ISKONSKI PAG

ponedjeljak, 02.05.2016.

SREČKO PRELOVEC (1926 – 1988) – FOTOGRAF - GRAFIČKI DIZAJNER





Fotografija zadnjih nekoliko godina dominira Paškim kulturnim ljetom i ne samo njime, nego kao dio nezaobilazne kulturne ponude Grada Paga. Prošlo ljeto sam bio aktivni dio tih događanja, kao član Foto kluba Pag, ne naglašavajući da sam u analognom fotografskom izričaju pridonio dio povijesti Grada Paga, bez obzira na sve kritike i svoje skromno znanje o fotografiji i fotografiranju, koju mi je usadila moja profesorica Dobrila Balić. Dio te povijesti i fotografske skromnosti prikazujem na blogu u fotovremeplovu: "Pag – isto, a drugačije". Sve više sam siguran da u odnosu na analognu fotografiju i razvijanje filma danas je fotografiranje vrlo jednostavno i dostupno gotovo svima.
Na dan otvaranaj izložbe Foto kluba Pag 30. srpnja 2015. sjetio sam se jednog čovjeka i njegove samostalne fotografske izložbe u bivšoj paškoj Vjećnici, paške Općine i obećah sebi da ću po dolasku sa godišnjeg odmora na svom blogu ispričati priču o tom čovjeku koji je u Pagu priredio izložbu svojih fotografija 1975. godine, kada mnogi članovi Foto kluba Pag, nisu bili još na ovom svijetu.



Na Uhlinac kod prvih susjeda moje nane Marije Žgorike, barba Liberta Šmita i tete Katice Libertovice navraćao je čovjek koji je u većini slučajeva u svojim rukama imao fotoaparat. Kako je moja znatiželja prema foto aparatu tada već bila dosta prisutna, tada sam se već bavio fotografijom, ja sam htio upoznati tog čovjeka. Osim barba Liberta, moja veza je bio profesor Ante Zemljar koji je svakodnevno dolazio kod barba Liberta, a za čije sam potrebe radio fotografije za koje je pokazivao svoj interes. Fotografija mi je otvorila širom vrata njegove kuće na Bašacu, a za mene je to bio veliki dobitak, jer sam u toj kući dobio neka nova znanja o mojem rodnom gradu.


Čovjek kojeg sam tada upoznao, predstavio se kao barba Srečko i tom prilikom mi je kazao da mu je drago da se toliko interesiram za fotoaparat i fotografiju. Jednom prilikom me pozvao da dođem u kino gdje će pokazati široj paškoj javnosti seriju svoj dija pozitiva. To je bio okidač, koji me više nije odvraćao od fotoaparata. Bio sam oduševljen njegovim dija pozitivima Paga, a poglavito su mi duboko u sjećanje ostale Pinije u Mirožićima.
Sve do onoga dana kada sam došao do saznanja da će barba Srečko imati izložbu svojih fotografija u paškoj Vjećnici. Izložbu mi je preporučio Ivo Palčić za kojeg sam radio fotografije za "Večernji List", Ivo je tada bio dopisnik sa Paga. Moj interes za fotografijom nije mi dao da propustim tako vrijednu izložbu. Nisam zabilježio tu foto izložbu, koja je bila upriličena povodom proslave 500-te obljetnice smrti Jurja Dalmatinca.
Prošla su desetljeća da ja tog čovjeka više nisam vidio, niti sam išta znao što se desilo sa tim čovjekom.


Moj istraživački duh nije mi dao mira, pa sam nakon dolaska sa Paga krenuo u akciju pronalaska barba Srečka Prelovca. Od kuda početi? Google je zakon svih zakona u istraživačkom novinarstvu, pa sam vođen tom logikom "uguglao" kako se to u kompjuterskom jeziku koristi, ime Srečko Prelovac, ali nisam dobio neke konkretne odgovore. Od svih mogućih ponuda u oko mi je nekako najviše zapelo ime gospođe Irme Rupnik Prelovec koja je Slovenka i koja ima odvjetnički ured u Idriji.
Nekako mi je Prelovec prezime malo bacalo na slovensko, pa napišem e-mail toj gospođi, gdje sam je ukratko izvjestio koji je povod mojeg javljnja iz Hrvatske.
Odgovor je bio pun pogodak iz prve. Gospođa Irma mi je napisala da je pokojni barba Srečko njen stric, da mu je obitelj u Zagrebu i poslala mi je kontakt adresu njegove kćerke Ines Prelovec-Matica u Zagrebu sa kojom sam stupio u vezu (njegov sin Damir Prelovec s obitelji živi u Kanadi).

Evo kratke biografije gosp. PRELOVEC SREČKA


SREČKO PRELOVEC – GRAFIČKI DIZAJNER - FOTOGRAF



SREČKO PRELOVEC, rođen je 1926. godine u Sp. Idrija (R Slovenija), u Zagrebu je završio Školu primjenjene umjetnosti te se specjalizirao za grafički dizajn i kao grafički dizajner gotovo cijeli svoj radni vijek radio je u poduzeću "Tehnička knjiga", Zagreb.
Pored grafičkog dizajna bavio se ujedno i umjetničkom fotografijom tijekom cijelog svojeg života, a ona mu je bila i ljubav i hobi u isto vrijeme. U svoje slobodno vrijeme se sa velikim zadovoljstvom bavio slikarstvom, te je slikao uljane slike, akvarele, grafike, kao i slike u tuš tehnici, a teme njegova stvaralaštva su uglavnom bile: portreti, mrtva priroda, krajobrazi.


Na području grafičkog dizajna imao je zapažene nastupe, tako je za svoja grafička rješenja dobivao različite nagrade, plakete i priznanja – među ostalima treba spomenuti da je 1967. godine na Međunarodnoj izložbi ekonomske propagande i grafički dizajn u Beogradu, u bivšoj državi, dobio 2. nagradu (srebrnu nagradu) za grafičku opremu knjiga.
Svoje radove (grafičke, fotografske i likovne) je izlagao na brojnim skupnim izložbama, a svoje umjetničke fotografije je izlagao i samostalno u nekoliko navrata u Zagrebu i Gradu Pagu.
Bio je dugogodišnji član Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUPUH).

Iako kontinentalac, jako je volio more i morsko podneblje, te je tako došao i na otok Pag – Pag koji ga je očarao svojim neobičnim krajolikom i pejzažnim kontrastima te je tijekom dugogodišnjih dolazaka uistinu zavolio Grad Pag, kao i cijeli otok, njegove ljude i doživljavao ih je kao svoje. To se ugleda u njegovim umjetničkim fotografijama koje je u sklopu dviju izložbi bio predstavio Pažanima i njihovim gostima.


Prva njegova izložba u prostorijama Mjesne zajednice Paga – bila je otvorna u kolovozu 1971. godine.


Druga samostalna izložba pod nazivom "MOJ DOŽIVLJAJ PAGA" povodom Dana ustanka naroda Hrvatske, u organizaciji Mjesne zajednice općine Pag otvorena je 26. srpnja 1975. u 10 sati u dvorani Skupštine općine Pag. Izložba je otvorena u sklopu manifestacije obilježavanja 500-te obljetnice smrti Jurja Dalmatinca.








Treća izložba sa motivima Paga organizirana je u Zagrebu, 16. veljače 1976. pod nazivom "PAG – MORE I KAMEN" u Kulturno prosvjetnom društvu "Slovenski Dom" u Masarykovoj 13. Ta izložba organizirana je zajedno sa prof. Antom Zemljarom koji je tu večer predstavio svoj roman posvećen svom rodnom gradu "Mozaik".


Možemo zaključiti da je njegov opus umjetničkih fotografija sa Paga zaokružen ponajprije sa otočkim čovjekom i prikaz njegovog težačkog, čobanskog i ribarskog života, zatim more, kao vječna i neiscrpna tema sa svim svojim amplitudama od savršenog mira bonace do razbješnjele zapjenjene bure na Paškim vratima i u konačnici paška tradicija koja obuhvaća spomenike kulture, paški folklor i pašku čipku kao jedan od najprepoznatljivijih simbola Grada Paga.


Stoga njegov opus na temu Paga ima, pored svoje umjetničke dimenzije, i onu drugu dokumentarnu koja nas vraća u stara vremena otkrivajuć nam kakav je Pag nekada bio.



PAG KAO VJEČNA INSPIRACIJA SREČKA PRELOVCA

Da se Srečko Prelovec nije asimilirao sa gradom i njegovim ljudima, da oni nisu bili dio njega, siguran sam da nikada nebi bilo tako savršenih fotografija, kao kakvih nam je u naša sjećanja ostavio Srečko Prelovec kroz kartuline i prospekte Paga, pa i na samoj fotomonografiji Paga koja je ostala kao trajni znamen ovoga Grada. Srečko je šetajući Pagom, osjećao grad i grad mu je to obilato vratio.


Predstavljam dio ustupljenih fotografija i pisanog materijala od strane obitelji, na čemu im se nesebično zahvaljujem.
Ovime je pokrenut jedan mali zamašnjak koji se u budućnosti može pretvoriti u nešto veće, pa da jednoga dana upriličimo jednu izložbu post morten tom velikom zaljubljeniku Grada Paga.


Ovo je moj mali doprinos valorizaciji paške fotografije te otkrivanje pomalo zaboravljenih, ali zaslužnih fotografa koji su svojim opusom ostavili veliki trag, ne samo u paškoj fotografskoj zbilji nego i šire.

02.05.2016. u 17:57 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< svibanj, 2016 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Svibanj 2020 (5)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ