AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 02.01.2022.
EURO – SIMBOL INTEGRACIJE I IDENTITETA EU
20 GODINA EURA U DŽEPU
Prije dvadeset godina, 1. siječnja 2002., dvanaest zemalja EU promijenilo je svoje novčanice i kovanice nacionalne valute za euro u najvećoj zamjeni valute u povijesti. 1. siječnja 2002. euronovčanice i eurokovanice uvelo je 12 država EU a: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska. Slovenija se pridružila eurozoni 1. 1. 2007., a slijede Cipar i Malta 1.1. 2008. Slovačka 1.1.2009., Estonija 1.1. 2011., Latvija 1.1. 2014. i Litva 1.1. 2015. godine. Hrvatska trenutno poduzima pripremne korake za pridruživanje europodručju, što planira učiniti 1. siječnja 2023., pod uvjetom da ispuni sve kriterije konvergencije.
U priopćenju Europske komisije od 1. siječnja se kaže da je u ova dva desetljeća euro pridonio stabilnosti, konkurentnosti i prosperitetu europskih gospodarstava. Što je najvažnije, poboljšao je živote građana i olakšao poslovanje diljem Europe i šire. S eurom u džepu, štednja, ulaganje, putovanja i poslovanje postali su mnogo lakši.
Euro je simbol integracije i identiteta u EU. Danas ga koristi više od 340 milijuna ljudi u 19 zemalja EU-a, s 27,6 milijardi eura novčanica u optjecaju u vrijednosti od oko 1,5 bilijuna eura. Euro je trenutno druga najraširenija valuta u svijetu iza američkog dolara.
Slaveći 20. godišnjicu, EU nastavlja rad na jačanju međunarodne uloge eura i prilagođavanju valute novim izazovima, uključujući brzu digitalizaciju gospodarstva i razvoj virtualnih valuta. Kao dopuna gotovini, digitalni euro bi podržao dobro integrirani sektor plaćanja i ponudio bi veći izbor potrošačima i poduzećima.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije tim je povodom rekla: „Sada je dvadeset godina da mi, europski ljudi, možemo nositi Europu u džepovima. Euro nije samo jedna od najmoćnijih valuta na svijetu. To je, prije svega, simbol europskog jedinstva. Novčanice eura imaju mostove s jedne strane i vrata s druge strane – jer to je ono što euro označava. Euro je također valuta budućnosti, a u narednim godinama postat će i digitalna valuta. Euro također odražava naše vrijednosti. Svijet u kojem želimo živjeti. To je globalna valuta za održiva ulaganja. Svi možemo biti ponosni na to.”
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, rekla je: “Euri koje držimo u rukama postali su svjetionik stabilnosti i čvrstoće diljem svijeta. Stotine milijuna Europljana mu vjeruju i s njim svakodnevno obavljaju transakcije. To je druga najmeđunarodna valuta na svijetu. Kao predsjednica Europske središnje banke, obvezujem se da ćemo nastaviti naporno raditi kako bismo osigurali održavanje stabilnosti cijena. I također se obvezujem da ćemo obnoviti lice tih novčanica i da ćemo im dati i digitalnu dimenziju.”
David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta, povodom 20. godišnjice eura kaže : “Euro je utjelovljenje ambicioznog političkog projekta za promicanje mira i integracije unutar Europske unije. No, euro je također uvjet za zaštitu i ponovno pokretanje europskog ekonomskog, socijalnog i političkog modela suočenog s transformacijama našeg vremena. Euro je simbol, ostvarenje povijesne političke vizije, drevne vizije ujedinjenog kontinenta s jedinstvenom valutom za jedinstveno tržište.”
Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća podsjetio je: “Euro je prešao dug put — to je istinsko europsko postignuće. Čak bih rekao da je euro postao dio onoga što jesmo. I kako sebe vidimo kao Europljane. Dio našeg načina razmišljanja. I dio našeg europskog duha. Euro pripada svima nama svim građanima Europe. Ali to nije uspjeh samo unutar granica naših EU. Usidrio se i na međunarodnoj sceni. Unatoč krizi, euro se pokazao otpornim — simbolom europskog jedinstva i stabilnosti. I nikad to nije bilo istinitije nego tijekom COVID-19. Euro je služio kao temelj stabilnosti. Stabilna imovina za Uniju. Euro također potiče naš oporavak. Otključavanje punog potencijala održivog razvoja, kvalitetnih poslova i inovacija.”
Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine, o euru je izjavio : “Euro je dokazao svoju hrabrost u suočavanju s velikim gospodarskim izazovima. Konkretno, naš odgovor na pandemiju COVID-a 19 pokazao je da dijeljenjem eura možemo postići više kolektivno nego što možemo pojedinačno. Euro je ojačao svoje temelje u posljednjih 20 godina. Sada moramo graditi na tim temeljima kako bismo euro postali globalna valuta za prelazak na budućnost s nižim emisijama ugljika.”
DO EURA - DUGI PUT
Euro je prošao dug put od ranih rasprava o ekonomskoj i monetarnoj uniji u kasnim 1960-ima. Komitet Delors prvi je pristupio konkretnim koracima prema jedinstvenoj valuti 1988. godine. Godine 1992. Ugovor iz Maastrichta označio je odlučujući trenutak u kretanju prema euru, jer su politički čelnici potpisali kriterije koje su države članice morale ispuniti kako bi usvojile jedinstvenu valutu. Dvije godine kasnije, Europski monetarni institut (EMI) započeo je svoj pripremni rad u Frankfurtu da Europska središnja banka (ECB) preuzme svoju odgovornost za monetarnu politiku u europodručju. Kao rezultat toga, 1. lipnja 1998. ECB je postala operativna.
Godine 1999. euro je uveden u 11 država članica kao računovodstvena valuta na financijskim tržištima i korišten za elektronička plaćanja. Konačno je to bilo 1. siječnja 2002. kada je 11 država
zamijenile svoje nacionalne novčanice i kovanice za eure.
DRUGA NAJVAŽNIJA VALUTA U MONETARNOM SUSTAVU SVIJETA
Euro je donio mnoge prednosti Europi, posebice njezinim građanima i poduzećima. Jedinstvena valuta pomogla je u održavanju stabilnih cijena i zaštitila gospodarstva europodručja od volatilnosti tečaja. To je europskim kupcima kuća, tvrtkama i vladama olakšalo posuđivanje novca i potaknulo trgovinu unutar Europe i šire. Euro je također eliminirao potrebu za razmjenom valuta i smanjio troškove prijenosa novca, čineći putovanje i preseljenje u drugu zemlju na posao, studiranje ili mirovinu jednostavnijim. Velika većina Europljana podržava jedinstvenu valutu. Prema najnovijem Eurobarometru, 78% građana diljem europodručja vjeruje da je euro dobar za EU.
Ojačana međunarodna uloga
Euro je druga najvažnija valuta u međunarodnom monetarnom sustavu. Njegova stabilnost i vjerodostojnost učinili su ga međunarodnom valutom za fakturiranje, skladištem vrijednosti i rezervnom valutom, koja čini oko 20% deviznih rezervi. Šezdeset drugih zemalja i teritorija diljem svijeta, u kojima živi oko 175 milijuna ljudi, odlučilo je koristiti euro kao svoju valutu ili za njega vezati vlastitu valutu. Danas se euro koristi za gotovo 40% globalnih prekograničnih plaćanja i za više od polovice izvoza EU-a.
Od globalne financijske krize 2008. i krize državnog duga nakon toga, EU je nastavio jačati i produbljivati Ekonomsku i monetarnu uniju. Plan oporavka EU-a bez presedana NextGenerationEU dodatno će poboljšati gospodarsku otpornost europodručja i poboljšati gospodarsku konvergenciju. Izdavanje visokokvalitetnih denominiranih obveznica u okviru NextGenerationEU donijet će značajnu dubinu i likvidnost tržištima kapitala EU-a i učiniti ih i euro privlačnijim za ulagače. Euro je sada i vodeća valuta za zelena ulaganja: polovica svjetskih zelenih obveznica denominirana je u eurima, a ta brojka raste zahvaljujući novim zelenim obveznicama izdanim za financiranje NextGenerationEU.
Za daljnji razvoj međunarodne uloge eura, Europska komisija je pokrenula inicijative za promicanje ulaganja u eurima, olakšala korištenje eura kao valute za fakturiranje i denominaciju te potaknula bolje razumijevanje prepreka za njegovu širu upotrebu. Ovaj pristup bit će u obliku dijaloga, radionica i anketa s javnim i privatnim sektorom, financijskim regulatornim agencijama i institucionalnim investitorima u regionalnim i globalnim partnerskim zemljama EU-a.
Važni datumi u euro valuti
28. svibnja 2019.
Uvedene nove novčanice od 100 € i 200 €.
27. siječnja 2019.
Obustavljeno izdavanje novčanice od 500 €.
17. rujna 2018.
Predstavljene novčanice od 100 € i 200 € iz serije Europa.
4. travnja 2017.
Uvedena nova novčanica od 50 €.
5. srpnja 2016.
Predstavljena novčanica od 50 € iz serije Europa.
25. studenoga 2015.
Uvedena nova novčanica od 20 €.
24. veljače 2015.
Predstavljena novčanica od 20 € iz serije Europa.
1. siječnja 2015.Litva uvela euro.
23. rujna 2014.
Uvedena nova novčanica od 10 €.
13. siječnja 2014.
Predstavljena novčanica od 10 € iz serije Europa.
1. siječnja 2014. Latvija uvela euro.
2. svibnja 2013.
Uvedena nova novčanica od 5 €.
10. siječnja 2013.
Predstavljena novčanica od 5 € iz serije Europa.
8. studenoga 2012.
ESB najavio uvođenje druge serije euronovčanica, serije Europa.
1. siječnja 2011. Estonija uvela euro.
1. siječnja 2009.Slovačka uvela euro.
1. siječnja 2008.Cipar i Malta uveli euro.
1. siječnja 2007.Slovenija uvela euro.
Novčanice od 500 € više se ne izdaju
Dana 27. siječnja 2019. 17 od 19 nacionalnih središnjih banaka europodručja prestalo je izdavati novčanice od 500 €. Iz logističkih razloga te kako bi osigurale jednostavan prijelaz, središnje banke Deutsche Bundesbank i Oesterreichische Nationalbank prestale su ih izdavati tek 27. travnja 2019.
Postojeće novčanice od 500 € i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja te su i dalje u upotrebi kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti, odnosno za trošenje i štednju. Banke, mjenjačnice i drugi poslovni subjekti također i dalje mogu vraćati postojeće novčanice od 500 € u optjecaj.
Kao i svi apoeni euronovčanica, novčanica od 500 € zauvijek će zadržati vrijednost te se uvijek može zamijeniti u nekoj od nacionalnih središnjih banaka europodručja.
28. svibnja 2019.
Uvedene nove novčanice od 100 € i 200 €.
27. siječnja 2019.
Obustavljeno izdavanje novčanice od 500 €.
17. rujna 2018.
Predstavljene novčanice od 100 € i 200 € iz serije Europa.
4. travnja 2017.
Uvedena nova novčanica od 50 €.
5. srpnja 2016.
Predstavljena novčanica od 50 € iz serije Europa.
25. studenoga 2015.
Uvedena nova novčanica od 20 €.
24. veljače 2015.
Predstavljena novčanica od 20 € iz serije Europa.
1. siječnja 2015.Litva uvela euro.
23. rujna 2014.
Uvedena nova novčanica od 10 €.
13. siječnja 2014.
Predstavljena novčanica od 10 € iz serije Europa.
1. siječnja 2014. Latvija uvela euro.
2. svibnja 2013.
Uvedena nova novčanica od 5 €.
10. siječnja 2013.
Predstavljena novčanica od 5 € iz serije Europa.
8. studenoga 2012.
ESB najavio uvođenje druge serije euronovčanica, serije Europa.
1. siječnja 2011. Estonija uvela euro.
1. siječnja 2009.Slovačka uvela euro.
1. siječnja 2008.Cipar i Malta uveli euro.
1. siječnja 2007.Slovenija uvela euro.
Novčanice od 500 € više se ne izdaju
Dana 27. siječnja 2019. 17 od 19 nacionalnih središnjih banaka europodručja prestalo je izdavati novčanice od 500 €. Iz logističkih razloga te kako bi osigurale jednostavan prijelaz, središnje banke Deutsche Bundesbank i Oesterreichische Nationalbank prestale su ih izdavati tek 27. travnja 2019.
Postojeće novčanice od 500 € i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja te su i dalje u upotrebi kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti, odnosno za trošenje i štednju. Banke, mjenjačnice i drugi poslovni subjekti također i dalje mogu vraćati postojeće novčanice od 500 € u optjecaj.
Kao i svi apoeni euronovčanica, novčanica od 500 € zauvijek će zadržati vrijednost te se uvijek može zamijeniti u nekoj od nacionalnih središnjih banaka europodručja.
| < | siječanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter