ISKONSKI PAG

subota, 08.07.2017.

ANTE TIČIĆ – DODA I ANTE KURILIĆ - VIJOLA





Ljetna paška noć na glavnom gradskom trgu uz nastup klapa ne može biti nego pravo olakšanje i osvježenje nakon dnevnih vrućina.
Takve trenutke najviše posjećuju oni koji su na neizravan način povezani sa glazbom. Pred koji dan prije ove Smotre susreo sam svoja dva prijatelja iz VIS «Melodija» u ugodnom druženju u hladu paške «Vele crikve». Riječ je o Anti Tičiću-Dodi i Anti Kuriliću-Vijoli bez kojih bi paška glazbena scena bila uskračena za puno toga.


Gledam ih na Smotri klapa svakog u svojoj poziciji. Doda kao pomoćnik svojem sinu Tonću na razglasu i Vijola kao nezaobilazni dio kulturnih događnja u Gradu Pagu. Ne mogu zamisliti da njih dvojica nebi nazočili tamo gdje je pjesma.
Vratilo me to u dane kada smo nas trojica bili dio spomenutog VIS-a kojeg su pored nas trojice još sačinjavali: pok.Žorži Tičić-Ganjaša, pok. Josip Fabijanić, i Ante Donadić. Dvojice više nema među nama.

Cijelo vrijeme sam promatrao obojicu koliko su zaneseni pjesmom. Vijola red ispred mene stalno je pjevušio, onako ispod glasa, a Doda je cijelo vrijeme bio u razglasu, podizao mikrofone, vodio računa da sve bude u najboljem redu, čak kada se u jednom trenu interveniralo da se nešto događa sa razglasom.


Kada je na scenu pristigao Mladen Biočina i vratio nas u ta naša vremena sa nekoliko starih uspješnica sa kojima je bio prepoznatljiv čuo sam sav raskoš Vijolinog glasa. Htio sam mu se približiti i pripomoći mu u pjesmi kada je publika bila pozvana da pomogne, da se još jednom vratim u vremena kada smo zajedno pjevali.
Po okončanju koncerta nakon što su svi sudionici Smotre zajedno otpjevali himnu otoka «Kamena lađa» približio sam se Vijoli govoreći mu:
- sti san Ti doć pomoć kada si piva sa Biočinom.
- Ca si me cu?
- Di Te neću cut čoviče, kada mi taj glas stalno odzvanja u ušima.
Bilo mu je drago, kao i svakom interpretu kada ga se pohvali ili nagradi pljeskom. Vijoli takvih nagrada u svom pjevačkom životu nije nedostajalo. Dali bi «Robinja» bila to što je da nema Tonća Vijole?! Danas se mnogi profesionalni kazališni umjetnici ne mogu pohvaliti da su nastupali na dvije najveće kazališne priredbe u Hrvata kao što su: «Dubrovačke ljetne igre» i «Dani hvarskog kazališta». Izuzetno sam ponosan da sam na obje priredbe bio pored Vijole u ulozi onoga koji Robinji briše suze.

Na kraju je trebalo otići i do Dode, pohvaliti ga pored voditeljice programa koja je na kraju Smotre kazala da su svi učesnici posebno pohvalili ozvučenje i da bi bili sretni kada bi na svakom njihovom nastupu imali ovako dobro ozvučenje.

Vratilo me to u dane našeg zajedničkog sviranja kada je on uvijek zahtijevao da dan ranije odnesemo instrumente na mjesto gdje ćemo nastupati, prilagoditi ih prostoru gdje nastupamo. Da sve bude savršeno, svi kablovi spremni. Pored njega u njegovoj opremi nije nikada nedostajala lemilica poučen iskustvom kada ode kabel a nema ga tko popraviti. Takav je bio Doda, čovjek od savršenstva.
Za kraj ću modificirati stihove pjesme: «Majstori pivači», koju izvodi klapa «Šibenik».
Fali pisma, pisma im je sve,
Sve će proći samo pisma ne,
Pravom pismom zajedno su jači,
Jer njih dvoje su naši majstori pivači.

Domagoj Vičević novo izabrani je predsjednik Gradskog vijeća, sa kojim sam prije same Smotre prozborio nekoliko rečenica, ne znajući da će Domagaj biti izabran na toj značajnoj i odgovornoj dužnosti. Domagoj mi je dao do znanja da prati blog i zbivanja na njemu. Ovom prigodom čestitam Domagoju na njegovoj dužnosti i odmah podsjećam Domagoja da se drži Statuta Grada Paga za kojeg je jednom ustvrdio da je to «Sveto pismo» grada i da ne zaboravi na članak 9. tog istog Statuta.


STATUT GRADA PAGA
III JAVNA PRIZNANJA
Članak 9.

Gradsko vijeće dodjeljuje javna priznanja za iznimna dostignuća i doprinos od značaja za razvitak i ugled Grada Paga, a poglavito za naročite uspjehe u unapređivanje gospodarstva, znanosti, kulture, zaštite i unapređenje čovjekovog okoliša, športa, tehničke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnosti, ta za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene.
O uvjetima za dodjelu javnih priznanja, sadržaju, obliku i postupku dodjele javnih priznanja Grada odlučuje Gradsko vijeće posebnom odlukom.

Obojicu spomenutih i zaslužnih građana ovoga grada kao što su Ante Tičić-Doda i Ante Kurilić-Vijola predlažem da ih se nagradi kao zaslužne građane Grada Paga. Svojim višedesetljetnim djelovanjem u kulturi su to više nego zaslužili.

08.07.2017. u 21:15 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< srpanj, 2017 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE