ISKONSKI PAG

utorak, 30.05.2017.

NOVALJSKI ĐIR

Što ja to danas znam o Novalji?
Moja sjećanja na Novalju vežu me na moje srednjoškolske dane, dane kada sam svirao u hotelu "Loža" i kada sam na zamolbu ondašnjeg novaljskog župnika don. Antona Toljanića spremao prigodnu fotografiju prilikom otvaranja Zbirke lokalnih crkvenih starina "Stomorica".

Fotografija je i ovaj puta bila povod mojeg odlaska u Novalju i to sa dva aspekta. Prvi je da razgledam 8. izložbu fotografija "Ćutin otok svoj..." koja je postavljena u Gradskom muzeju Novalja, gdje je izložen i moj uradak i drugi povod je bio susret sa Ivom Palčićem sa kojim sam surađivao u Pagu dok je Ivo bio dopisnik Večernjeg lista sa Paga.

Tri sata druženja sa Ivom proletjelo je a da nismo dotakli niti polovicu uspomena. Puno se tema otvorilo, o puno stvari se razgovaralo, a za sve je povod bila fotografija.

Znam da je Mateu bilo užasno dosadno, ali našao je i on svoju zanimaciju, cijele Plodine su bile njegove.
Pozdravili smo se sa Ivom, usput nas je uputio gdje možemo izraditi ključ, jer u Gradu Pagu to je nemoguće. Sada nam je preostao đir Novaljom da osjetim duh novoga otočnog Grada.
Na putu obalom do hotela "Loža", negdje na pola puta je mali trg sa kipom novaljske žene (matere), kao simbol svima onim Novaljkama kao i svim otočkim ženama, koje su pored kuće radile i u polju, odlazile u ribarenje, brinule o obitelji, odlazile u crkvu, nosile "fuštan" onako kako su to činile tolike druge prije njih, ali sam siguran da nakon njih više toga nema.

Moj dolazak ispred hotela "Loža" uvijek budi neke posebne osjećaje. U više navrata sa mojim "Novim Horizontima" sam tu nastupao. Moram priznati da su Novaljci uvijek imali više sluha za mlade otočke glazbene snage, nego moj Pag.

Na Loži nas dočeka "Itanto je došla", stihovi i Novaljske uzrečice koje je sakupljao veliki zaljubljenik svoje Novalje Boris Palčić-Caskin, kada je voda sa Velebita došla u Novalju.

Ove godine mogu proslaviti 35. godišnjicu što nije mali jubilej. Da je danas fontana u funkciji, vjerovatno bi asocirala na taj veliki događaj za Novalju. Siguran sam da bez vode nebi bilo ni novaljskog turizma, a tada niti Grada Novalje. To je bio prvi preduvjet kako se Novalja može razvijati. Sve iza toga je povijest.

Nakon Lože krećem prema centru Grada, to bi se trebalo tako okarakterizirati. Ulazeći u samo središte Novalje otvara nam se pročelje "Male crikve", kako je Novaljci tituliraju, crkve koja je posvećena Majci Božjoj od Ružarija.

Nebi bilo lijepo da smo zaobišli crkvu i da nismo pogledali unutrašnjost. Dok sam dolazio u Novalju, nisam nikada imao sreće pogledati njenu unutrašnjost. Dokumenti navode da je crkva sagrađena u 17. st. na temeljima ranokršćanske bazilike.

Iznad oltara nalazi se čudotvorna slika Majke Božje koja je proplakala u 16.st., a unutar crkve vidjeli smo ostatke podnog mozaika ranokršćanske bazilike iz 4.st.

Nakon što smo razgledali "Malu crikvu", krenuli smo lijepo uređenom ulicom prema crkvi svete Katarine.
U jednoj od malih galerija nailazim na uokvirene "Paške čipke" i Novaljke sa "pokrivačom". Dali ovome treba nešto dodati? Ako se u Gradu Novalji čipka zove "Paška", kako se onda zove Novaljska? Da nebi bilo da opet nešto pričam kontra, nastavljamo našu šetnju Novaljom dalje ulicom.

Na sljedećm uglu jedne kuće nailazim na spomenik kamenu. Koliko sam ja postova na ovom blogu posvetio i čipki i pokrivaci i kamenu i uvijek je bilo kako pričam gluposti, kako sam "munjen", evo oni su kamen kao simbol otoka Paga izložili u najprometnijoj ulici Novalje.
Sve ulice su popločane, Novalja je dobila jednu drugu dimenziju u odnosu onako kako je ja pamtim.

Dolazimo do lijepo uređena crkva svete Katarine, koja ima čak i grijanje. Crkva starija nešto više od sto godina.

Pored crkve nalazi se spomenuta "Stomorica" za čije otvaranje sam dao svoj doprinos izradom fotografije starokršćanskih golubica. Na sam dan otvaranja bio sam nazočan u Novalji, kao gost župnika don. Antona Toljanića.

Danas ta ulica ima sasvim jedan drugačiji izgled. Uređena je do savršenstva, i ulaz u Zbirku je drugačiji od tog vremena.

Trg na kojem je kip blaženom Alojziju Stepincu je također jako lijepo i osmišljeno uređen i na samom uglu jedne od kuća, je fontana sa vodom koja je dostupna svima. Mateo je iskoristio pristupačnost vodi, jer on bez vode ne može.

Nakon naše šetnje strogim centrom Grada Novalje, otišli smo nas dvoje prema Gradskom muzeju, pa smo negdje na pola puta naletjeli na stari "torkul", za kojeg im preporučam da ga restauriraju i sačuvaju, jer ima veliku vrijednost.

Kada smo došli pred Gradski muzej, spremačica je spremala i nismo bili u mogućnosti ući i pogledati postavu izložbe i svoju fotografiju. Gospođa mi je objasnila da muzej radi samo u jutarnjim satima. Nisam uspio pogledati vlastiti uradak koji je izložen. Gradsko poglavarstvo valjda misli da u posljepodnevnim satima nema zainteresiranih koji bi htjeli razgledati muzej, ne uzimajući u obzir da su muzeji mjesta sjećanja.

Preko puta muzeja je Gradsko poglavarstvo, ispred kojeg je bista prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Novaljci očito znaju štovati svoje velikane.

Nakon svega uspjeli smo izraditi ključ, vrijeme je bilo da se oprostimo od Novalje. Tako smo otišli. Od onoga što sam do sada znao o Novalji, čini mi se da nisam dobio previše novih saznanja, osim da poprima obrise Grada.
Plovimo dalje.

<	svibanj, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE