ISKONSKI PAG

četvrtak, 19.09.2019.

KNJIGA IVA PALČIĆA – PAŠKA ČIPKA NA IZLOŽBAMA U ZAGREBU I INOZEMSTVU

Baviti se pisanjem knjiga je kulturno stvaralaštvo koje omogućuje ljudima da se mnoge stvari otrgnu iz zaborava, jer ta čežnja za vječnošću nije znak neumjerenosti, već odgovor ljudima koji budu čitali najavljenu knjigu, da se kultura, koja čovjeka čini čovjekom, prenosi narašatajima kao proces učenja i da se nikada ne zaboravi.

Već sam naslov knjige Ive Palčića daje nam razlog za optimizam i obećava dobro štivo koje bi svaka čipkarica, i svaki Pažnin morao imati u svom posjedu, poradi najvećeg relikta paške povijesti, a riječ je dakako o "Paškoj čipki".

Prije svojeg Proslova Ivo Palčić navodi da knjigu posvećuje dvjema čipkaricama iz svoje obitelji: svojoj nani Mariji Bistričić rođ. Kršulović i njenoj kćerki, Perici Bistričić.
Bez tih dviju Ivovih heroina ne bih danas u rukama imao još jedno Ivovo pisano djelo vrijedno svake pažnje. Ne bismo na jednom mjestu niti imali sve fotografske uradke sa dviju tako velikih izložbi na kojima je predstavljena Paška čipka.

Izložba paške čipke u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a potom u Ljubljani, koje nam autor temeljito prikazuje u svojoj knjizi, prerasle su sva očekivanja sredine u kojoj je ova znamenitost grada Paga bila na rubu nebrige, pomalo već i zaborava.

Pokretanjem i obnovom Čipkarske škole 1994. godine u gradu Pagu ovaj relikt paške povijesti spašen je od nestanka.
Autor je predstavio prvu generaciju čipkarica u obnovljenoj Čipkarskoj školi, dajući do znanja da bez tih vrijednih polaznica prve generacije, ne bi bilo ni ovih velikih ostvarenja koje je u međuvremnu paška čipka doživjela. Od njenog uvrštenja na UNESCO-ov popis nematerjlane kulturne baštine svijeta, do njenog Međunarodnog festivala čipke koji se ove godine deseti puta za redom održao u gradu Pagu.

Već na osnovi ovih, dugovremenskih smjena čipkarica, škola, udruga, čak i poduzeća "Budućnost" koji je jedno vrijeme zapošljavao čipkarice, vidljivo je koliko se Pag žilavo borio da se čipka održi.

Na kraju knjige autor nam je predstavio izložbu Paške čipke u švicarskom gradu Appenzellu koju su organizirali Etnografski muzej i Muzej Appenzelli u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Švicarskoj.

Dobro je kad novinar napiše knjigu, a posebno je dobro kad je napiše dobar novinar. Jedan od takvih je zasigurno Ivo Palčić. Sve da i nije, knjiga "Paška čipka na izložbama u Zagrebu i inozemstvu", učinila bi ga takvim. Mogu postaviti pitanje sebi i čitateljima, zašto je ta knjiga dobra?

Dvije velebne izložbe koje su predstavljene u knjizi osnova su na kojoj je knjiga postavljena. Ta je knjiga sustavno povijesno usmjerna ka očuvanju spomena na pašku čipku.
Ivo je zahvaljujući ljubavi prema svom rodnom gradu i novinarskom angažmanu obradio temu o kojoj se do sada u paškoj povijesti malo pisalo.
Na kraju svega imamo knjigu, knjigu za kojom bi trebali posegnuti svi oni koji vole grad Pag i sve njegove vrednote, a na prvom je mjestu, paška čipka.

<	rujan, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE