U POSLJEDNJIH 10 GODINA U HRVATSKOJ ŽIVI 396. 360 STANOVNIKA MANJE
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je 14. siječnja 2022., prve rezultate popisa stanovništva, popisa koji je proveden od 13. rujna do 14. studenoga 2021. a temeljem Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) U Republici Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanovi.
Ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosi 3.888.529 osoba. Broj kućanstva je 1.438.423. Stambenih jedinica ima 2.350.444.
Brojevi o stanovništvu pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve hrvatske županije.
Pad broja stanovnika najveći je u Vukovarsko-srijemskoj županiji i to za 35.083 što je 19,54 posto, u usporedbi s popisom iz 2011. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 31.890 broja stanovnika što je 18,49 posto, a treća je Brodsko-posavska županija gdje je manje 27.793 stanovnika, što je u postocima pad od 17,53 posto.
Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava .Broj stambenih jedinica povećan je za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.
Najveći pad broja kućanstava je u Sisačko-moslavačkoj 14,70 posto, Vukovarsko-srijemskoj županiji 11,83 posto, a treća je u tom kontekstu Ličko-senjska županija s 11,23 posto manje kućanstava.
Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu 0,92 posto, Zadarskoj županiji 1,18 posto te u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1,54 posto.
Broj stanova je povećan u više županija, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to za 12,54 posto i Šibensko-kninskoj 11,75 posto.
Pad broja stanova je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj za 6,88 posto.
Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi minus 111.922 stanovnika.Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković naglasila je kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.
U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je negativna za 141.707 stanovnika. Dodaju li se privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je manji za 164.641 stanovnika.
Upozoreno je kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje da se dio građana iselio iz Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište.