogobrojnih Pažana, bilo je i dosta gostiju koji su na bilo koji način vezani za ovaj grad i kojima je ovaj grad u srcu.
Paški gradonačelnik gospodin Željko Maržić, koji je i sam po struci inženjer građevine, osim nekoliko osnovnih smjernica, u svom uvodu za mene osobno priopćio najbitniju činjenicu, a ta je da su spomenuti magazini soli vlasništvo grada Paga, što je platforma koja bez ikakvih prijepora može gradu Pagu omogućiti da krene u realizaciju projekta uređenja i privođenja svrsi magazina soli. Tom činjenicom grad Pag može slobodno na osnovu provedive dokumentacije konkurirati raznim fondovima, kako bi osigurali sredstva da se priloženi projekt i ostvari. Svijetli primjer imamo u gradu Šibeniku, koji je od nepovratnih sredstava europskih fondova obnovio tvrđavu svetog Mihovila i učinila od nje jednu od najljepših otvorenih pozornica u Europi.
Citirati ću rećenicu gospodina Domagoja Legije Vičevića koju nam je na Facebooku uputio kao vođa Hrvatske Liste Mladih za Pag, u veljači ove godine: „Nama je stručnost ispred svega. Podržati ćemo ono što nudi prosperitet gradu a odbaciti ono što pogoduje interesnim skupinama i pojedincima koji su ostavili ovaj grad na razini 20. Stoljeća.“
Osobno ne poznam gospodina Vičevića, ali mi se čini da je nazočio ovoj tribini, vjerujem da sada i on sa članovima svoje liste, a na osnovu predavanja profesora Fabijanića može odlučnije krenuti u realizacije svojih rečenica.
Razmišljao sam na koji način predstaviti moderatora ove tribine profesora Nenada Fabijanića, a da ne ponavljam ono što je poznato o tom velikom, a to sa sigurnošću mogu potvrditi hrvatskom arhitektu. Kao platformu za ovu sinoćnju tribinu poslužiti ću se intervjuom kojeg je profesor Fabijanić dao tjednom kulturnom prilogu „Mediteran“ od 27. srpnja 1997., a koji izlazi u sklopu Novog Lista. Povod ovog intervjua novinarki Jeleni Mandić bila je Velika nagrada 32. Zagrebačkog salona, koju je profesor Fabijanić dobio za obnovu crkve svetog Jurja i redizajn središnjeg trga u Pagu.

Profesor Fabijanić između ostalog kada ga je pitalo za njegovo podrijetlo je odgovorio:
- „Kada dobijete nagradu pitate se kakve to ima veze s krajem u kojem je projekt izveden. Nije riječ o nostalgiji već o potrebi da se podrži osobni identitet. U mom slučaju to je bilo lako razaznati, jer odgovoriti na njega znači govoriti o tragovima i mjestu svog porijekla, a tad proradi sentiment i ponos.“
Koliko je to sinoć bilo vidljivo u izuzetno nadahnutoj prezentaciji svojeg projekta, čini mi se da nitkog tko je nazočio ovoj tribini, nije ostavilo ravnodušnim.
Profesor Fabijanić naglasio je da ovaj projekt može biti samo jedan od mogućih koji bi se mogao ponuditi u realizaciji i ostvarenju, da se prostor magazina soli drugačije valorizira.

Iz ovog predavanja profesora Fabijanića, uspio sam iščitati koja je vrijednost spomeničke baštine u centru grada Paga, koja je danas nedostupna prvenstveno građanima Paga. Eventualnom revitalizacijom magazina soli, s druge strane i njihovim stavljanjem u funkciji na ime kulturnih, športskih, svakodenvinih do umjetničkih djelatnosti, ova bi se priča mogla plasirati u svijet kojem pripada. Svakao je svoj naglasak stavio i na kapelu svetog Antona za koju je ustvrdio da bez obzira na ovaj projekt obvezuje apel za što hitnijom restauracijom devastirane ostavštine naših iseljenika koja se bori s vremenom od potpunog nestanka. Kao što u svom izlaganju nije zaobišao ni grad mrtvih, koji je također planski uklopljen u staru jezgru grada i o kojem bismo trebali više voditi računa,što sam jednom od zadnjih postova i apelirao.

Završiti ću ovo kratko izvješće rečenicom iz spomenutog intervjua profesora Fabijanića, koja mora biti i opomena i vodilja svima nama koji volimo ovaj grad:
- „Ako je grad najveći civilizacijski domet, onda su arhitekti prvi graditelji civilizacije.“
Jedan veliki graditelj nam je ostavio ovaj grad u zalog našeg življenja, drugi graditelj nam je otvorio oči kako nastaviti dalje, tamo gdje je on stao u skladu sa vremenom u kojem živimo.



27.06.2015. u 14:17 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< lipanj, 2015 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Srpanj 2018 (6)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)
Rujan 2014 (5)
Kolovoz 2014 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ