ISKONSKI PAG

srijeda, 07.04.2021.

BELA IV I KRALJEVSKI GRAD

Grad Pag je 30. ožujka 2021. proslavio 777.godina od kada je kralj Bela IV podario status Slobodnog kraljevskog grada što je potkrijepio Bulom koju je dodijelio Pažanima.
Na ovaj post navelo me pisanje Radivoja Pastorčića na svom blogu „Takvi smo a zac“ i nedavni komentar na Facebook stranici „Povijest otoka Paga“ koju potpisuje isti autor. Autor nas u svom postu od 30. ožujka 2014. „Bela J Bula“ i posljednjim komentarom navodi na ispravnost i autentičnost dokumenta i postavlja pitanje: da li je kralj Bela IV uopće dodijelio Bulu gradu Pagu i da li je ta Bula koja se čuva u prijepisu pravno (ili povijesno) valjani dokument?

U svom prvom postu na blogu zapisao sam:“ Povijest je učiteljica života (historia est magistra vitae), kazao je Ciceron. I s razlogom. Ali, ljudi se baš previše ne osvrću za time. Možemo se slobodno upitati, da li je povijest uistinu učiteljica života ili je ona iznad svih nas, jača od volje čovjeka i tjera nas stalno u isti krug i iste probleme? Povijest je fascinantna kao nit koju nasljeđujemo i produžujemo, i kao nauku, samo od povijesti se ne može praviti budućnost. U povijesti se mogu vidjeti greške i zablude, ono što ne treba raditi. Povijest može naučiti o vrlinama, ali neke se stvari nikada više ne mogu dogoditi. Povijest je uvijek nedorečena, i zato je ne treba odbacivati, nego se njome treba služiti kao bilješkom prošlog vremena. Povijest nije nikada kazala istinu do kraja, jer je uvijek bilo onih u tom trenutku povijesti koji su govorili drugačije. Zato ne treba nikada vjerovati istini povijesti, jer je ni ona sama ne zna.“

Radivoj u svom komentaru na Facebooku od 31. ožujka 2021. piše: „nažalost mnogima ni danas neke stvari nisu jasne pogotovo onima koji „pišu povijest“ Paga a drugi upadaju u zamke deplasiranih članaka ili da budem grublji – gluposti i nepismenosti... ništa se od te bule raze do danas nije promijenilo...“.

Kako bih se uvjerio i bolje razumio Radivojeve tvrdnje posegnuo sam za povjesničarima koji su bili autoritet na hrvatskim prostorima i koji su pisali o kralju Belu IV kako bih se uvjerio kako su oni prilazili tvrdnjama da je kralj Bela IV dodijelio gradu Pagu Bulu i proglasio ga „Slobodnim kraljevskim gradom“.

Jedan od najplodnijih i najboljih hrvatskih povjesničara, Vjekoslav Klaić kojeg više manje citiraju svi naraštaji hrvatskih povjesničara napisao je „Povijest Hrvata“ za koju je još jedan hrvatski povjesničar Ferdo Šišić zapisao: „Izradbom, naučnim metodom i opširnošću Klaićevo djelo nadilazi sva dosadašnja djela te vrste u našoj historiografiji; upotrebljeni su za nj ne samo svi objelodanjeni izvori, već golemo mnoštvo arkivalnog blaga.“
Trpimir Macan hrvatski povjesničar i leksikograf je za Klaićevu „Povijest Hrvata“ zapisao: „Veliko je to djelo hrvatske povijesne znanosti, da je u mnogim svojim dijelovima nepremašeno i danas, gdje je pisca u njegovu poslu vodila savjest učenjaka i svijest rodoljuba, i da je ovo djelo uvijek imalo svoje čitatelje ne samo u stručnom krugu.“

Tko posjeduje ili tko bude čitao ovo djelo na samom početku autor se obraća sljedećim riječima: „Čestitom Štiocu. Proučavanje hrvatske prošlosti vrlo je poučno i utješljivo. Uviđamo da i maleni narodi mogu stoljećima i tisućljećima živjeti, a da ne moraju izginuti ni usred velikih, silnih državnih tvorba. Hrvatska nas povijest uči da u etičkom svijetu ne vrijede vazda zakoni fizičkoga svijeta, a najmanje onaj da manji i malobrojniji mora podleći većemu i brojnijemu. I šaka Grka odoljela je golemoj sili čitave prednje Azije, a maleni hrvatski narod održao se pored svih bura i nepogoda koje su ga redom snalazile!“

Tako je u svojoj prvoj knjizi „Povijest Hrvata“ povjesničar Klaić posvetio kralju Beli IV od 243. do 275. stranice opsežnu dokumentaciju osvrćući se na život i djelovanje kralja Bele IV od 1235 – 1270. godine.
Na 254. i 255. stranici Klaić opisuje kako se kralj Bela IV suprotstavio Mongolima koje je predvodio kan Batij sa željom zauzeti ove naše prostore piše:
„I kad je Batij malo zatim stigao pred Velebit, eto mu zakrčenih dolina i provalija koje vode preko te kršne gore. Ne ostade mu drugo nego da se spusti Podgorskom župom, pa se onda protuče do Senja. I zaista Mongoli padoše u Podgorje, gdje i danas još staro i mlado znade za Pasoglavce i njihova kralja. Prolazeći Podgorjem doznade nekako Batij da kralj Bela s mnogo velikaša i mnogo blaga boravi na otoku Rabu. S te vijesti gotovo pobjesni mongolski kan. Odmah negdje namakne brodove i splavi, pa zapovijedi svojim četama da zaplove morem i uhite kralja. Nebogi kralj Bela nađe se opet u velikoj nevolji. Kako nije ni u snu slutio da bi ga Mongoli mogli i na moru potražiti, nije imao ni mnogo ljudi uza se; a kad je sada vidio mnoge splavi i brodove mongolske kako se primiču Rabu, sasvim zdvoji o svom spasu. Ali ga ni taj put vjerni Hrvati ne ostaviše. U odlučni čas dohrliše hrvatski žitelji sa susjednih otoka i grada Paga. U nazočnosti kraljevoj zametnula se bitka pred otokom Rabom. Junački otočani navališe strelicama, kopljima i drugim oružjem sa svih strana na Mongole, koji udariše u bijeg. Ali vještim mornarima hrvatskim ne mogoše uteći moru nevješti Mongoli. Hrvati ih otvorenih jedara stigoše i sve do jednoga uništiše; mnoge poubiše, a druge utopiše u moru. U tom se boju proslaviše i knezovi Krčki, braća Fridrik i Bartol Frankopan. Sa svojom rodbinom i družinom ubiše oni nekoliko mongolskih vojvoda i sila vojske, a k tome zarobiše i neke žive te ih darovaše svomu kralju. Ali i oni izgubiše mnogo svojih rođaka i ljudi, pače i sami dopadaše rana.
Nakon te pobjede ode kralj Bela uz najveće slavlje na otok Pag, gdje ga primiše s velikim veseljem. Kako je sav puk bio oduševljen s pobjede, odlučeno bi Mongole sada i na kopnu potražiti, te ih sasvim protjerati.
Oduševljeni Pažani opskrbiše u to ime kralja svim potrebitim, pače mu darovaše i novaca, a na to kralj sa slavodobitnim otočanima (Frankapanima) otplovi prema Podgorju da se tamo iskrca.“

Akademik Mate Suić napisao je pregled paške povijesti gdje se jednim dijelom osvrnuo i na kralja Belu IV kada je zapisao kako su se Pažani borili za svoju autonomiju.
„Prilika im se ukazala za to kad su sredinom XIII stoljeća provalili Tatari u naše krajeve. Kralj Bela IV bježeći pred njima selio je iz jednog dalmatinskog grada u drugi, da bi izbjegao tatarskoj potjernici. U jednoj bitci, za koju neki smatraju da se odigrala blizu Paga, pružili su Pažani kralju veliku pomoć. Da im se oduži za spašeni život i krunu Bela im je 30. ožujka 1244. god. izdao povelju, kojom Pag postaje slobodni kraljevski grad, izjednačen u svemu s ostalim gradovima Dalmacije; njegovi stanovnici nisu trebali po tome priznavati ničije vlasti osim kraljeve i po toj povelji vlast se grada Paga protezala na čitav otok Pag, pod jednog kraja do drugog. Tako je grad Pag i čitav otok dobio konačno potpunu slobodu i nezavisnost i od Zadra i od Raba. Ovaj Belin privilegij bio je za tadašnje Pažane njihova magna charta, za kojom će, nažalost, morati još često posegnuti u borbi protiv Zadra, a i Raba.“

U obrani Radivojeve tvrdnje mogao bi poslužiti rad Jure Trutanića s Filozofskog fakulteta u Splitu, Odsjek za povijest „Pregled izvora, literature i zbivanja o Mongolskoj provali u Hrvatske zemlje u 13. stoljeću“ gdje autor navodi sljedeće:
„Pri obradi ove teme od velikog su značaja bile i isprave kralja Bele IV. kojima kralj nagrađuje zaslužene velikaše koji su se istaknuli u borbi protiv Mongola. Pomoću spomenutih isprava moguće je rekonstruirati okolnosti u kojima su izdane. Međutim, među njima postoje isprave koje su se pripisivale Beli IV., ali detaljnijom diplomatičkom analizom uočava se falsificiranje pa njih treba držati po strani i, pri proučavanju cjelokupne problematike, ne referirati se na njihov sadržaj.
Što se tiče Bele IV., on se prebacio na otok Rab odakle je rukovodio obranom pa su se Mongoli još jednom pokušali dočepati kralja, ali opet bezuspješno. Improvizirana mongolska mornarica nije se mogla nositi s iskusnim hrvatskim pomorcima pa su Mongoli uz velike gubitke poraženi kod Raba. Ovakav slijed događaja iznosi Vjekoslav Klaić u svojoj Povijesti Hrvata koja je korištena zbog preglednosti u izlaganju, no treba napomenuti kako Ferdo Šišić u svom radu osporava autentičnost ovih događaja sa sjevernog Jadrana koje u svojim sintezama hrvatske povijesti donosi većina eminentnih hrvatskih historiografa. Naime, Šišić smatra kako su podaci o junačkim pobjedama u akvatoriju kvarnerskih otoka i na Grobničkom polju zapravo falsificirani od strane Frankopana i Pažana. Kao glavni argument navodi činjenicu da Toma Arhiđakon koji je, po svemu sudeći, bio vrlo dobro upoznat s događajima vezanim uz provalu Mongola, u svojoj Historiji Salonitani ne spominje navedene bitke.“

Evo kako povjesničari mogu zakomplicirati stvari i kako tvrdnja u mojem prvom postu „ da povijest nije nikada kazala istinu do kraja“, dolazi na svoje.
Da nisam proučio samo dio napisanog materijala bio bi u zabludi kao i Radivojevi prijatelji na postu koji su ustvrdili: - Ca sad ti vako nako, gej njega, ne talasaj bitno je da se nešto slavi.

Jared Diamond američki fiziolog i publicist je zapisao: „Povijest svijeta je poput glavice luka, na kojoj moderni svijet čini tek vanjsku ljusku i koju u potrazi za povijesnim uvidom treba ljuštiti sloj po sloj. No otkrivanje slojeva očaravajuće je i izazovno i danas neizmjerno važno za nas koji iz prošlosti nastojimo izvući pouku za budućnost.“

Kada bi se trebao slaviti Dan grada Paga posvetio sam dva posta na blogu pa neću ulaziti u daljnju prepisku oko toga, ali neću više ni biti u zabludi da Radivoj piše neutemeljene povijesne podatke koji nisu provjereni.

<	travanj, 2021					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE