ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 08.05.2017.

101.PAŽANIN - 14.MEŠTROVIĆ ŠIME – (Pag, 16. prosinca 1813. – Pag, 25.kolovoz 1867.)

Svećenik, crkveni učitelj i paški župnik ostavio je neizbrisiv trag u paškoj povijesti. Rođen u Gradu Pagu neposredno pred božićne blagdane 16. prosinca 1813. bio je najljepši Božićni dar obitelji Meštrović.

Šime je svoje osnovno obrazovanje stekao u svojem rodnom gradu, a Gimnaziju i bogoslovne nauke u Zadru.
Svoje daljnje školovanje nastavlja u Beču gdje završava crkveno pravo, moralku, dogmatiku i pastoralku. Dogmatika i moralka su teološke discipline koje se temelje u vjeri, u unutarnji Božji život i njegovo djelovanje u svijetu. Pastorala (lat.Pastoralis, pastir) je potaknuta Duhom svetim i zato taj pojam ima oznaku vjerskog djelovanja, izražava zahtjeve koji su u svezi s konkretnim ne gubi se u apstraktnim stvarima, nego je dio stvarnog ljudskog tijela i crkvenog života. Pastoralka je ujedno i popularna vjerska pjesma vesela karaktera, najčešće s temom Božića. Vjerujem da je datum rođenja Šimu Meštrovića vodio ka tome da proučava pastoralku kao dio svojeg najiskonskijeg života u obitelji u Pagu.
Po povratku iz Beča imenovan je profesorom u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru. To je bilo visoko učilište izjednačeno s drugim teološkim učilištima u Austriji. Ovo je učilište bilo centralna ustanova za bogoslove cijele Dalmacije, ali tu se mogao školovati i svjetovni kler.

Prof.dr. Šime Meštrović zadržao se na ovom učilištu do 1855. godine, kada ga je nadbiskup zadarski Josip Godeassi (1843.-1861.) imenovao arcipretom – župnikom paškog stolnog Kaptola. Nadbiskup Godeassi je poticao propovijedništvo a postavljanjem prof.dr. Šimu Meštrovića na stolicu paškog arcipreta, time obnovio paški Zborni kaptol. Ovom odlukom nadbiskup je pokazao da je don. Šime njegov čovjek od povjerenja.

Kao župnik razvio je živu pastoralnu djelatnost. Na početku svojeg djelovanja naišao je na veliki problem jer se u intervalima u Pagu od 1852. do 1885. godine javljao trbušni tifus poznatiji kao "kolera". Kroničari bilježe da je vladala epidemija kolere na cijelom otoku, a najveći pomor stanovništva zbio se od 22. lipnja do 19. kolovoza 1885. godine.
Zbog velike zaraze koja je vladala donesena je odluka da se groblja iz grada i crkava isele izvan gradskih zidina. Pažani nisu više znali što uraditi i kako zaustaviti tu pošast.
Pučki pjesnik je zabilježio taj događaj:

Na iljadu i osme stotine
Pedesete i pete godine
Kužna bolest u Pagu je bila
I narod je teško ucvilila
kužna bolest ta strašna kolora
Tako strašna da ne more gora
Po dvadeset nadan umiraše
svemu svitu straha davaše

Što će narod učinit ne znade
u Gospine on se ruke dade

Premda su sve molitve bile usmjerene prema ozdravljenju, na veliku ideju dolazi don. Šime Meštrović moleći zajedno sa pukom ispred kipa Majke Božje u Starom gradu, spontano sa narodom skida kip sa oltara i u procesiji na dan Velike Gospe dovode ga u stolnu crkvu u Gradu Pagu.

Kroničari navode da su zadnje žrtve pokopane na dan sv. Roka 16. kolovoza. Pažani su sa krunicom u ruci, uspjeli se oduprijeti pošasti koja je vladala gradom i sačuvati grad od daljnjeg umiranja.
Pažani su se zavjetovali da će svake godine na Blagdan Velike Gospe donositi kip u Pag i da će se 22 dana u Zbornoj crkvi moliti krunica. Tako je ostalo do danas već 162. godine. Procesija je za Pag danas ne samo vjerski čin, nego i puno više od toga i zato Pažani moraju štovati svojeg don. Šimu Meštrovića.

Prof.dr. Šime Meštrović bio je kanonik stolnog Kaptola u Pagu, njegov arcipret. Time je stekao pravo da nosi talar obrubljen crvenom bojom, te pojas i biret crvene boje. Jednako tako mogao je nositi i mitru za vrijeme bogoslužja. Vjerujem da su i njegove molitve bile usmjerene da Pag dobije svojeg biskupa i da stolnu crkvu uzdigne na čast katedrale.
Don. Šime Meštrović preminuo je 25. kolovoza 1867. deset dana nakon dvanaeste procesije koju je utemeljio. Pokopan je na gradskom groblju u Pagu u obiteljskoj grobnici, odmah sa desne strane ulaska u gradsko groblje. Bila je to velebna grobnica od kamena sa sarkofagom koja je kasnije devastirana, kao i sve što vrijedi u Gradu Pagu.
Ni danas Pažani ne štuju djelo don. Šime Meštrovića, niti ga bilo čime časte. Ove godine se navršava 150. godina od smrti prof. dr. Šime Meštrovića. Pažanima se pruža šansa da se na dostojan način sjete svojeg velikog sina.

<	svibanj, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE