ISKONSKI PAG

petak, 23.04.2021.

DA LI GRAD PAG SLAVI SVOJEG PATRONA I NA KOJI NAČIN ?

Mnogi hrvatski gradovi slave svoj dan na dan zaštitnika, kao što će danas u mojoj blizini Lovran, Drenova, Jurjevo, slaviti svoj dan.
Lovran ima Dane Općine Lovran, koj se slave u tjednu ili tjednima oko blagdana lovranskog zaštitnika sv. Jurja.

Danas slavimo svetog Jurja, ranokršćanskog mučenika.

Grad Pag je možda jedini ili jedinstveni grad koji može svoj dan slaviti na dan kada ga je hrvatski kralj Bela IV proglasio slobodnim kraljevskim gradom, može ga slaviti na dan svojeg utemeljenja (18. svibnja 1443.) što je isto tako rijetkost na Europskim prostorima da jedan grad znade kada je postavljen kamen temeljac za izgradnju grada i može svoj dan slaviti na dan svojeg zaštitnika, ovdje je riječ o svetom Jurju.

Nestor hrvatske arheologije, akademik Mate Suić toliko je toga zapisao o gradu Pagu u kojem je djelovao kao učitelj, pa je između ostalog zapisao:
"Pag – čudan je to grad , sagrađen po planu u jednom dahu, u vrijeme kad je u svijetu, a posebno u Italiji počeo proces obnove arhitekture i urbanizma, a posebno u Toskani (Siena), s kojom je Juraj nesumnjivo imao posebnih veza."
Akademik Suić ovdje se spominje Jurja Dalmatinca po čijem se planu i idejnom nacrtu izgradio grad Pag. Niti u jednom trenutku akademik Suić ne dovodi u pitanje da to nije njegovo djelo, pa dalje navodi:

"Postavlja se pitanje da li je i u kojoj mjeri Juraj Dalmatinac sudjelovao u projektiranju i izgradnji grada Paga. Mnogi to uzimaju kao nepobitan povijesni čin. S dužnim oprezom, pridružujem se teoriji o Jurjevu sudjelovanju. Ima nekoliko argumenata onih koji bi tu mogućnost isključio. Gradski raster rimskog Jadera dnevno se Jurju nametnuo tijekom djetinjstva i odgoja u rodnom Zadru. Prve dojmove planiranog grada stekao je on ovdje."
Akademik Suić nam daje do znanja da inspiriran svojim rodnim gradom, Juraj Dalmatinac stvara grad Pag. Da li je Dalmatinac mogao zaobići da Pag dobije i crkvu gradskog patrona i svojeg imenjaka? Jasno da je to bilo nemoguće. Tako na vrh najveće paške ulice imamo crkvu posvećenu sv. Jurju, koji akademik Suić opisuje na sljedeći način:

"Na zvršetku Vele ulice, kod b. Kopnenih vrata, nalazi se crkva sv.Jurja, najstarijeg patrona grada i otoka. Po tradiciji bila je sagrađena sredinom XV st. kad je utemeljen novi Pag; svakako mnogo kasnije nije bila građena kako se može zaključiti po njezinoj fasadi. U osnovi je četvornog oblika, dugačka 18,10 m, široka 5,36 m, orijentirana I-Z. Svojom sjevernom fasadom ona se vezala uz gradske zidine, kao i zvonik koji je ostao sačuvan. S te strane bile su izvršene neke manje izmjene i pregradnje, kako se vidi na ogoljeloj fasadi. Čitava crkva je zidana omanjim pritesanim kamenom, dok joj je pročelje gradjeno od bijelog klesanog kamenja; ono je i nešto kasnije od prvotne crkve.

Pročelje je u renesansnom stilu, jednostavne obrade, s rozetom od koje je ostao samo okvir u gornjem dijelu fasade. Crkvu je uzdržavala bratovština sv.Jurja i Marka, koja se brojila medju najbogatije u Dalmaciji. U crkvi je epitaf M.L.Ruića, prenesen ovamo iz zborne crkve, a njegov uljeni portret čuva se u Općinskom domu."


Nastavljam s objavljivanjem svojih tekstova s portala „Baš nas briga“ koji sada djeluje u drugačijem obliku.


Sveti JURAJ

Na vrhu Vele ulice nalazi se crkva posvećena gradskom patronu i zaštitniku sv.Jurju. Častimo ga 23.travnja, dok sve oko nas cvate, pupa i lista; dok se zeleni mlada trava i skakuću mladi janjci. U našem narodu, a Pažani su pretežno bili poljodjelci i čobani, sveti je Juraj postao zaštinik svega onoga od čega smo neprestano, kroz vijekove, živjeli. On je zaštitnik naših vinograda i pašnjaka, on bdije nad našom stokom, nad stadima, nad pčelama, nad morem. Zato nije čudno da su ga Pažani odabrali za svojeg zaštitnika.

U početku je njegov kult bio regionalan: častili su ga u Palestini i Egiptu, a zatim se kult svetoga Jurja proširio po cijelom Bizantskom carstvu. Rimljani su prenjeli kult sv. Jure u jednu gradsku četvrt vječnog Grada Rima, i sagradili mu crkvu San Giorgio in Velabro, a iz Rima prodire sv.Juraj dalje u srednju Europu i svijet.
Prava eksplozija njegova kulta dogodila se u razdoblju križarskih ratova, kada sv. Juraj postaje idealnim likom kršaćnskog viteza, borca za vjeru, za ideale, borca protiv zla. U tom vremenu počinju ga prikazivati kao ratnika u oklopu, s mačem i kopljem u ruci i upravo u to vrijeme nastaje legenda o pobjedi sv.Jurja nad zmajem i o viteškom oslobađanju mlade princeze.

U međuvremenu, u pobožnosti puka, u širokim masama, sveti je Juraj već zauzeo nevjerojatno velika područja svoje sakralne zaštite. Postao je pomoćnik u svim ljudskim nevoljama, u životnim tjeskobama, u strahu i nesigurnostima, postao je advokat na sudu i u progonima, postao je prije svetog Nikole moćnim zaštitnikom mora. Stoga se pod njegovu zaštitu stavljaju pomorske države (Engleska, Portugal), pomorske pokrajine (Katalonija), pomorske luke i gradovi (Barcelona i Genova, kod nas pored Paga, još sv.Juraj-Jurjevo, Senj, Lovran, Brseč).
Uza nj su vezani mnogi naši narodni običaji i mnogi magijski čini koji su se upražnjavali, i još uvijek se to čini, u korist dobre ljetine i u korist plodnosti i zdravlja stoke.

Svim Jurima, Jurkama, Đurima, Đurđama, Žoržima, Georgijima čestitamo imendan.

Branimir Maričević
Rijeka; 22.04.2010.

<	travanj, 2021					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE