ISKONSKI PAG
petak, 20.06.2014.
5. MEĐUNARODNI FESTIVAL ČIPKE
U mojem rodnom Pagu se od 18. Do 21. lipnja održava 5. Međunarodni festival čipke pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića.
Na festivalu svoje čipkarsko umijeće predstaviti će čipkarice osam evropskih zemalja: iz Belgije, Bugarske, Švicarske, Italije, Slovenije, Njemačke, Francuske i Češke te čipkarice i Hrvatske: Svetomarijska čipka, KUD „Triglav" Split, Udruga Lepoglavske čipke „Danica Brosler" i Paška čipka.
Organizatori festivala su Grad Pag, Turistička zajednica grada Paga i Udruga paških čipkarica "Frane Budak".
Festival će se zatvoriti koncertom Sandre Bagarić i dodjelom zahvalnica sudionicama festivala i diploma polaznicima Čipkarske škole u Pagu.
Ovako bi u kratko bilo izvješće sa Festivala čipke. Nazočio sam prvom Festivalu čipke u Pagu i tom prigodom sam napisao tekst za portal BNB. Ove se godine slavi mala obljetnica, peta obljetnica od Festivala koji sada poprima veliki značaj kada je o čipkarstvu riječ. Prvi je Festival dio povijesti ovoga Grada, pa sjetimo ga se tekstom i fotografijama.
1.Međunarodni festival čipke !
Evo me doma, boje voje san odma. Jutros smo doma svi nekako nemirni, parićivamo se za poć ugrad. Ipak je vo danaska veliki dan, moren slobodno reć povijesni dan. Govorin Madonki da se još ni parićala, deseta ura je pasala a ona još ni pronta. I otac je uzbujen. Ubukli smo se i gremo prema pijaci. Ne srićujemo previše judi, govrin in da nećemo mista nać. Cujen da Glazba svira. Kada na pijacu, pijaca polu prazna. Di je taj svit? Kako to da je tako malo judi. Nedan gušta mucin. Stali smo uhlad doli do Gabele, aparat deržin uruke i mislin ca ću i kako slikat. Sad moran pazit i na kadar i na svitlost i na ekspoziciju. Ma ca me briga, ca slikan, slikan.
Vidin Kalda zauze je poziciju profesionalnog fotografa, naperćen je sa rusakon, triba tu svu opremu nosit sa sobon. Uzvanici se štivaju u pervi red. Sad bi triba poć vidit i morebit slikat sve te uzvanike, ali neću, tote je Kaldo po zadatku i on će to sve profesionalno obavit. Na meni je da uvatin cakod. Pa malo ja, malo Kaldo, malo Fumić vidin i njega to nas je tri sa web izložbe i bit će slik. U jednom momentu je Stipe Koren doša do nas i Tei uruke da neki tekst, mislim opet neki šulac ili protest našeg „Lovre“, kad tamo pisma čipki i u svim onim mogućim govorima i najavama osjećan da je to nekako ono ca je mene najviše taklo. Kako bi to prošlo ovako nešto povijesno a da naš Lovro neda svoj timbar. I dok mu je sestra Neda deržala govor uzela je sebi za pravo i izrecitirala jednu kiticu pismice ka se i meni najviše svidila i dojmila onako na brzinu je pročitat, a gre ovako:
Čipka je rozeta na crkvenom portalu,
Čipka je i ukras na svakom oltaru,
Čipka je suvenir što sjećanje čuva,
Na dane u Pagu i našemu žalu,
Na val morske pjene što miluje lice,
Na zidine stare i uske ulice.
I ca više reć nakon ovakvih besed. I ca to ovde danaska ni bila povijest. I zac nismo svi došli? Koga se to mi cramimo i zac se cramimo? Zac nismo ponosni na ovo ca imamo.
Šli smo na otvaranje izložbe tamo čipkaric iz celog ovoga našega kontinenta, i meni je najdraže bilo vidit bandire zemji ke su učesnice na pijacu. Nakon ca smo sve vidili i tamo ucinli još nešto slik, ša san u Velu crikvu vidit dio izložbe čipke za crikvu i to je najveće bogastvo. Pa onda produžimo prema Špitalu di će se otkrit kip „Paškoj čipkarici“. Dojden tamo, Ganjaša parićiva razglas, ženska klapa „Peružinke“ se parićivaju za pivat. Svit se pomalo kupi. Ispred knjižnice pozdravim se sa mojom dragom prof.Sekon Antonini, koja sada vodi Gradsku biblioteku. Drago joj je da me vidi srdačno se pozdravimo, i odma mi da do znanja da prati ca ovde pišen i ne samo to nego joj se i pjaža. Tote je del i njene ruke, ipak me ona ucila.
Klapa je fenomenalno otvorila početak svečanosti, onda mala Majićka sa svojon recitacijon i na kraju otkrivanje spomenika "Paškoj čipkarici" gospodina Kršnjavog, koji se netom obratio nazočnom puku uz nekoliko prigodnih besed, a najviše je bilo naznačeno njegovo, da su ga dvije odrednice vodile kao ovom ostvarenju:mir i ljubav. I na kraj je reka da kip posvećuje svoj baki i mami. Neznam i evo još uvik dok ovo pišen neznam dali je gosp.Kršnjavi u bilo kakvoj vezi sa ovim Gradom. Moram kazati da je naglasio da mu je izuzetno drago i da je posebno sretan da je njegovo djelo izloženo u Gradu Jurja Dalmatinca. Kipar zahvaljuje kiparu. Dao si mi mogućnost da mogu Tebi tako velikom ovdje doći i ostaviti dio sebe. To je gosp.Kršnjavi osobito lipo reka.
I onda do mene se riva jedan sa profesionalnim fotoaparatom. Gedan toga covika i siguran sam da ga od nekud poznivan a kada obavi svoju seansu, snimanja, a odmah po odabiru kadra vidiš da je profesionalac, jer ispred njega samo dvije paškinje sa pokrivacama, ispred njih narod. I otkrije mi se. Gosp.Ivo Pervan jedan od najvećih hrvatskih fotografa. Prelistavajući doma slike da vidim ca san slika, vidin da san jednin delon slika i njega, savim slučajno, valjda je Bog tako sti, uvatim prof.Eckhel u pozadini bude i gosp.Pervan. Izmjenimo nekoliko rečenica onako usput, pokaza mi je na brzinu nekoliko kadrova, i objasnio na koji način odabire kadar. Reka san mu da ovo još ceka obrada u photoshopu. Odgovorio mi je: vrlo, malo.
I tako je danas pohodila ovaj grad cela svita i bilo bi lipo da ovo pojde u tradiciju. Bit će žal svima onima ki nisu nazočili ovom događaju. A nisan vidi previše svita. Pocelo je lito, za razumit je judi ipak su šoldi važniji od tamo otkrivanja nekog spomenika "Paškoj čipkarici". Sada samo cekan komentare i kritike. Tu smo da kritiziramo a ne samo da falimo i Tebe pažanine. Ura je popodne gremo doma, Madonka je sa nama. Još jedna stvar da ne zaboravim. Klapa "Sol" je sinoć osvojila drugu nagradu publike na prvoj mikovskoj veceri, na Čavlima di sad živen. I to ni više ni manje nego 142 galasa od mogućih 500. 221 je dobila klapa „Grobnik“, ka domaća klapa, jer to je tako na Grobniku i siguran san da je sinoć bilo mista u salu na Čavle koliko ti serce oće. Ma da je iglu bilo hitit siguran san da nebi pala na tloh, ka danaska na pijacu u Pag. To je bilo onako usput, sada ću cekat da se sve ovo malo stiša pa ću onda slikat kip čipkarice do mile voje. Fala Van drage naše čipkarice.
Branimir Maričević
Pag;19.06.2010.
| < | lipanj, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Opis bloga
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
Linkovi
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
DA SE NE ZABORAVI
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE