Marketing
101.PAŽANIN - 14.MEŠTROVIĆ ŠIME – (Pag, 16. prosinca 1813. – Pag, 25.kolovoz 1867.)
Svećenik, crkveni učitelj i paški župnik ostavio je neizbrisiv trag u paškoj povijesti. Rođen u Gradu Pagu neposredno pred božićne blagdane 16. prosinca 1813. bio je najljepši Božićni dar obitelji Meštrović.
Šime je svoje osnovno obrazovanje stekao u svojem rodnom gradu, a Gimnaziju i bogoslovne nauke u Zadru.
Svoje daljnje školovanje nastavlja u Beču gdje završava crkveno pravo, moralku, dogmatiku i pastoralku. Dogmatika i moralka su teološke discipline koje se temelje u vjeri, u unutarnji Božji život i njegovo djelovanje u svijetu. Pastorala (lat.Pastoralis, pastir) je potaknuta Duhom svetim i zato taj pojam ima oznaku vjerskog djelovanja, izražava zahtjeve koji su u svezi s konkretnim ne gubi se u apstraktnim stvarima, nego je dio stvarnog ljudskog tijela i crkvenog života. Pastoralka je ujedno i popularna vjerska pjesma vesela karaktera, najčešće s temom Božića. Vjerujem da je datum rođenja Šimu Meštrovića vodio ka tome da proučava pastoralku kao dio svojeg najiskonskijeg života u obitelji u Pagu.
Po povratku iz Beča imenovan je profesorom u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru. To je bilo visoko učilište izjednačeno s drugim teološkim učilištima u Austriji. Ovo je učilište bilo centralna ustanova za bogoslove cijele Dalmacije, ali tu se mogao školovati i svjetovni kler.
Prof.dr. Šime Meštrović zadržao se na ovom učilištu do 1855. godine, kada ga je nadbiskup zadarski Josip Godeassi (1843.-1861.) imenovao arcipretom – župnikom paškog stolnog Kaptola. Nadbiskup Godeassi je poticao propovijedništvo a postavljanjem prof.dr. Šimu Meštrovića na stolicu paškog arcipreta, time obnovio paški Zborni kaptol. Ovom odlukom nadbiskup je pokazao da je don. Šime njegov čovjek od povjerenja.
Kao župnik razvio je živu pastoralnu djelatnost. Na početku svojeg djelovanja naišao je na veliki problem jer se u intervalima u Pagu od 1852. do 1885. godine javljao trbušni tifus poznatiji kao "kolera". Kroničari bilježe da je vladala epidemija kolere na cijelom otoku, a najveći pomor stanovništva zbio se od 22. lipnja do 19. kolovoza 1885. godine.
Zbog velike zaraze koja je vladala donesena je odluka da se groblja iz grada i crkava isele izvan gradskih zidina. Pažani nisu više znali što uraditi i kako zaustaviti tu pošast.
Pučki pjesnik je zabilježio taj događaj:
Na iljadu i osme stotine
Pedesete i pete godine
Kužna bolest u Pagu je bila
I narod je teško ucvilila
kužna bolest ta strašna kolora
Tako strašna da ne more gora
Po dvadeset nadan umiraše
svemu svitu straha davaše
Što će narod učinit ne znade
u Gospine on se ruke dade
Premda su sve molitve bile usmjerene prema ozdravljenju, na veliku ideju dolazi don. Šime Meštrović moleći zajedno sa pukom ispred kipa Majke Božje u Starom gradu, spontano sa narodom skida kip sa oltara i u procesiji na dan Velike Gospe dovode ga u stolnu crkvu u Gradu Pagu.
Kroničari navode da su zadnje žrtve pokopane na dan sv. Roka 16. kolovoza. Pažani su sa krunicom u ruci, uspjeli se oduprijeti pošasti koja je vladala gradom i sačuvati grad od daljnjeg umiranja.
Pažani su se zavjetovali da će svake godine na Blagdan Velike Gospe donositi kip u Pag i da će se 22 dana u Zbornoj crkvi moliti krunica. Tako je ostalo do danas već 162. godine. Procesija je za Pag danas ne samo vjerski čin, nego i puno više od toga i zato Pažani moraju štovati svojeg don. Šimu Meštrovića.
Prof.dr. Šime Meštrović bio je kanonik stolnog Kaptola u Pagu, njegov arcipret. Time je stekao pravo da nosi talar obrubljen crvenom bojom, te pojas i biret crvene boje. Jednako tako mogao je nositi i mitru za vrijeme bogoslužja. Vjerujem da su i njegove molitve bile usmjerene da Pag dobije svojeg biskupa i da stolnu crkvu uzdigne na čast katedrale.
Don. Šime Meštrović preminuo je 25. kolovoza 1867. deset dana nakon dvanaeste procesije koju je utemeljio. Pokopan je na gradskom groblju u Pagu u obiteljskoj grobnici, odmah sa desne strane ulaska u gradsko groblje. Bila je to velebna grobnica od kamena sa sarkofagom koja je kasnije devastirana, kao i sve što vrijedi u Gradu Pagu.
Ni danas Pažani ne štuju djelo don. Šime Meštrovića, niti ga bilo čime časte. Ove godine se navršava 150. godina od smrti prof. dr. Šime Meštrovića. Pažanima se pruža šansa da se na dostojan način sjete svojeg velikog sina.
Post je objavljen 08.05.2017. u 11:03 sati.