ISKONSKI PAG

utorak, 16.03.2021.

NAŠA „doka“ – dr. MIRA !




Ustajemo se i liježemo sa strahom od zaraze virusom COVID-19, strah je razumljiv, obzirom da se radi o novom virusu čija obilježja su još uvijek u potpunosti nepoznata, za kojeg još ne postoji specifičan lijek, a cjepiva koja se sada koriste jedino su svijetlo na kraju tunela.



Tragom novinskih napisa naišao sam na tekst novinarke Alenke Festini u Zadarskom listu iz 13.11.2009. „Cijepljeno oko tisuću Pažana“. Novinarka Festini nas izvještava kako liječnici paške ambulante posjeduju dovoljno cjepiva protiv sezonske gripe koje zadovoljavaju potrebe građana. Navode da je tisuću građana primilo cjepivo.

Novinarka Festini navodi da je važno reći da prednost pri cijepljenju imaju osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici te zdravstveni djelatnici, koji cjepivo ne plaćaju. Za ostale cjepivo stoji 55 kuna.

Cijela ova situacija oko pandemije COVID-19 i zdravstveno zbrinjavanje navelo me na to da se sjetim jednog svojeg teksta na portalu „Baš nas briga“, gdje sam pisao o dr. Miri Rubčić-Šoć, koja je od 0 do 24 sata brinula o zdravlju stanovnika ne samo grada Paga, nego svih na otoku. Bila su to jedna druga vremena po pitanju zdravstvene skrbi stanovništva. Sjetim se kako je 1972. godine vladala panika od epidemije „velikih boginja“ i kako smo se cijepili protiv iste bolesti.


Tekst je objavljen 18.10.2009. godine i sada djelomično revidiran i nadopunjen samo s novim i nikada objavljenim fotografijama.



NAŠA «doka» - dr.MIRA !

Život liječnika sam je po sebi priča ne samo o njemu već i o sudbinama mnogih njegovih bolesnika.
Tko još gaji uspomenu na ovu liječnicu, koja je na svoj osebujan način, živjela u Gradu i sa Gradom, koja mu je davala jedan tonalitet u kome su se svi građani mogli osjećati sigurnim.
Uspomena na dr.Miru Rubčić-Šoć posebna je vrijednost, svih onih koji je pamte, zbog jednostavne ali duboke ljubavi za ovim Gradom, za ovim otokom i svim otočkim ljudima. Zbog te svoje ljubavi, požrtvovanja i sposobnosti postala je čuvena i ostala u najljepšoj uspomeni brojnim pacijentima kojima je pomagala. Jer ona je najprije bila čovjek, i zato su je pacijenti tako doživljavali, jer taj odnos među ljudima najvažniji je odnos za ljudsko biće.
Imao sam sreću da sam jako često bio u blizini dr.Mire, naše «doke» kako smo je od milja nazivali. Jednom od mnogih prigoda u obiteljskoj kući mojih roditelja zamolio sam je za portret, i rado je pristala na to.

-Mali Bebiću, (uvijek me tako zvala op.a.), hoću da lijepo ostanem na toj fotografiji.
Zapitati ćemo se kakve veze ovaj tekst ima sa ovim portalom. Upravo poradi ovog portala sjetio sam se dr.Mire, jer njezina ljubav za ovim Gradom, za njegovim običajima i načinom življenja, bila je neizmjerna.

Ovome bih mogle posvjedočiti i naše časne benediktinke, koje su je rado primale u svom samostanu. I svi mi koji smo je pobliže poznavali, znali smo koliko je vezana za Pag i Pažane. Znam da je najteži trenutak njena života bio kada ju je bolest odvukla sa Paga, zauvijek. Htjela je svojim dotadašnjim sugrađanima ostati u lijepom sjećanju, nikako kao bolesnik.
Karneval i dr.Mira bili su jedno. Svi stariji pažani koji je se sjećaju moći će odgovoriti na sljedeće pitanje. Dali je započeo koji zimski karneval, a da u prvom kolu odmah na čelu nije bila dr.Mira? Dali je netko smio i imao hrabrosti oduzeti joj to mjesto? Ona i teta Seka Pančokovica u narodnoj nošnji, sa pokrivacom na glavi.

Njoj je to bila svetinja. I kada bi glazba krenula sa kolom, zamišljam je kao dr.Luiđa iz Smojinog «Malog mista». Di ćeš sad tražit intervenciju kad je kolo pocelo, neka se malo strpi onaj koji treba doktora. Nakon dosta vremena, slobodan sam ovdje posvjedočiti: «Doka je svim srcem voljela paški karneval».
Na svom životnom putu naišao sam na njen kritički trenutak koji je usmjerio moj život, kada sam joj priopćio da će moja budućnost biti vezan za medicinu, samo se nasmijala i odgovorila.
-Mali Bebiću, izabrao si plemeniti poziv, nastoj živjeti u skladu sa njime.
I danas mi te riječi dr.Mire odzvanjaju u ušima. Obavljajući ljetnu praksu pred odlazak u Rijeku u ondašnjoj paškoj ambulanti, današnjem «Domu zdravlja», sa ponosom mi je potpisala «Dnevnik rada».
-Neka Ti je sa srećom, mali Bebiću!
Kako svojim znanjem tako i svojim autoritetom podržavala je projekt otvaranja Centra za medicinsku rehabilitaciju «Lokunja», čiji su idejni projekti i osnivanje bili u punom zamahu, ali nikada se nisu ostvarili.

Koja je to šteta za Grad Pag, ne treba ni spominjati.
Djelovala je u pozivu «koji računa na cijelog čovjeka» i podržavala one koji su kretali ka tom pozivu. Prilagođavala se uvjetima i promjenama medicine. U takvim uvjetima improvizirala je i spašavala, svoje pacijente i tako davala cijelu sebe, kako bi stekla u moralnom smislu najviše vrijednosti, a to je prvenstveno priznanje i neograničeno povjerenje svih otočana. Time je struci pokazala što znači biti specijalista «opće medicine», poglavito na otoku, kada noć ostavlja predah trajektu ili kada je nevrijeme prekidalo sve mogućnosti prijevoza.

I kada si sam i kada nemaš drugih specijalista oko sebe. Tada je ona ostajala sama sa svojom medicinskom sestrom, potpuno osamljena, ona, bolesnik i nitko više.
Malo je danas takvih liječnika, jer je medicina u naletu novih saznanja i u sprezi s razvojem tehnike i elektronike i s nepravom oduzela onu potrebnu medicinu čitavog čovjeka.
Ovo moje kratko sjećanje na jednog divnog čovjeka i humanistu, neka bude pokazatelj vrijednosti kvalitetnog življenja i u malom gradu kao što je Pag.

Branimir Maričević
Rijeka; 18.10.2009.


(fotografije:1,2,3,-izvor internet)


16.03.2021. u 13:30 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< ožujak, 2021 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE