Da novinar Slobodne Dalmacije Goran Novotny u svojoj reportaži predstavljajući novoizabranu Kraljicu Jadrana Antonelu Bračanov nije napisao da njeni korijeni sežu čak do Paga, ovoga posta zasigurno ne bi nikada bilo.
Kada je Antonela i dio obitelji, onda imaš još veći osjećaj za ponos i pisanje.
Novinar Novotny zapisao je: «Što se dogodi kad jednoj curi u gene usadite malo Šibenika, bokun Kaprija, mrvicu Primoštena i djelić Jezera? Odgovor je jednostavan: dobijete novu Kraljicu Jadrana! Još jednu privlačnu djevojku u impozantnom nizu šibenskih ljepotica i misica. Nova Kraljica Jadrana, 18-godišnja Antonela Bračanov izgleda kao da je pozirala pjesniku Jakši Fiamengu dok je pisao «Nadalinu». Sva puca od lipote, a jema je ča i vidit! Vjerojatno se i zbog toga spomenuti gradovi, mjesta i otoci «kontreštavaju» oko toga čija je zapravo Antonela.
Zbrku samo potencira podatak da kraljica Jadrana živi u Vodicama, a da je obiteljsko stablo seže do Paga.»
Pa kakve to veze Antonela ima sa Pagom? Idem redom. Njena pranana (šib. pra baba, pra nona) je Paškinja, Beneta rođ. Redić-Žgorika udata Jurišić u Šibeniku za Antonelinog pra djeda.
Tim slijedom Antonelin djed (dida) Vice i moj otac Mate su djeca dviju sestara Redić, u Pagu znane kao Žgorike. Na posljednjem ispraćaju mojeg oca na paškom groblju, mnogi su me pitali za dvije žene koje su došle nepoznate i koje smo postavili pored sebe. Pažani danas slabo znaju da prvi rod mojeg oca živi u Šibeniku.
Moji dragi rođaci Joško, Branka i Anita održavaju veze sa obitelji i to nas čini ponosnima. Posebno veseli da se njih troje ne odriču svojih paških korijena. Podršku koju sam imao od barba Vice i tete Marije prilikom mojeg dolaska i življenja u Šibeniku je neprocjenjiva. Prvih pola godine sam živio u stanu kod tete Marijine mame u strogom centru Šibenika, u ulici koja se zove kao i ona zadarska, «Kalelarga». Vice je bio posebno ponosan kada sam radio sa košarkašima «Šibenke». Bio je prijatelj sa ocem mojeg igrača Roberta Jablana, te kolega i prijatelj od Šime Šupe koji je bio vlasnik tada najboljeg šibenskog restorana «Uzorita». Šime je bio sponzor kluba, onaj koji je svesrdno pomagao i koji se žrtvovao da Dražen ostane u Šibeniku nudeći svoj novac. Česta košarkaška okupljanje u «Uzoriti» bili su trenuci kada sam se susretao sa barba Vicom. Na njegovom posljednjem ispračaju na gradskom groblju «Kvanj» u Šibeniku prišao mi je Šime i pitao me da kako to da sam ja došao na sprovod. Kada sam mu objasnio da je Vice prvi rod mojeg oca ostao je bez riječi. Odgovorio je: nisam to znao, ja sam mislio da ga Ti znaš preko sporta.
Životne priče odvode nas na sve strane svijeta. Sestra mojeg oca živi u New Yorku, Vicine sestre, Ankica je živjela u Splitu, Biserka u Dubrovniku. Kada god je imao prigodu moj otac je posjećivao svoje rođakinje, posebno Biserku u Dubrovniku. Tamo je služio vojsku i često dolazio sa brodom navigavajući.
(fotografirano za ovoljetnu posjetu tete Marije Pagu-slijeva na desno: Mateo Maričević, Marija Maričević-Badurina (kći Marije Žgorike), Christie Stevkovski (unuka), Nino Badurina, Oriana Badurina-Stevkovski (kći)).
Finalno takmičenje za Kraljicu Jadrana održano je na otoku Rabu 7. srpnja, na terasi hotela International i u lounge baru Escape.
Tvrdnja novinara Novotnya kako Antonelini korijeni sežu do Paga, sada su bolje pojašnjeni za čitatelje ovog bloga.
< | srpanj, 2017 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE