Marketing
EK OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST
Ursula von der Leyen
"ŽIDOVSKI ŽIVOT JE SASTAVNI DIO EUROPSKE POVIJESTI I BUDUĆNOSTI EUROPE""
Govor predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na holokaust u okviru Europskog židovskog kcongresa u Bruxellesu
"Dragi uvaženi gosti, Članovi židovske zajednice,
Ranije ovog mjeseca pridružila sam se predsjedniku Macronu u Panteonu u Parizu u čast dvjema osnivačima Europske unije Jeanu Monnetu i Simone Veil. Kada je Simone Veil imala samo šesnaest godina, uhićena je i poslana u Auschwitz, jer je bila Židovka. Preživjela je Auschwitz. Zatim je u zimu 1945. poslana u marš smrti u koncentracijski logor Bergen-Belsen. Opet je preživjela. Nakon rata posvetila je svoj život javnoj službi u Francuskoj i izgradnji pravednijeg i humanijeg svijeta. Duboko se brinula za ljudska prava i prava žena.
Simone Veil postala je prva predsjednica Europskog parlamenta.
Svjedočivši najmračnijem času Europe, pomogla je u izgradnji naše budućnosti, kao majka osnivačica EU-a.
Danas se sjećamo svih onih koji su preživjeli, i milijuna poginulih u holokaustu.
Antisemitizam dehumanizira židovski narod.
To pojedincima oduzima njihova prava i dostojanstvo.
U nacističkoj Njemačkoj ta je dehumanizacija otvorila vrata Šoahu.Nikada ne smijemo zaboraviti.
Zapamtiti znači zauzeti stav u obranu ljudskog dostojanstva posvuda.
Stoga danas gledamo i u budućnost. Nakon rata, Europa je izgrađena na obećanju mira. O zaustavljanju mržnje i neznanja.
Ursula von der Leyen
Ali antisemitizam je opet u porastu.Prijeti židovskim zajednicama u Europi.
Zato sam predstavila prvu Strategiju Komisije o borbi protiv antisemitizma i poticanju židovskog života u Europi. Jer je židovski život sastavni dio europske povijesti i budućnosti Europe.
Za to se borila Simone Veil. Beskompromisna obrana ljudskog dostojanstva, razuma i umjerenosti. Još uvijek se sjećam njenog snažnog govora njemačkom Bundestagu, Na Dan sjećanja na holokaust prije gotovo dvadeset godina.
Cijela je zemlja zastala da čuje njezine riječi.
Natjerala nas je da se suočimo sa zločinima, užasom i smrću čovječanstva. Prošlost koja nikada neće proći. Pozvala je buduće generacije da sačuvaju sjećanje.
"Parce que les jeunes auront la responsabilité de faire échec ŕ tout ce qui pourrait conduire au męme engrenage de la haine et de la violence." "Zato što će mladi ljudi biti odgovorni za zaustavljanje svega što bi moglo dovesti do istog kruga mržnje i nasilja."
Ako štitimo činjenice, možemo prekinuti krug mržnje i nasilja. Europa će ostati ujedinjena u različitostima, vjerna vrijednostima svojih očeva i majki utemeljitelja.
Uvijek možete računati da će Europska komisija stati na vašu stranu „
– rekla je Ursula von der Leyen 26. siječnja 2022. u Bruxellesu uoči dana 27. siječnja koji se obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Logor Auschwitz oslobođen 27. siječnja 1945.
Naime ruska vojska Crvena armija je 27. siječnja 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Tu je vojarnu u Poljskoj njemački okupatorski režim izabrao za koncentarcijski logor jer je prometno bio dobro povezana s ostatkom Poljske, a bio je blizu Njemačke granice. Zapovjednik logora Rudolf Höß je na suđenju u Nürnberškom procesu svjedočio da je ubijeno 3 milijuna ljudi za vrijeme njegovog vođenja logora. Kasnije je smanjio tu brojku na oko 1,1 milijun. No 90 posto od svih pogubljenih bili su Židovi. LZarobljenici su u tom logoru bili goli i gušeni su u plinskim komorama.
Golgota židova počinje uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. Židovi su bili izloženi diskriminaciji, njihove su tvrtke i trgovine bojkotirane, otpuštani su iz javnih službi, sa sveučilišta, iz lokalne uprave i sudova. Nürnberškim zakonima iz 1935. bili su lišeni građanskih prava te su proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani. Mjere nacističke vlasti postale su brutalnije nakon Kristalne noći , dvodnevnoga okrutnoga nasilja nacista protiv Židova i njihove imovine započetog u noći 9–10. studenog. 1938. godine., u kojem je ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7 500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25 000 Židova je zatvoreno. Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima Kao što su parkovi, knjižnice, muzeji, morali su preseliti u posebne dijelove gradova tzv.geta, njihova djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde.
Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust 2005. godine, proglasili 27. siječnja danom sjećanja na sve žrtve holokausta. Riječ holokaust znaći -potpuno spaljen.
Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.
U Drugom svjetskom ratu pogubljeno je više od šest milijuna živoda. Na holokaust židovskog narodaa podsjeća film stvarnog događaja, režisera Spilberga pod imenom "Schindlerova lista" .(mzz)
Post je objavljen 27.01.2022. u 07:54 sati.