ISKONSKI PAG

petak, 05.05.2017.

SPOMENIČKA BAŠTINA GRADA PAGA U PROPADANJU 2

Nije trebalo dugo čekati odgovor na zadnji post na blogu, jer je Grad Pag na svojim službenim stranicama od 2. svibnja 2017. predočio Nacrt prijedloga Strateškog plana razvoja turizma Grada Paga i ne samo to nego pozivaju zainteresirane da svoje prijedloge i mišljena mogu dostaviti Gradskom poglavarstvu.

Upustiti se u čitanje Nacrta računajte na 106 stranica pisanog materijala kojeg je sačinio Institut za turizam iz Zagreba i kojeg je voditelj projekta mr.sc. Neda Telišman – Košuta sa vjerom da Vam neće biti dosadno pročitati ponuđeni tekst. Štoviše nakon pročitanog materijala svi građani Paga mogu svojim prijedlozima učestvovati u istom.

Pomno sam pročitao cijeli tekst i bez obzira na eventualne moje prijedloge neću učestvovati u tome jer nisam stanovnik Grada Paga, samo sam rođen u Gradu Pagu, time sam stekao apsolutno pravo javno govoriti o svom rodnom gradu bez imalo patetike, kojeg beskrajno volim.

Točka 1. Nacrta jasno je definirala ciljeve koje sam spomenuo u prethodnom postu:-"Pružanje strateškog okvira za privlačenje potencjalnih investitora, prepoznavanje razvojnih projekata/programa u domeni privatnog i javnog sektora te povećanje apsorpcijske moći EU fondova/programa."
Premda je moj post bio isključivo usmjeren prema fortifikacijskim spomenicima kulture u Gradu Pagu, autori navode u prvoj točki da se: "Razvojni okvir razrađuje u proizvodnoj i prostornoj koncepciji koja je temelj za definiranje strategije i aktivnosti operacionalizacije.."
Institut pokazuje koliko je multidisciplinarnost i otvorenost bitna za uključenost razvojnih dionika te nabrajaju kojim putem bi trebalo doći do tog razvoja: "Fazni pristup, Obilazak terena, Primarna istraživanja: intervjui i anketa dionika, Strateške radionice s lokalnim dionicima, Kabinetsko (desk) istraživanje."

Mišljenja sam da se uz dužno poštovanje Nacrtu Instituta u mome rodnom Gradu do ovoga svega trebalo daleko prije doći uvažavajući mišljenje svakoga tko je učestvovao na tribinama koje sam spomenuo u postu. Ovako se potrošilo dosta vremena i novaca da nam netko sa strane priopći da bez multidisciplinarnosti i uvažavanja, ne možemo doći do konačnog rješenja.

Točka 2. Nacrta govori nam o Analizi internog okruženja sa općim podacima koji će mnogima koji se bave otokom i Gradom Pagom dati jako puno korisnih podataka vezano za geografske značajke otoka i Grada Paga, stanovništva sa svim dostupnim podacima koji su poražavajući i na kojima Gradsko poglavarstvo treba više raditi nego na samom Nacrtu. U Nacrtu se navodi: "Demografski trendovi na području Grada nisu pozitivni, te time predstavljaju moguću prepreku u daljnjem razvoju turizma, posebice zbog pomanjkanja stručne turističke radne snage koja starenjem stanovništva i iseljavanja mlađeg stanovništva ima sve manju bazu. To bi se u budućnosti moglo odraziti na promjenu tradicionalnog identiteta Paga zbog potrebe za imigracijom radne snage u turizmu iz manje razvijenih dijelova Hrvatske, ali i okruženja."

U zaštićenu materijalnu kulturno-povijesnu baštinu Nacrt navodi:
-Gradske zidine
-Kula Skrivanat
-Magazini soli
-Povijesna jezgra
-Crkva sv. Jurja
-Knežev dvor
-Crkva Marijina uznesenja
-Crkva sv. Frane
-Kula Kamerlengo
-Više manifestacija (Paško kulturno ljeto, Pag Art festival...)
Istovremeno u projektnim prioritetima Grada Paga i 42 ponuđena projekta koji izravno mogu djelovati na truristički razvoj, ne nalazi se kula Skrivanat.

Točka 3. Nacrta govori o analizi tržišta koju pokazuju turistička kretanja u Hrvatskoj, i kako se to odražava na Grad Pag. Grad koji može pružiti usluge odmora na suncu i moru, kulturni turizam, sport i rekreacija, nautički turizam, zdravstveni turizam, ekoturizam, ruralni turizam i poslovni turizam.

U Nacrtu su radi usporedbe prikazani Europski gradovi koji posjeduju brendove i na koji ih način iskorištavaju, a Grad Pag ih posjeduje sve zajedno: Chantilly-Francuska grad čipke, Trapani-Italija grad soli, Gouda-Nizozemska grad sira, Kells-Irska grad povijesnih znamenitosti.
Točka 5. Nacrta govori o viziji i ciljevima turističkog razvoja oslikavajući poželjnu budućnost, vizija treba održavati kulturno-povijesni identitet i način života stanovnika Grada, prihvatiti razvojna načela, razumijevati okruženje i konkurentske pozicije, ali i očekivanja, razvojnih aspiracija i prioriteta.
Ponuđena je definicija Grada Paga: "Grad Pag je ekološki, socijalno i ekonomski održiva destinacija diversificiranog spektra razvijene, resursno utemeljene, turističke ponude povezane s uživanjem u prirodi, očuvanom povijesnom baštinom te autentičnom i zaštićenom lokalnom kulturom života i rada."

Točka 6. Nacrta govori o koncepciji razvoja turizma Grada Paga koja treba polaziti od resursno-atrakcijske osnove, postavljanja razvojnih načela, vizije i strateških ciljeva.
Grad Pag, dijelom samostalno, a dijelom u simbiozi sa otokom Pagom, "vlasnik" je nekoliko nacionalno, čak i regionalno jakih brendova poput "paške čipke", "paškog sira", "paške janjetine" i "paške soli" koji ga barem na tom geografskom prostoru nedvojbeno čine jednim od najprepoznativljivijih jadranskih lokaliteta.

Jedan veći broj postova na blogu sam pisao o svim nabrojenim brendovima i ukazivao o njihovoj vrijednosti vezano za Grad Pag.
U tom dijelu nude interpretacijski centar Grada Paga: smješten u kuli Skrivanat, interpretira povijest Grada Paga, interaktivan postav, vođene ture, vidikovac.
Točka 7. Nacrta daje akcijski plan koji definira i razrađuje 30 programa u kojima je kula Skrivanat predstavljena pod brojem 19 programa: "Koncept namjene i uređenja kule Skrivanat".
Područje: Razvoj inovativne i kreativne ponude turističkih usluga.
Cilj: Obogaćivanje kulturne ponude Grada Paga i kvalitetna interpretacija povijesno-urbanističke važnosti Grada Paga.
Opis: Sagrađena u 15.stoljeću, kula Skrivanat jedina je očuvana kula Grada Paga. Nalazi se na ulazu u staru gradsku jezgru Paga, dijelom je okružena dobro očuvanim zidinama, četverokutnog je oblika te čini jedinstven sklop s pripadajućim ograđenim dvorištem. Osim zbog povijesne vrijednosti, njezina atraktivnost i privlačnost odraz je vizure koju stvara prilikom ulaska u grad s mora i smjera hotla Pagus.

Kula danas nije u funkciji niti lokalnog stanovništva niti turističke aktivnosti jer njezina uporaba pretpostavlja obnovu i zadovoljavanje sigurnosnih standarda (do prije nekoliko godina korištena je za organizaciju koncerata).
U cilju aktiviranja ovog objekta, a posebice s obzirom na utvrđenu nedovoljnu prezentaciju specifičnosti i jedinstvenosti urbanizma renesansnog Paga te povijesnih okolnosti nastanka i razvoja Grada, programom se sagledavaju mogućnosti uspostavljanja povijesnog muzeja grada Paga u kuli te uređenje njezinog vrta kao parka skulptura. Time bi se kreirala jedinstvena turistička atrakcija Grada kao spoju povijesnog spomenika, kvalitetne prezentacije povijesti Grada, suvremene umjetnosti (skulpture), različitih sadržaja te interaktivnih i multimedijalnih prezentacijskih metoda. Posebnu pozornost valja posvetiti oblikovanju i sadržaju komercijalnih prostora kao što su muzejski dućan i ugostiteljski punkt, ali i drugih prostora važnih za ugodan boravak posjetitelja (sanitarije, pristup, garderoba i sl.).
Uređenje kule otvara mogućnost i za organizaciju nove(ih) destinacijske manifestacije čija bi se tema naslanjala na renesansu i život Paga u doba srednjeg vijeka.

S obzirom na važnost odnosa s Venecijom, realizacija programa dobar je povod i za povezivanje sa sličnim destinacijama u svrhu kreiranja Jadranske povijesne mletačke rute (uključujući zajedničko apliciranje prema EU fondovima/programima).
Nositelj: Grad Pag
Ostali dionici: Turistička zajednica Grada Paga
Ministarstvo kulture
Konzervatorski odjel u Zadru
Provedbene aktivnosti: Idejno muzeološko rješenje, idejni projekt i koncept poslovanja
Studij izvodljivosti i društvene opravdanosti
Projektna dokumentacija i dozvole
Realizacija
Izvori financiranja: Sredstva EU fondova/programa
Spomenička renta
Sredstva proračuna Grada Paga
Sredstva proračuna Zadarske Županije

O stručnosti ovog Nacrta ne treba posebno zboriti niti stavljati neke prigovore, jer je cjelovit i daje puno odgovora ali i postavlja puno pitanja kako poboljšati kvalitetu turističke ponude u Gradu Pagu na koju svojim postovima upozoravam. Ovaj Nacrt potaknuo me na puno tema o kojima se može javno progovoriti.

<	svibanj, 2017					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE