ISKONSKI PAG
srijeda, 09.07.2014.
ZDRAVSTVENI I VJERSKI TURIZAM U GRADU PAGU
Primorsko Goranska Županija zasigurno je vodeča županija u Hrvatskoj koja se može podićiti raznim vidovima turizma. Crikvenica, Opatija, Veli Lošinj, Rab te gorskokotarska središta Skrad i Delnice, su perjanice zdravstvenog turizma PGŽ, time i gospodarski čimbenici toga kraja. Petstotinjak ljudi uposleno je u ovim ustanovama. To su ustanove koje tijekom cijele godine imaju otvorena vrata u službi zdravstvenog turizma.
Grad Pag ima sve preduvjete da razvije ovaj oblik turizma, međutim još uvijek se nismo pokrenuli dalje od početka.
Koliko god su moja stremljenja i kroz završeno školovanje za tu namjenu, pa sada uz javne apele na ovom blogu, ovaj se vid turizma nije pokrenuo dalje od svojih startnih pozicija.
Siguran sam da je najveći prijepor oko razvoja zdravstvenog turizma u Pagu pomanjkanje kordinacije između hotelskih djelatnika tako i zdravstvenog osoblja, u neodgovornosti i nestručnosti u pripremi i realizaciji ovakvih projekata.
Malo se vodi računa, da su potrebe današnjeg čovjeka za rekreacijom i rehabilitacijom s obzirom na sve ekološke i stresne situacije, te zdravstvene probleme u kojima se svakodnevno nalazi svakog dana sve veće.
Druga vrsta turizma koja nedostaje u našem gradu je "vjerski turizam". Znamo da vjera i kultura idu ruku pod ruku.
Intezivno pratim kako se na području Krčke biskupije pripremaju za tu vrstu turizma. Pred dvanaest godina krčki biskup msgr. Valter Župan izdao je poslanicu: "Turizam u službi čovjeka", gdje je naglasio da se domaćini senzibiliziraju u pristupu svojim gostima, kako bi ovi osjetili da tom stanovništvu nije turizam samo i iskljuičivo zarada, nego da turizam može tom gostu ponuditi kulturološki, ekološki i široki socijalni moment.
Na području krčke biskupije nakon toga krenulo se u obnovu mnogih zapuštenih sakralnih objekata, pa i onih starih, trošnih koji više nisu mogli odoljevati zubu vremena. Danas su to prekrasno obnovljeni objekti, stavljeni u funkciji turizma.
Mnogi sakralni objekti na kvarnerskim otocima, vežu uz sebe bogato kulturno nasljeđe koje resi svaki od njih. Vjerska i kulturna dimenzija dovela je veliki broj kako hodočasnika, tako i kulturnih zaljubljenika na mjesta koji imaju puni značaj i smisao.
Veselilo me da je don. Igor Ikić nastojao oživjeti baziliku u Starom gradu, i barem uz malo truda svih onih zaljubljenika i entuzijasta našega grada, koji su mu dali ruku pomoći, dati drugu dimenziju tom zaspalom gradu. Možete se danas uvjeriti na što ponovno izgleda to zdanje. Opet ćemo ga se sjetiti od Stomorine do Stomorine. Dođoh, vidjeh, zabilježen foto aparatom (je me uvati?!), još uvijek je to krilatica svih nas u Pagu.
Profesor Emilj Hilje u svom radu: "Spomenici srednjovjekovne arhitekture na otoku Pagu (sažetak)" navodi sljedeće:
- Dva iznimna spomenika srednjovjekovnog urbanizma sačuvani su na otoku Pagu . Stari Grad, koji je stvoren i prestao postojati u srednjem vijeku, jedinstven je posebno zbog prekida u kontinuitetu koja je dovela do očuvanja isključivo srednjovjekovnih struktura, što je paralelno od vrste do rimske Salone . Nažalost, to je strašno ruševno, a nije sustavno istraženo, no brojni ostaci zidova još svjedoče o svojoj bivšoj državi razvoja.
Novi grad Pag, izgrađena po planu u drugoj polovici 15. stoljeća na prethodno nenaseljenom mjestu, jedan je od najambicioznijih urbanističkih pothvata na istočnoj obali Jadrana s kraja razdoblja antike do najviše posljednjih nekoliko dana. Brojni majstori i kameni zidari iz Zadra i Šibenika, pa čak i Korčule, sudjelovali su u njegovoj izgradnji . Posebno mjesto među njima zauzima Juraj Dalmatinac, najvažniji umjetnički pojedinca u to vrijeme u Dalmaciji, koji je preko svojih kolega i studenata imao značajnu ulogu u svim značajnijim građevinama u gradu. Sve u svemu, spomenici srednjovjekovne arhitekture na Pagu predstavljaju skroman, ali izuzetno vrijedan doprinos hrvatskoj kulturnoj baštini. Po svojim karakteristikama, te strukture uklapaju se u opće trendove umjetničkog razvoja u Dalmaciji, a oni predstavljaju integralni, a ponekad potpuno reprezentativni dio arhitekture u široj regiji.
Na ova razmišljanja navelo me sudjelovanje u Okruglom stolu u sklopu 5. Međunarodnog festivala čipke "Paška čipka – jučer, danas i sutra" gdje me se najviše dojmilo izlaganje dr.sc. Božene Krce Miočić koja je iznjela svoja stručna zapažnja kako pašku čipku možemo koristiti u svrhu ciljanog turizma koji bi se bazirao na istoj. Stekla sam utisak da još niste došli do toga čemu čipka može poslužiti. Živite u zatvorenom prostoru, i neznate što biste time učinili. Zatvarajući se u svoju sredinu to vam neće donjeti dobra. Danas se vrlo uvjerljivo uz svu tehnologiju može kopirati paška čipka, da niti u jednom trenu nećete primjetiti da nije original. Što ste spremni učiniti za dobrobit grada, kako biste modernizirali čipku?, pitala se dr.Krce Miočić.
Odgovore na mnoga otovrena pitanja na tom Okruglom stolu nažalost nije dobila, jer tom skupu nije nazočio nitko od paških turističkih, niti gospodarskih djelatnika.
Još uvijek turizam u gradu Pagu poimamo od mjeseca lipnja do mjeseca rujna, sve ostalo za nas je problem.
| < | srpanj, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE