Pregled posta

KAKAV JE PLAN S OTPADNOM PLASTIKOM i ostalim otpadom ZA 2022. GODINU U RH?

„VIŠEKRATNO KORIŠTENJE DOPRINOSI SPREČAVANJU NASTANKA OTPADA“

Zadnjega dana 2021. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje modi ministar dr. Čorić objavilo je vijest da s prvim danom nove 2022. godine u Republici Hrvatskoj se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.
Riječ je o zabrani temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, a odnosi se na kategoriju plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke do 50 mikrometara, s time da je i dalje dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane.“

„Takve lagane plastične vrećice za nošenje“ navodi se u priopćenju, koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihi, moći će se koristiti i nakon 1. siječnja 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište prije tog datuma. U informaciji se kaže da je riječ jo kategoriji plastičnih vrećica koja se u najvećoj mjeri pojavljuje na tržištu, a koja se zbog debljine stjenke najčešće ne može višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj mjeri onečišćuju okoliš.
Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada.

U praksi to znači da će biti dozvoljeno plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana, ali isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana, ili hrana koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija.
Vrlo lagane plastične vrećice neće se moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarna ili pak knjižara i slično.

Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, temeljem direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje.
Dotad, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziva sve građane da od Nove godine u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput košara, te da se prilikom kupnje odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative“ - kaže se u vijesti.


Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja radi presporo

Ministarstvo u informaciji ne govori o jednokratnoj upotrebi vrećica. Ali ništa ni o odlaganju ni o recikliranju, ni o tome što sve u pogledu plastike i njenog sakupljanja treba raditi i ministarstvo i građani tijekom 2022. ." Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta i dalje se mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada" - kaže se u informaciji. A što činiti s tim vrećicama kada ona pukne i, postane neupotrebljiva? Ima li svaka općina i svaki grad u Hrvatskoj mjesgto gdje treba odlagati sortirani otpad, Kakav je plan za Hrvatsku koji je propisan ili ga treba propisati, ili bar slijediti upute Europske Direktive s otpadom od plastike i ostalim otpadom. ? Otpada, smeća i plastike ima na svakom koraku, a kako pravilno postupati s tim

produktima? Iz onog što je moguće vidjeti, ništa potpuno nije jasno u životnim sredinama. Dok se u nekim općinama o otpadu vodi, uredna briga za njegovo sortiranje,. u nekim se gradovima i tvrtkama odvaja,tek osnovni otpad: hrana, plastika i papir, a u nekima niti toliko!!! Zašto iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nema jasnih uputa i zašto nema medijskih objava kako, kada i gdje s otpadom postupati. A otpada IMA NA SVAKOM KORAKU . Građani kao i djeca trebaju biti upoznati gdje su u Hrvatskoj tvrtke za reciklažu, stakla, papira, platike, lima, tekstila itd. Te će informacije pridonijeti sustavnijem pristupu razvrstavanja otpada. M. Zouhar Zec