Neobična podudarnost

Zašto Hrvati nisu sposobni izgraditi društvo dostojno življenja?
Jer su anti antifašisti? Jer su genocidni (i svu energiju troše na zločinačke planove)? Jer su neradišni ...!?

Od urote Zrinski-Frankopana nije niti jedna buna ili urota uspjela. Jer je Hrvatska na granici carstava, civilizacija. I premrežena je sigurnosnim sustavom (dojava i doušništva).
Većina Hrvata na ovaj ili onaj način sudjeluje u doušničkom sustavu, uvjereni u zaštitu i opravdanost takvog sustava, posebno u izuzetost od napornog i kvalitetnog rada (zbog položaja u sigurnosnom sustavu).
Do sada su Izraelci, zbog okolnosti, sudjelovali u vlastitom sigurnosnom sustavu uvjereni kako čuvaju vlastito pravo na mukotrpan rad ...

Titovi partizani-antifašisti-komunisti-jugoslaveni-samoupravljači sve su mogli samo nisu htjeli/smjeli raditi (sve su pristajali biti, samo su izbjegavali biti radišni).

pLenkovićeva kamarila istim modelom (politički zaokret, pa tko smije mene siliti na politički zaokret?), uvjereni u narav stanovništva (i evidenciju doušničkog aparata) nastupa podjednako kao i sve vlasti stoljećima iza urote Zrinski-Frankopana.
Neobična podudarnost.

Da, svi ste vi doušnici.
(I gradite društvo siromaštva, poniženja, ovisnosti, ropstva; društvo nedostojno življenja.)

Hrvatsku nema tko voljeti.

Istraživanja pokazuju: Siromaštvo se nasljeđuje

Oznake: hrvati, društvo dostojno življenja, neradišni, urota Zrinski-Frankopana, bune, granica civilizacija, doušnički sustav, titovi samoupravljači, pLenkovićeva kamarila, narav stanovništva, Ropstvo, siromaštvo, poniženost

Ludilo proglašavanja milanovića vrsnim retoričarem

Svoditi sudbinu države i naroda na retoričku moć uvjeravanja (bez oslanjanja na istine) suludo je!

Hrvatska je (tisućljeće na granici civilizacija) politički i sociološki u vrlo složenim okolnostima.
Primjerice, (prošle, iako nisu prošle) devedesete je obilježio izlazak iz socijalizma, jugoslavije, osamostaljenje, rat (protiv agresije).

Sociološki, narod nikad sazreo u naciju. Politološki, stoljećima bez vlastitih političkih zastupnika, bez vlastite vlasti.
Osamostaljenje i rat su detronirali ideološke ikone, ali bez lustracije (politikom pomirbe) nije detronirana ni ideologija ni zagovornici (ne nositelji i teoretičari, već ulizice i beskičmenjaci čija je sposobnost stvarati vlastite sudove zanemariva). Neodgovorni plaćenici.
Dakle, samo su formalno osuđene (u zanemarivom rasponu) propagandne isturene floskule (bratstvo i jedinstvo, jugoslavija kao zjenica oka, samoupravni socijalizam, titov put, tekovine nobe, ...).
Socijalističko-prosovjetske postavke "besplatnog" školstva, "besplatnog" zdravstva ("zdravlja"), solidarne mirovinske "štednje", zanemarivanja zakona ponude i potražnje nikada nisu (unatoč proklamiranoj tranziciji) niti pokušane biti izmjenjene. Hrvatska je ostala "okovana", uspavana u socijalizmu (ružnih navika).
Tko najbolje provodi takve postavke (društva)? Komunjare (nevjernici komunizma, sada nevjernici nacionalne politike i nacionalne države).

Iako točna prosudba o slabim dosezima jugoslavenstva, socijalizma i titoizma, društvo je ostalo netranzitirano (u hibridnom feudalno-socijalističkom konceptu nesvjesnog postojanja). Društva koja nisu sposobna ustvrditi vlastite norme nesvjesna su društva.

Svaki novi izbori u Hrvatskoj (demokracija bez demokracije) iznova ukazuje na ozbiljnost nesvjesnosti društva. Na nesposobnost politički se organizirati, i urediti društvo po mjeri.


Više desetljetna medijska i društvena klima hibrida (jugoslavensko-socijalističkog prosovjetsko-proruskog) feudalno-socijalističkog koncepta, bez ozbiljnih (tranzicijskih) reformi stvorio je nove (internetski obrazovane) generacije koje očekuju državu dostojnu življenja. Ali su usporenom tranzicijom (i izostavljenom lustracijom) onemogućene u preuzimanju upravljanja društvom. Neideološki satrapi (propalog komunizma) Šeks, Mesić, Manolić, Lončar, Kosor, Josipović, Milanović (instruirani iz vanjskih centara moći, u boju protiv zapadne kulture) nametnuli su okvire negativne selekcije (i iseljavanja stvarnih nositelja razvoja društva). Ostali su genetski osakaćeni, ideološki podložni.

U tim okvirima, propagiranje milanovića kao vještog retoričara, koji preostale uvjerava u ispravnost vlastitih životnih načela (koja nemaju) je zabluda. Milanović samo podilazi desetljećima uljuljanom stanovništvu (nesposobnom mijenjati se na vlastitu korist) ispraznim pričama o pravom i krivom putu.
Dobro procijenjena slika biračkoga tijela, i njihovih sposobnosti (nesposobnosti izdići se vlastitim odabirom).
HDZ je izgubio vjerodostojnost onog trenutka kada je obustavio (što zbog nesposobnosti i neznanja, što zbog djelovanja udbaških elemenata koje je Tuđman u prvotnom HDZ-u držao neutralizirane (i iskorištavao njihovu izdajničku crtu protiv neprijatelja hrvatskog naroda)) transformaciju društva i postao smetnja vlastitom biračkom tijelu (jer su neozbiljna politička stranka) i ostatku društva (koje je inertno i priželjkuje stanje mirovanja).

Hrvatska je zapala u letargiju, u kojoj su ludi dominantni.
A zemlja u kojoj ludi djeluju ozbiljno, ima ozbiljne probleme. (Hrvatska je tisućljeće iza sebe ...)

Optužujem sdp za namjerno raseljavanje nositelja razvoja društva, i HDZ za pasivno supomaganje u tom zločinačkom činu (razvlaštenja hrvatskog naroda vlastitog suverenog prava na državu i boljitak).

Oznake: retorika, aristotel, politički ili savjetodavni govor, granica civilizacija, sociološko-političke okolnosti, bez vlastite vlasti, kozmetičke promjene kozmetičkih postavki, tranzicija, komunjare, nevjernici komunizma, nevjernici nacionalne države, hibridno feudalno-sociolistička tvorevina, nepotpuna tranzicija, vlastite norme društva, sposobnost političkog organiziranja, internetski obrazovane generacija

HDZ-ovi mudraci

Povijesni obračun s titoistima


Pojavila se skupina HDZovaca (Tolj, Babić Petričević, Jurica, ...) koja zahtijeva odstupanje Karamarka sa svih stranačkih dužnosti. Predlažu provedbu stranačkih reformi kojima bi se pripremili za izvanredne parlamentarne izbore. Zamislite (stranka kojoj je izborno geslo bilo Zna se!)!
Pa što se to zna? (A tko i što ne zna?)

Zna se kako je tranzicija trebala biti ključna reforma uređenja RH na modernim (nekomunističkim, nesocijalističkim, netitoističkim, nejugoslavenskim, neprosrpskim, neproruskim temeljima). Samostalna, slobodna Hrvatska (katolička, prozapadna, radišna s poštovanjem vlasništva i civilizacijske pripadnosti (krugu zemalja čije se pravo temelji na strorimskom pravu).
Zna se tko je osvojio (i kako) vlast da bi provodio tranziciju. Nisu to bili Tolj, Babić Petričević, Jurica, ... Njih nitko ne pamti kao one koji su znali, pamte ih kao one koji su se prikrpili novoj vlasti (i unovčili svoju odanost).
Zna se kako je Račan nakon Tuđmanove smrti (pored Tolja, Babić Petričević, Jurice, ...) s lakoćom (pokrao) dobio parlamentarne izbore, a Mesić (pokrao) dobio predsjedničke izbore.
Zna se kako je Sanader izgubio prve parlamentarne izbore (Račan i SDP su bili relativni pobjednici (opet krađom izbora)), a osvojio vlast.
Zna se kako je Kosor izgubila predsjedničke izbore, a Mesić (opet krađom) dobio druge predsjedničke izbore.
Zna se kako je Milanović (pokrao) dobio parlamentarne izbore (i suludo vladao četiri godine).

Zna se kako je Sabor pretvoren u jednodomni, promijenjen datum Dana Državnosti, izborni zakon, Ustav RH, ...
Zna se zašto RH nije prestala biti totalitaristička ...
Zna se ...

Kakve veze ima Karamarko s tim pojavama? Možda i ima (kao pripadnik obavještajne zajednice). Ali mu se to ne stavlja na teret. Karamarko je osoba koja HDZ (nakon Tuđmana koji je bio dio obavještajne hobotnice i surađivao/kontrolirao kosovsko-udbaške (orjunaške) kadrove, a čijom je smrću HDZ izgubio Zna se! podatke o antihrvatskom radu tih obavještajnih zajednica) može vratiti u poziciju razračuna sa udbaškim kadrovima smještenih u Vrhovnom sudu (Horvatin je zločinac koji odavno sudjeluje u falsificiranju izbornih rezultata), izbornom povjerenstvu, Ustavnom sudu, ...
Tri su stupa vlasti (a parlamentarni izbori omogućavaju osvajanje jednog stupa i (moguće) imenovanje (polovice) drugog stupa te vlasti ...). Treba sustavno pristupiti potpunoj reformi društva ("čišćenje", lustracija, kažnjavanje svih pošteđenih u proteklih 25 godina).
Karamarko je izborni pobjednik (ali izbornim prevarama i zlouporabom ostalih oblika vlasti orjunaška se svojta svim sredstvima bori protiv Karamarka i istinske reforme - uništenja orjunaško-titoističkog legla veleizdajnika (koje je tuđman (privremneno) zbog rata protiv srba i JNA "poštedio" politikom pomirbe, suradnje, podmićivanja (ostavljajuću im milijarde na računima i fiktivnoj privatizaciji (koju je partija provodila u svoju korist)).
Zna se!
Tko se to sada poziva na Tuđmanovo vrijeme HDZ-a (kad je upravo Tuđman ostavio divlje sjeme (nije ih lustrirao, kriminalizirao, razvlastio, finacijski razbaštinio)).
Tuđmanov HDZ je pobijedio SFRjot, JNA, Srbiju, Srbe, pobunjene Srbe, međunarodnu zajednicu (dio, nesklonu samostalnoj Hrvatskoj).
Ali nije pobijedio orjunaše, komunjare, udbaše, kosovce, titoiste. To je sakrio takozvanom politikom pomirbe (koja je spasila mnoge (nedužne) živote, ali je i ostavila talog taloga (agente spremne uništiti i Hrvatsku i Hrvate/ce).
Zna se!

Vrijeme je za obračun sa tim titoističkim otpadom (koji se Hrvatskom valja zlobom, s namjerom prevaliti granice i restituirati neHrvatsku u međunarodnim okvirima).
U toj borbi nema mjesta za Nevena Juricu, niti Ivana Tolja. Oni su (promišljeni) suputnici borbe (u kojoj nisu sudjelovali).
Nikad nisu ništa znali. Pa ni danas!

Hrvatska je na granici civilizacija (izložena specijalnom ratu i nasrtanju na osnovne vrednote (opstojnost)). Domaći elementi (titoisti, agenti (spavači) pozicionirani na poluge vlasti, spremni bezobrazno koristiti te poluge u rušenju Hrvatske) podrivaju mladu državu i mladu demokraciju iznutra (a takve radnje su najrazornije).
Samo odlučni i sposobni mogu sudjelovati u stvaranju bolje i prosperitetnije Hrvatske.
Sukob s titoistima (koji su ostali dosljedni svoj rušilačkoj ulozi unatoč politici pomirbe) je ono što (Zna se!) treba obaviti sada. Tuđman(ov)(HDZ) to nije odradio (jer nije bilo vrijeme).
Karamarko je osoba za ovo vrijeme (bez ikakve mogućnosti komparacije s Tuđmanom).
Hrvatska se (voljom) gradi ...

(Nije li preočito da nestranački (ex)premijer uz pomoć (dugo odlaganog imenovanog) čelnika SOA-e "ruši" Karamarka, a ta ista SOA nije "rušila" notornu budalu i narkomana (koji je u četiri godine javašluka Hrvatsku zavio u crno ...).)

Upamtite, sve se zna!! (Znamo tko je tko.)

U borbi protiv agenata (titoista) vrijede druga pravila. Tu borbu ne mogu voditi klipani (karijeristi, muljatori, zgubidani).
Ne računajte na mlitave polupismene (polupravnike, poluekonomiste ili slične poluškolovane) idiote.

(Privremena vladavina Domoljubne koalicije i MOSTA je bila dostatna da pokaže kako sdp nije imao ni volju ni sposobnost savladati gospodarsku krizu. Pokazao je kako su sdpovci krvnici bilo kakve Hrvatske ... Nema potrebe koalirati u neprirodnoj koaliciji (s udbaškim kadrovima), štiteći udbu i titoiste, u trenutku kada ih treba politički poraziti zauvijek).
Vrijeme je za minoriziranje socijaldemokracije (socijalizma na parlamentaran, prosrpski, proruski, anticivilizacijski način), uništenje titoista, onesposobljavanje udbe, progon veleizdajnika i terorista (koji ugrožavaju svjetski mir).

Vrijeme je! Zna se!

Oznake: zahtjev za odstupanje, Zna se!, tranzicija, Tuđmanova smrt, Račan, mesić, parlamentarni izbori, predsjednički izbori, Obavještajna zajednica, tri stupa vlasti, tuđmanova povijesna ostavština, politika pomirbe, granica civilizacija, pogibelji, opstojnost, sukob s titoistima, očitost nevoljnosti kukuriku vlade, povijesni obračun s titoistima

Bespuća hrvatske zbiljnosti

Hrvatska je stoljećima izložena nasrtajima (okupaciji).
Granica (promjenjiva ratovima) civilizacija.
Rat, iseljavanja, okupacija, (laž) su trajne odrednice te granice.

Posljednji višestoljetni sukob (civilizacija) se odvijao protiv osmanlijskoga carstva. Prodor (osvajački nastrojenih) osmanlija je proizveo poremećaj u formiranju i održavanju država/granica.

Balkanskim ratovima i Prvim svjetskim (Velikim) ratom osmanlije su svedene na tlu Europe na okolicu Istanbula (Carigrada). Od tada nastupa era nadomjestka okupatora (Hrvatske).
Nastojanje Britanije i Francuske uspostaviti marionetsku južnoslavensku državu (manje zbog geostrateških, a više zbog ekonomskih razloga, umjetne tvorevine troše najviše novaca na oružje (koje nemaju, bez plaćanja) i političku podršku (koju nemaju bez plaćanja)) proizvelo je poremećaj u (re)konstrukciji predosmanlijskih država.

Opet (ekonomski uvjetovano) nastaju marionetske tvorevine. Kraljevina SHS (Jugoslavija), NDH, DFJ, FNRJ (SFRJ).
Od svih marionetskih država jedino je NDH zadovoljavala narodni kriterij teritorijalnoga (i ostalog) formiranja, te je možemo tumačiti kao odraz težnje hrvatskog naroda za uspostavom samostalne, vlastite države.
Stalno nametanje marionetskog karaktera NDH (i genocidne naravi hrvatskog naroda) vraćanje je u okvire nametanja uspostave neprirodnih, marionetskih režima (održavanih prodajom vojne i političke moći).


Današnja Hrvatska (razapeta između tradicijskih i povijesnih okvira s jedne strane, i pragmatičnih (karijeristički nastrojenih) političara (bez modela prevladavanja razdora) osuđena je na (neartikulirana) narodna stremljenja i antinarodne političare (kočničare svega što smatraju polugom otvaranja vrata (povijesne) Bosne (BiH).
Zbog nepostojanja modela smanjenja razdora (glavnog hrvatskog političkog problema - pitanja sudbine Bosne i Hercegovine) hrvatske političke elite (??) produciraju krize koje nemaju jasnih dodirnih točaka s (povijesnim) pitanjem Bosne.
U BiH su Srbi činili/čine genocid (preko sto godina), Britanci i Francuzi (oružjem i diplomacijom) negiraju narodna zahtijevanja (i diplomatsku) povijest, Sovjeti (Rusi) provode nametanje umjetnih (na genocidu utemeljenih) tvorevina ,,, Hrvati nemaju nikakva prava (ili su im prava u srazmjeru s diplomatskom, vojnom i gospodarskom moći).

Sva tragičnost hrvatske zbiljnosti sadržana je u količini prava koja proizlaze iz diplomatske, vojne i gospodarske moći. Dok je tako, Hrvatskom će upravljati (ne)demokratski (ili drukčije) odabrani političari koji će (svjesno) umanjivati te moći. I skretati fokus pozornosti na (naizgled) nevezane probleme ...

Antihrvatske snage vješto ukazuju na hrvatsku nemoć (smanjenja) razdora između želja (očekivanja) i stvarnih mogućnosti. Svakom prigodom (naizgled) narodne političare prokažu kao nesposobne (nositi se s osnovnim pitanjem - sudbinom BiH). Tako su i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović doveli do izjašnjavanja o naravi NDH i pozdrava Za dom spremni (iz kojih je vidljivo kako ona nema snage i sposobnosti upravljati hrvatskom politikom (jer onaj tko nema riješenje za osnovni problem mora stvarati probleme ...)).
Razdor koji tako (lako) stvaraju antihrvatske snage pogoduje produženju specijalnog rata (i kaosu kojim problemi postaju veći).
(Karizma koju je imao Tito, sada postaje jasnija, podržavali su ga u nastojanju ubrzati procese otuđenja BiH, okupacije Hrvatske. I uspostavi nove granice. Zaboravili su kako su rat, iseljavanja, okupacija, (laž) trajne odrednice tih granica ... I stvorili narodno uvjerenje o nepostojanju pravde.)

Hrvatska traži mesiju (koji će formulirati novu političku stvarnost (u kojoj laž i beznađe neće dominirati)).

Sve hrvatske (političke i ostale) krize proističu iz nesposobnosti uspostaviti (političku) retoriku koja bi objedinjavala (hrvatsku naciju).

Oznake: Hrvatska, stoljeća, okupacija, nasrtaju, granica civilizacija, nadomještaj okupacije, ekonomski razlozi okupacije, marionetske tvorevine, osnovni hrvatski politički problem, uvjetovanost kriza, količina političkog prava, model upravljanja krizama, mesija, retorika objedinjavanja