AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 28.01.2022.
REALNI TEČAJ TREBA BITI 8,692 KUNE ZA 1 EURO KAKO PROPISUJE ČLANAK 98-124UoEZ !
EUROIZACIJA NEMA TEMELJ U EKONOMSKOJ ZNANOSTI !
Mr. Mirjana Čerin na jednoj tribini kojoj je tema bila uvođenje eura, stručno je argumentirala da je uvođenje valute eura po tečaju 7,530 kuna nastavak dugogodišnje pogrešne kreditno-monetarne i tečajne politike Hrvatske narodne banke i suprotno je potpisanoj Ugovornoj obvezi s Europskom unijom: članak 98-124 UoEZ
A službeni govornici na tribini, poznati ekonomski hrvatski stručnjaci, slušali su je pozorno, a jedan je rekao da se s njom potpuno slaže.
Objavljujem (margareta zouhar zec) tekst koji je napisala mr. Mirjana Čerin koji se odnosi na uvođenje eura, gdje ona razmatra nedostatke odstupanja vrijednosti tečaja eura od 7,530 kuna za 1 euro.
Zbog određenih nejasnoća u HNB onemogućeno joj je ravnopravno radno i stručno napredovanje od 2000. godine u HNB-U. Od 2013. je u mirovini u koju je otišla sa poslova srednje stručne spreme, Iako u mirovini i dalje je interesira makroekonomska analiza a to je učinila i na tečajnoj politici Hrvatske, zbog ulaska RH u eurozonu, kako je najavljeno od 1.1. 2023. godine
EUROIZACIJA IMA TEMELJ NA POLITIČKOJ IDEOLOGIJI, A NE U EKONOMSKOJ ZNANOSTI
Pitanje je koliku smo cijenu euroizacije do 2022. godine platili da bismo krenuli u proces u zamjenu domaće valute kune za euro. Slavodobitno se ističe da je euroizacija u Hrvatskoj navodno „krasno zdanje“ ali je nažalost podignuto na slabim temeljima sa velikim pukotinama podržavanim zaduživanjem zemlje (u rujnu 2021. zaduženost opće države iznosila je preko 85 % BDP-a) koja održava ekonomiju zemlje u dubokoj recesiji uz ekonomski pad. Euroizacija financija uvjetovana je isključivo štetnom tečajnom politikom u Hrvatskoj i temelji se na političkoj ideologiji a ne na ekonomskoj znanosti pa je posljedica takvog pristupa da je cijena eura u Hrvatskoj, koja je niža od cijene u eurozoni, glavni uzrok dugoročne stagnacije hrvatske ekonomije. Dugoročno vođena tečajna politika HNB-a oduzela je standardne instrumente kojima se brzo može vratiti puna zaposlenost i vanjsko trgovinska ravnoteža. Rezultat je ekonomska kriza koja ukazuje na krizu eura kojega formira HNB što naročito pogađa mala i srednja poduzeća te obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Nužno je postaviti pitanje: Zašto je Hrvatska narodna banka samovoljno 2020. godine odredila zamjenu kune iznosom konverzije od 7,530 kune za 1 euro.? Ta je odluka štetna za hrvatsko gospodarstvo jer je nastavak dugoročnog uništavanja ekonomskog i društvenog razvoja zemlje temeljenog na precijenjenom tečaju kune, pod objašnjenjem o mogućoj inflaciji. Do danas nitko u zemlji nije postavio pitanje opravdanosti iznosa konverzije??. To tim više što je ta odluka neodgovorna, nestručno i štetno nametnuta od Hrvatske narodne banke a i suprotna je potpisanoj Ugovornoj obvezi s Europskom unijom! Šutnja i ne reagiranje znanstvenika ekonomske struke ukazuje da im je svejedno po kojem će tečaju biti izvršena konverzija kune u euro odnosno ne postavljaju pitanje: da li će konverzijski tečaj podcijenjenog eura biti povoljan za daljnji ekonomski razvoj Hrvatske? I zašto HNB ne želi uskladiti vrijednost tečaja eura s vrijednošću u eurozoni?
Zbog odstupanja vrijednosti tečaja eura od 7,530 kuna za 1 euro gotovo trideset godina, Vlada Republike Hrvatske mora konačno poduzeti ozbiljne i ispravne mjere u otklanjanju do sada vođene tečajne politike. Kao prvo Vlada mora poštovati Ugovor iz Maastrichta i drugo mora poštivati ugovorne obveze potpisane s Europskom unijom i temeljem navedenih dokumenata odlučno zahtijevati od Hrvatske narodne banke (HNB) da uskladi odnosno izjednači vrijednost konverzije kune za euro po ugovornom tečaju prije ulaska u euro zonu. Štetna i pogubna dugogodišnja kreditno monetarna politika HNB-a podržavana Ministarstvom financija (MF) i nezainteresiranim i neupućenim vladama urušila je privredu zemlje i dovela je na najnižu stopu ekonomske razvijenosti u EU.
Posebno upozoravamo da je glavni cilj Ugovora iz Maastrichta iz 1992. jedinstvena valuta (euro) koja ima za cilj, promicati ravnopravan napredak zemalja euro zone, europsku solidarnost i političke integracije. Tečajnom politikom Hrvatska odstupa od glavnog cilja navedenog obvezujućeg Ugovora i time je onemogućen ravnopravan razvoj zemlje.
ODSTUPANJE U TEČAJNOJ POLITICI - VEĆE ZA 15,4 %
Koliko je ozbiljan problem odstupanja u tečajnoj politici potvrđuje podatak da su ukupno zaduženje države, kreditni dugovi privrede i krediti stanovništva godinama neopravdano veći za 15,4% te zbog toga Hrvatska zaostaje u konkurentnosti kumulativno za oko 40%, usporedivo sa zemljama EU s PDV-om od 20%. Posljedica pogubne politike HNB-a dugogodišnja je prikrivena ali razorna devalvacija eura koji je predstavljao nevidljiv (prikriven) bilančni odljev novca iz zemlje uz kronični nedostatak kuna u optjecaju za potrebe stanovništva i privrede. Domaću kunu HNB je uglavnom koristila za otkup jeftinog eura u korist stranih banaka, uvoznika, inozemnih kreditora i akumuliranja deviznih pričuva zemlje služeći se isključivo tzv. intervencijama na domaćem tržištu otkupom eura i povratnim repo aukcijama za potrebe plaćanja državnih zaduženja prema inozemstvu.
Očito svjesna da je kreirala i gomilala velike financijske gubitke u zemlji Uprava HNB-a nastoji što brže, isključivo političkim pritiskom, uvući Hrvatsku u euro zonu i time prikriti financijske štete i neopravdane suvišne isplate (odljev milijardi eura) hrvatskog gospodarstva, stanovništva i ukupne države s osnove precijenjene kune.
Vlada RH nažalost, iz neinformiranosti a možda i svjesno, prihvatila je takvu neodgovornost i malverzacije HNB-a zbog pritajenog prikrivanja realnog financijskog stanja države pa je olako, svojevoljno i neprovjereno utvrdila rok zamjene kune eurom dana 1.1.2023. godine.
Brzopletom odlukom Vlada i HNB krše obveze usvojene u Hrvatskom saboru potpisivanjem Ugovora o pristupanju zemlje u članstvo Europske unije 1.srpnja 2013. godine. Navedenim se Ugovorom Republika Hrvatska obvezala uvesti euro tek nakon što ispuni slijedeće potrebne uvjete:
1) da održi odgovarajuću razinu stope inflacije,
2) primjerenu visinu kamatnih stopa,
3) smanjen inozemni dug države u ukupnom Bruto društvenom proizvodu, što predstavlja najveći problem zbog nepotpunih podataka o stvarnom dugu,
4) ispunjavanje kriterija konvergencije obvezujući se na Ugovorenu osnovu članka 98-124 UoEZ prema kojem je monetarna jedinica 1 euro = 100 centi = 1,95583 DM.
To znači da Vlada Republike Hrvatske mora donijeti odluku (kao i 1993.) da se izmjeni i provede tečajni odnos zamjene da 1 euro vrijedi 8,692 kuna (što odgovara početnom tečaju od 4,444 HRD za 1 DM ili 1,95583 DM za 1 euro zamijenjen u Njemačkoj) o čemu je odlučeno i ugovoreno 1993. godine prihvaćanjem Stabilizacijskog programa u dogovoru i kreiranog s MMF-om. Ispunjenje navedenih uvjeta omogućit će privredi Hrvatske da otkloni glavni uzrok privrednog zaostajanja i dugoročne stagnacije (recesije), uravnoteži svoju proizvodnu strukturu, u zadovoljavajućoj mjeri poveća svoju konkurentnost (u čemu je najvažniji pristup realnoj vrijednosti konverzije 1 euro – kuna), uskladi proizvodnju s potrošnjom te u inozemni dug obavezno mora uključiti i iznos kamata na ukupan dug kao i državnih jamstava za preuzete inozemne dugove opće države.
HOĆE LI HRVATSKA KONVERZIJOM OD 7,530 KUNE ZA 1 EURO OSTVARITI FINANCIJSKE POGODNOSTI?
Uprava HNB-a privilegirano putem javnih medija širi neistinu i uvjerava hrvatsku javnost da će konverzijom od 7,530 kune za 1 euro Hrvatska sigurno ostvariti financijske pogodnosti. Matematičkom provjerom stvarno se potvrđuju negativni učinci financijskih pokazatelja za stanovništvo, privredu i državu zbog primjene od HNB-a predložene precijenjene kune pri konverziji devalviranog eura. Rezultat će biti i dalje stagnirajući privredni razvoj:
1) zbog prelaska na euro po predviđenom zamjenskom tečaju od 7,530 kune za 1 euro u odnosu na tečaj 8,692 kune za 1 euro rate kredita stanovništvu i privredi iskazane u euru bit će i dalje veće za 15,4%;
2) plaće i mirovine zbog nerealne vrijednosti eura bit će i nadalje vrijednosno niže u eurima za 15,4% u odnosu na razinu plaća u ostalim zemljama eurozone;
3) službeno postojeća realna vrijednost eura u eurozoni iznosi 8,692 kune za 1 euro (Austrija, Njemačka, Španjolska itd.). To potvrđuje da se 1. siječnja 1999. godine vrijednosno - jedan ekvivalent eura u EU mijenjao za 1,95583 njemačkih maraka (DM). U Hrvatskoj jedan ekvivalent eura vrijedi 1,69442 DM polazeći od utvrđene vrijednosti zamjene 1 euro = 7,530 kuna (od 1994. godine). Ističemo da nema usklađenog i konkurentnog privrednog razvoja zemlje bez usklađenih vrijednosti jedinstvene valute euro.
4) Zbog precijenjene kune a podcijenjenog eura u Hrvatskoj tokom proteklog razdoblja svi odobravani krediti stanovništvu i privredi s deviznom klauzulom bili su nerealno i neopravdano uvećani za 15,43% u korist banaka.
5) Konverzija kune u euro prilikom iskazivanja potrošačkih cijena po tečaju 7,530 kuna za 1 euro biti će više 15,4% u odnosu na realno obračunat tečaj od 8,692 kune za 1 euro. Npr. kg mesa od 50 kuna preračunato u euro po tečaju 7,530 iznosit će 6,64 eura ali po tečaju 8,692 kune meso bi koštalo 5,752 eura. Pametnome dosta.
Nepovoljan i statistički i vrijednosno neusporediv odnos prihvaćenog tečaja od 7,530 kune za 1 euro obuhvaća sve financijske obračune prema inozemstvu iskazane u eurima: bruto društveni proizvod, otplate dugova prema inozemstvu, razni službeni statistički i računovodstveni izvještaji i pokazatelji prema inozemstvu, uvoz i izvoz roba i usluga, pravnim instrumentima i dr.. Konverzijom tečaja od 7,530 kuna nastaviti će se i nadalje suvišan-preplaćen odljev eura u milijardama vrijednosti prema inozemstvu s osnove podcijenjene ekvivalentne vrijednosti tečaja eura u Hrvatskoj za 15,4%. Nedopustivo je i neodgovorno nasilnom upornošću, neistinama i privilegijom isključive i selektivne dostupnosti medijima obmanjivati hrvatsku javnost o uspješnom i poželjnom uvođenju eura umjesto kune, ističući obvezu uvođenja eura pristupanjem Europskoj uniji pod dokazano nepovoljnim uvjetima konverzije.
HRVATSKA NARODNA BANKA BEZ IJEDNOG VRIJEDNOSNO MATEMATIČKOG PRIKAZA
Hrvatska narodna banka, kao ovlaštena institucija koja provodi cjelokupni program uvođenja eura nije do danas predočila niti jedan podatak kojim bi vjerodostojno i vrijednosno-matematički prikazala i potvrdila kakve će biti ekonomske odnosno financijske prednosti i troškovi zamjene kune valutom eura prije ispunjenja svih obvezujućih kriterija. Uporno isticanje da su glavni razlozi za uvođenje eura visoka razina eurizacije financijskog sustava zemlje, prevladavajuća štednja stanovništva u eurima, stabilnost financijskog sustava zemlje, smanjenje visokih kamatnih stopa kao i ukidanje valutnog rizika zbog tečajnih razlika nisu argumenti koji će osigurati ekonomski prosperitet zemlje ulaskom u euro zonu.
Upravo je do sada vođenje takve monetarno kreditne politike poticanjem euroizacije rezultiralo velikom zaduženosti zemlje jer je ukupan dug opće države dodatno uvećan za tečajnu razliku od 15,4% ili oko 6 milijardi eura. Ti pokazatelji potvrđuju da je upravo dugogodišnja štetna tečajna politika HNB-a glavni razlog koji je razarao ekonomiju Hrvatske i poticao uništavanje proizvodnje, grabežnu privatizaciju, niske stope zaposlenosti, demografsku stagnaciju stanovništva, niske plaće, bijeg radno sposobne i obrazovane radne snage iz zemlje.
Da objasnimo uzroke valja se podsjetiti na Stabilizacijski program iz 1993. godine kojim je uklonjena inflacija (potencirana ratnim razaranjima zemlje od 1991.) mjerama monetarno kreditne politike uz obvezu vezivanja hrvatske kune za njemačku marku (DM) po znanstveno utvrđenom tečaju 1 DM vrijedio je 4,444 HRD (hrvatskih dinara). HNB i ministar financija (Borislav Škegro i Vlada) odstupili su od Stabilizacijskog programa i koncem 1993. devalvirali njemačku marku (DM) na tečaj 1 DM vrijedi 3,200 HRD izgovarajući se da je to posljedica tržišta novca (kojega u vrijeme ratnih razaranja nije moglo biti, Večernji list, Obzor od 17. svibnja 2014. povodom 20 godina uvođenja kune). Devalvirana vrijednost njemačke marke pokazala se 1994. godine kao profitabilan potez prilikom zamjene hrvatskog dinara hrvatskom kunom (za manje hrvatskih dinara dobilo se više njemačkih maraka). Zajedno sa sredstvima mirovinskog fonda, zdravstvenog fonda, stambenih fondova kao i znatnim smanjenjem plaća zaposlenima i mirovina umirovljenicima država (Ministarstvo financija i Vlada) pokrivala je troškove velikog broja izbjeglica, nabavljala ratnu opremu, što je bilo opravdano ali je nekontrolirano i neodgovorno, u ratnim uvjetima, podržavala privatizaciju poduzeća i banke te omogućila prljavu tajkunizaciju privrede i društva.
Uvođenje visokog poreza PDV-a od 22% godine 1998. godine uz provedenu deprecijaciju njemačke marke od 26,9% (1994.) predstavljalo je dodatno preveliki teret izdvajanja za ratom uništeno hrvatsko gospodarstvo, osiromašeno stanovništvo i državu.
Sa umanjenom (devalviranom) vrijednosti DM odnosno eura u proteklom gotovo trideset godišnjem razdoblju HNB je vodila politiku precijenjene kune u odnosu na njemačku marku odnosno euro, US dolar, švicarski franak. To je poticano izmjenama Zakona o HNB iz 2001. godine i neodgovorno neovisnom centralnom bankom odnosno njezinim rukovodstvom.
PRECIJENJENA KUNA UTJECALA NA POVEĆANO ZADUŽIVANJE DRŽAVE I POVEĆANJE PDV-a
/font>
Krute monetarno kreditne mjere precijenjene kune poticane neodgovornim prodorom euroizacije u financijski sustav zemlje (ne postoji zakon o kuni?) prisiljavale su državu da se nekontrolirano zadužuje u zemlji i inozemstvu osobito kad je PDV bio dodatno povećan sa 22% na 25% od 1. ožujka 2012. (ili 13,6% što je bio dodatni porast svih cijena i smanjenu konkurentnost) na što HNB nije reagirala unatoč obvezi u skladu sa Zakonom o HNB. Visoka stopa PDV-a bila je i sada je jedini izdašan i najsigurniji prihod iz dohodaka i mirovina stanovništva i onemoćale privrede pod teretom nekontroliranog jeftinog uvoza roba, za pokrivanje odljeva velikih iznosa eura (u milijardama) iz zemlje u inozemstvo. Bahato, agresivno i s ponižavanjem stručnjaka (akademika, sveučilišnih profesora u zemlji i inozemstvu, zaposlenika u HNB i uspješnih privrednika) koji su desetljećima upozoravali na pogubnost vođenja štetne tečajne politike i previsoke stope PDV-a, guverneri HNB-a, podržavani neodgovornim Savjetom Banke i svih Vlada RH, nisu odstupali od namjerno kreirane monetarne politike tzv. „stabilnog tečaja“ (prosječni godišnji srednji tečaj HNB koji je u 25 godina porastao za samo 6,9%, od 7,14 eura 1995. do 7,63 eura 2014.) i „stabilnosti cijena“ (cijene na malo su porasle za oko 50% bez dodatnog rasta PDV, računajući po godini oko 2%) skrivajući se iza zakonske i Ustavne odredbe nezavisnosti i samostalnosti u radu centralne banke (HNB-a).
Ozbiljnim i odgovornim stručnjacima ekonomske teorije i prakse poznato je pravilo da: ukoliko je domaća valuta (kuna) precijenjena devize (euro) su „jeftine“, banke jeftino otkupljuju devize od centralne banke dok se državi racionalno zaduživati u inozemstvu a trošiti u zemlji. U ekonomskoj teoriji nema dilema da dugotrajna precijenjenost domaće valute vodi do stagnacije privredne aktivnosti, gubitka radnih mjesta, deficita u platnoj bilanci i rasta vanjske zaduženosti te visokih kamatnih stopa. I upravo ti nepovoljni pokazatelji prate Hrvatsku ekonomiju i društveni razvoj od 1999. a naročito od 2001. godine rezultat čega je „hvaljena“ euroizacija s kojom se diči HNB.
Problem domaće valute kune jest precijenjenost i dugogodišnja tzv. stabilnost pri čemu i njezina vrijednost konverzije nije prelazila oko 7,6 kuna u odnosu na vrijednost eura u eurozoni. I upravo takva vrijednost kune „uspavala“ je čitavu ekonomiju i privredni razvoj i održava je na neaktivnosti, dugotrajnoj recesiji, visokoj euroizaciji i danas.
KONVERZIJA KUNE U EURO PO 7,530 KUNA ZA EURO, NASTAVAK JE ZAOSTAJANJA PRIVREDNOG RAZVOJA I ODLJEVA EURA
Upozoravamo na odluku Hrvatske narodne banke iz 2020. godine, da će konverzija kune u euro biti izvršena po tečaju od 7,530 kuna za 1 euro je nedopustiva jer je tako podcijenjen euro u Hrvatskoj nastavak zaostajanja privrednog razvoja s osnove neopravdanog odljeva milijardi eura u zemlje EU. Ustavna, zakonska i Ugovorna obveza HNB-a i Vlade jest da usklade depreciranu vrijednost eura u Hrvatskoj s realnom vrijednosti u euro zoni i temeljem izjednačenog odnosa vrijednosti valute eura, provede zamjenu realne vrijednosti valuta po tečaju 8,692 kune za 1 euro. Pri tome se ne radi o devalvaciji kune već o usklađivanju vrijednosti eura što je HNB morala izvršiti 1.1.2002. godine uvođenjem eura u EU kao službene novčane jedinice. Jer precijenjenim tečajem od 7,530 kuna za 1 euro Hrvatska i dalje neće moći uspostaviti i ostvariti stabilan i uravnotežen privredni razvoj ravnopravan i konkurentan financijskom sustavu zemalja euro zone. Primjenom konverzije 8,692 kune za 1 euro uz dodatno vrijeme prilagodbe možemo ravnopravno zamijeniti kunu eurom.
KAKO JE MOGUĆ RAST KREDITNOG REJTINGA DRŽAVE, AKO INVESTICIJSKI CIKLUSI OVISE O KONKURENTNOSTI HRVATSKE PRIVREDE ?
Na tu realnost i oprez pri donošenju odluke ulaska u eurozonu administraciju Republike Hrvatske upozorio je nobelovac Joseph E. Stiglitz, dugogodišnji savjetnik Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, financijski stručnjak, erudita i znalac, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine. U mjesecu rujnu 2020. uvaženi nobelovac zabrinuto je upozorio odgovorne u Hrvatskoj na štetnost s kojom će se suočiti privredni i politički razvoj zemlje ukoliko se u dosadašnjoj privrednoj stagnaciji neodgovorno preuzme euro i Hrvatska priključi monetarnoj euro zoni članica Europske unije. Primjer je Grčka.
Guverner Hrvatske narodne banke nije u stanju profesionalno procijeniti i ispravno odlučiti o spremnosti privrede za prihvaćanje eura. Bez praktičnog provjeravanja i ispitivanja stručne javnosti, neodgovorno i olako Uprava HNB-a odlučila je da se uvede euro već početkom 2023. godine. Povećani kreditni rejting kojim je Hrvatskoj odobreno lakše ali dodatno suvišno kreditno zaduživanje na međunarodnom tržištu kapitala, iako se do 2021. prezadužila, ne obećava i ne garantira uspješan privredni razvoj. Pri tome se nameće pitanje: Kako je moguć rast kreditnog rejtinga države ako investicijski ciklusi ovise o konkurentnosti hrvatske privrede koja je na najnižoj razini u EU?. Uzrok svakako treba tražiti u stimulaciji tečajem.
Vođenjem štetne monetarne politike u domeni zakonske obveze da HNB donosi mjere i aktivnosti u vezi s tečajem domaće valute (Zakon o HNB članak 9.) Uprava HNB na čelu s guvernerom odgovorna je za nanošenje velike financijske štete čime se kršio i krši članak 8. stavak 2 Zakona. Ujedno je zakonska obveza Vijeća Europske unije prema članku 74. stavak 1 i stavak 2 Zakona o HNB da postupi prema nadležnosti iz članka 219. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s provođenjem devizne (tečajne) politike. Jer je nerealnom vrijednošću eura u Hrvatskoj ozbiljno narušena stabilnost cijena i stabilan ekonomski razvoj na što upućuje ne konkurentnost hrvatskih proizvoda na tržištima zemalja EU.
Pogubna nerealna tečajna politika odgovorna je za stvarno zaostajanje privrednog razvoja Hrvatske u odnosu na zemlje EU. Na to upozoravaju podaci o kretanju bruto društvenog proizvoda (BDP ili GDP) po stanovniku (per capita) u Hrvatskoj:
1) izračunat po nerealno precijenjenom tečaju od 7,530 kuna za 1 euro u odnosu na ostvarenje BDP po stanovniku u Njemačkoj iznosio je 2018. godini 31,7%, 2019. godine 32,7% i 2020. godine 30,6%; u odnosu na ostvareni BDP po stanovniku u Irskoj ostvaren BDP u Hrvatskoj iznosio je tek 19,2% (2018.), 18,9% (2019.) i 16,6% (2020.);
2) izračunato po realnom odnosno službenom tečaju euro zone od 8,692 kuna za 1 euro u EU taj je odnos u stvarnosti bio nepovoljniji: ostvareni BDP po stanovniku u odnosu na ostvareni u Njemačkoj bio je 27,1% (2018.), 27,9% (2019.) i 26,5%(2020.); u odnosu na Irsku taj odnos bio je još nepovoljniji 16,4% (2018.), 16,1% (2019.) i 14,3%; u odnosu na Sloveniju ostvareni BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj bio je 49,6% (2018.), 50,3% (2019.) i 48,2% (2020.). Navedeni podaci pokazuju koliko Hrvatska realno-stvarno zaostaje u privrednom razvoju za članicama Europske unije uz ozbiljnu činjenicu da preuzme zadnje mjesto Bugarske. Budući da je njemačka marka temelj određivanja vrijednosti eura to postojeće razlike u vrijednosti tečaja eura u Hrvatskoj i Njemačkoj potiču još veće raslojavanje odnosno zaostajanje Hrvatske u ekonomskom razvoju. Ističemo da je u Bosni i Hercegovini kao i Bugarskoj odnos vrijednosti tečaja 1,95582 njemačke marke prema euru. Uz napomenu da je Slovenija, prije ulaska u eurozonu izvršila devalvaciju tolara od gotovo 240% a i Irska je također prije ulaska u eurozonu izvršila značajnu devalvaciju svoje valute.
ZBOG PRECIJENJENJE KUNE U EURO ZONU ISPLAĆENO IZ BDP-a 53,6 MILIJARDI EURA
Kreditno monetarnom politikom stabilne (precijenjene) ali nerealne vrijednosti kune omogućen je neodgovoran i neopravdan odljev dijela ostvarenog BDP-a Hrvatske preračunato u eure za koji je vezana hrvatska kuna pri svim plaćanjima obveza-zaduženja zemlje. To potvrđuje podatak da je od 2014. do 2020. godine samo s osnove precijenjene kune isplaćeno više u eurozonu iz BDP-a ukupno iznos od 53,6 milijardi eura. Iz ostvarenog BDP-a vršen je velik odljev jeftinog eura iz Hrvatske u euro zonu od 1999. godine. Da se radi o ozbiljnom odljevu eura potvrđuje šutnja, neprovjeravanje i indolentnost Europske centralne banke (kršenjem članka 219. Ugovora) koja je dužna reagirati na neodgovornu i štetnu odluku HNB-a o zamjenskom tečaju od 7,530 kuna za 1 euro. Tako prihvaćenim tečajem Hrvatska će i dalje isplaćivati velika financijska sredstva s osnove nepovoljnijeg tečaja (viših cijena u eurima) što će i dalje direktno ugrožavati privredni razvoj a posebno sigurnost Republike Hrvatske. Takav indolentan odnos HNB-a i ESB-a suprotan je odredbi članka 70. stavak 2 Zakona o HNB.
Matematika, egzaktna i provjerena znanstvena metoda, potvrđuje da su, zbog primjene konverzije već utvrđenog navodno stabilnog tečaja HNB-a od 7,53 kune = 1 euro, svi ugovoreni i realizirani krediti stanovništvu, privredi i državi godinama stvarno povećani za 15,4%, u odnosu da je službeni realni tečaj u eurozoni od 8,692 kune za 1 euro.
Uvođenjem eura neće se eliminirati valutni rizik, dokazano tvrdimo da će se upravo prihvaćanjem podcijenjene vrijednosti eura (zbog različite vrijednosti eura) u Hrvatskoj prema vrijednosti u Njemačkoj, Austriji i ostalim zemljama euro zone nastaviti politika globalne ne konkurentnosti domaće privrede po kojem ekonomskom pokazatelju je Hrvatska na zadnjem mjestu u EU.
NOMINALNA KONVERGENCIJA NIJE DOVOLJNA
Samo realnim tečajem od 8,692 kune za 1 euro Hrvatska će uskladiti i ostvariti nužnu realnu konvergenciju i ekonomsku otpornost ukoliko želi postići potencijalni rast svoje ekonomije, održati suverenost i dostojanstven društveni razvoj primjeren zemljama EU. Na tu činjenicu hrvatsku administraciju upozorio je još 2018. godine povjerenik Europske komisije Valdis Dombrovski istakavši: “uvođenje eura otvoren je proces koji se temelji na pravilima i financijska kriza je pokazala da sama nominalna konvergencija (na čemu inzistira guverner i premjer) nije dovoljna. Po njemu Hrvatska mora pokazati stupanj ekonomske otpornosti. S obzirom na povoljno okruženje u EU potrebna je implementacija reformi kojima će Hrvatska sustići zemlje EU“. Da bi Hrvatska privreda ostvarila ekonomsku otpornost i izvoznu konkurentnost u EU nužni su uvjeti: a) primjena realnog tečaja kune odnosno eura (istih vrijednosti eura) za koji je vezana hrvatska valuta što će omogućiti dostizanje ravnopravne konkurentnosti proizvodnje, cijena i dohotka na tržištu EU, b) uskladiti PDV na razinu zemalja u euro zoni i c) riješiti pitanje velikog broja dužnika koji zbog nemogućnosti vraćanja duga (mizerne plaće) napuštaju zemlju.
Budući da se vrijednost tečaja od 1994. kretao između 7,2 kune i 7,6 kuna za 1 euro, a realno je morao iznositi 8,692 kuna za 1 euro, to su u dugogodišnjem razdoblju nerealno i netočno prikazivane vrijednosti statističkih a posebno financijskih pokazatelja iskazani u euro valuti (bruto društveni proizvod, inozemni dug, platna bilanca i dr.). Navedeni podaci nisu usporedivi s podacima u zemljama eurozone zbog različite vrijednosti eura. Kao primjer: u Hrvatskoj je 2019. godine ostvaren BDP u iznosu od 402,3 milijarda kuna ili 54,3 milijardi eura (izračunato po prosječnom godišnjem tečaju HNB za 1 euro=7,4136 kn), dok prema članku 98-124UoEZ koji propisuje da 1 euro vrijedi u euro zoni 8,692 kn ostvaren je realan, usporediv sa zemljama EU, iznos BDP-a od 46,3 milijardi eura. Taj podatak potvrđuje precijenjenu kunu u odnosu na euro za 15,43% ili odstupanje vrijednosti eura u RH i EU. Štetnom tečajnom politikom HNB-a stabilne ali precijenjene kune u odnosu na euro (zbog niže cijene eura u Hrvatskoj u odnosu na vrijednost u eurozoni) u 2019. godini iz Hrvatske je, s osnove BDP-a, stranim bankama, stranim trgovačkim lancima, uvoznom lobiju i za vraćanje dugova isplaćeno gotovo 8 milijardi eura više, 2018. godine 7,6 milijardi eura a 2017. godine oko 7 milijardi eura ili ukupno 22,6 milijardi eura, za koji iznos su stanovništvo, privreda i država imali manji dohodak, mirovine ali su banke imale veću financijsku dobit. Zato se državni proračun zbog neopravdanog odljeva milijardi eura iz zemlje izdašno i sigurno napaja i pokriva visokom stopom PDV-a od 25%.
Primjer štetne politike precijenjene kune u režiji HNB-a i hrvatskih vlada potvrđuje i podatak o vrijednosti kupljenih stanova na kredit iskazanih u euro (prema izračunu banke iz ugovora o kreditu), rate kredita stanovništvu sa deviznom klauzulom dugi su niz godina (od 1995.) bile neopravdano veće preko 15%. Prihvati li se konverzija od 7,530 kuna za 1 euro rate kredita stanovništvu biti će veće nego da se konverzija izvrši po tečaju 8,692 kune za 1 euro pa tvrdnja guvernera da bi viši tečaj kuna – euro bio nepovoljan, nije točna. Zbog nepovoljnog tečaja odnosno odstupanja u vrijednostima eura u Hrvatskoj i eurozoni sve će cijene preračunate u euro biti više 15,4% po tečaju 7,530 u odnosu na tečaj 8,692 dok će mirovine, plaće i sve vrste dohodaka biti vrijednosno manje u odnosu na zemlje eurozone.
U 2019. i 2020. godini, zbog nepovoljnog tečaja kune od oko 7,53 za 1 euro, evidentirani službeni dug opće države bio je neopravdano veći po godini za oko 6 milijardi eura dok je u prvih devet mjeseci 2021. iskazan više za 6,2 milijardi eura.
USKLAĐIVANJEM REALNIOG TEČAJA MOGUĆ BI BIO PDV OD 20%
Ponavljamo da je tečajna politika odstupanja u vrijednosti eura u Hrvatskoj i eurozoni uzrok održavanja visoke stope PDV-a od 25% nužne za popunjavanje državnog proračuna. Ali usklađivanjem realnog tečaja od 8,692 kune za 1 euro bilo bi moguće, postepeno u kraćem vremenu, smanjiti PDV na 20% (koliki je u većini zemalja euro zone) jer bi se već u prvoj godini smanjenja tog poreza razlika u manjku državnog proračuna pokrila iz milijardi kuna koje bi ostale u zemlji zbog nepotrebne kupovine i potom odljeva jeftinih eura. Izračun dokazuje da bi za umanjenje PDV-a na 20% bilo potrebno izdvojiti oko 1,2 milijarde eura, a usklađena stopa PDV-a od 20% sa zemljama eurozone omogućila bi porast proizvodnje i zaposlenosti, porast izvoza roba i usluga kojima bi se formirali prihodi platne bilance i deviznih pričuva zemlje a ne kao do sada isključivo intervencijama HNB-a otkupom eura na navodno domaćem deviznom tržištu (što uvođenjem eura HNB to više neće moći raditi a posebno stvarati devizne pričuve zemlje), porast plaća (koje bi u startu bile veće za 25% bez izdvajanja iz proračuna) što bi omogućilo porast potrošnje bez dodatnih kreditnih zaduženje stanovništva i države. Cinici će reći da je to utopija, ali ne, to je jedini realni izlaz, a ovo što je do sada vođeno od strane odgovornih u HNB-u je stručna, radna i siva neodgovornost. Njemačka je smanjenjem PDV-a sa 20% na 19% podigla dohodak privredi i plaće za 5,3% u 2021. godini.
Sve navedeno potvrđuje da su usklađivanje realnog odnosa vrijednosti tečaja kuna – euro kao i smanjenje PDV-a na 20% glavni uvjet za ekonomski oporavak i pozitivnu konvergenciju privrede Hrvatske u odnosu na ostale zemlje EU. Tečajna inertnost domaće kune (od 1994. do danas) i odstupanje od stvarne vrijednosti eura, uz najbolje želje nabrojene u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti zemlje (NPOO), za koji je država stranim konzultantima isplatila na desetke milijuna eura, neće moći dati rezultate i pozitivna očekivanja ispisanih na 1276 stranica NPOO nabrojanih točaka – uvjeta koje će Vlada/e RH u nadolazećim vremenima pokušati bezuspješno ostvariti. Najtužnije je da Vlada ostvarenje tih očekivanja temelji isključivo na isporuci milijardi eura (navodno bez povratnih) iz raznih fondova Europske unije.
Žalosno je da se HNB prihvatila slavodobitno, u bijegu od odgovornosti za svoj dosadašnji rad i od domaće kune, na brzinu izraditi kovanice (sitniš) eura tj. centi dajući veliku važnost tom poslu na što će potrošiti neznatnih oko devetsto milijuna kuna. ?? Pri tome je u 2019. godine s osnove precijenjene kune iskazano u BDP u zemlje euro zone Hrvatska isplatila 8,0 milijardi eura više a prvih devet mjeseci 2021. godine 7,6 milijardi eura više, papirnatih novčanica eura kojemu je temelj vrednovanja konverzije njemačka marka u vrijednosti 1 euro = 1,95583 DM. Dok ne izjednačimo vrijednosti eura nema nam izlaska iz dugogodišnje recesije, neće nam pomoći ni Nacionalni programi niti nacionalne strategije privrednog oporavka kao niti 25 milijardi eura koje nam je navodno odobrila EU u nadolazećem razdoblju od 10 godina (2020. do 2030.). Istovremeno će Hrvatska u tom razdoblju isplatiti iz svog BDP-a toj istoj EU gotovo 60 milijardi eura više zbog odstupanja od stvarne vrijednosti eura odnosno nepovoljnog odnosa konverzije kune u euro po tečaju 7,530 kuna za 1 euro.
Pitanje uvođenja eura prvenstveno je vezano uz stručnost i ispunjavanje ekonomskih uvjeta zemlje te se ne smije rješavati isključivo političkim odlukama. Što se tiče donošenja na brzinu Zakona o euru je zbunjujuće to tim više što nikome nije palo na pamet da se donese zakon o kuni. Očito se i na brzinu donesenim Zakonom o euru nastoje prikriti sve moguće devijacije koje su oštetile zemlju za velike financijske iznose na koje smo ukazali. Na to upućuje i Nacrt prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH u kojem se člankom 6. predlaže definiranje pet osnovnih načela na kojima se temelje i iz kojih proizlaze sve odredbe Zakona: Načelo zaštite potrošača (članak 7.); Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena (članak 8.); Načelo neprekidnosti poreznih instrumenata (članak 9.); Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti (članak 10.); Načelo transparentnosti - informiranosti (članak 11.). Već sada fiksiran dugogodišnji srednji tečaj konverzije HNB-a od 7,530 kune za 1 euro predstavlja kršenje predloženih načela iz Prijedloga Nacrta zakona o euru na što upućuju u tekstu izneseni podaci.
KAKO OSTVARITI RAVNOTEŽU UVOZA I IZVOZA AKO ODSTUPA VRIJEDNOST EURA?
Za sadašnju administraciju Hrvatske države (Vladu), prije no što učini prerani, brzopleti i krivi korak ulaska u euro zonu, najvažnije je da mora ponovno prihvati vjeru u sebe i svoje snage, svoju državu Hrvatsku, da poštuje svoj novac kunu i nacionalno blago narod, koji bježi u zemlje EU gdje se zajednička novčana jedinica euro poštuje i vrednuje primjenom članka 98-124UoEZ. Nameće se pitanje kako će Hrvatska provoditi politiku jedinstvene kamatne stope uvođenjem eura u eurozoni ako koristi nejednako vrijedan euro? Kako će Hrvatska ostvarivati ravnotežu uvoza i izvoza u okviru regije eurozone zbog značajnog odstupanja u vrijednosti eura?
U Hrvatskoj centralna banka oslanjala se samo na kretanje stabilnosti cijena koju je opravdavala krutom tečajnom politikom što je rezultiralo golemim gubitkom resursa zemlje. Usklađivanjem vrijednosti eura u RH i eurozoni izbjegli bi se nepotrebni veliki troškovi što bi dovelo do pravednijeg okvira ekonomske suradnje i veće ekonomske stabilnosti i rasta. U Hrvatskoj je pre velik raspon tečajne razlike eura s obzirom na nepromjenjivost njemačkog tečaja eura s kojim tečajem Njemačka godinama ostvaruje robne viškove i na račun nepromjenjivog oslabljenog tečaja eura u Hrvatskoj. Dok postoji tako veliki raspon u vrijednosti tečaja (razlika) eura u eurozoni i Hrvatskoj ne možemo govoriti ili se nadati da će iscrpljena država ostvariti korak naprijed prema jedinstvenoj valuti euro.
Tvrdnja HNB da će preuzimanjem eura odstraniti sve rizike od promjene tečaja nije točna jer su se već duže vrijeme zbog visoke euroizacije stvorili mjehuri na nekretninskom tržištu koji zbog razlika između uvoza i izvoza nisu održive pa se sav novac koji stiže iz EU sa svrhom da učini ekonomiju zemlje produktivnijom uglavnom troši na financiranje potrošnje, nekretnine i državni deficit.
Budući da suverene, dobro i stručno vođene središnje banke mogu dovesti do veće stabilnosti i boljeg funkcioniranja ekonomije dokazuje da u Hrvatskoj očigledno središnja banka to nije ostvarila već je, ne miješajući se u svoje zakonske obveze, podržavala devastaciju svojih kadrova nepotizmom što je zahvatilo cijelu državu. Rezultat je odlazak obrazovanih radnika, velika razina nezaposlenih, realno niske stope rasta, pre niske plače i mirovine većine stanovnika pa državi jedino preostaje da potiče brzorastuću industriju kompjutorskih i mobilnih igrica.!
Mr.sc. Mirjana Čerin
Opsežan i hvale vrijedan članak novinarke Ljubice Gatarić u Političkom magazinu Obzor, Večernji list od 8. siječnja 2022. godine s naslovom „Donosi li euro rast ili pad standarda“ jedan je od rijetkih u kojem je moguće naći sučeljavanje mišljenja o uvođenju eura. U tekstu se hrvatska javnost slikovito obavještava o ozbiljnoj zaposlenosti Vlade Republike Hrvatske i HNB-a oko, citiram: „tehničkih i provedbenih mjera oko izrade hrvatskih kovanica eura, priprema za kovanje novih eura te skladištenje i zbrinjavanje, odnosno uništavanje povučenih kuna. Također se pripremaju i razni psihološko-marketinški alati, poduzetnički kodeks te dvojno iskazivanje cijena, sve kako bi prebacivanje na euro prošlo sa što manje suza i udara na potrošački džep“.
Uvažena je novinarka, jedna od rijetkih koja profesionalno u javnosti ukazuje na izvore mogućih problema ekonomske politike u Hrvatskoj. Kao sugovornike o euru predstavila je cijenjenu profesoricu sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijanu Ivanov i sindikalista ekonomista po struci Vilima Ribića. Profesorica Marijana Ivanov, zagovornik je uvođenja eura i uvjerenja da će nam euro donijeti više koristi nego štete a kao prilog ulasku u eurozonu ističe to „što naša ekonomija konvergira eurozoni kako izvozom tako i raznim plaćanjima (CEFTA) u eurima te da je vanjski dug svih sektora dominantno u eurima i td.“ Vilim Ribić vezano uz prihvaćanje eura čvrsto se opredijelio za politiku čekanja uz stav da su rizici prihvaćanja eura u Hrvatskoj veći od koristi. I pri razmjeni stavova niti jedan od sugovornika nije spomenuo pitanje konverzije kune u euro te kakva su očekivanja i dobrobit za hrvatsku ekonomiju koja se ne može pohvaliti dosadašnjim prosperitetom pod euforičnim pohvalama dostignute visoke eurizacije financija zemlje unatoč domaćoj valuti KUNI? (mr. Mirjana Čerin)
Važno je podsjetiti i na održanu hvale vrijednu javnu Tribinu – u Matici Hrvatskoj na temu EURO – da ili ne ? Tribina je održana 25. siječnja 2021. a uvaženi izlagači su bili: dr.sc. Damir Zorić, prof.dr.sc. Mladen Vedriš, prof.dr. Ljubo Jurčić, prof.dr.sc.Drago Jakovčević uz moderatora mr.sc. Ivicu Nuića. Sučeljavanje mišljenja je bilo provokativno i vrlo korisno kao informacija pa se i ovim tekstom priključujem javnoj polemici. (mr. Mirjana Čerin)
EUROPSKA UNIJA JE NAJVEĆI TRGOVINSKI PARTNER RUSIJE
U SLUČAJU NAPADA RUSIJE NA UKRAJINU
PLINOVOD SJEVERNI TOK 2 - MOGAO BI BITI ZAUSTAVLJEN
„ Plinovod Sjeverni tok 2 mogao bi biti zaustavljen ako Rusija napadne Ukrajinu,“ rekla je 27. siječnja agenciji Reuters predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, misleći na plinovod namijenjen transportu plina iz Rusije u Njemačku.
"Želim biti vrlo jasna: ništa nije na stolu, sve je na stolu", rekla je von der Leyen za CNN u intervjuu kasno u četvrtak, odgovarajući na pitanje hoće li Sjeverni tok 2 biti zaustavljen ako Rusija napadne Ukrajinu.
Diplomatski napori nastavljaju smirivati krizu koju je stvorila Rusija koja okuplja oko 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica.
"Europska komisija je odgovorna za osmišljavanje, oblikovanje i razvoj sankcija Rusiji - u financijskom području, u gospodarskom području, u području tehnologije", rekla je von der Leyen.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen
„EU je najveći trgovinski partner Rusije s oko 40 posto robne razmjene i najveći strani ulagač u Rusiji sa 75 posto izravnih stranih ulaganja koja dolazi iz bloka“. "Ove brojke vam govore da imamo snažnu polugu i da bi za Rusiju bilo vrlo bolno eskalirati agresiju na Ukrajinu“, rekla je von der Leyen, dodajući da vrlo blisko surađuje s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na strateškom partnerstvu u sigurnosti energetike.
Na pitanje; može li Rusija biti odsječena od SWIFT-ovog globalnog platnog sustava ako napadne Ukrajinu, von der Leyen je ponovila da ništa nije isključeno. Ona je, međutim, odbila govoriti o bilo kakvim detaljima sankcija EU.
https://www.reuters.com/world/europe/nothing-is-off-table-eu-responds-question-halting-nord-stream-2-2022-01-27/
četvrtak, 27.01.2022.
EK OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST
Ursula von der Leyen
"ŽIDOVSKI ŽIVOT JE SASTAVNI DIO EUROPSKE POVIJESTI I BUDUĆNOSTI EUROPE""
Govor predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na holokaust u okviru Europskog židovskog kcongresa u Bruxellesu
"Dragi uvaženi gosti, Članovi židovske zajednice,
Ranije ovog mjeseca pridružila sam se predsjedniku Macronu u Panteonu u Parizu u čast dvjema osnivačima Europske unije Jeanu Monnetu i Simone Veil. Kada je Simone Veil imala samo šesnaest godina, uhićena je i poslana u Auschwitz, jer je bila Židovka. Preživjela je Auschwitz. Zatim je u zimu 1945. poslana u marš smrti u koncentracijski logor Bergen-Belsen. Opet je preživjela. Nakon rata posvetila je svoj život javnoj službi u Francuskoj i izgradnji pravednijeg i humanijeg svijeta. Duboko se brinula za ljudska prava i prava žena.
Simone Veil postala je prva predsjednica Europskog parlamenta.
Svjedočivši najmračnijem času Europe, pomogla je u izgradnji naše budućnosti, kao majka osnivačica EU-a.
Danas se sjećamo svih onih koji su preživjeli, i milijuna poginulih u holokaustu.
Antisemitizam dehumanizira židovski narod.
To pojedincima oduzima njihova prava i dostojanstvo.
U nacističkoj Njemačkoj ta je dehumanizacija otvorila vrata Šoahu.Nikada ne smijemo zaboraviti.
Zapamtiti znači zauzeti stav u obranu ljudskog dostojanstva posvuda.
Stoga danas gledamo i u budućnost. Nakon rata, Europa je izgrađena na obećanju mira. O zaustavljanju mržnje i neznanja.
Ursula von der Leyen
Ali antisemitizam je opet u porastu.Prijeti židovskim zajednicama u Europi.
Zato sam predstavila prvu Strategiju Komisije o borbi protiv antisemitizma i poticanju židovskog života u Europi. Jer je židovski život sastavni dio europske povijesti i budućnosti Europe.
Za to se borila Simone Veil. Beskompromisna obrana ljudskog dostojanstva, razuma i umjerenosti. Još uvijek se sjećam njenog snažnog govora njemačkom Bundestagu, Na Dan sjećanja na holokaust prije gotovo dvadeset godina.
Cijela je zemlja zastala da čuje njezine riječi.
Natjerala nas je da se suočimo sa zločinima, užasom i smrću čovječanstva. Prošlost koja nikada neće proći. Pozvala je buduće generacije da sačuvaju sjećanje.
"Parce que les jeunes auront la responsabilité de faire échec ŕ tout ce qui pourrait conduire au męme engrenage de la haine et de la violence." "Zato što će mladi ljudi biti odgovorni za zaustavljanje svega što bi moglo dovesti do istog kruga mržnje i nasilja."
Ako štitimo činjenice, možemo prekinuti krug mržnje i nasilja. Europa će ostati ujedinjena u različitostima, vjerna vrijednostima svojih očeva i majki utemeljitelja.
Uvijek možete računati da će Europska komisija stati na vašu stranu „
– rekla je Ursula von der Leyen 26. siječnja 2022. u Bruxellesu uoči dana 27. siječnja koji se obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Logor Auschwitz oslobođen 27. siječnja 1945.
Naime ruska vojska Crvena armija je 27. siječnja 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Tu je vojarnu u Poljskoj njemački okupatorski režim izabrao za koncentarcijski logor jer je prometno bio dobro povezana s ostatkom Poljske, a bio je blizu Njemačke granice. Zapovjednik logora Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu svjedočio da je ubijeno 3 milijuna ljudi za vrijeme njegovog vođenja logora. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1,1 milijun. No 90 posto od svih pogubljenih bili su Židovi. LZarobljenici su u tom logoru bili goli i gušeni su u plinskim komorama.
Golgota židova počinje uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. Židovi su bili izloženi diskriminaciji, njihove su tvrtke i trgovine bojkotirane, otpuštani su iz javnih službi, sa sveučilišta, iz lokalne uprave i sudova. Nürnberškim zakonima iz 1935. bili su lišeni građanskih prava te su proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani. Mjere nacističke vlasti postale su brutalnije nakon Kristalne noći , dvodnevnoga okrutnoga nasilja nacista protiv Židova i njihove imovine započetog u noći 9–10. studenog. 1938. godine., u kojem je ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7 500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25 000 Židova je zatvoreno. Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima Kao što su parkovi, knjižnice, muzeji, morali su preseliti u posebne dijelove gradova tzv.geta, njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde.
Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust 2005. godine, proglasili 27. siječnja danom sjećanja na sve žrtve holokausta. Riječ holokaust znaći -potpuno spaljen.
Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.
U Drugom svjetskom ratu pogubljeno je više od šest milijuna živoda. Na holokaust židovskog narodaa podsjeća film stvarnog događaja, režisera Spilberga pod imenom "Schindlerova lista" .(mzz)
srijeda, 26.01.2022.
JEDINSTVENI PUNJAČ ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE !
ZA SMANJENJE ELEKTRONIČKOG OTPADA
Europska unija radi na nacrtu zakonodavstva kojim se predlaže zajednički standardni priključak za sve pametne telefone, tablete, digitalne kamere, slušalice, prijenosne zvučnike i konzole za videoigre. Prema priopćenju Vijeća Europske unije, države članice su 26. siječnja postigle dogovor o pregovaračkom mandatu za prijedlog o zajedničkom punjaču. Cilj je prijedloga osigurati da više nije potrebno kupiti novi punjač svaki put kad kupite novi mobilni telefon ili sličan proizvod te da se svi uređaji mogu puniti istim punjačem. Prijedlogom će se poboljšati pogodnosti za potrošače usklađivanjem sučeljâ za punjenje i tehnologije brzog punjenja. Tim novim zakonodavstvom prodaja punjača bit će odvojena od prodaje elektroničkih uređaja tako da novi punjač neće nužno biti uključen pri kupnji novog uređaja.
Time će se smanjiti količina elektroničkog otpada povezanog s proizvodnjom, prijevozom i odlaganjem punjača. Kako bi se poboljšalo informiranje potrošača, Vijeće je prijedlogu dodalo prilog s piktogramom u kojem se navodi nudi li se uređaj za punjenje zajedno s uređajem, kao i oznaku sa specifikacijama punjenja. U tekstu Vijeća također se pojašnjavaju tehničke specifikacije za jedinstveni punjač. Današnju odluku odobrili su veleposlanici i veleposlanice u Odboru stalnih predstavnika Vijeća (Coreper), čime se predsjedništvu Vijeća omogućuje da započne pregovore s Europskim parlamentom nakon što Europski parlament postigne dogovor o svojem stajalištu. Europska komisija predstavila je prijedlog o jedinstvenom punjaču 23. rujna 2021.
PREDSJEDNIK MILANOVIĆ POSJETIO "KRAŠ"
110 GODINA PROIZVODNJE
Predsjednik Republike Zoran Milanović posjetio je 25. siječnja tvrtku KRAŠ prehrambenu industriju d.d. u prigodi 110. obljetnice tvrtke. Posjet najdugovječnijoj hrvatskoj tvornici slatkiša predsjednik Milanović započeo je sastankom sa članovima Uprave: predsjednikom Uprave tvrtke KRAŠ prehrambena industrija d.d. Slavkom Ledićem, članovima Uprave Damirom Bulićem i Davorom Bošnjakovićem, predsjednikom Nadzornog odbora Zoranom Paraćem, članicom Nadzornog odbora Nevenom Pivac te voditeljem Ureda Uprave Goranom Lovrekom.
Oni su upoznali predsjednika Milanovića s poslovnim rezultatima i planovima razvoja tvrtke, koja zauzima važno mjesto u gospodarstvu Hrvatske. Danas je Kraš suvremena kompanija koja se uspješno prilagođava izazovima i zahtjevima tržišta, a svoje poslovanje temelji na najvišim standardima kvalitete, bogatstvu asortimana, prepoznatljivim brendovima i stoljetnoj tradiciji, istaknuli su predstavnici KRAŠ-a na sastanku.
Danas je Kraš suvremena kompanija koja se uspješno prilagođava izazovima i zahtjevima tržišta, a svoje poslovanje temelji na najvišim standardima kvalitete, bogatstvu asortimana, prepoznatljivim brendovima i stoljetnoj tradiciji, istaknuli su predstavnici KRAŠ-a na sastanku.
Predsjednik RH Milanović u Krašu. Fotka: ured predsjednika
Bajadera, Dorina, Bananko, Domaćica, Ki-Ki, Čoksa, Tortica, Napolitanke, Vic, Jadro, Petit Beurre, 505 s crtom, Sara, Batons , Moto, Novela, Kraš 1911, Griotte, i Životinjsko carstvo[ "Okus koji spaja generacije" slogan je po kojem je Kraš poznat i prepoznat od kupaca.
utorak, 25.01.2022.
PRIJETNJA RATOM RUSIJE PROTIV UKRAJINE!
PAPA FRANJO POZVAO DA 26.SIJEČANJ BUDE DAN MOLITVE ZA MIR
Kako piše na stranici vijesti iz Vatikana Papa Franjo je na kraju nedjeljnog Angelusa, 26. siječan, proglasio danom molitve za mir. Papa je“ zabrinut zbog vjetrova rata koji potresaju granicu između Rusije i Ukrajine, a time i cijelog europskog kontinenta“ . Predlaže zato dan molitve u srijedu 26. siječanj. Srijeda je inače u katoličkoj vjeri dan treće božanske osobe Duha Svetoga. „Svaka akcija i politička inicijativa trebaju biti u službi ljudskog bratstva, umjesto stečenih interesa" – kaže papa Franjo. On moć molitve želi suprotstaviti prevladavanju mržnje, rata i smrti.
„ Još jednom, kao i posljednjih godina za Libanon (2021.), Kongo i Južni Sudan (2018.), Siriju (2013.), papa Franjo okuplja kršćanstvo da se s vjerom suoči s hitnom prijetnjom koja visi nad čovječanstvom. Sablast novog rata lebdi tjednima na granici između Rusije i Ukrajine i diplomacija se trudi pronaći sporazum“. „Sa zabrinutošću pratim porast napetosti koje prijete nanijeti novi udarac miru u Ukrajini i dovesti u pitanje sigurnost na europskom kontinentu, s još širim posljedicama. Papa Franjo traži da se moli i djeluje, ali ne u osobnom, nego u zajedničkom interesu.
Koliko je vjerojatan rat Rusije protiv Ukrajine? Na internet stranici ukrajinskog glasila pravda https://www.pravda.com.ua/articles/2022/01/24/7321423/
piše da značajan broj političara i promatrača izvještava o velikoj vjerojatnosti eskalacije vojne agresije Rusije. Spominju se različiti scenariji, a posebno se naširoko raspravlja o scenariju opsežne vojne operacije sa zauzimanjem ili velikog dijela Ukrajine ili cijele zemlje. O ovom scenariju se aktivno raspravlja među zapadnim političarima i stručnjacima. Ponekad govore o izgledima nadolazećih tjedana, a ponekad čak i dana.
Koliko je to realno, koji su najizgledniji scenariji i što učiniti? Na to pitanje na spomenutoj Internet stranici od 24 siječnja piše
“ Čini se malo vjerojatnom invazija punog razmjera za zauzimanje većine ili cijele Ukrajine u bliskoj budućnosti. Ukrajina mora ostati mirna i aktivno se pripremiti za obranu zemlje u svakom slučaju.
Trenutno je situacija vrlo složena i iznimno dinamična, svaki dan se pojavljuju novi podaci koji ažuriraju prognoze. Stoga smo u bliskoj budućnosti spremni ažurirati poziciju.
Trenutno nema dovoljan broj ruskih vojnika i dovršetak stvaranja skupina trupa potrebnih za provođenje potpune strateške ofenzive na Ukrajinu u bliskoj budućnosti.
Prema našoj procjeni, podržanoj mnogim pokazateljima u nastavku, opća vojna operacija velikih razmjera ne može se održati barem sljedeća dva ili tri tjedna.
Od 23. siječnja 2022. ne poštuju se svi zahtjevi za formiranje skupine od nekoliko stotina tisuća vojnika ne samo na granici s Ukrajinom, već i u stražnjem dijelu ruskog teritorija.
Osim toga, ne postoje mjere za stvaranje strateških pričuva i mobilizaciju potrebnih veza i postrojbi na temelju Središta za mobilizacijski raspored.
Kretanje ruskih postrojbi odvija se uglavnom bataljunskim taktičkim skupinama (mehanizirane, tenkovske i zračno-desantne postrojbe) i taktičkim skupinama (topništvo, MLRS, trupe).
Formiranje skupina postrojbi u operativnim područjima nije dovršeno. Ratni sustav upravljanja nije uspostavljen niti testiran.
Dakle, možemo govoriti o vojnoj prijetnji, koju sada predstavlja oko 127 tisuća ruskih vojnika duž granica, na okupiranim područjima istočne Ukrajine i Krima. Ova brojka se zapravo nije povećala od travnja. Ovaj broj vojnika nije dovoljan za potpunu ofenzivu.
Istodobno, postoji mogućnost povećanja ovog pokazatelja zbog:
formiranja novih formacija i postrojbi u južnim i zapadnim vojnim okrugima Ruske Federacije;
prebacivanju postrojbi Oružanih snaga Ruske Federacije na teritorij Bjelorusije radi vježbi;
korištenju vojnih poligona u blizini granice Ukrajine i na okupiranom Krimu od strane postrojbi kopnenih snaga, mornarice i zračno-desantnih postrojbi Rusije;
povećanju broja ruskih vojnika na udaljenosti od 150-300 km od državne granice Ukrajine.
Broj ruskih vojnika duž granica može se značajno povećati premještanjem jedinica i dijela stalne borbene gotovosti, koje imaju odgovarajuće borbeno iskustvo i potrebne vještine za djelovanje na nepoznatom terenu. Ali za to je potrebno i neko vrijeme.
Istodobno, prema dostupnim informacijama, tijekom 2021. formacija Rosgarde provela je niz vježbi testiranja njihove borbene uporabe na okupiranom Krimu i Bjelorusiji.
To može ukazivati na pripremu za djelovanje Ruske Federacije na okupiranim područjima, posebice na istoku Ukrajine. Slično se poduzimaju aktivne mjere za akumuliranje zaliha hrane, goriva i maziva i drugih materijalnih sredstava u ruskoj vojsci.
Jedan od pokazatelja ruske pripreme za napad je broj raspoređenih mobilnih bolnica i brzina popunjavanja medicinskih jedinica. Trenutno nema dokaza o spremnosti zdravstvenih ustanova za sudjelovanje u mogućoj operaciji ruskih oružanih snaga.
Općenito, prema mišljenju stručnjaka, još se nisu pojavili svi kritični pokazatelji i obavještajni znakovi koji obilježavaju završetak priprema ruske vojske za veliku ofenzivnu stratešku operaciju.
Ukratko, Ruska Federacija sada nema dovoljno snaga i sredstava za izvođenje zadaća velike operacije, potrebnu koncentraciju svih raspoloživih borbeno spremnih snaga, što zahtijeva značajno vrijeme i značajnu količinu mjera i sredstava"- informacije su s spomenute internet stranice.
ponedjeljak, 24.01.2022.
RUSIJA POJAČAVA PRITISAK NA MEĐUNARODNE PLATFORME
RUSIJA NE PODNOSI SLOBODU MEDIJA VEĆ NAMEĆE RAZNE OBLIKE CENZIRE
Reporteri bez granica (RSF) pozivaju Metu (Facebook i Instagram), Google (YouTube), Twitter i Telegram da se ne pridržavaju drakonskog zahtjeva ruskog medijskog regulatora za brisanjem računa OVD-Info, web stranice za vijesti koju je blokirao prošli mjesec.
Platforme društvenih medija moraju odbiti zahtjeve Rusije da cenzurira medije, kaže RSF
PRENOSIM TEKST SA STRANICE REPORTERI BEZ GRANICA OD 20. siječnja 2022.
"Pojačavajući ruski rat protiv pouzdanog i neovisnog online izvještavanja, federalna komunikacijska agencija Roskomnadzor blokirala je pristup stranici OVD-Info 25. prosinca i pozvala platforme društvenih medija da zatvore njezine račune, što bi rezultiralo njegovim potpunim nestankom.
Ovaj medij, koji dokumentira pritvore tijekom prosvjeda i slučajeve političkog uznemiravanja, koriste se kao referentni izvor od strane mnogih publikacija i nevladinih organizacija kako u Rusiji tako i na međunarodnom nivou, uključujući RSF.
"Nakon što su eliminirale gotovo sve neovisne medije ciljajući njihove vlasnike kako bi utjecali na uređivačku politiku, cenzurirajući članke i blokirajući web stranice i sudskim i izvansudskim metodama, ruske vlasti sada ciljaju platforme društvenih medija", rekla je Jeanne Cavelier, voditeljica RSF-ov stol za istočnu Europu i središnju Aziju.
“Zahtjev Roskomnadzora, grabežljivca slobode medija, neprihvatljiv je. To ne samo da krši ruski ustav i njezine međunarodne obveze, već također uskraćuje svojim građanima izvor informacija koji je neophodan za javnu raspravu. Pozivamo Metu (Facebook i Instagram), Google (YouTube), Twitter i Telegram da djeluju u skladu s načelima koje proklamiraju odbijanjem brisanja računa medijskih kuća kao što je OVD-Info. Također smo ovo pitanje uputili posebnim izvjestiteljima Ujedinjenih naroda, OESS-a i Vijeća Europe kako bi oni poduzeli radnje u ime OVD-Info.”
Rusija pojačava pritisak na međunarodne platforme. Uoči blokiranja OVD-Info, Roskomnadzor je izrekao neviđene novčane kazne Googleu i Facebooku – proporcionalne njihovom prometu – za prikazivanje sadržaja zabranjenog Roskomnadzorom unatoč ponovljenim zahtjevima za njegovo uklanjanje.
Google je dužan platiti 7,2 milijarde rubalja (86,5 milijuna eura), a Facebook gotovo dvije milijarde rubalja (oko 24 milijuna eura). Zakoni usvojeni krajem 2020. predviđaju kazne do 20% godišnje prodaje. Ruska tražilica Yandex u međuvremenu više ne prikazuje sadržaj OVD-info. RSF podržava peticiju OVD-Info kojom se od međunarodnih platformi traži da se ne pretvaraju u dodatne “cenzurne alate”. Do danas ga je potpisalo više od 67.000 ljudi.
OVD-Info je također bio na meti ministarstva pravosuđa koje ga je 29. rujna dodalo na popis “stranih agenata”. Ovu klevetničku oznaku – temeljenu na nejasno sročenom zakonu i popraćenu oštrim administrativnim ograničenjima i rizikom od sudskih postupaka – vlasti su od kraja 2020. uvelike koristile kako bi zastrašile novinare i posijale zabunu.
Navodno se radilo o ponovljenim "kršenjima" ovog zakona koje su vlasti koristile kao razlog za raspuštanje nevladine organizacije Memorijal 28. prosinca, nanijevši veliki udarac obrani sloboda u Rusiji, posebice slobode izražavanja.
Ovaj kontekst povećava važnost međunarodnih platformi za slobodu tiska u Rusiji, kao što je istaknuto u novom izdanju izvješća RSF-a o internet cenzuri u Rusiji. Prema istraživanju Levada centra, neovisne organizacije koja provodi istraživanja javnog mnijenja, u veljači 2021., društveni mediji sada su drugi najvažniji izvor nacionalnih i međunarodnih političkih vijesti za rusku javnost, nakon televizije. Izvješće opisuje mehanizme koji se koriste za ograničavanje slobode tiska i izražavanja u Rusiji, uključujući bezbroj zakona koji se koriste kako bi se ušutkala kritika.
Rusija je rangirana na 150. mjestu od 180 zemalja u Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2021."
nedjelja, 23.01.2022.
NACRT PRIJEDLOGA GOSPODARENJA OTPADOM U ZAGREBU
JAVNA RASPRAVA TRAJE DO 19. VELJAČE
"Uz malo edukacije i truda Zagreb može postati grad koji reciklira najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvu i najmanje 65% ukupne mase miješanog komunalnog otpada. To će biti Grad koji otpad koristi i prodaje kao sirovinu. Grad bez kanti na ulicama. Grad bez odlagališta na Jakuševcu. Grad kakav trebamo i zaslužujemo".
Tako u svom biltenu problem prikupljanja i odvajanja otpada rezimiraju političke platforme Možemo i Zagreb je naš koje za sebe kažu da im je cilj vratiti politiku u ruke građana.
U biltenu se navodi da je " Zagreb prije nekoliko godina zauzimao posljednje mjesto među, tada 28, glavnih gradova EU po odvajanju i recikliranju otpada. Zbog neispunjenih ciljeva smanjenja odlaganja otpada, na što obavezuje Europska unija, u 2020. godini Grad Zagreb platio je gotovo 9 milijuna kuna penala, informacija je iz stranaka Možemo i Zagreb je naš.
Dosadašnji sustav sakupljanja komunalnog otpada nije poticao građane na odvajanje jer se bazirao na paušalnoj cijeni pa je naplata bila ujednačena, bez obzira na to razdvajaju li otpad ili ne. Zato novi model nije samo zeleniji, već i pravedniji jer će cijena koju će građani plaćati ovisiti o tome koliko će otpada razdvajati. Takav sustav naplate odvoza najpravedniji je među većim gradovima u Hrvatskoj."
"Prijedlogom novog modela prikupljanja i naplate miješanog komunalnog otpada biti će prvi korak prema zelenijem, održivijem i modernijem Zagrebu. U planu je smanjenje količine otpada, povećanje recikliranja, osloboditi gradske ulice velikog broja kanti, te učiniti korak ka zatvaranju odlagališta otpada Jakuševca. Prema otpadu se treba odnositi savjesno i odgovorno."
Nacrt prijedloga Odluke o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gadu Zagrebu
na javnom je savjetovanju od 20. siječnja do 19. veljače, a o čemu je riječ, informacije su na slijedećem linku:
https://www.zagreb.hr/nacrt-prijedloga-odluke-o-javnoj-usluzi-sakupljanj/176797
ŠTO DONOSI NOVI SUSTAV ODVOZA OTPADA?
Odvoz proizvedenog otpada naplaćivat će se po količini, a ne više paušalno po kvadraturi nekretnine bez obzira na to koliko se otpada odloži. Time se građane dodatno potiče da razdvajaju otpad na kućnom pragu.
• Omogućuje se individualna naplate po količini miješanog komunalnog otpada za svako pojedino kućanstvo.
• Prikupljati će se veće količine otpada koji se mogu reciklirati, kako bi se iskjoristili kao sirovina, umjesto da se tretiraju kao otpad.
• Način prikupljanja otpada bit će usklađen s Zakonom o gospodarenju otpadom NN 84/2021 ,
• https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_84_1554.html
Izračun koliko bio troškova mjesečno zahtijevao novi PRAVEDNIJI, ZELENIJI I ODGOVORNIJI NAČIN GOSPODARENA OTPADOM
• Fiksna cijena odvoza otpada za kućanstva bit će 45 kuna, a za poslovne subjekte 90 kuna u što je uračunat odvoz odvojenog otpada (papir, plastika, metal, staklo, biootpad) i dva odvoza glomaznog otpada godišnje.
• Nepropisno odloženi otpad biti će novčano sankcioniran.
Koliko stoji odvoz otpada u nekim hrvatskim gradovima?
• Na fiksnu cijenu se dodaje varijabilni dio cijene odvoza otpada.
• Fiksni dio cijene će se naplaćivati kao i do sada, putem računa Zagrebačkog Holdinga.
• Varijabilni dio cijene će se naplaćivati kroz prodaju posebnih vrećica za odlaganje miješanog komunalnog otpada. Dostupna će biti vrećica od 20 litara po cijeni od 4 kune, i vrećica od 40 litara po cijeni od 8 kuna. Vrećice će građani moći kupiti u trgovinama.
U Biltenu piše da će se Odluka u punom opsegu primjenjivati od 1. srpnja 2022. Za očekivati je da će konstruktivni prijedlozi s javne rasprave biti uvaženi
Način gospodarenja otpadom koji predlažu platforme Možemo i Zagreb je naš baziran je na tri postulata: pravednije, zelenije i odgovornije. PRAVEDNIJE - stoga što je predviđena naplata po količini otpada, ODGOVORNIJE - stoga što motivira na odgovorno odlaganje otpaada, a ZELENIJE stoga što Zagreb neće biti zatrpan kantama za smeće, sa manje miješanog komunalnog otpada odlagalište, Jakuševac će biti prije zatvoreno, a ujedno će na taj način biti zadovoljena legislativa Europske unije kojoj i RH pripada.
petak, 21.01.2022.
TERET NEODGOVORNOSTI ZA NE OBNOVU SNOSI I HORVAT I PLENKOVIĆ
DOPRINOSI NEUREĐENOM HRVATSKOM DRUŠTVU!
Ako premijer RH Andrej Plenković imalo drži do svoje premijerske funkcije, statusa predsjednika HDZ-a, ako još vjeruje u buduću karijeru u Bruxellesu nakon ove premijerske, mora se truditi da svoju intenciju zadržavanja Darka Horvata na mjestu ministra graditeljstva suprotstavi činjenicama i ideologiji stranke HDZ- a. I mora smjeniti činovnika Vlade RH, Darka Horvata ministra graditeljstva prostorniog uređenja i državne imovine.
Smjenu ministr Horvat od premijera Plenkovića je trebao doživjeti već narednog dana nakon povratka s godišnjice potresa na Banovini, već 30. prosinca 2021. Smjenu ministara Horvata Vlada RH duguje građanima Banovine ukupnoj Hrvatskoj i europskoj javnosti. Smjena treba biti realan čin neoodgovornosti prema zadatku obnove porušenih stambenih objekata u potresu od 29.12. 2020. A tek potres u Zagrebu koji je bio 23.3. 2020.? Ni u nije naprevljeno ništa što bi se moglo elaborirati.
Koristiti i dobiti na raspolaganje, gotovo kao poklon, europski novac, a ne tražiti odgovornost ministra koji nezna upravljati obnovom i voditi je, a držati tu osobu i dalje na poziciji minstra za taj posao, šalje europskoj administraciji poruku, da je Hrvatska politička garniture na vlasti demagoški svijet koji voli privilegije. Ali o takvima treba voditi ozbiljnju brigu o tome treba li ih i ubuduće obasipati europskim povjerenjem .
Zar je potrebno pokretanje inicijative u Hrvatskom saboru za smjenu ministra Horvata? To Plenković želi samo zato da provjeri da li još uvijek ima podršku svojih koalicijskih stranaka, i kolika je njihova vjernost, a to će vidjeti po načinu glasanja. Jer Horvat može jednostavno otići na Plenkovićevo izricanje za odlazak.
KAKO KRENUTI U OBNOVU?
Opći je dojam da Horvat nezna kako krenuti u obnovu. Za obnovu u Zagrebu taj je čovjek u početku govorio kako svaka zgrada koja ide u obnovu mora biti legalizirana! Tu je već pokazao koliko razumije položaj građana čiji su objekti u stanju u kojem trebaju obnovu. Zatim su počele drame s Javnom nabavom i promjenama Zakona o obnovi I javnoj nabavi. Zapravo svakom je objektivnom promatraču bilo jasno da Horvat nezna kako početi obnovu objekata od potresa, a sam nije želio dati ostavku. AIi danas bi učinio uslugu svima onima koji čekaju obnovu, a i HDZ-u kao svojoj političkoj stranci kada bi podnio ostavku i otišao raditi ono što zna raditi. Horvat jest odgovoran za ne obnovu, a isti teret odgovornosti nosi i premijer Plenković koji nije kritičan prema Horvatovu neuspješnom radu i ne smjenjuje ga.
Da li ministar Horvat i ostali ministri kojima je istekao rok znanja pružanja njihovih ministarskih vrijednosti , pridonose životu koji se može nazvati uređeno hrvatsko društvo ? Upravo mlađe generacije koje odlaze iz Hrvatske naglašavaju da ne odlaze uvjek radi boljih radnih mjesta iz Hrvatske, već da žele živjeti u uređenijim društvima, gdje ministr i osobe iz vladajućih institucija ne stvaraju afere, nisu korumpirane, gdje nema klijentelizma i nepotizma , gdje aministracija uredno i brzo radi, a imena ministara se rijetko kada pojavljuju u tisku radi neke afere.
OTIĆI KAO CHRISTIAN KURZ !
Još jedna osoba koja treba otići iz Vlade je ministar obrane dr. Banožić. Zašto? Ako komunikacija između vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i ministra obrane nije moguća, a ministar ne može upravljati svojim egom, tada mora imati toliko svijesti da sam da ostavku i napusti službu ministra obrane. Obrana zemlje je specifična grana svake zemlje, pa tako i Hrvatske o kojoj se ne smije pisati u tisku kao u trač rubrici. To bi prifil osobe dr. Banažića trebala razumijeti. Ako to ne razumije ni premijer Plenković, onda je Republika Hrvatska u ozbiljnom problemu. Osobe na funkcijama ministara ponašaju se kao da su se rodile upravo zato da budu ministri. A nisu se rodili upravo zato! Svatko ima svoje zanimanje . Dobar primjer može svima biti Sebastian Kurz koji je s 31 godinom postao austrijski kancelar. Nakon optužbi za korupciju samo je dva dana ostao na funkciji, a onda dao ostavku i otišao iz politike, koju veoma voli, rekao je. No našao je već novi posao na kontinetu SAD-a i njegov život teče dalje. Pokazao je dostojanstvo na kome mu mnogi mogu pozavidjeti. A svojim realnim odlaskom –učinio je potez radi kojeg se za nekoliko godina ponovo može vratiti u politiku.
Zašto u Vladi Andreja Plenkovića nema ministara koji bi se ponašali kao Sebastian Kurz? Sjećam se samo jedne ministrice u posljednjih 30 godina koja je na taj način poštivala sebe, Vladu u kojoj je bila i građane: bila je to Ana Stavljenić Rukavina.
Margareta Zouhar Zec
četvrtak, 20.01.2022.
PREKARNI RAD U HRVATSKOJ
SLIJEDE JAVNE RASPRAVE O IZMJENAMA ZAKONA O RADU
U organizaciji Kluba zastupnika Socijaldemokrata u utorak 18. siječnja je u Hrvatskome saboru održan okrugli stol s temom: „Prekarni rad u Hrvatskoj - rad putem platformi“.
Izlaganjima raspravu su otvorili dr. sc. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, dr. sc. Hrvoje Butković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose i Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koji su iznijeli pregled proširenosti nesigurnih oblika zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije.
Pojmovnim određivanjem prekarnih oblika rada, opsega raširenosti, posljedicama za socijalnu sigurnost te mogućim rješenjima za veću sigurnost tako zaposlenih radnika i raspravom koja je potom uslijedila, najavljene su, kao što je to uvodno naglasio potpredsjednik Hrvatskoga sabora Davorko Vidović, javne rasprave o izmjenama Zakona o radu te o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi.
U raspravi je naglašeno da platformski oblici rada, kao relativno novi oblik zapošljavanja i samozapošljavanja, bilježe sve veću raširenost, te je u ovome trenutku njime obuhvaćeno oko 28 milijuna radnika u EU-u, a udvostručenje toga broja očekuje se u naredne tri do četiri godine.
Rad na digitalnim platformama sam po sebi ne mora nužno biti oblikom zapošljavanja koji uskraćuje radna i socijalna prava platformskih radnika, dapače, on otvara brojne mogućnosti i za radnike i za poduzeća i države, uz uvjet da se regulira u skladu sa najvišim načelima socijalne sigurnosti.
Svi su sudionici u raspravi podržali tri ključna cilja Prijedloga Direktive EU: 1. reguliranje odgovarajućeg radnog statusa, 2.osiguranje transparentnosti i odgovornosti u algoritamskom upravljanju, te 3.povećanje transparentnosti i sljedivosti za radnike koji rade putem platformi uključujući i one radnike koji rade prekogranično.
Izvor.Hrvatski sabor
srijeda, 19.01.2022.
HRVATSKI JEZIK BITI ĆE ZAŠTIĆEN I ZAKONOM
HRVATSKI JEZIK PRIZNAT JE KAO SAMOSTALNI U TIJELU ZA NORME U WASHIGTONU
Predsjedništvo Matice hrvatske na svojoj je sjednici 18. siječnja 2022. usvojilo izjavu vezanu za donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu.Predsjedništvo je i reagiralo na napise o Zakonu o hrvatskom jeziku čiju je izradu predsjednik MH Miro Gavran, najavio na konferenciji za medije, održanoj 10. siječnja 2022. godine.
Izjavu Predsjedništva MH donosimo u nastavku u cijelosti.
"Zgroženi smo Zakonom o kulturnom nasljeđu koji je Republika Srbija donijela u prosincu prošle godine. Dvije godine ranije u biblioteci „Deset vekova srpske književnosti“ tiskali su u nakladi Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto prije toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsjetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama.
Iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem. Treba ovdje upozoriti i na činjenicu da srpska kulturna elita u svojim povijesnim posezanjima nije uspjela uskladiti ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom. Više je puta srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrijednosti koje je kulturna elita željela i još uvijek želi prisvojiti. Ta je spoznaja ostavljala osjećaj nesigurnosti i nemira sve do devedesetih godina 20. stoljeća i do konačne pobjede nad srpskom vojskom i uspostave samostalne i slobodne države Hrvatske. Sada imamo svoju državu koja štiti i naše granice i naše materijalne i duhovne kulturne vrednote.
Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša skrb o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku. Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumijevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz siječnja 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proljeća.
Podsjećamo javnost da je hrvatski jezik službeno priznat kao 24. jezik u Europskoj Uniji te međunarodno priznat kao samostalni 1. rujna 2008. i njegova kodna oznaka je „hrv“ pri Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 „Registration Authority“ u Washingtonu. Vrijeme je da napokon hrvatskom jeziku damo priliku da ostvari sve svoje mogućnosti, te da se i u našim medijima počne koristiti bogatstvo toga jezika, izbjegavajući nepotrebne zabrane i restrikcije.
Radna skupina Matice hrvatske nastojat će ponuditi okvir kojim se javna uporaba jezika podiže na dostojnu razinu. Dakle, u pitanju je uporaba hrvatskog jezika u službenoj komunikaciji, a nikakvi inspektorati koji bi ispisivali kazne. Takvo je tumačenje banalno i zlonamjerno.
Kada nacrt toga Zakona bude izrađen, bit će predstavljen javnosti, pa će tada javna rasprava i argumentirana kritika biti dobrodošli.
Za sada, napad na samu ideju izrade Zakona o hrvatskom jeziku izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Europi imaju zakone kojima uređuju pitanja javne uporabe svojih jezika, a naši se susjedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine, samo ovaj put uz svesrdno odobravanje i njihove službene politike.
Vrijeme je da osvijestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštivati.
Predsjedništvo Matice hrvatske koja 2022. obilježiva 180 godina od osnivanja Matice Hrvatske. "
EUROPSKA STRATEGIJA ZA SVEUČILIŠTA
JAČANJE SVEUČILIŠTA KAO POKRETAČA PROMJENA I
VODSTVA EU-a NA SVJETSKOJ RAZINI
Prema priopćenju za tisak iz Strasboura 18. siječnja, " u Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača.
Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju četiri cilja:
• jačanju europske dimenzije visokog obrazovanja i istraživanja
• konsolidiranju sveučilišta kao centara europskog načina života, što će se postići mjerama usmjerenima na akademske i istraživačke karijere, kvalitetu i relevantnost vještina svrsishodnih i u slučaju budućih promjena, raznolikost, uključenost, demokratske prakse, temeljna prava i akademske vrijednosti
• jačanju položaja sveučilišta kao ključnih pokretača promjena u usporedno zelenoj i digitalnoj tranziciji
• jačanju sveučilišta kao ključnih aktera u ostvarivanju uloge i vodstva EU-a na svjetskoj razini.
Cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća omogućiti europskim visokim učilištima bližu i dublju suradnju kako bi se olakšala provedba združenih transnacionalnih obrazovnih programa i aktivnosti, udruživanje kapaciteta i resursa ili dodjeljivanje združenih akademskih ili stručnih naziva.
To je poziv državama članicama da poduzmu mjere i stvore odgovarajuće uvjete na nacionalnoj razini kako bi se omogućila takva bliža i održiva transnacionalna suradnja, učinkovitija provedba združenih obrazovnih i istraživačkih aktivnosti i alata europskog prostora visokog obrazovanja (Bolonja). Olakšat će se protok znanja i graditi čvršća veza između obrazovanja, istraživanja i inovativnih industrijskih zajednica. Cilj je posebno poduprijeti pružanje visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, s naglaskom na najpotrebnijim vještinama i kompetencijama u današnjim gospodarskim i društvenim uvjetima.
Ostvarivanje plana: četiri vodeće inicijative
Europska dimenzija u visokom obrazovanju i istraživanju potaknut će se četirima vodećim inicijativama do sredine 2024.:
• Uključivanje 60 europskih sveučilišta koje čini više od 500 visokih učilišta do sredine 2024., s okvirnim proračunom programa Erasmus+ u iznosu od 1,1 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. Cilj je razviti i imati zajedničku dugoročnu strukturnu, održivu i sustavnu suradnju u području obrazovanja, istraživanja i inovacija, gradeći europske međusveučilišne kampuse u kojima studenti, osoblje i istraživači iz svih dijelova Europe mogu uživati u neometanoj mobilnosti i stvarati nova znanja zajedno, među zemljama i disciplinama.
• Rad na izradi pravnog statuta za saveze visokih učilišta kako bi im se omogućilo udruživanje resursa, kapaciteta i njihovih prednosti, u okviru pilot-projekta programa Erasmus+ od 2022.
• Rad na stvaranju združenog europskog akademskog ili stručnog naziva kako bi se transnacionalna iskustva vrednovala u visokoškolskim kvalifikacijama koje studenti stječu te smanjila birokracija za izvođenje združenih studija.
• Proširenje inicijative za europsku studentsku iskaznicu uvođenjem jedinstvenog europskog identifikatora studenta, dostupnog svim mobilnim studentima 2022. te svim studentima na sveučilištima u Europi do sredine 2024. kako bi se olakšala mobilnost na svim razinama.
Sljedeći koraci
Koordinacija rada EU-a, država članica, regija, civilnog društva i sektora visokog obrazovanja neophodna je za ostvarenje europske strategije za sveučilišta.
Komisija poziva Vijeće, države članice i sveučilišta na raspravu o izloženom planu politike i zajednički rade na povećanju spremnosti sveučilišta na promjene u budućnosti.
O Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja raspravljat će se s državama članicama. Nakon što Vijeće donese iznesenu preporuku, Komisija će podupirati države članice i druge relevantne partnere u njezinoj provedbi.
KONTEKST
Komisija je u Komunikaciji o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. i Komunikaciji o novom europskom istraživačkom prostoru najavila da namjerava pokrenuti zajedničku izradu plana preobrazbe visokog obrazovanja. U Zaključcima Vijeća o novom europskom istraživačkom prostoru, donesenima 1. prosinca 2020., ističe se „da treba razviti snažnije sinergije i međusobne veze između EIP-a, Europskog prostora visokog obrazovanja i elemenata europskog prostora obrazovanja povezanih s visokim obrazovanjem”.
Vijeće je u Rezoluciji od 26. veljače 2021. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) utvrdilo uspostavu agende za preobrazbu visokog obrazovanja kao konkretnu aktivnost u prioritetnom području visokog obrazovanja.
Planom politike u području EIP-a priloženim Zaključcima Vijeća o budućem upravljanju europskim istraživačkim prostorom, donesenima 26. studenoga 2021., podupiru se mjere relevantne za sveučilišta, uključujući posebnu mjeru za jačanje visokih učilišta u vidu njihova razvoja u skladu s europskim istraživačkim prostorom i u sinergiji s europskim prostorom obrazovanja. "
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE O KLIMATSKIM PROMJENAMA, BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI I ODRŽIVOSTI
KOMISIJA PREDLAŽE DA OKOLIŠNA ODRŽIVOST BUDE U SREDIŠTU SUSTAVA OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA
Komisija je 14. siječnja u Bruxellesu, u priopćenju za javnost, objavila Prijedlog preporuke Vijeća o učenju za okolišnu održivost.
Cilj je prijedloga poduprijeti države članice, škole, visoka učilišta, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u prenošenju znanja i vještina u području održivosti, klimatskih promjena i okoliša.
Novi europski okvir kompetencija za održivost, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/bc83061d-74ec-11ec-9136-01aa75ed71a1/language-en
koji je objavio Zajednički istraživački centar, i koji je također od danas dostupan, definira kompetencije potrebne za zelenu tranziciju koje uključuju kritičko razmišljanje, pokretanje inicijativa, poštovanje prirode i razumijevanje posljedica svakodnevnih aktivnosti i odluka za okoliš i globalnu klimu
U prijedlogu Komisije države članice EU pozivaju se da:
• učenicima svih dobnih skupina omoguće pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i održivosti;
• odrede okolišnu održivost kao prioritetno područje u okviru politika i programa obrazovanja i osposobljavanja kako bi se pružila potpora tom sektoru i omogućilo da pridonese zelenoj tranziciji;
• potaknu i pruže potporu pristupima održivosti na razini cijele institucije koji obuhvaćaju poučavanje i učenje; razvoj vizija, planiranje i upravljanje; aktivno sudjelovanje studenata i osoblja; upravljanje zgradama i resursima te partnerstva s lokalnim i širim zajednicama;
• mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganja u održivu i zelenu infrastrukturu, osposobljavanje, alate i resurse za povećanje otpornosti i pripravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju.
Na pitanje u anketi Eurobarometra o tome što bi trebali biti glavni prioriteti EU-a u nadolazećim godinama najčešći odgovor mladih bio je zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena (67 %) nakon koje slijede poboljšanje sustava obrazovanja i osposobljavanja (56 %).To jasno pokazuje koliko je važno djelovati.
Program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. velik naglasak stavlja i na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U godišnjem programu rada za 2022. prioritet će biti projekti pružatelja obrazovanja kojima se razvijaju zelene kompetencije i vještine, kurikulumi usmjereni na budućnost i planirani pristupi održivosti. Posebnim pozivom na podnošenje prijedloga za velike projekte osigurat će se financijska sredstva za utvrđivanje, razvoj i ispitivanje inovativnih pristupa obrazovanju o okolišnoj održivosti. Komisija će nastavnicima pružiti i mogućnosti osposobljavanja i pristup zajednicama prakse putem portala School Education Gateway i eTwinning. Novi Komisijin portal europskog prostora obrazovanja omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU-u, uključujući posebne informacije o zelenom obrazovanju.
Sljedeći koraci
O prijedlogu Komisije raspravljat će države članice, nakon čega bi ga trebali prihvatiti njihovi ministri obrazovanja. Komisija će podupirati provedbu Preporuke učenjem i razmjenom među državama članicama, dionicima i partnerskim zemljama.
Kontekst
Komisija je za potrebe izrade prijedloga provela široko savjetovanje o trenutačnom stanju u pogledu prilika za učenje o okolišnoj održivosti u EU-u. U okviru ispitivanja javnog mnijenja, koje je provedeno od lipnja do rujna 2021., prikupljeno je više od 1.300 odgovora te 95 dokumenata o stajalištima. Mišljenja su prikupljana i u nizu savjetodavnih radionica na internetu s oblikovateljima politika, nastavnicima, organizacijama mladih, socijalnim partnerima, istraživačima i drugim zainteresiranim tijelima i organizacijama. U savjetovanjima je istaknuto da obrazovanje i osposobljavanje imaju ključnu ulogu jer pomažu ljudima da razumiju što je to okolišna održivost te da počnu djelovati u njezinu cilju.
Prema ispitivanju javnog mnijenja, 71 % ispitanika rangiralo je obrazovanje i osposobljavanje kao najvažniji sektor u tom pogledu, ispred javnih tijela i vlada (56 %) te medija (34 %). Pružanje kvalitetnih mogućnosti za profesionalni razvoj u području okoliša i održivosti za nastavnike, voditelje osposobljavanja, voditelje mladih i akademsko osoblje smatralo se glavnim prioritetom djelovanja zajedno s uvođenjem održivosti kao međusektorskog pitanja u kurikulume i studijske programe.
https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128040
Razvoj europskog okvira kompetencija za održivost jedna je od mjera politike postavljenih u Europskom zelenom dogovoru kao katalizator za promicanje učenja o održivosti okoliša u Europskoj uniji.
GreenComp identificira skup kompetencija održivosti koje treba uključiti u obrazovne programe kako bi pomogao učenicima da razviju znanje, vještine i stavove koji promiču načine razmišljanja, planiranja i djelovanja s empatijom, odgovornošću i brigom za naš planet i javno zdravlje.
Ovaj je rad započeo pregledom literature i temeljio se na nekoliko konzultacija sa stručnjacima i dionicima koji rade na području obrazovanja o održivosti i cjeloživotnog učenja. Rezultati predstavljeni u ovom izvješću čine okvir za učenje o održivosti okoliša koji se može primijeniti u bilo kojem kontekstu učenja. Izvješće dijeli radne definicije održivosti i učenja za održivost okoliša koje čine osnovu za okvir za izgradnju konsenzusa i premošćivanje jaza između stručnjaka i drugih dionika.
Green Comp -Zeleni komp obuhvaća četiri međusobno povezana područja kompetencija: „utjelovljenje vrijednosti održivosti”, „prihvaćanje složenosti u održivosti”, „predviđanje održive budućnosti” i „djelovanje za održivost”.
Svako područje obuhvaća tri kompetencije koje su međusobno povezane i jednako važne. GreenComp je dizajniran da bude nepropisna referenca za sheme učenja koje potiču održivost kao kompetenciju.
utorak, 18.01.2022.
PREDSJEDNIK ODLIKOVAO KARDINALA PULJIĆA
KARDINAL PULJIĆ:
" SVOJE VOLJETI A TUĐE POŠTIVATI"
Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao je u svom Uredu u Zagrebu 17. siječnja kardinala vrhbosanskog Vinka Puljića (77) Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom. Odlikovanje kardinalu Puljiću dodijeljeno je za izniman doprinos u radu na očuvanju hrvatskog identiteta u Bosni i Hercegovini te za iznimne uspjehe u međureligijskom, kulturnom i humanitarnom djelovanju. A to očuvanje hrvatskog identiteta i upće rada sa ljudima na kako na vjerskoj osnovi tako i povrh nje trajalo je ukupno 32 godine, od imenovanja Vinka Puljića Vrhbosanskim nadbiskupom metropolitom 1990., a 28 godina otkako ga je Ivan Papa Pavao II imenovan kardinalom
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini nadbiskup Vinko Puljić Sarajevo nije napuštao terotorij Sarajeva. S Caritasom je dijelio koliko je imao svim građanima, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest.
Kada je započeo hrvatsko-bošnjački rat, doživio je da mu je zabranjeno humanitarnu pomoć arapskih zemalja dodijeliti katolicima ili Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Čak se našao u svojevrsnom zatočeništvu i bio mu je zabranjen izlazak iz zgrade. Bio je praćen i prisluškivan. Tijekom rata često je riskirao život u pastoralnim putovanjima u župe nadbiskupije, a tijekom jednog takvog posjeta bila ga je na dvanaest sati zatvorila srpska vojska u Ilijašu. Prema njegovim riječima, papa Ivan Pavao II. koji ga je imenovao Vrhbosanskim nadbiskupom metropolitom 7. prosinca 1990. a 30. listopada 1994., istovremeno u Vatikanu i u opkoljenom Sarajevu, objavljeno je imenovanje Vinka Puljića kardinalom, jednom mu je rekao: "Kada sam polagao na tebe ruke da te posvetim za pastira Sarajevske nadbiskupije, nisam mogao ni zamisliti da će tvoj križ uskoro biti tako težak, a tvoja čaša tako gorka".
Vinko Puljić prvi je u povijesti bosanskohercegovački kadrinal.
Predsjednik Milanović predaje odlikovanje kardinalu Vinku Puljiću
Izrazivši zadovoljstvo i čast da u ime hrvatske države može uručiti visoko odlikovanje, Velered kralja Dmitra Zvonimira kardinalu Puljiću, predsjednik Milanović istaknuo je kako već godinama prati njegov rad i poslanje. „Mislim da su ova desetljeća, koliko ste radili i kao pastir i zadnjih nekoliko kao vrhbosanski nadbiskup, ostavili jedan svijetao, blistav trag, i kao čovjek i kao crkveni prelat katoličke crkve, crkve kojoj pripada najveći dio hrvatskih građana i Hrvata u Bosni i Hercegovini“, rekao je predsjednik Milanović u prigodnom obraćanju. „Za Hrvate u Bosni i Hercegovini također ste napravili puno. Oni tamo žive u susjednoj prijateljskoj državi čiju opstojnost nikada ničim nećemo dovest u pitanje. Vi ste učinili sve što ste mogli, sa svoje strane, da odnosi između nacija i vjera ostaju harmonični, ljudski, u skladu s temeljnim načelima i postulatima onoga što propovijedate, a to je bratstvo sloga, mir i ljubav među ljudima. Znam da to zvuči kao obična fraza i da je puno puta ponovljeno i izrečeno, ali to je ono čemu treba težiti i što je jedini smisao i sadržaj politike“, poručio je hrvatski Predsjednik te zahvalio kardinalu Puljiću na svemu što je učinio i onome što će još učiniti.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svom obraćanju po primitku odlikovanja između ostaloga je rekao „Mi smo u Bosni i Hercegovini različiti i po vjeri, kulturi i nacionalnom identitetu. Zato sam uporno zastupao put dijaloga, međusobnog uvažavanja po onom principu: svoje voljeti, a tuđe poštivati“, poručio je kardinal Puljić istaknuvši kako je „zahvalan da ste to uočili i ovim priznanjem me ohrabrili. U biti ste ohrabrili sve one koji su sa mnom surađivali na toj istoj crti stavova i opredjeljenja i na tome Vam iskreno hvala!
Papa Ivan Pavao II, tri je puta posjetio Hrvatsku i to 1994., 1998., i 2003. Godine 2005. je umro, Godine 2011. je proglašen blaženim, a 2014. svetim. Na fotografiji u susretu s Vinkom Puljićem kojeg je imenovao nadbiskupom i kardinalom.
ponedjeljak, 17.01.2022.
U HRVATSKOJ ŽIVI 3.888 529 STANOVNIKA
U POSLJEDNJIH 10 GODINA U HRVATSKOJ ŽIVI 396. 360 STANOVNIKA MANJE
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je 14. siječnja 2022., prve rezultate popisa stanovništva, popisa koji je proveden od 13. rujna do 14. studenoga 2021. a temeljem Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) U Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi.
Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosi 3.888.529 osoba. Broj kućanstva je 1.438.423. Stambenih jedinica ima 2.350.444.
Brojevi o stanovništvu pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve hrvatske županije.
Pad broja stanovnika najveći je u Vukovarsko-srijemskoj županiji i to za 35.083 što je 19,54 posto, u usporedbi s popisom iz 2011. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 31.890 broja stanovnika što je 18,49 posto, a treća je Brodsko-posavska županija gdje je manje 27.793 stanovnika, što je u postocima pad od 17,53 posto.
Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava .Broj stambenih jedinica povećan je za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.
Najveći pad broja kućanstava je u Sisačko-moslavačkoj 14,70 posto, Vukovarsko-srijemskoj županiji 11,83 posto, a treća je u tom kontekstu Ličko-senjska županija s 11,23 posto manje kućanstava.
Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu 0,92 posto, Zadarskoj županiji 1,18 posto te u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1,54 posto.
Broj stanova je povećan u više županija, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to za 12,54 posto i Šibensko-kninskoj 11,75 posto.
Pad broja stanova je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj za 6,88 posto.
Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi minus 111.922 stanovnika.Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković naglasila je kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.
U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je negativna za 141.707 stanovnika. Dodaju li se privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je manji za 164.641 stanovnika.
Upozoreno je kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje da se dio građana iselio iz Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište.
Od 27. rujna do 14. studenoga 2021. popisivači su s pomoću elektroničkih uređaja popisivali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te su kontrolirali podatke prikupljene samostalnim popisivanjem, preuzimanjem kontrolne šifre od kućanstava koja su se popisala u sustavu e-Građani.
U pripremi Popisa 2021. primijenjene su Preporuke Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2020. godine (Conference of European Statisticians Recommendations for the 2020 Censuses of Population and Housing, United Nations, New York and Geneva, 2015). U skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primijenjen je koncept uobičajenog mjesta stanovanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 763/2008.
subota, 15.01.2022.
ODGOVORI EUROPSKE KOMISIJE O FINANCUJAMA ZA OBNOVU !
EUROPSKA KOMISIJA JOŠ UVIJEK NIJE ZAPRIMILA ZAHTJEV HRVATSKE VLADE
ZA PRODULJENJE KORIŠTENJA NOVCA ZA FINANCIRANJE OBNOVE
S obzirom na informacije koje su se tijekom tjedna pojavile u hrvatskim medijima, što je objavio Jutarnji list i 24sata, da će Hrvatska morati vratiti novac namijenjen obnovi od potresa, jer ga do kraja lipnja, do kada novac treba potrošiti u namjenu za koju je odobren, neće stići utrošiti,a mediji navode sumu od 5, 1 milijardu kuna, uputila sam nekoliko pitanja na adresu jednog od glasnogovornika Europske komisije 14. siječnja 2022.
Na pitanja mi je istoga dana, već 14. siječnja, nakon samo šest sati otkako sam poslala pitanja, odgovorila Veronika Favalli službena glasnogovornica za kohezijsku politiku i strukturne reforme.
Ovu snimku zaslona objavljujem kao argumenat moje komunikacije. mzz
• Postojale su redovite razmjene između Komisije i hrvatskih vlasti kako bi se podržale napore zemlje za obnovu nakon potresa, posebice kroz sveobuhvatnu strategiju iz više fondova.
• Pismo na koje se pozivate datira od 10. siječnja 2022. i ono je nastavak sastanka koji je Komisija održala s hrvatskim vlastima u prosincu o stanju napora za obnovu te o najboljem mogućem i pravovremenom korištenju financijske potpore koju je odobrila Komisija.
• Komisija nije zaprimila od hrvatskih vlasti nikakav službeni zahtjev za produljenjem roka za korištenje Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF). Rok od 18 mjeseci određen je uredbom EUSF-a.
• Komisija će nastaviti blisko surađivati s hrvatskim tijelima kako bi pružila potporu i savjete o naporima u provedbi.
Treba li odgovore komentirati? Ne! Sve je jasno s obzirom na Vladu RH koja premalo i presporo radi!
Snimka zaslona kao argumenat moje komunikacije.
Margareta Zouhar Zec
petak, 14.01.2022.
EUROPSKA KOMISIJA PODUPIRE OBNOVU POTRESOM POGOĐENOG PODRUČJA
277,8 MILIJUNA EURA UPLAĆENO 30. PROSINCA 2021
Pod naslovom Commission supports Croatia with €319 million for the series of earthquakes in Sisak-Moslavina, Karlovac and Zagreb Counties.
u prijevodu :
Komisija podupire Hrvatsku s 319 milijuna eura za seriju potresa u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji., na internet stranici o regionalnoj politici 3. siječnja 2022. objavljen je tekst slijedećeg sadržaja
Komisija je donijela odluku o financiranju kojom se Hrvatskoj dodjeljuje 319 milijuna eura potpore Fonda solidarnosti EU-a (EUSF) nakon razornog niza potresa koji su pogodili Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju u prosincu 2020. i siječnju 2021. godine.
Ova katastrofa dogodila se samo nekoliko mjeseci nakon razornog potresa koji je u ožujku 2020. pogodio Zagreb i okolicu, za koji je Komisija 2020. Hrvatskoj odobrila potporu EUSF-a u iznosu od oko 684 milijuna eura.
Ova financijska potpora pomoći će financiranju obnove ključne infrastrukture u području energetike, vode i otpadnih voda, telekomunikacija, prometa, zdravstva i obrazovanja.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je: “Hrvatska je prošla kroz dva strašna potresa u ožujku 2020. i ponovno niz potresa u prosincu 2020. i siječnju 2021. Financijska potpora iz Fonda solidarnosti EU-a Hrvatskoj pridonijet će bitnom oporavku napora nakon razaranja koje su donijeli potresi i to je vidljiv znak solidarnosti EU.”
Pozadina
Hrvatska je 18. ožujka 2021. podnijela zahtjev za doprinos iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) za financiranje hitnih i sanacijskih operacija nakon niza potresa počevši od 28. prosinca 2020.
Nakon ocjene zahtjeva, Komisija je predložila proračunskom tijelu financijski doprinos iz EUSF-a u iznosu od 319 milijuna eura, što je i odobreno.
Hrvatskoj je već uplaćeno 41 milijun eura kao predujam u kolovozu 2021. Ostatak plaćanja od oko 277,8 milijuna eura izvršen je 30. prosinca 2021. godine.
četvrtak, 13.01.2022.
FRANCUSKA PREUZELA 1. SIJEČNJA PRDSJEDANJEM VIJEĆA EU
Fon DER LEYEN U PARIZU NA PREUZIMANJU DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA MACRONA
Na predstavljanju programa Francuske, koja je započela 1. siječnja predsjedanje Vijećem Europske unije, izjavu je u Parizu 7. siječnja dala predsjednice EK von der Leyen na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s predsjednikom Macronom koja je objavljena na stranicama Europske komisije kao novinarski materijal.
„ Francuska preuzima ovu cijenjenu odgovornost u vrlo posebnim okolnostima: stanje javnog zdravlja u vezi s COVID-19 i dalje je zabrinjavajuće. Međutim, poduzimamo snažne mjere na području cijepljenja. To nam je omogućilo da cijepimo gotovo 70% cjelokupne populacije i gotovo 80% odraslih u Europi. Ne samo da smo Europljane opskrbili s 1,2 milijarde doza cjepiva, već smo paralelno izvezli i 1,5 milijardi doza cjepiva u više od 150 zemalja svijeta. Nadalje, masovno podržavamo gospodarstvo, posebno s 800 milijardi eura u okviru programa oporavka NextGenerationEU „ rekla je Ursula fon der Leyen te nastavila rekavši da to ne znači da se drugi problemi zaboravljaju. „ Na primjer, kao što ste doista spomenuli, predsjedniče, postoje znatne napetosti na našim vratima, što pokazuje ruski vojni pritisak na Ukrajinu i njezino zastrašivanje Moldavije. Stoga sam oduševljena što zemlja s političkom težinom i iskustvom Francuske preuzima predsjedanje Vijećem u tako delikatnom trenutku. Glas Francuske odjekuje nadaleko. A Francuskoj je Europa draga. „
KLIMA, DIGITALNA TRANZICIJA, NextGenerationEU, Europski zeleni dogovor
Fon der Leyen je potom govorila o svakodnevnim poslovima koji su na dnevnom redu, a to su dokumenti o klimi „Komisija je iznijela detaljne i ambiciozne prijedloge za postizanje našeg cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. To želimo postići na način koji je ekonomski učinkovit i društveno pošten. Znam koliko vam je ova ravnoteža važna, predsjedniče, i mi u potpunosti dijelimo tu ambiciju. Stoga računamo na francusko predsjedništvo da pomakne te prijedloge naprijed. Drugo, „ rekla je predsjednica EK „ digitalna tranzicija. Naša zajednička ambicija je učiniti Europu istinskom digitalnom silom u svijetu, strukturiranom u skladu s našim pravilima i vrijednostima. Prošle godine iznijeli smo ambiciozne prijedloge, naše zakone o digitalnim tržištima i uslugama, kako bismo potaknuli inovacije, dok smo u isto vrijeme naveli da glavne platforme preuzmu svoju demokratsku odgovornost. Nadam se i doista sam sigurna da će francusko predsjedništvo brzo krenuti naprijed po ovim pitanjima jer, kao što znamo, ona su u središtu zabrinutosti europskih građana.“ „Općenito moramo nastaviti jačati naš ekonomski model, onaj konkurentnog i socijalnog gospodarstva. Radimo na novom modelu europskog rasta, prirodno oblikovanom Green Deal-om, Digitalnom agendom i otpornošću, u duhu NextGenerationEU. To se temelji na izvrsnosti, održivosti i konkurentnoj europskoj industriji. Drago mi je vidjeti da se naši prioriteti približavaju i u ovom području, na primjer naša inicijativa za razvoj konkurentnog sektora vodika kako bi se postigli ciljevi Europskog zelenog dogovora.“
Fon der Leyen je dalje rekla da se za ovaj novi model rasta, prije tri tjedna komisija odlučila o oporezivanju multinacionalnih kompanija. Europska unija jedna je od prvih koja je provela ovu povijesnu reformu o minimalnoj poreznoj stopi, kako su se dogovorili OECD i G20. Nadam se da ćemo brzo postići dogovor tijekom francuskog predsjedanja jer je ova reforma potrebna kako bi se osigurao pošten globalni rast. Još jedna važna tema koju je Fon der Leyen navela je upravljanje granicama i jačanje schengenskog prostora, područja slobodnog kretanja građana Europske unije. Ovo područje je u središtu europskog projekta, no oslabljeno je nizom kriza. Stoga želimo obnoviti, očuvati i ojačati otvorenost unutarnjih granica Europske unije. U tu svrhu u prosincu smo iznijeli prijedloge reformi u tom smjeru. I nadam se da će francusko predsjedništvo moći dati potreban poticaj za napredak po ovom pitanju. Naravno, to uključuje i jačanje upravljanja vanjskim granicama, borbu protiv krijumčarskih mreža i rad sa zemljama podrijetla i tranzita. Zato također želim vidjeti brz napredak u našem Paktu o migracijama i azilu, koji nudi upravo takav sveobuhvatan pristup.“
„Slažemo se da postoji potreba za istinskom obrambenom unijom. Obrambeni sindikat koji nas priprema za nove prijetnje u budućnosti, sljedeći hibridni napad, bez obzira odakle dolazi. Stoga se dogovarimo o našim prioritetima koristeći naš Strateški kompas, koji je svojevrsna Bijela knjiga o obrani. Drago mi je što se francusko predsjedništvo posvetilo ovom pitanju. Imam velika očekivanja od rasprave o ovoj temi na summitu u ožujku. Vjerujem da je krajnje vrijeme da se Europska obrana ubrza „ rekla je predsjednica Europske komisije na press konferenciji završivši sa riječima da EU treba pojačati potporu kontinentu Afrike, kako u smislu cjepiva tako i u pogledu gospodarskih posljedica, jer, smatra Fon der Leyen Afrika je ključni partner za budućnost europskog kontinenta jer je to geopolitički, gospodarski i demografski prostor koji će biti od suštinske važnosti u sutrašnjem svijetu.
srijeda, 12.01.2022.
KAKAV JE PLAN S OTPADNOM PLASTIKOM i ostalim otpadom ZA 2022. GODINU U RH?
„VIŠEKRATNO KORIŠTENJE DOPRINOSI SPREČAVANJU NASTANKA OTPADA“
Zadnjega dana 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje modi ministar dr. Čorić objavilo je vijest da s prvim danom nove 2022. godine u Republici Hrvatskoj se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Riječ je o zabrani temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke do 50 mikrometara, s time da je i dalje dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.“
„Takve lagane plastične vrećice za nošenje“ navodi se u priopćenju, koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihi, moći će se koristiti i nakon 1. siječnja 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište prije tog datuma. U informaciji se kaže da je riječ jo kategoriji plastičnih vrećica koja se u najvećoj mjeri pojavljuje na tržištu, a koja se zbog debljine stjenke najčešće ne može višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj mjeri onečišćuju okoliš.
Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada.
U praksi to znači da će biti dozvoljeno plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana, ali isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana, ili hrana koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija.
Vrlo lagane plastične vrećice neće se moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarna ili pak knjižara i slično.
Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, temeljem direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje.
Dotad, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziva sve građane da od Nove godine u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput košara, te da se prilikom kupnje odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative“ - kaže se u vijesti.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja radi presporo
Ministarstvo u informaciji ne govori o jednokratnoj upotrebi vrećica. Ali ništa ni o odlaganju ni o recikliranju, ni o tome što sve u pogledu plastike i njenog sakupljanja treba raditi i ministarstvo i građani tijekom 2022. ." Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada" - kaže se u informaciji. A što činiti s tim vrećicama kada ona pukne i, postane neupotrebljiva? Ima li svaka općina i svaki grad u Hrvatskoj mjesgto gdje treba odlagati sortirani otpad, Kakav je plan za Hrvatsku koji je propisan ili ga treba propisati, ili bar slijediti upute Europske Direktive s otpadom od plastike i ostalim otpadom. ? Otpada, smeća i plastike ima na svakom koraku, a kako pravilno postupati s tim
produktima? Iz onog što je moguće vidjeti, ništa potpuno nije jasno u životnim sredinama. Dok se u nekim općinama o otpadu vodi, uredna briga za njegovo sortiranje,. u nekim se gradovima i tvrtkama odvaja,tek osnovni otpad: hrana, plastika i papir, a u nekima niti toliko!!! Zašto iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nema jasnih uputa i zašto nema medijskih objava kako, kada i gdje s otpadom postupati. A otpada IMA NA SVAKOM KORAKU . Građani kao i djeca trebaju biti upoznati gdje su u Hrvatskoj tvrtke za reciklažu, stakla, papira, platike, lima, tekstila itd. Te će informacije pridonijeti sustavnijem pristupu razvrstavanja otpada. M. Zouhar Zec
Direktiva (EU) 2019/904 (Direktiva o jednokratnoj plastici) usvojena je 5. lipnja 2019. kako bi se ciljalo na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji se najčešće nalaze na europskim plažama i morima.
Direktiva postavlja ciljeve za odvojeno prikupljanje plastike za recikliranje (cilj od 90% odvojenog prikupljanja plastičnih boca do 2029.(i 77% do 2025.) koji se mogu postići kroz sustave povrata depozita ili ciljeve odvojenog prikupljanja za programe proširene odgovornosti proizvođača .
Ostale mjere prema Direktivi o plastici za jednokratnu upotrebu uključuju: plastični štapići za pamuk, pribor za jelo, tanjuri, slamke, mješalice za piće, štapići za balone i svi proizvodi od okso-razgradive plastike bit će zabranjeni u EU-u od 3. srpnja 2021.;
privezani čepovi za plastične boce postat će obvezni 3. srpnja 2024.; i
PET boce za piće morat će sadržavati najmanje 25% reciklirane plastike od 2025. i 30% reciklirane plastike od 2030.;
Komisija je 31. svibnja 2021. objavila smjernice o tumačenju i provedbi Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu.
utorak, 11.01.2022.
REPUBLIKA SRPSKA PRDEDSTAVILA SE DEFILEOM SVOJE VOJSKE
DAN REPUBLIKE SRPSKE
Srpski član Predsjedništva BiH i lider Republike Srpske rekao je 9. siječnja na proslavi Dana Republike srpske, Milorad Dodik koju ostatak BiH smatra neustavnom, "priča o građanskoj BiH je fikcija, i cilj te priče je da Srbe natjeraju da budu manjina". "Suživot je moguć samo ako je svatko na svome, nema suživota ako se ljudi mrze, i ako želiš nekoga podčiniti u unitarnoj BiH“.
Predsjednica Republike Srpske pred počasnim strojem.
Gosti na paradi proslave u kojoj je sudjelovalo više od 2 000 vojnika, koji su se predstavili u vojnoj opremi i po vojnim rodovima, bili su predstavnici BiH , Republike Kine, Rusije, politički predstavnici Republike Srbije, ali i srpski patrijarh Porfirije.
Međunarodna zajednica ne želi vjerovati snazi Milorada Dodika. M. Zouhar Zec
ponedjeljak, 10.01.2022.
GRUPA GRAĐANA U SARAJEVU ISPRED ZGRADE VISOKOG PREDSTAVNIKA OHR-a
ZATRAŽILI POMOĆ VISOKOG PREDSTAVNIKA U BiH
Grupa građanskih aktivista okupljena oko „Restarta“ 10.siječnja je održala proteste u Sarajevu ispred zgrade OHR-a "BUĐENJE GRAĐANA".Dosad su održali sedam mirnih protesta pred različitim institucijama“- javlja Dnevni avaz
Protesti su počeli u 12 sati. Građanima se obratio Visoki predstavnik OHR-a u BiH Cristian Schmidt.
Zahtjevi građana Bosne i Hercegovine prema OHR-u, PIC-u, KVINTA-i, Delegaciji EU, Evropskoj komisiji su slijedeći, a prenio ih je Dnevni avaz:
1. Građani zahtijevaju odlučne mjere UN-a, NATO saveza i Evropske unije u očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu;
2. Građani zahtijevaju implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava i obustavljanje svih pregovora koji imaju za cilj očuvanje postojećeg stanja u BiH i produbljivanje višedecenijske diskriminacije i vladavine etnokratije;
3. Građani zahtijevaju od PIC-a da daju bezrezervnu podršku Visokom predstavniku za korištenje bonskih ovlasti u BiH, za potpunu vladavinu prava;
4. Građani zahtijevaju da Visoki predstavnik (OHR) odmah naloži prekid blokade državnih institucija (odnosno zaustavi primanja onih koji blokiraju);
5. Građani zahtijevaju da Visoki predstavnik (OHR) odmah poništi sve odluke Narodne skupštine RS o tzv. povratu nadležnosti, jer te nadležnosti nisu otete, nego prenesene na nivo države u skladu sa Ustavom BiH i zakonom, tako da je 'vraćanje' na nivo entiteta na ovaj način vid državnog udara;
6. Građani zahtijevaju da Visoki predstavnik (OHR) naloži implementaciju svih presuda Ustavnog suda BiH, budući da je to najozbiljniji korak ka uspostavljanju potpunog pravnog poretka u državi;
7. Građani zahtijevaju da se osigura elektronsko glasanje (optičko skeniranje listića) na narednim izborima;
8. Građani zahtijevaju bezuvjetnu primjenu odredbi o zabrani negiranja genocida i eliminiranju efekata genocida u skladu sa UN rezolucijom 56/83 prema kojoj se države članice obavezuju da: ni jedna zemlja neće priznati kao zakonito, stanje nastalo kršenjem peremptornih normi međunarodnog prava (genocidom), niti će pružiti podršku i pomoć u održavanju takvog stanja;
Principi zajedničkog života i demokratski standardi EU se brane u Bosni i Hercegovini (i ako bi se narušili to bi dovelo do lančane reakcije u nekim državama EU).
- Izađimo i dostojanstveno u miru izrazimo svoje stavove internacionalnoj zajednici, odnosno zahtjevajmo da se čuje i glas građana, a sve u cilju normalnije i funkcionalnije države. Kao i prošli put očekujemo da budemo primljeni na sastanak u OHR, ali i Delegaciju EU", navode iz ReSTART-a.
NAJNIŽA PLAĆA U BiH u 2022. GODINI 543 KM
PRAVO NA TOPLI OBROK, PRIJEVOZ I REGRES
Kako je napisao Avaz.ba Federalna vlada BiH je 7. siječnja 2022. na telefonskoj sjednici, donijela Odluku da se najniža plaća za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine utvrđuje u neto iznosu od 543 konvertibilne marke (KM).
„Time je, prema ranijim obećanjima i najavama, povećana najniža plaća, koja od 1. januara 2022. godine iznosi 543 KM, te je u odnosu na prethodni iznos veća za 136 KM ili 33,56 posto. Uz mjesečnu plaću, većina radnika u Federaciji BiH također ostvaruje pravo na neoporezive naknade poput toplog obroka, prijevoza i regresa, po čemu je Federacija BiH jedinstvena u Evropi.
Ove naknade u prosjeku po zaposlenom iznose 174 KM, tako da povećanje najniže plaće garantira ukupna primanja koja su znatno viša od najniže plaće i koja će za većinu radnika biti najmanje 717 KM mjesečno. Nadalje, novi propisi sada garantiraju da će najniže plate biti usklađivane godišnje u zavisnosti od rasta ekonomije i cijena, počevši od 2023. godine. Nakon što Parlament Federacije BiH usvoji nove fiskalne zakone, bit će stvorene pretpostavke za još veći rast najniže plaće bez štetnih posljedica za privredu i zaposlenost“ – napisao je Avaz.ba
nedjelja, 09.01.2022.
LOUIS PASTEUR - DOBROČINITELJ ČOVJEČANSTVA
NEPROCJENJIVO VAŽNA OTKRIĆA
Otkako je pronađeno cijepivo, odnosno vakcina protiv pandemije korona virusa upravo je riječ vakcinacija ta koju ljudi liječničke struke mnogo i često svakodnevno izgovaraju kroz eter javnosti. Louis Pasteur je veoma važna osoba 19 stoljeća radi svoga rada na razvoju više vakcina, a istraživački rad ga je doveo i do spoznaja o pasterizaciji, fermentaciji, imunizaciji...
Vakcinacija je postupak kojim se određeni antigeni, a oni potiču stvaranje antitijela protiv određene bolesti, unose u organizam. Cijepljenje, vakcinacija i imunizacija su slični pojmovi jer se cijepljenjem ili vakcinom stvara imunitete na bolest. Riječ vakcinacija privi je upotrijebio Edward Jenner liječnik, rođen 1749. godine Koji je u medicinu uveo cjepivo za velike boginje, a neki ga smatraju i ocem imunologije. No Jenner je umro 1823, kada je Louis Pasteur imao samo godinu dana.
Louis Pasteur, rođen je 1822. u francuskom gradu Dole, a umro 1895. i smatra se začetnikom vakcinacije. Osnivač je mikrobiologije. Dokazao je da su procesi poput truljenja i fermentacije uzrokovani mikroorganizmima. Bio je prvi naučnik koji je otkrio anaerobe. To su mikrobi koji se lako razmnožavaju i žive bez kisika. Njegov rad u tom smjeru bio je vrlo značajan, jer je implicirao praktičan značaj. Pasteur je utvrdio specifičnost uzročnika antraksa, porođajne groznice, kolere, bjesnoće, pileće kolere i drugih bolesti, razvio koncept umjetnog imuniteta, predložio metodu zaštitnog cijepljenja, posebno protiv antraksa 1881. i bjesnoće.
Louis Pasteur je otkrio da bolesti piva i vina stvaraju mikroorganizmi. Paster je definirao da zagrijavanje pića na 60 -70 ° C ubija mikrobe i štiti od kiselosti. Ova metoda nazvana je pasterizacija i još uvijek se koristi u industriji.
Otkrića Louis Pasteur povezana su s dokazom da mikroorganizmi uzrokuju truležne procese na ranama. Važna su njegova znanstvena otkrića na području bjesnoće i antraksa. Dokazao je da je uzročnik bolesti bakterija. Predložio je vlastiti sistem za borbu protiv patogena stvaranjem cjepiva. Važan napredak na polju medicine došao je od naučnikove ideje o cijepljenju protiv bjesnoće, koju je razvio 1885. godine tokom rada sa zečevima na kojima je provodio eksperimente. Mikrobiolog je životinje prvo inficirao bjesnoćom, a zatim im je secirao mozak. U isto vrijeme, Pasteur se izložio smrtnoj opasnosti, skupljajući zaraženu pljuvačku iz usta zečeva. Uspio je dobiti vakcinu protiv bjesnoće iz osušenog mozga zeca. Prvi pacijent koji je spašen na ovaj način bio je dječak koji je zaražen ugrizom bijesnog psa. Bilo je to 1885. Budući da je Pasteur dao cjepivo prije nego što je bolest počela prodirati u mozak, dječak je preživio. Pasterova vakcina učinila ga je međunarodno poznatim. Iz mozga zeca Pasteur je stvorio cjepivo protiv bjesnoće. Eksperiment sa pilićima pomogao je mikrobiologu da stvori vakcinu protiv antraksa.
Pasteur je počeo proučavati fermentaciju 1857. U to je vrijeme dominantna teorija bila da je ovaj proces kemijske prirode. Do 1861. Pasteur je pokazao da se stvaranje alkohola, glicerola i jantarne kiseline tijekom fermentacije može dogoditi samo u prisutnosti mikroorganizama, često specifičnih.
Pasteur je dokazao da je fermentacija proces povezan s aktivnošću gljivica kvasca, koje se hrane i razmnožavaju zbog fermentacijske tekućine. Naučnik je počeo tražiti načine da spriječi fermentaciju vina ili barem uspori taj proces. Tijekom istraživanja je otkrio da se zagrijavanjem bakterije uništavaju. Nastavio je s eksperimentima i otkrio da je kratkim zagrijavanjem na 55 stupnjeva Celzijusa, a zatim i trenutnim hlađenjem, moguće ubiti bakterije, a istovremeno dobiti karakterističan okus vina. Tako je kemičar Pasteur razvio novu metodu kratkog zagrijavanja, koja se i danas zove pasterizacija. Koristi se u prehrambenoj industriji za konzerviranje na određeni rok mlijeka, mliječnih proizvoda povrća, voćnih sokova itd.
ZANIMLJIVO JE DA SU se 1864. vinari obratili Pasteuru sa zahtjevom da im pomogne u razumijevanju uzroka kvarenja vina. Nakon proučavanja sastava napitka, mikrobiolog je otkrio da u njemu nema samo gljivica kvasca, već i drugih mikroorganizama koji su doveli do kvarenja proizvoda. Tada je naučnik razmišljao kako se riješiti ovog problema. Istraživač je predložio zagrijavanje sladovine na 60 stepeni, nakon čega mikroorganizmi umiru. Metoda prerade sladovine koju je predložio Pasteur počela se koristiti u proizvodnji piva i vina, kao i u drugim granama prehrambene industrije.
Sedamdesetih godina 19. stoljeća Louis Pasteur je razvio metodu koja je danas poznata kao imunizacija. Njegovo se istraživanje prvo fokusiralo na pileću koleru, zaraznu bolest koja je smrtonosna za ljude. Radeći s eksperimentalnim patogenima, otkrio je da su antitijela koja su stvorile životinje pomogla preživjeti bolest kod ljudi. Njegovo istraživanje pomoglo je u narednim godinama u razvoju vakcina protiv drugih smrtonosnih bolesti poput antraksa i bjesnoće.
Tokom svog života, znanstvenik Paster je dobio nagrade za svoj rad iz mnogih zemalja svijeta. Francuska vlada mu je 1892. godine uručila medalju za 70. godišnjicu s natpisom „Dobročinitelj čovječanstva“. Godine 1961. krater na Mjesecu nazvan je u čast Pasteura, a 1995. godine u Belgiji je izdata marka sa likom Pasteura. U cijelom svijetu ima vrlo mnogo ulica nazvanih imenom Louis Pasteur. (MZZ)
petak, 07.01.2022.
CIJENE SU IZGUBILE STABILNOST U STUDENOM 2021.
POTROŠAČIMA TREBA OLAKŠATI POSKUPLJENJA!
Poskupljenja prehrambenih namirnica doslovno guše kupce već od početka mjeseca studenog 2021. godine. Cijene brašna, ulja, mlijeka, tijesta, mesa, sireva, marmelada, šećera, sokova, krumpira, voća i povrća izgubile su svaku stabilnost. Jedan kruh u bilo kojoj trgovini, ima cijenu najmanje kao kilogram brašna, ali ta cijena raste, ovisno o trgovini i vrsti kruha sve do one cijene koliko stoji u kunama, dva kilograma brašna. Odnosi se to na kruh koji ima težinu od 500 do 750, te do 1000 dekagrama.
Znaju li to ljudi koji vode hrvatsku politiku? U kojim trgovinama kupuju namirnice, oni ili njihove supruge ili njihove kuharice, ovisno od bračnog statusa političara kao pojedinca. A još ako su obiteljski ljudi pa imaju i djecu, dvoje , troje, a u hrvatskoj žive i obitelji sa petero i više djece, osjećaju li ti vodiči hrvatske politike na svojim novčanicima da vrlo mnogo od plače koju su primili, odlazi na izdatke za hranu?
Vjerojatno osjećaju, ili su bar čuli u međusobnim razgovorima onih koji su obiteljski ljudi, ali svojom šutnjom prema javnosti pokrivaju i prekrivaju ta poskupljenja. Imaju li oni kakva rješenja za tu situaciju?
Energenti poskupljuju, potrošači su izdašno trošili u predblagdansko vrijeme u prosincu 2021. pa je fiskalizirano čak 17 milijardi kuna, kako je to javno potvrdio hrvatski ministar financija, ali
kako živjeti dalje, sada u siječnju 2022. i u mjesecima koji dolaze? Ministar financija Marić je čak rekao da se hrvatski rast očekivao od oko osam postotnih jedinica, ali da je on, temeljem inkasiranja blagdanske potrošnje, vjerojatno prerastao u dvoznamenkastu brojku.
Da, retorika ministra Marića dobro zvuči, i ona je dobra mazalica za političko stranačko veličanje uspjeha. Ali realno, gospodarski rast ne može biti takav u konstanti. Jer Hrvatska nema takvu gospodarsku snagu koja bi mogla održavati rast u dvoznamenkastim brojevima. Snaga gospodarstva koja je postojala prije je rasprodana, a nova još nije stvorena.
Kako olakšati život hrvatskim građanima od sada pa u narednih naprimjer sedam mjeseci?
Od rasta cijena treba zaštiti nekoliko osnovnih životnih namirnica i to ulja, brašna, tijesta, bar jedne vrste mesa - svinjetine naprimje,r te šećera i mlijeka. To hrvatska politička vladajuća garnitura treba težiti učiniti za hrvatske potrošače.
Margareta Zouhar Zec
Tijesto ima cijene od 9,99 kn do 13,99 kn
Brašno s cijenama od 5,49 kuna pa naviše, ulje 1 litra ne stoji manje od 13,99, a dvije litre ulja stoje 24, 49 kuna. Ni u jednoj trgovini ni u jednom trgovačkom lancu više nema litre mlijeka koja košta manje od pet kuna. Šećer ima cijene od šest do osam kuna za kilogram. Tko tako visoke cijene financijski može izdržati?mzz
četvrtak, 06.01.2022.
DODIG U OBRADI AMERIČKOG UREDA ZA KONTROLU STRANE IMOVINE
RADI VLASTITOG INTERESA DODIG RADI PROTIVNO
DAYTONSKOM SPORAZUMU
Prenosim priopćenje američkog odjela za riznice koje je 5. siječnja 2022. izreklo sankcije Miloradu Dodiku koji je član predsjedništva Bosne i Hercegovine, a entitet Republike Srpske drži pod svojom kontrolom. Sankcije su izrečene radi potkopavana stabilnost regije zapadnog Balkana korupcijom i prijetnjama dugotrajnim mirovnim sporazumom.
Dodik je potkopao institucije BiH pozivajući na preuzimanje državnih nadležnosti 2021. i pokrečući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS). Osim toga, uvjerenja je američki Odjel za riznice, Dodik je svoj službeni položaj u BiH iskoristio za akumuliranje osobnog bogatstva, te kroz mito. Ono što on poduzima ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopava Daytonski mirovni sporazum, čime riskira širu regionalnu stabilnost- stav je američke institucije Primjer koruptivnih radnji, je i taj što je Dodik dao Vladine ugovore i monopole u RS-u izravno bliskim poslovnim suradnicima. Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje osobne interese na štetu građana u RS-u.
Pod sankcijama je i Alternativna televizija d.o.o. Banja Luka koja je u vlasništvu člana obitelji Milorada Dodika, a čiji program on drži pod svojim nadzorom .
M.Zouhar Zec
PRENOSIM PRIOPĆENJE ZA JAVNOST:
Trezorske sankcije Miloradu Dodiku i pridruženoj medijskoj platformi za destabilizirajuće i koruptivno djelovanje
Dodikove destabilizirajuće i koruptivne aktivnosti potkopavaju 26 godina napretka od Daytonskog mirovnog sporazuma
Otvaranjem teksta na mobitelu, slika se povećava i postaje čitka mzz
WASHINGTON — Ministarstvo financija SAD-a Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) danas (5. siječnja 2022.) je imenovao Milorada Dodika koji je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), i jedan entitet je pod njegovom kontrolom, Alternativni Televizija doo Banja Luka, kao odgovor na Dodikove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.
Današnja akcija, prve oznake pod E.O. 14033, nadovezuje se na predanost Bidenove administracije promicanju odgovornosti za one koji, između ostalog, potkopavaju stabilnost regije zapadnog Balkana korupcijom i prijetnjama dugotrajnim mirovnim sporazumima. Dodik je potkopao institucije BiH pozivajući na preuzimanje državnih nadležnosti i pokretajući stvaranje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska (RS). Nadalje, Dodik je svoj službeni položaj u BiH iskoristio za akumuliranje osobnog bogatstva kroz mito, mito i druge oblike korupcije. Njegova etnonacionalistička retorika koja dijeli podjele odražava njegove napore da unaprijedi te političke ciljeve i odvrati pozornost od njegovih korumpiranih aktivnosti. Kumulativno, ove akcije ugrožavaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i potkopavaju Daytonski mirovni sporazum, čime riskiraju širu regionalnu nestabilnost.
“Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji demontaže Daytonskog mirovnog sporazuma, motivirani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, rekao je podtajnik Trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson. “Sjedinjene Države neće oklijevati djelovati protiv onih koji teže korupciji, destabilizaciji i podjelama na račun vlastitog naroda, kao i protiv onih koji omogućuju i olakšavaju takvo ponašanje.”
DODIKOVE DESTABILIZACIJSKE I KORUPCIJSKE DJELATNOSTI
Daytonskim mirovnim sporazumom (DPA), koji su 1995. godine potpisali predsjednici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, okončan je etnički sukob u BiH i uspostavljen je današnji ustav BiH. Trezor je Dodika prethodno odredio 17. siječnja 2017. godine prema E.O. 13304, jer je aktivno ometao ili predstavljao značajan rizik od aktivnog ometanja DPA-a. Današnje akcije se nadovezuju na ovo naslijeđe ciljajući na njegovu tekuću destabilizirajuću aktivnost u odnosu na DPA, kao i na njegovu zloporabu službenog položaja za sudjelovanje u široko rasprostranjenoj korupciji, koja podriva državne institucije u BiH.
Dodik je također otvoreno pozivao na jednostrani prijenos državnih nadležnosti s vlade BiH na Republiku Srpsku (RS), jedan od dva entiteta koja čine BiH zajedno s Brčko Distriktom, i poduzeo je mjere za to. Dodik se također javno suprotstavio međunarodno imenovanom visokom predstavniku za BiH i sastavu Ustavnog suda BiH. Osim toga, Dodik je javno ocrnio druge etničke i vjerske skupine unutar BiH, dodatno sijući podjele i političke zastoje. Dodik se, dakle, imenuje temeljem E.O. 14033 zbog toga što je odgovoran ili sudjelovao u, ili je izravno ili neizravno sudjelovao u kršenju ili djelom koji je ometao ili prijetio provedbi DPA.
Dodik se također imenuje temeljem E.O. 14033 za odgovornost ili suučesništvo u korupciji vezanoj za zapadni Balkan ili izravno ili neizravno sudjelovanje u njoj. Naime, uspostavio je patronažnu mrežu u BiH od koje ima koristi on i njegovi suradnici. Kao primjer svojih koruptivnih radnji, Dodik je dao vladine ugovore i monopole u RS-u izravno bliskim poslovnim suradnicima. Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje osobne interese na štetu građana u RS-u.
DODIKOVA OSOBNA MEDIJSKA STANICA
Alternativna Televizija d.o.o. Banja Luka (ATV), medij sa sjedištem u Banja Luci, RS, u privatnom je vlasništvu tvrtke blisko povezane s Dodikovom obitelji. Međutim, sam Dodik iza kulisa vrši osobnu kontrolu nad ATV-om, primjerice zahtijevanjem osobnog odobrenja na medijske priče vezane za politički osjetljive teme. Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio vlastitu agendu, koja uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, izgladi svoj javni imidž i unaprijedi svoje osobne i političke ciljeve.
Dodik je ugovore vezane uz ATV dodjeljivao izravno članovima svoje obitelji, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio izravno u ATV u koruptivne svrhe. Dodik je posljednjih godina znatno povećao financiranje ATV-a i uključio se u kampanje zloćudnog utjecaja društvenih medija putem ATV-a kako bi objavio sadržaj koji unapređuje njegove političke i osobne ciljeve.
ATV se određuje prema E.O. 14033 zbog toga što je u vlasništvu ili pod kontrolom Dodika ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Dodik.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih pojedinaca i entiteta koji se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u izravnom ili neizravnom vlasništvu 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba. Osim ako nije ovlaštena općom ili posebnom licencom izdanom od strane OFAC-a ili izuzeta, sve transakcije osoba iz SAD-a ili unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba općenito su zabranjene. Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe.
srijeda, 05.01.2022.
Christian Schmidt; „POZIVAM ONE KOJI ODLUČUJU U BOSNI I HERCEGOVINI DA DONOSE BOLJE ODLUKE I DA RADE NA NAPRETKU“.
GRADITI ZEMLJU KOJA OMOGUČAVA NAPREDAK
Novogodišnju čestitku visoki predstavnik Christian Schmidt u BOSNI I HERCEGOVINI naslovio je s riječima : Bolji put u 2022. godini
No tekst koji je napisao Schmidt je mnogo više od čestitke: on poziva na suradnju u izbornoj godini, upozorava na prepreke, govori o činjenicama odlaska ljudi iz BiH, želi da političke debate budu bez neprimjerenih komentara i uvreda itd.
PRENOSIM ČESTITKU Christiana Schmidta
Christian Schmidt visoki predstavnik europske zajednice u Bosni i Hercegovini
"Dok ulazimo u Novu godinu, želim svima u ovoj prelijepoj zemlji zdravlje, mir i dobar život. I želim s vama, građanima Bosne i Hercegovine, podijeliti svoje čvrsto uvjerenje da za ovu zemlju i njene građane postoji put koji vodi naprijed.
Iz mnogobrojnih razgovora koje sam vodio u glavnim gradovima u proteklih pet mjeseci, zaključio sam da je međunarodna zajednica spremna pomoći Bosni i Hercegovini da slijedi taj put. Za to je također potrebna predanost, zalaganje i trud svih i u samoj Bosni i Hercegovini. Vi i mi zajedno možemo pomoći ovoj zemlji da ponovno postane dom u kome svatko može imati budućnost kojoj se može radovati. Pridružite nam se, inspirirajte nas, pomozite nam u ovom pothvatu.
Za to će biti potrebna suradnja svih, posebno političkih čelnika. Dužnosnici se biraju i imenuju kako bi služili građanima koji su u demokraciji istinski i jedini vladar i koji žele bolju budućnost, ovdje u Bosni i Hercegovini, za sebe i za svoju djecu. I što se mene tiče, oni su ti za koje ja radim.
Na žalost, pred nama se nalaze prepreke. Ako se blokada koja je onemogućavala napredak u 2021. godini nastavi, onda postoji rizik da 2022. bude čak i gora nego prethodne godine. Svakodnevni život bit će teži nego što bi trebao; javne usluge, uključujući medicinske usluge koje su prijeko potrebne, i to ne samo u borbi protiv pandemije, neće biti adekvatne, a životni standard neće se poboljšati.
Deseci tisuća ljudi svake godine odlaze iz ove zemlje. Razlog za to nije nikakva tajna. Oni odlaze jer osjećaju da se njihov glas ne čuje. Oni ne vide svoju budućnost ovdje i osjećaju se bespomoćno. Razgovarao sam s njima. Saslušao sam ih. Oni mi stalno ponavljaju istu stvar. Oni ne očekuju čuda niti raj na zemlji, oni jednostavno žele pristojan život u normalnoj zemlji. Što je, u stvari, skromna želja.
Građani traže zaustavljanje siromaštva, da se stane ukraj korupciji i prestane uništavati budućnost njihove djece u ovoj zemlji. Ovi opravdani zahtjevi ne mogu i ne smiju ostati neuslišeni.
Zato pozivam one koji odlučuju u Bosni i Hercegovini da donose bolje odluke i rade na napretku.
To je odluka koju sam i sam donio kada sam prihvatio poziciju visokoga predstavnika. Dopustite mi još jednom zahvaliti na toploj dobrodošlici i brojnim ponudama da radimo zajedno svugdje u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli, Trebinju…
Izvorna i održiva poruka Daytonskoga mirovnog sporazuma je: Nikad više mržnja, nikad više nasilje, nikad više rat! Umjesto toga, suradnja i mirni suživot za boljitak svih u ovoj zemlji. U državi koja bi trebala biti dio ujedinjene Europe. Moj posao je, uz podršku Vijeća za provedbu mira, pomoći svima vama da to postane stvarnost za vašu zemlju – Bosnu i Hercegovinu.
Kada je u pitanju izborna godina, moja želja i ono što tražim za 2022. godinu je da politička debata ne bude obilježena neprimjerenim komentarima i uvredama. Svatko zaslužuje poštovanje, a posebno oni koji više nisu među živima. Učtivost, pristojnost i poštovanje, a ne uvrede, čine uspješnu suradnju i kolektivni napredak. To govorim i u ime svojih prethodnika, koji su dali mnogo da služe ovoj zemlji i njenom narodu.
Jedini vrijedni ciljevi dok ulazimo u novu godinu su prevazilaženje pandemije, otvaranje novih radnih mjesta, usporavanje odlaska ljudi i talenata, i konačno početi od Bosne i Hercegovine graditi zemlju koja svojim građanima omogućava napredak, a to se može dogoditi samo uz odlučno suočavanje s ključnim problemima kao što su korupcija i nepostojanje vladavine prava.
Mi to možemo.
Zajedno, možemo krenuti boljim putem."
utorak, 04.01.2022.
PREDVIĐANJA PROFESORA SERWERA O DOGAĐANJIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
"LIDER BOSANSKIH SRBA NASTAVITI ĆE 2022. TAMO GDJE JE STAO"
Događanja u Bosni i Hercegovini, u kojoj ne funkcioniraju institucije, koja je sastavljena od dva entiteta i tri naroda, gdje Milorad Dodig član predsjedništva BiH, sudjelovanje u radu predsjedništva izbjegava i time onemogućava svako donošenje odluka, ima namjeru osnovati vojsku Republike Srpske, koji je izazvao političku krizu prošle godine u koju su već involvirani političari EU i SAD-a u namjeri na BIH i Balkan sačuvaju od novih opasnih tenzija i rata poprimiti će u 2022. prema predviđanju profesor na Sveučilištu Johns Hopkins, Daniela Serwera u SAD-u, jedan od pregovarača Dejtonskog sporazuma i poznavalac prilika na Balkanu, nove napetosti.
O tome je pisao u svom tekstu , a što je prenijela tv Al Jazera. Profesor Daniel Serwer, iz SAD-a kaže:
Profesor Daniel Serwer
„Evropska unija i SAD trebaju poništiti sve odluke Skupštine Republike Srpske koje su u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom i kasnijim odlukama visokog predstavnika, a postoje i drugi mogući potezi – Brisel i Washington mogli bi zatvoriti predstavništva RS-a, a SAD i Velika Britanija razmjestiti trupe u Brčko, ključni grad na sjeveru zemlje, kako ga nijedna strana ne bi mogla zauzeti. A ako želimo ostaviti još jači dojam, onda bi američke i britanske snage mogle organizirati vojnu vježbu NATO-a sa padobrancima iznad Banje Luke.
„Dodik se kreće korak po korak. Malo je vjerojatno da će odstupiti mnogo dalje, od onoga što radi, ili proglasiti nezavisnost. Dodikov plan je uništiti bosansku državu. On želi da se RS povuče iz vitalnih državnih institucija pod velom zakonodavnog odobrenja. Tada bi bio svemoćan i neodgovoran u vlastitom feudu. Ako to ne uspije, želi da njegova prijetnja secesijom spriječi svako daljnje jačanje vlasti u Sarajevu“, napisao je Serwer.
Američki profesor očekuje da će Rusija nastaviti podržavati Dodika i pokušati ga zaštititi, za razliku od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
„Moskva već negira ovlasti visokog predstavnika u Bosni, koji je odgovoran za civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Srbije Vučić bit će oprezniji jer se plaši neodobravanja EU-a i SAD-a, no, njegovi poslušnici, uključujući ministra unutrašnjih poslova Vulina, su otvoreniji u podršci. Republika Srpska je važna komponenta onoga što nazivaju ‘srpskim svijetom'“, piše. „Dodik je šampion srpskih ideala, poslušna marioneta Moskve i duboko korumpirani džeparoš sa nezakonito stečenim dobicima“, dodaje.
SAD i EU, piše Serwer, nastoje natjerati Vučića da obuzda Dodika, koristeći više „mrkve“, a manje „štapa“, no, to očito ne daje rezultate.
„Kao i njegov genocidni prethodnik Radovan Karadžić, Dodik sebe smatra političkim konkurentom Vučiću u Beogradu, a ne samo pokrajinskim stranačkim šefom u Banjoj Luci. Dolazi vrijeme za obračun ovih srpskih paladina. Vučić je nesumnjivo moćniji, ali je Dodik korisniji Rusima. Oni bi defacto otcjepljenje RS-a smatrali korisnim presedanom i temeljom pregovaranja za otcijepljene pokrajine u Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Moskva bi također uživala u izbacivanju iz kolosijeka trijumfa Zapada iz 1990-ih“, piše Serwer.
„Šta SAD i EU mogu učiniti“? postavio je pitanje Serwer u tekstu , pa odgovorio
„Visoki predstavnik to može potezom olovke, ali šta onda? Kako se njegove odluke provode? Nekada ranije, ne bi oklijevao smijeniti Dodika, ali da li je to sada izvodivo? Druga je mogućnost njegovo hapšenje zbog pobune protiv države, za šta je očito kriv. No, čini se da BH tužitelji nisu voljni, ali niti sposobni to učiniti“, tvrdi Serwer, koji govori da će morati djelovati EU i SAD.
„Ako se ništa ne može učiniti unutar BiH, onda teret pada na Washington, Brisel i evropske prijestolnice, u slučaju da EU ne djeluje zajednički. Morat će nametnuti sankcije Dodiku lično, svim članovima Skupštine RS-a koji glasaju za povlačenje iz institucija BiH i institucionalno RS-u, uključujući ukidanje svih pomoći Svjetske banke i MMF-a, kao i bilateralnu pomoć i pristup međunarodnim financijskim tržištima. Ako se RS de facto otcijepi od BiH, ne bi trebala imati koristi od grantova ili zajmova dostupnih njenom suverenu. Bilo bi licemjerno dopustiti bilo kakvo međunarodno finansiranje ili službenu razvojnu pomoć RS-u“, piše Daniel Serwer, profesor sa Hopkins Sveučilišta u SAD-u.
„Dodik i svi drugi političari koji podržavaju defacto secesiju mogli bi dobiti zabranu dolaska u Sarajevo, a učešće srpskih predstavnika u odlučivanju BH Vlade moglo bi biti ukinuto. Svako finansiranje RS-a iz Sarajeva moglo bi prestati. BiH bi se mogla vratiti svom prijeratnom ustavu ili osmisliti novi koji će izbrisati RS, kao i Federaciju BiH i njene kantone, oslanjajući se na općine za lokalnu upravu“, Serwerov je recept.
Navodi da je ovo spisak opcija, ali ne i preporuka.
„Glavna stvar je da Brisel i Washington više ne umanjuju ili ne ignorraju Dodikove poteze. Ako to učine, BH patriote, koji su bili glavne žrtve rata 1992.-95., uzet će stvari u svoje ruke i osvojiti Brčko prije Dodika. To bi također označilo neuspjeh Dejtona, ali onaj koji bi sačuvao suverenitet i teritorijalni integritet zemlje, kao i njenu multietničnost. Za svakoga ko misli da je demokracija poželjniji sistem vlasti, to bi bilo bolje od secesije političkih i ideoloških nasljednika Radovana Karadžića koji negiraju genocid, koji su skloni etničkoj autoritarnoj vladavini uz podršku Moskve i stvaranju Miloševićeve Velike Srbije“, piše profesor
ZVOR: AL JAZEERA TV
Daniel Serwer je autor knjige "OD RATA DO MIRA NA BALKANU, BLISKOM ISTOKU I UKRAJINI" (PALGRAVE MACMILLAN, 2019.)
Prema Daytonskom sporazumu od 21. studenog 1995. godine, Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), te distrikta Brčko koji je uspostavljen 8 ožujka 2000. godine odlukom Međunarodnog arbitražnog suda.
Distrikt Brčko je zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego državi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta. Prostire se na površini od 493 km˛ što je 1% područja BiH, posavske doline, koja seže od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe država Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, te se zato smatra strateškim raskrižjem u mnogim vidovima.
nedjelja, 02.01.2022.
EURO – SIMBOL INTEGRACIJE I IDENTITETA EU
20 GODINA EURA U DŽEPU
Prije dvadeset godina, 1. siječnja 2002., dvanaest zemalja EU promijenilo je svoje novčanice i kovanice nacionalne valute za euro u najvećoj zamjeni valute u povijesti. 1. siječnja 2002. euronovčanice i eurokovanice uvelo je 12 država EU a: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska. Slovenija se pridružila eurozoni 1. 1. 2007., a slijede Cipar i Malta 1.1. 2008. Slovačka 1.1.2009., Estonija 1.1. 2011., Latvija 1.1. 2014. i Litva 1.1. 2015. godine. Hrvatska trenutno poduzima pripremne korake za pridruživanje europodručju, što planira učiniti 1. siječnja 2023., pod uvjetom da ispuni sve kriterije konvergencije.
U priopćenju Europske komisije od 1. siječnja se kaže da je u ova dva desetljeća euro pridonio stabilnosti, konkurentnosti i prosperitetu europskih gospodarstava. Što je najvažnije, poboljšao je živote građana i olakšao poslovanje diljem Europe i šire. S eurom u džepu, štednja, ulaganje, putovanja i poslovanje postali su mnogo lakši.
Euro je simbol integracije i identiteta u EU. Danas ga koristi više od 340 milijuna ljudi u 19 zemalja EU-a, s 27,6 milijardi eura novčanica u optjecaju u vrijednosti od oko 1,5 bilijuna eura. Euro je trenutno druga najraširenija valuta u svijetu iza američkog dolara.
Slaveći 20. godišnjicu, EU nastavlja rad na jačanju međunarodne uloge eura i prilagođavanju valute novim izazovima, uključujući brzu digitalizaciju gospodarstva i razvoj virtualnih valuta. Kao dopuna gotovini, digitalni euro bi podržao dobro integrirani sektor plaćanja i ponudio bi veći izbor potrošačima i poduzećima.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije tim je povodom rekla: „Sada je dvadeset godina da mi, europski ljudi, možemo nositi Europu u džepovima. Euro nije samo jedna od najmoćnijih valuta na svijetu. To je, prije svega, simbol europskog jedinstva. Novčanice eura imaju mostove s jedne strane i vrata s druge strane – jer to je ono što euro označava. Euro je također valuta budućnosti, a u narednim godinama postat će i digitalna valuta. Euro također odražava naše vrijednosti. Svijet u kojem želimo živjeti. To je globalna valuta za održiva ulaganja. Svi možemo biti ponosni na to.”
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, rekla je: “Euri koje držimo u rukama postali su svjetionik stabilnosti i čvrstoće diljem svijeta. Stotine milijuna Europljana mu vjeruju i s njim svakodnevno obavljaju transakcije. To je druga najmeđunarodna valuta na svijetu. Kao predsjednica Europske središnje banke, obvezujem se da ćemo nastaviti naporno raditi kako bismo osigurali održavanje stabilnosti cijena. I također se obvezujem da ćemo obnoviti lice tih novčanica i da ćemo im dati i digitalnu dimenziju.”
David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta, povodom 20. godišnjice eura kaže : “Euro je utjelovljenje ambicioznog političkog projekta za promicanje mira i integracije unutar Europske unije. No, euro je također uvjet za zaštitu i ponovno pokretanje europskog ekonomskog, socijalnog i političkog modela suočenog s transformacijama našeg vremena. Euro je simbol, ostvarenje povijesne političke vizije, drevne vizije ujedinjenog kontinenta s jedinstvenom valutom za jedinstveno tržište.”
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća podsjetio je: “Euro je prešao dug put — to je istinsko europsko postignuće. Čak bih rekao da je euro postao dio onoga što jesmo. I kako sebe vidimo kao Europljane. Dio našeg načina razmišljanja. I dio našeg europskog duha. Euro pripada svima nama svim građanima Europe. Ali to nije uspjeh samo unutar granica naših EU. Usidrio se i na međunarodnoj sceni. Unatoč krizi, euro se pokazao otpornim — simbolom europskog jedinstva i stabilnosti. I nikad to nije bilo istinitije nego tijekom COVID-19. Euro je služio kao temelj stabilnosti. Stabilna imovina za Uniju. Euro također potiče naš oporavak. Otključavanje punog potencijala održivog razvoja, kvalitetnih poslova i inovacija.”
Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine, o euru je izjavio : “Euro je dokazao svoju hrabrost u suočavanju s velikim gospodarskim izazovima. Konkretno, naš odgovor na pandemiju COVID-a 19 pokazao je da dijeljenjem eura možemo postići više kolektivno nego što možemo pojedinačno. Euro je ojačao svoje temelje u posljednjih 20 godina. Sada moramo graditi na tim temeljima kako bismo euro postali globalna valuta za prelazak na budućnost s nižim emisijama ugljika.”
DO EURA - DUGI PUT
Euro je prošao dug put od ranih rasprava o ekonomskoj i monetarnoj uniji u kasnim 1960-ima. Komitet Delors prvi je pristupio konkretnim koracima prema jedinstvenoj valuti 1988. godine. Godine 1992. Ugovor iz Maastrichta označio je odlučujući trenutak u kretanju prema euru, jer su politički čelnici potpisali kriterije koje su države članice morale ispuniti kako bi usvojile jedinstvenu valutu. Dvije godine kasnije, Europski monetarni institut (EMI) započeo je svoj pripremni rad u Frankfurtu da Europska središnja banka (ECB) preuzme svoju odgovornost za monetarnu politiku u europodručju. Kao rezultat toga, 1. lipnja 1998. ECB je postala operativna.
Godine 1999. euro je uveden u 11 država članica kao računovodstvena valuta na financijskim tržištima i korišten za elektronička plaćanja. Konačno je to bilo 1. siječnja 2002. kada je 11 država
zamijenile svoje nacionalne novčanice i kovanice za eure.
DRUGA NAJVAŽNIJA VALUTA U MONETARNOM SUSTAVU SVIJETA
Euro je donio mnoge prednosti Europi, posebice njezinim građanima i poduzećima. Jedinstvena valuta pomogla je u održavanju stabilnih cijena i zaštitila gospodarstva europodručja od volatilnosti tečaja. To je europskim kupcima kuća, tvrtkama i vladama olakšalo posuđivanje novca i potaknulo trgovinu unutar Europe i šire. Euro je također eliminirao potrebu za razmjenom valuta i smanjio troškove prijenosa novca, čineći putovanje i preseljenje u drugu zemlju na posao, studiranje ili mirovinu jednostavnijim. Velika većina Europljana podržava jedinstvenu valutu. Prema najnovijem Eurobarometru, 78% građana diljem europodručja vjeruje da je euro dobar za EU.
Ojačana međunarodna uloga
Euro je druga najvažnija valuta u međunarodnom monetarnom sustavu. Njegova stabilnost i vjerodostojnost učinili su ga međunarodnom valutom za fakturiranje, skladištem vrijednosti i rezervnom valutom, koja čini oko 20% deviznih rezervi. Šezdeset drugih zemalja i teritorija diljem svijeta, u kojima živi oko 175 milijuna ljudi, odlučilo je koristiti euro kao svoju valutu ili za njega vezati vlastitu valutu. Danas se euro koristi za gotovo 40% globalnih prekograničnih plaćanja i za više od polovice izvoza EU-a.
Od globalne financijske krize 2008. i krize državnog duga nakon toga, EU je nastavio jačati i produbljivati Ekonomsku i monetarnu uniju. Plan oporavka EU-a bez presedana NextGenerationEU dodatno će poboljšati gospodarsku otpornost europodručja i poboljšati gospodarsku konvergenciju. Izdavanje visokokvalitetnih denominiranih obveznica u okviru NextGenerationEU donijet će značajnu dubinu i likvidnost tržištima kapitala EU-a i učiniti ih i euro privlačnijim za ulagače. Euro je sada i vodeća valuta za zelena ulaganja: polovica svjetskih zelenih obveznica denominirana je u eurima, a ta brojka raste zahvaljujući novim zelenim obveznicama izdanim za financiranje NextGenerationEU.
Za daljnji razvoj međunarodne uloge eura, Europska komisija je pokrenula inicijative za promicanje ulaganja u eurima, olakšala korištenje eura kao valute za fakturiranje i denominaciju te potaknula bolje razumijevanje prepreka za njegovu širu upotrebu. Ovaj pristup bit će u obliku dijaloga, radionica i anketa s javnim i privatnim sektorom, financijskim regulatornim agencijama i institucionalnim investitorima u regionalnim i globalnim partnerskim zemljama EU-a.
28. svibnja 2019.
Uvedene nove novčanice od 100 € i 200 €.
27. siječnja 2019.
Obustavljeno izdavanje novčanice od 500 €.
17. rujna 2018.
Predstavljene novčanice od 100 € i 200 € iz serije Europa.
4. travnja 2017.
Uvedena nova novčanica od 50 €.
5. srpnja 2016.
Predstavljena novčanica od 50 € iz serije Europa.
25. studenoga 2015.
Uvedena nova novčanica od 20 €.
24. veljače 2015.
Predstavljena novčanica od 20 € iz serije Europa.
1. siječnja 2015.Litva uvela euro.
23. rujna 2014.
Uvedena nova novčanica od 10 €.
13. siječnja 2014.
Predstavljena novčanica od 10 € iz serije Europa.
1. siječnja 2014. Latvija uvela euro.
2. svibnja 2013.
Uvedena nova novčanica od 5 €.
10. siječnja 2013.
Predstavljena novčanica od 5 € iz serije Europa.
8. studenoga 2012.
ESB najavio uvođenje druge serije euronovčanica, serije Europa.
1. siječnja 2011. Estonija uvela euro.
1. siječnja 2009.Slovačka uvela euro.
1. siječnja 2008.Cipar i Malta uveli euro.
1. siječnja 2007.Slovenija uvela euro.
Novčanice od 500 € više se ne izdaju
Dana 27. siječnja 2019. 17 od 19 nacionalnih središnjih banaka europodručja prestalo je izdavati novčanice od 500 €. Iz logističkih razloga te kako bi osigurale jednostavan prijelaz, središnje banke Deutsche Bundesbank i Oesterreichische Nationalbank prestale su ih izdavati tek 27. travnja 2019.
Postojeće novčanice od 500 € i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja te su i dalje u upotrebi kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti, odnosno za trošenje i štednju. Banke, mjenjačnice i drugi poslovni subjekti također i dalje mogu vraćati postojeće novčanice od 500 € u optjecaj.
Kao i svi apoeni euronovčanica, novčanica od 500 € zauvijek će zadržati vrijednost te se uvijek može zamijeniti u nekoj od nacionalnih središnjih banaka europodručja.
| < | siječanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter