U prohladnom i kišnom poslijepodnevu pred deset godina na gradskom groblju Kozala u Rijeci oprostili smo se od prof. Zdravka Matkovića, akademskog slikara i likovonog pedagoga koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Osnovnoj školi Juraj Dalmatinac u Pagu.
Mogu slobodno ustvrditi da je Zdravko Matković bio istaknuti paški umjetnik, slikar, kipar, karikaturist, voditelj folklora.
Kao mladi likovni pedagog počeo je raditi u Osnovnoj školi Juraj Dalmatinac sedamdesete godine prošlog stoljeća. Dvorište škole i danas krasi njegova bista (poprsje) Jurja Dalmatinca po kojem škola nosi i ime. Nisam nikada mogao ni sanjati da će naša suradnja biti toliko bliska od toga da je njegova supruga Anica bila moja razrednica, a on A razredu iste školske godine. Da ćemo skupa odlaziti na izlete. Da će zorno pratiti moj put u fotografiji.
Neposredno pred njegov definitivni odlazak sa Paga našli smo se u njihovom stanu gdje smo dotakli sve moguće teme vezane za kulturu grada Paga i na sve na što je nailazio i što je na jedan način bila odluka da iseli sa Paga. Govori je to teška srca, ali to je bila neminovnost.
Matković je umjetnik koji je uvršten u ediciji 100 slikara i kipara Hrvatske. Održao je preko 50 samostalnih izložbi, a skupne nije ni brojao.
Po dolasku u Pag aktivno se bavi slikanjem. Svoju prvu samostalnu izložbu priredio je 1975. godine u sklopu proslave 500. godina života i rada Jurja Dalmatinca. Od te godine započinje i "Paško kulturno ljeto".
Godinu dana nakon njegove smrti u Pagu je priređena retrospektivna izložba u organizaciji tadašnjeg Centra za kulturu Pag. Izložba je pripremljena u suradnji s Mirtom Matković, kćeri pok. prof. Matkovića.
Izložba je bila postavljena u Kneževom dvoru u Pagu, a na inzistiranje Mirte Matković izložbu sam osobno otvorio. Za ovu izložbu nije izdan prigodni katalog, niti su mediji poglavito paški izvještavali o ovom događaju.
Naravno da se u Pagu sve selekcionira, pa tako i jedan ovakav događaj. Činjenica je da u gradu Pagu kulturna politika pored svih pokušaja još uvijek nije saživjela u onoj mjeri koju grad Pag zaslužuje.
Matković je bio zadivljen čarobnim otočkim životom. U tom spokoju mogao je stvarati do beskraja u motivima i tišini otočkog krajolika. Mogao je očutiti bilo naroda, osluškivati njihove ćakule, njihova zapažanja, pa na koncu i njihove kritike. Sve mu je to davalo podstreka za daljnje stvaralaštvo.
Ovime sam se tekstom sjetio umjetnika koji je dao veliki doprinos likovnom životu grada i štovanje prema njegovom djelu. I da svojim osjećajima ne zaboravimo sve slike koje je naslikao, koje mogu poslužiti kao jedna od mjera dubine i plemenitosti tih osjećaja.
< | studeni, 2019 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE