AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 31.12.2019.
DEBATA DVAJU KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA RH, NA RTL TELEVIZIJI
SAVJETNICA PREDSJEDNICE TRAŽILA ZAVRŠETAK DEBATE!
NA RTL televiziji održano je u ponedjeljak 30. prosinca 2019. od 20 sati sučeljavanje dvaju kandidata i to aktualne predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović (51) i Zorana Milanovića (53) koji su u prvom krugu izbora 22.12. od hrvatskih birača, a među 11 kandidata, dobili najviše glasova. Drugi krug izbora je 5. siječnja 2020. kada će hrvatski birači odlučiti tko će biti predsjednik Republike Hrvatske u narednih pet godina. Da bi birači dobili bolji osjećaj – kome dati glas – televizijska kuća ponudila je sučeljavanje ili debatu ili duel, forma u kojoj kandidati odgovarajući na pitanja mogu međusobno komunicirati kroz odgovore na postavljena im pitanja. A gledatelji mogu tako steći neposredan dojam o kandidatima i na temelju onog što su vidjeli i čuli – odlučiti će za koga će glasati u drugom krugu izbora. Sučeljavanje kandidata su vodili voditelji RTL televizije Damira Gregoret i Ivan Vrdoljak.
Sučeljavanje kandidata su vodili voditelji RTL televizije Damira Gregoret i Ivan Vrdoljak.
Oba su kandidata bili ono što jesu, dvije različite persone, u pravom smislu te riječi, od kojih svaka ima svoju težinu i iskustvo. Grabar Kitarović kao aktualna predsjednica ima veće državničko iskustvo, iskustvo suradnje s predsjednicima država i Vlada zemalja Europe i svijeta iz sadašnjeg vremena neposrednih događanja, kada su promjene učestale, neprestane i neuzaustavljive, na svim područjima. Zoran Milanović je bio premijer od 2012. do 2015., tako da nije ni on bez iskustva u vođenju visoke politike.
SAVJETNICA PREDSJEDNICE U REŽIJI TELEVIZIJE
No bez presedana je događaj da savjetnica aktualne predsjednice, kako je to dan nakon sučeljavanja 31. 12 potvrdila RTL televizija, je ušla u režiju televizije i nakon 120 minuta sučeljavanja tražila da se debata završi navodeći kao razlog predugo trajanje debate i umor predsjednice. Voditelji su naime rekli da jedan od stožera traži da se preskoči zadnja tematska cjelina i da se debata završi. Pa zar je Kolinda Grabar Kitarović predsjednica princeza na zrnu graška? Nakon dva sata razgovora, može li intelektualka, koja je u predizbornoj kampanji mnogo putovala, baš kao i za vrijeme predsjedničkog mantada, biti umorna? Ali i novo pitanje, može li žena od 50 godina, u tom drastičnom slučaju traženja da sučeljavanje završi, biti predsjednica zemlje Hrvatske u kojoj treba jako mnogo raditi, na svim područjima, a i sama je to u kampanji obećavala ako se ona, sadašnja i potencijalna buduća predsjednica tako brzo umara? Onaj tko je savjetnicu Maregaretić – Urlić iz strožera predsjednice, uopće poslao da traži da sučeljavanje završi, prije zadnje grupe pitanja, ne vidi dalje od kraja današnjeg dana i čini Grabar Kitarović štetu . To je činjenica! Nije li ideja te poruke - MI ODLUČUJEMO. A mi odlučujemo ide u korak s korupcijom, sa samovoljom, nametanjem volje, latentnim nasiljem.
No sučeljavanje je na pristanak i Milanovića i Grabar Kitarović nastavljeno.
TKO JE BOLJI - MILANOVIĆ ILI GRABAR KITAROVIĆ?
Trinaest posto onih koji u provedenoj anketi, emitiranoj na HTV-u znaju da od 1.1. 2020. Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, razumiju i to da je u stožeru Kolinde Grabar Kitarović vladao strah hoće li sadašnja predsjednica svojim odgovorima biti na razini dostojnoj novog predsjedničkog izbora. Ostalih 65 posto birača hrvatskih građana koji nisu dovoljno dobro informirani ni o predsjedanjem Hrvatske Vijećem EU, ni o tome što je predsjednica radila u proteklom mandatu, - a takvo se pitanje može čuti među prosječnim biračima - pa su neodlučni o tome kome dati glas, trebalo bi biti zadovoljno odgovorima Kolinde Grabar Kitarović i bez dodatnog seta pitanja – procinjeno je vjerojatno u stožeru Grabar Kitarović – pa je savjetnica poslana u pohode režiji televizije. A to se događa zato što se na informiranju javnosti kroz pet godina predsjedničinioga rada nije adekvatno dobro radilo. Kada nema izbora hrvatski dužnosnici doslovno ne misle na one koji ih biraju i financiraju.
Pitanje je jedino koliko su gledatelji uopće slušali i procijenjivali točnost i logičnost
odgovora sučeljenih kandidata. Jesu li poslali poruku biračima da znaju biti predsjednici? Tko je u tome bolji Grabar Kitarović ili Milanović? Kome dati glas?! Logika izbora i opredjeljenja birača trebala bi biti na odgovorima koji su čuli od Milanovića i Grabar Kitarović. Milanoviću ne treba ni ministarstvo turizma niti ima gospodarskog rasta od vremena njegove premijerske vlasti do danas! Čudo! Plače rastu, turizam,uprihpoduje od 18-20 posto BDP-a, ali izgovoriti se može baš svašta.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 30.12.2019.
PLAN EUROPSKE KOMISIJE ZA PETOGODIŠNJI MANDAT!
ŠEST PRIORITETA EUROPSKE KOMISIJE
PRIORITET 1: Europski zeleni plan
Težnja je Europske komisije koja je preuzela predsjedanje 1.12. 2019. a mandat je 2024., a kojoj je predsjednica njemica članica Europske pučke stranke, Ursula fon der Leyen, da Europa i Europska unija postane i prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. Europska komisija to smatra najvećim izazovom ovoga doba. U tu je svrhu Europska komisija predstavila europski zeleni plan- kao vrlo ambiciozan paket mjera koji bi građanima i poduzećima u Europi trebao omogućiti koristi od održive zelene tranzicije. Mjere i popratni okvirni plan ključnih politika polaze od smanjenja emisija do ulaganja u vrhunsko istraživanje i inovacije te očuvanje prirodnog okoliša u Europi.
Uz ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, zeleni plan može biti nova strategija EU-a za rast.
Europski zeleni plan prije svega omogućuje socijalno pravednu tranziciju. Osmišljen je tako da se u velikoj transformaciji koja nam predstoji ne zapostave ni jedan pojedinac ni regija.
Područja politike su slijedeća:
Čista energija
Održiva industrija
Izgradnja i obnova
Održiva mobilnost
Biološka raznolikost
Od polja do stola
Uklanjanje onečišćenja
Članovi Europske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom fon der Leyen
PRIORITET 2: Gospodarstvo u interesu građana!
Pojedinci i poduzeća u EU-u mogu napredovati samo ako gospodarstvo radi u njihovu interesu.
Jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo EU-a omogućuje gospodarstvima da rastu te smanje siromaštvo i nejednakosti. Ako je Europa stabilna, gospodarstvo može u potpunosti odgovoriti na potrebe građana EU-a.Zbog toga je važno ojačati mala i srednja poduzeća, okosnicu gospodarstva EU-a. Važno je i dovršiti uniju tržišta kapitala te produbiti ekonomsku i monetarnu uniju.
Područje politike drugog prioriteta su:
Bolja povezanost i pravednija monetarna i ekonomska unija
Unutarnje tržište
Radna mjesta, rad i ulaganja
Europski semestar
Poticanje zapošljavanja
Članovi Europske komisije na imenovanim funkcijama
PRIORITET 3: EUROPA SPREMNA ZA DIGITALNO DOBA
Digitalne tehnologije povezuju svijet dosad nezabilježenom brzinom. Europa već postavlja standarde za telekomunikacije i zaštitu podataka. Međutim, ne drži korak s drugim područjima digitalnoga gospodarstva. Ulaganja u lance blokova, računalstvo visokih performansi, kvantno računalstvo, algoritme i nove alate za sigurnu razmjenu i upotrebu podataka početna su točka za inovacije.
Podatkovna tehnologija i tehnologija umjetne inteligencije mogu pomoći u razvoju pametnih rješenja za mnoga društvena pitanja, od zdravstva do poljoprivrede, od sigurnosti do proizvodnje.
Uklanjanje prepreka učenju i poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju ključno je za uspostavu novog europskog prostora obrazovanja.
Područja politike su:
Zaštita podataka
Lakši pristup potrošaća i poduzeća robi na internetu
Okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovaati
Ditalizacija kao pokretač rasta
PRIORITET 4 : PROMICANJE NAŠEG EUROPSKOG NAČINA ŽIVOTA
Europa koja štiti ZAUZIMA se za pravdu i temeljne vrijednosti EU-a.
Sve što ugrožava vladavinu prava potkopava i pravne, političke i gospodarske temelje Europske unije. Vladavina prava važan je element vizije predsjednice von der Leyen o Uniji ravnopravnosti, tolerancije i socijalne pravednosti. Komisija će pokrenuti sveobuhvatni europski mehanizam vladavine prava na temelju kojeg će svake godine morati objektivno izvješćivati o stanju vladavine prava diljem Unije.
Čvrste granice, modernizacija EU-ova sustava azila i suradnja s partnerskim zemljama bitne su za novi pristup migracijama.
Područja politike su slijedeća:
Sigurnosna unija
Pravosudna suradnja
Temeljna prava
Zaštita potrošača
Migracije
PRIORITET 5 : SNAŽNIJA EUROPA U SVIJETU
Europska komisija zagovara multilateralizam i globalni poredak utemeljen na pravilima u kojem EU ima aktivniju i istaknutiju ulogu.
Snažan program slobodne i poštene trgovine, koji Europu čini privlačnim mjestom za poslovanje, ključan je u jačanju uloge EU-a kao globalnog predvodnika te osiguravanju najviših standarda zaštite klime, okoliša i radnika. Vodeća uloga EU-a podrazumijeva i suradnju sa susjednim zemljama i partnerima, što obuhvaća donošenje sveobuhvatne strategije za Afriku te potvrdu europske perspektive zemalja zapadnog Balkana.
Komisija nastoji uspostaviti koordiniran pristup vanjskom djelovanju – od razvojne pomoći do zajedničke vanjske i sigurnosne politike – što bi Europi omogućilo da u svijetu nastupa snažnije i jedinstvenije.
Područja politike
Vanjska politika
Europska politika susjedstva
Međunarodna suradnja i razvoj
Humanitarna pomoć i civilna zaštita
Trgovinska politika
Sigurnost o obrana
Proširenje EU
Uravnotežena i progresivna trgovinska politika usmjerena na globalizaciju
PRIORITET 6: Novi poticaji europskoj demokraciji
Rekordno velika izlaznost na europskim izborima 2019. dokaz je dinamičnosti europske demokracije. Međutim, građani EU-a trebaju imati veću ulogu u procesu donošenja odluka i utvrđivanju prioriteta. Konferencija o budućnosti Europe omogućit će im da se izjasne o tome što smatraju važnim za EU.
Kako bismo svoju demokraciju zaštitili od vanjskih utjecaja, potrebni su nam zajednički pristup i jedinstveni standardi za suzbijanje dezinformiranja i govora mržnje na internetu.
Komisija će učvrstiti svoje partnerstvo s Europskim parlamentom, predstavnikom građana, tako što će ga uključiti u sve faze međunarodnih pregovora, te osigurati transparentnost i integritet cijelog zakonodavnog procesa.
Područja politike
Budućnost Europske unije
Bolja regulativa
O više područja iz ovih prioriteta pisati ću opširnije! (m.zouhar zec)
nedjelja, 29.12.2019.
BESPOVRATNA SREDSTVA ZA LOKALNU INFRASTRUKTURU PRIPADNIUCIMA NACIONALNIH MANJINA!
U 2019. SREDSTVA ZA 262 KORISNIKA
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je 27. prosinca još 138 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava korisnicima iz Natječaja za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina koji iznose 8,3 milijuna kuna.
Ministarstvo poljoprivrede je , radi velikog interesa prijavitelja, objavilo Izmjene Natječaja za financiranje projekata lokalne infrastrukture ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina kojima je povećana ukupna vrijednost Natječaja i to sa 7,5 milijuna kuna i 124 korisnika za 8,3 milijuna kuna i još 138 novih korisnika, odnosno 15,8 milijuna kuna koja su primila još 262 korisnika.
„Ovim sredstvima ostvarujemo dva važna cilja - smanjenje nezaposlenosti na tim područjima i socio-ekonomski osnažujemo mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva na područjima naseljenima nacionalnim manjinama.“ – istaknula je prilikom uručenja ugovora ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
petak, 27.12.2019.
NA SJEDNICI VLADE PREMIJER PREDSTVIO PROGRAM HRVATSKOG PREDSJEDANJA VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE
HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE
ZAPOČINJE 1. SIJEČNJA 2020.
U Banskim dvorima održana je 27. prosinca 2019. godine 199. sjednica Vlade RH na kojoj je prihvaćen Program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije koje će započeti 1. siječnja i trajati će do 30. lipnja koji uključuje Plan zakonodavnih aktivnosti i Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2020. godinu
Dokument pod imenom SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA na 54 stranice je strateški program koji opisuje program predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije.
Premijer Plenković predsjedavajući sjednicom Vlade RH je rekao :"On uzima u obzir i program rada Komisije Ursule von der Leyen, a također kontekstualizira hrvatske predsjedavajuće aktivnostii sa četiri bitne točke i to 1. EUROPA KOJA SE RAZVIJA 2. EUROPA KOJA POVEZUJE 3.EUROPA KOJA ŠTITI 4. UTJECAJNA EUROPA . Odmah na početku je Brexit kojim će se Vijeće baviti u neposrednoj budućnosti, dakle već u siječnju. Drugi je kapitalni dosje, a to je višegodišnji financijski okvir – sedmogodišnji proračun Europske unije. Treće je konferencija o budućnosti Europe za koju će Hrvatska organizirati i koordinirati stajališta svih članica na razini Vijeća, a četvrta točka je sastanak na vrhu država jugoistoka Europe i članica Unije u Zagrebu početkom svibnja 2020. gdje će se govoriti o perspektivi politike proširenja u desetljeću koje je pred nama," nabrojio je premijer RH Andrej Plenković.
Premijer je istaknuo da svaka formacija Vijeća ima i svoje zakonodavne aktivnost, kazavši da očekuje od svih onih koji će sudjelovati u njima da "zajedno s nadležnim povjerenicima i sa službama Vijeća i kroz dijalog nekada i trijalog s Europskim parlamentom vodimo računa o tome koji će zakonski dosjei doći u fazu usvajanja," rekao je Plenković.
AKTIVNOSTI NA POČETKU PREDSJEDANJA
Navodeći aktivnosti koje predstoje, premijer Plenković je podsjetio da će već u tjednu od 7. siječnja imati vrlo intenzivan i dinamični slijed zbivanja.
"Posjetit ću Paris 7. siječnja, razgovarati s predsjednikom Macronom, 9. siječnja ovdje dolazi novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a istoga dana navečer dolazi cijela Europska komisija s Ursulom von der Leyen. S njima ću imati sastanak 10. siječnja u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici," rekao je premijer.Potom slijedi predstavljanje programa hrvatskog predsjedanja pred Europskim parlamentom 14. siječnja u Strasbourgu, a 16. siječnja su predviđene konzultacije u Njemačkoj s Angelom Merkel.
"To je samo u prvih 15 dana, nakon Rima, dolazi nam cijeli Bruxelles u Zagreb, idemo u Strasbourg, Pariz i Berlin. Kada tome pribrojimo i broje aktivnosti koje će imati ministar vanjskih i europskih poslova zaokružujemo političku pripremu i dinamiku aktivnosti u razdoblju koje je pred nama," istakao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Grlić Radman dodao je kako je ovo doista, kao što je predsjednik Vlade istaknuo, povijesni dan za ovu Vladu i hrvatsku državu te zahvalio svim kolegicama i kolegama ministrima koji su sudjelovali u kreiranju programa SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA, kao povijesnog dokumenta.
"Možemo biti ponosni na izgled, vizualitet ovog dokumenta, ne samo vizualitet koji može biti dakle neka slikovnica, nego i sadržaj koji ovdje ističe hrvatske prioritete," rekao je ministar vanjskih poslova, dodavši kako će predsjedanje pridonijeti jačanju utjecaja i vidljivosti Hrvatske u međunarodnim odnosima te da ankete pokazuju kako raste podrška europskom putu među hrvatskim građanima.
ZAGREBAČKI HOLDING IMA NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR
HOLDINGU UŠTEDE A RADNICIMA VEĆE ISPLATE!
Zagrebački holding d.o.o. koji zapošljava oko 5400 radnika, a u svom sastavu ima 14 podružnica koje obavljaju različite javne usluge ima potpisan novi kolektivni ugovor koji će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine
Osnovica se s 2884,87 kuna povećava na 3052,20 kuna, odnosno za 5,8 posto. Božićnica, regres i jubilarne nagrade isplaćivat će se u visini neoporezivog iznosa.
Predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban istakla je da to za Holding znači velike uštede, a za radnike veće isplate. Umjesto 2884 kune za božićnicu i regres, dobivat će ukupno za božićnicu i regres 2500 kuna neoporezivog iznosa, a bit će im isplaćena i nagrada do 5000 kuna godišnje u dvije rate. Uvedena je i takozvana hranarina od 5000 kuna godišnje po radniku, koja će se isplaćivati mjesečno u iznosu od 416 kuna.
Stojić Deban kaže da su pregovarački odbori Zagrebačkog holdinga i sindikata dogovorili i destimuliranje bolovanja, koje se često zlorabi. To znači da je smanjena stopa plaćenog bolovanja za prvih šest radnih dana s 85 posto na 75 posto plaće.
Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako je novi kolektivni ugovor za radnike Holdinga najbolji poklon za Božić. Podsjetio je da osnovica nije povećana 12 godina, a u pregovoru o njezinom povećanju našli su se "na pola puta" sa sindikatima.
U petak 27.12. 2019. petak potpisati isti kolektivni ugovor za radnike Vodoopskrbe i odvodnje, ZET-a i Zagrebačkog velesajma, koji više nisu dio Zagrebačkog holdinga, te za djelatnike Gradske uprave.
Zagrebački holding d.o.o. čine PODRUŽNICE, OVISNA DRUŠTVA I USTANOVE:
PODRUŽNICE : Autobusni kolodvor Zagreb, Čistoća, Robni teminali Zagreb, Tržnice Zagreb , Vladimir Nadzor ( tradicija Ustanove za organizirani odmor djece koju je 1962. godine osnovao Grad Zagreb) Zagrebparking, Zagrebačke ceste, Zagrebački digitalni grad, ZGOS ( vođenje sanacije zagrebačkog odlagališta otpada Prudinec u Jakuševcu, reciklaža otpada) Zrinjevac, Gradska groblja, Upravljanje projektima, Upravljanje nekretninama, Arena Zagreb
OVISNA DRUŠTVA su: AGM d.o.o. , Gradska plinara Zagreb d.o.o., Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o., Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagrebačka stanogradnja d.o.o., Zagrebplakat d.o.o.
USTANOVA: Gradska ljekarna Zagreb
utorak, 24.12.2019.
U RUJNU IZVOZ IZ EU VEĆI 18 %
SMANJEN IZVOZ NEJESTIVIH PROIZVODA
17.12. 2019. Europska komisija, Poljoprivreda i ruralni razvoj
U rujnu 2019. EU je zabilježila najveći mjesečni suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i dostigla ukupnu vrijednost od 3,7 milijardi eura. Višak je zabilježen nakon rasta vrijednosti mjesečnog izvoza i uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU porastao je na 13,06 milijardi eura u rujnu 2019., što je povećanje od 18% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza porasla za 6%, na 9,32 milijarde eura. To su među načelnim nalazima mjesečnog izvještaja o trgovini za rujan 2019., koje je objavila Europska komisija.
Najveća povećanja mjesečnih vrijednosti izvoza zabilježena su za Kinu (porast od 509 milijuna eura), SAD (povećanje za 305 milijuna eura) i Japan (za 162 milijuna eura). Međutim, zabilježen je pad izvoza EU u Hong Kong (smanjen za 37 milijuna eura), Alžir (smanjenje za 19 milijuna eura) i Egipat (pad od 14 milijuna eura).
Povećana je vrijednost uvoza poljoprivredne hrane EU iz Ukrajine (za 108 milijuna eura), Južne Afrike (porast za 72 milijuna eura) i Čilea (porast za 48 milijuna eura). Suprotno tome, došlo je do pada vrijednosti uvoza iz SAD-a (pad od 106 milijuna eura), Rusije (smanjenje za 17 milijuna eura) i Gane (pad od 15 milijuna eura).
U nekoliko kategorija proizvoda zabilježen je porast izvoznih vrijednosti, poput svinjskog mesa (do 269 milijuna eura), žestokih alkoholnih pića i likera (skok od 260 milijuna eura), pšenice (za 149 milijuna eura) i vina (porastao za € 149 milijuna). Međutim, došlo je do smanjenja vrijednosti izvoza nejestivih proizvoda (pad od 43 milijuna eura), šećera (pad za 30 milijuna eura), masnih kiselina i voskova (smanjenje za 18 milijuna eura) i biljnih ulja (isključujući palmino i maslinovo ulje) (umanjeno za 16 milijuna eura).
Rast uvoza zabilježen je za tropsko voće (do 128 milijuna eura), uljane sjemenke (osim soje) (porast za 109 milijuna eura) i povrće (povećanje za 54 milijuna eura). Vrijednosti uvoza pale su za brojne proizvode, uključujući žitarice (osim pšenice i riže) (pad od 55 milijuna eura), pšenicu (pad od 46 milijuna eura), sirovi duhan (pad od 30 milijuna eura).
REZULTATI PREDSJEDNIČKIH IZBORA OD 22.12.2019.
MILANOVIĆ 29,55 % , GRABAR KITAROVIĆ 26,65 % GLASOVA -
DRUGI KRUG IZBORA 5.1. 2020.
ponedjeljak, 23.12.2019.
DRUGA MEĐUNARODNA BOŽIĆNA UTRKA WESTGATE
JAKA KIŠA I VJETAR KVARILI SPORTSKI DOŽIVLJAJ
Kod WESTGATE Shopping City centra najvećeg u Europskoj Uniji površine 100.000 m2 prodajnih prostora, ukupne površine 226.000 m2, gdje se nalaze brojne trgovine poznatih brendova kao što su Reserved, Mango, Mohito, H&M, C&A, New Yorker, TEDi, Pepco, dm, Müller, Hervis, Konzum, next ,Jammamay i mnogi drugi održana je 22. prosinca druga međunarodna božična humanitarna utrka.
WESTGATE Shopping City centar izgleda kolosalno, posebno jelka na glavnom ulazu.Ljudi su tako maleni u tom ambijentu. Na fotki je kedan segmenat unutrašnjosti.
Po vrlo jakoj kiši i vjetru trčalo je 700 trkača. Sa 636 trčaka na 2,5 i pet kilometara i aktivnih trkača i rekreativaca nastupilo je i 39 trkača iz Slovenije, 27 iz Bosne i Hercegovine , četiri iz Norveške, po dva iz Belgije i Mađarske, te po jedan iz Argentine, SAD-a i Austrije.
Kiša, vjetar, magla, a utrka je u tijeku...
Organizatori su osmislili i natjecanje za klince, djevojčice i dječake, od godišta 2009. do 2019. na 100 i 200 metara, što su podijelili u šest kategorija.
Sam ambijent staze od 2,5 km iza Centra Westgate je vrlo dobar. Staza je asvaltirana, postoji i nogostup, sve je pregledno, a samim tim i vrlo ugodno za trčanje .
No u nedjelju poslije podne, za razliku od prošle godine, kiša je jako padala, magla se nisko spustila, puhao je i vjetar
Finišerske medalje sa prošlogodišnje i ovogodišnje Westgate božićne utrke
Taj sportski događaj u Zaprešiću organizirao je sportsko-atletski kluba Fit Zaprešić. Dio sredstava -10,00kn od svake uplaćene startnine organizatori uplačuju na račun udruge Rubikon. Udruga Rubikon je udruga za djecu s autizmom i drugim teškoćama u razvoju.
Bilo je jako teško radi kiše i vjetra. M.Zouhar Zec nakon utrke.
subota, 21.12.2019.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM RH
JAVNI POZIV ZA BIOLOŠKU OBRADU ODVOJENO SAKUPLJENOG BIO OTPADA
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je 5. prosinca 2019. Javni poziv na dostavu projektnih prijedloga “Izgradnja i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog bio otpada”. Taj javni poziv odnosi se na provedbu ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 3/17). Cilj 1. Unaprijediti sustav gospodarenja komunalnim otpadom“, odnosno cilj 1.3. Odvojeno prikupiti 40 % mase proizvedenog bio otpada koji je sastavni dio komunalnog otpada, a što je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu, te Mjere 1.3.3. Izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog bio otpada.
Detaljnije informacije, uvjeti za prijavu te način prijave na javni Poziv je na internet stranicama: eFondovi i strukturni fondovi.
https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCms/Pozivi/Poziv?id=d669f8e1-da7b-415f-9a34-aa4a092e73a1
Rok za prijavu je 1. listopad 2020. godine.
Cilj ppoziva je potaknuti velika,mala i srednja poduzeća na investiranje u izgradnju postrojenja za kompostiranje i izgradnju bio plinskih postrojenja. Na taj način se ujedno jedinicama lokalne samouprave i ostalim proizvođačima bio otpada otvara mogućnost okolišno prihvatljivijeg zbrinjavanja bio otpada u usporedbi s odlaganjem na odlagališta.
Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu iz Kohezijskog fonda za ovaj poziv je 250.000.000 HRK. Najniža dopuštena ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga koji može biti dostavljen u sklopu poziva je 1.000.000 kuna, a najviša dopuštena vrijednost je 50.000.000 HRK.
U okviru ovog poziva bespovratna sredstava (državne potpore) će se dodijeliti projektima za ulaganje u:
A.izgradnju, nadogradnju, dogradnju ,uključujući unaprjeđenje, i opremanje postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog bio otpada, u kojima se provodi tehnološki proces kompostiranja; ili
B.izgradnju i opremanje novih postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije, u kojima se provodi tehnološki proces anaerobne digestije.
Za postrojenja za recikliranje dodjeljuju se potpore za ulaganje u recikliranje i ponovno uporabu otpada iz članka 9., a za postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije dodjeljuju se potpore za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije iz članka 10. Programa dodjele državnih potpora.
Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su malo, srednje ili veliko poduzeće, registrirano najmanje godinu dana u sudskom ili drugom odgovarajućem registru države sjedišta prijavitelja na dan podnošenja projektnog prijedloga.
Sredstva u okviru ovog poziva dodjeljivat će se sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganja u postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada, a prema pravilima za dodjelu državnih potpora za zaštitu okoliša. Intenzitet potpore ovisi o kategoriji postrojenja i veličini poduzeća, a kreće se u rasponu od 45% do 85%.
petak, 20.12.2019.
RADNICI ĐURE ĐAKOVIĆA NAJAVLJUJU BADNJAK NA MARKOVU TRGU!
TRAŽE PLAĆE I SREDSTVA ZA NASTAVAK PROIZVODNJE
Dio radnika Đuro Đaković Grupa d.d. iz grupe Industrija rješenja d.d. , njih šezdesetak ostalo je bez plaće, prilikom prošlotjedne isplate za mjesec listopad koju je osigurao ministar gospodarstva Horvat. Zbog nekorektnosti radi neisplaćenih otpremnina, došlo je do neisplate plaća. Radnici upozoravaju da će na Markov trg doći na Badnjak 24.12. 2019. ako do tada njihove plaće za listopad ne budu isplaćene.
Predsjednik Štrajkačkog odbora Ivan Marić u ime radnika pita, kada će dobiti novu upravu, kada će dobiti financiranje kako bi mogli pokrenuti proizvodnju? Radnici grupe Specijalna vozila d.d. traže da Vlada RH osigura novac, i za nastavak proizvodnje kako bi mogli dovršiti ugovorenu proizvodnju koja vrijedi više od 100 milijuna kuna, te traže novu Upravu.(mzz)
BASELSKU KONVENCIJU POTVRDILO 97 DRŽAVA
Iz civilne Udruge Zelena Akcija primila sam informaciju koja se odnosi na sprečavanje nekontroliranog izvoza opasnog otpada iz razvijenih u nerazvijene zemlje. Tema je aktualna, ali
Baselska konvencija nije svima baš tako poznata, kao što možda autor misli, a ništa o njoj podrobnije nije napisao.
Prenosim priopćenje Zelene Akcije
Baselska konvencija, čiji je cilj spriječiti nekontrolirani izvoz opasnog otpada iz razvijenih u nerazvijene zemlje, početkom prosinca je postala obvezujući međunarodni ugovor. Zelena akcija, kao članica međunarodne IPEN ( International Pollutants Elimination Network ) mreže koja je vršila pritisak da se ostvari ovaj uspjeh, poziva Ministarstvo zaštite okoliša da u potpunosti uskladi nacionalno zakonodavstvo s odredbama Baselske konvencije.
Ratifikacijom Konvencije od strane 97 država, ona je postala međunarodno pravo. Također, izmjenama je u Konvenciju dodan i novi članak o zabrani izvoza opasnog otpada, koji je dodatno ojačao snagu Konvencije. Njime je propisano da se opasni otpad iz razvijenih zemalja (EU, OECD i
Lihtenštajn) ne smije izvoziti u zemlje u razvoju. Osim toga, i za neke vrste neopasnog otpada (kućanski otpad, pepeo za spaljivanje, plastika koja se teško reciklira) uvodi se zabrana uvoza bez dozvole nadležne institucije u zemlji uvoznici.
Primjerice, prema dosadašnjim odredbama Baselske konvencije, za prekogranični promet neopasnim plastičnim otpadom nisu propisane posebne procedure te se sav uobičajeni plastični otpad mogao izvoziti/uvoziti bez nekih posebnih administrativnih zahtjeva. Novim amandmanom se za prekogranični promet plastičnim otpadom primjenjuju ista pravila kao i za opasni otpad. Stoga se izvoz plastičnog otpada smatra ilegalnim ako nije dobivena suglasnost nadležne institucije u zemlji uvoznici.
Kako bi se odredbe Konvencije provele u djelo, sve države potpisnice, pa tako i Hrvatska, moraju što prije prilagoditi nacionalno zakonodavstvo.
Bez nacionalnog zakonodavstva teže je kazneno progoniti nezakonit promet koji se može dogoditi u slučaju kršenja zakona. Stoga, Zelena akcija poziva Ministarstvo zaštite okoliša da što prije osigura učinkovitu provedbu Konvencije.
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Ali, moj je interes bio znati više Baselskoj konvenciji. U materijalu koji sam pronašla između ostalog piše da je Republika Hrvatska jedina država članica Europske unije koja do sada nije ratificirala Izmjenu i dopunu Baselske konvencije iako je primjenjuje s obzirom na to da je ona ugrađena u Uredbu (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada.
Ipak Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao predlagatelj uputilo je Vladi RH 13. lipnja 2019 .KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE BASELSKE KONVENCIJE O NADZORU PREKOGRANIČNOG PROMETA OPASNOG OTPADA I NJEGOVU ODLAGANJU . Ministarstvo je potaknuto na prijedlog zakona o potvrđivanju Baseske konvencije , jer za to postoji Ustavna osnova u kojoj se kaže“
Ustavna osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju sadržana je u članku 140. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
BASELSKA KONVENCIJA?
Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju prihvaćena u Baselu, 22. ožujka 1989. godine, danas je najkompleksniji međunarodni ugovor iz područja zaštite okoliša, a nastala je kao međunarodni odgovor na praksi bogatih zemalja koje su kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća, tražeći jeftiniji način da ga se riješe, počele izvoziti opasni otpad u nerazvijene zemlje i zemlje Istočne Europe. Baselska konvencija je stupila na snagu 1992. godine i trenutno ima 187 stranaka, a cilj joj je zaštititi ljudsko zdravlje i okoliš od štetnih utjecaja koji proizlaze iz stvaranja, gospodarenja, prekograničnog prometa te zbrinjavanja opasnog i drugih vrsta otpada. Republika Hrvatska ratificirala je Baselsku konvenciju u svibnju 1994. godine, a na snagu je stupila u kolovozu iste godine. Zakon o potvrđivanju Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 3/94.
Na drugom zasjedanju Konferencije Potpisnica (COP-2) u ožujku 1994. godine, prihvaćena je Odluka II/12 kojom se zabranjuje izvoz opasnog otpada namijenjenog zbrinjavanju iz država članica OECD-a u države koje nisu članice te međunarodne organizacije. Kako Odluka II/12 nije ugrađena u tekst same Baselske konvencije, postavilo se pitanje je li ona pravno obvezujuća ili nije. Zbog toga je na trećem zasjedanju Konferencije Potpisnica (COP-3) koja je održana u rujnu 1995. godine predloženo da se ova Odluka formalno ugradi u tekst Baselske konvencije kao Izmjena i dopuna o čemu je donesena Odluka III/1.
Izmjena i dopuna o zabrani (eng. Ban Amendment; u daljnjem tekstu: Izmjena i dopuna), sadržana u Odluci III/1 zabranjuje izvoz opasnog otpada na zbrinjavanje i oporabu iz država iz Dodatka VII (Potpisnice Baselske konvencije koje su članice Europske unije, OECD-a i Lihtenštajn) u države koje nisu navedene u Dodatku VII (sve ostale Potpisnice Baselske konvencije).
Iako je Izmjena i dopuna trebala stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 1998. godine, to se do danas nije dogodilo. Naime, na trećem zasjedanju Konferencije Potpisnica (COP-3) na kojem je Odluka III/1 donesena nije postignut konsenzus oko ove Izmjene i dopune. Slijedom navedenog, a sukladno članku 17. stavku 5. Baselske konvencije, da bi ista stupila na snagu, treba je ratificirati tri četvrtine država koje su bile Potpisnice Baselske konvencije u vrijeme kada je odluka donesena. Kako je tada bilo 90 Potpisnica, potrebna je ratifikacija barem 68 od njih. Do danas je Izmjenu i dopunu ratificiralo 95 Potpisnica od kojih je 66 onih koje su bile Potpisnice 1995. godine. Iz navedenog razloga Tajništvo Baselske konvencije i međunarodna zajednica kontinuirano potiču države koje bi mogle pridonijeti stupanju Izmjene i dopune na snagu da se odluče na ratifikaciju.
Republika Hrvatska bila je Potpisnica Baselske konvencije u vrijeme kada je Izmjena i dopuna donesena, međutim, do sada je nije ratificirala. Također, Republika Hrvatska je jedina država članica Europske unije koja do sada nije ratificirala Izmjenu i dopunu iako ju primjenjuje s obzirom na to da je ista ugrađena u Uredbu (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.) koja je pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije postala obvezujući dio zakonodavstva. izvor: Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju
četvrtak, 19.12.2019.
URBANA AGLOMERACIJA OSIJEK 2018. IMALA 4.190 PODUZETNIKA
PROSJEČNA NETO PLAĆA JE IZNOSILA 4.891 KUNU
Agencija Fina 12. prosinca objavila je podatke o Urbanoj aglomeraciji Osijek u kojoj je 19 gradova i općina, na čijem je području u 2018. godini bilo 4.190 poduzetnika sa 30.348 zaposlenih. U sastavu Urbane aglomeracije Osijek su gradovi Osijek, Belišće i Valpovo te općine Antunovac, Bilje, Bizovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo, Petrijevci, Vladislavci, Vuka, Čeminac, Darda, Koška, Kneževi Vinogradi, Punitovci, Šodolovci i Tordinci.
Od navedenoga broja najviše je poduzetnika na području grada Osijeka i to 3.081, a najmanje u općini Punitovci i to samo 10. Poduzetnici Urbane aglomeracije Osijek ostvarili su ukupan prihod od 21,8 milijuna kuna i neto dobit od 499,0 milijuna kuna.
Od ukupnog broja poduzetnika promatranog područja s dobitkom je poslovalo 2.880 odnosno 68,7% poduzetnika, a s gubitkom njih 1.310 ili 31,3%. Poduzetnici Urbane aglomeracije Osijek u 2018. godini iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat koji iznosi 449,1 milijun kn. Za usporedbu, u 2017. godini ostvaren je konsolidirani (neto) gubitak u iznosu od 1,44 milijarde kuna.
NAJVEĆA PLAĆA U DARDI, A NAJNIŽA U VLADISLAVCIMA
Među poduzetnicima Urbane aglomeracije Osijek, najveći prihod ostvarila su dva društva, ŽITO d.o.o. iz Osijeka i Belje d.d. iz Darde. Prema produktivnosti (prihodu po zaposlenom), najbolji su poduzetnici sa sjedištem u Šodolovcima s 1,5 milijuna kuna, a među njima na prvom je mjestu OPG SUMIĆ ŽELJKO s tri zaposlena i prosjekom od 139 milijuna kuna po zaposlenom. Pretežita djelatnost ovoga poduzetnika je uzgoj žitarica mahunarki i uljanog sjemenja. Prema istom kriteriju iza poduzetnika općine Šodolovci su poduzetnici općine Čepin s 1,2 milijuna kuna te poduzetnici općine Belišće s 982 tisuće kuna po zaposlenom.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika Urbane aglomeracije Osijek u 2018. godini iznosila je 4.891 kunu, što je 6,3% više u odnosu na prethodnu godinu. Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika u Dardi i to 5.578 kuna, a najniža kod poduzetnika u Vladislavcima 3.035 kuna. Za usporedbu, prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini RH iznosila je 5.584 kuna.
U ukupnim prihodima poduzetnika Urbane aglomeracije Osijek najveći je udio poduzetnika sa sjedištem u Osijeku, 69,5%, a slijede poduzetnici sa sjedištem u Belišću s udjelom od 9,4% te u Dardi s udjelom od 9,1%.
Na području gradova i općina u sastavu Urbane aglomeracije Osijek (bez poduzetnika općine Tordinci koja je u sastavu Vukovarsko-srijemske županije), u 2018. godini poslovalo je 4.169 poduzetnika s 30.235 zaposlenih, što je 75,1% od ukupnoga broja poduzetnika u Osječko-baranjskoj županiji i 72,9% od ukupnoga broja zaposlenih kod poduzetnika Osječko-baranjske županije.
U 2018. godini poduzetnici čije je sjedište u jednom od gradova i općina Urbane aglomeracije Osijek (bez općine Tordinci), ostvarili su ukupan prihod u iznosu od 21,7 milijardi kuna. Njihov udio u ukupnim prihodima poduzetnika Osječko-baranjske županije je 76,0%, a udio u neto dobiti 63,4%.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika u općini Darda (5.578 kuna), slijede poduzetnici Belišća (5.278 kuna), Petrijevca (5.242 kune), Kneževih Vinograda (5.140 kuna), Punitovca (5.055 kuna) i Valpova (5.041 kunu). Najniža prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika u općini Vladislavci (3.035 kuna).
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata kod poduzetnika Urbane aglomeracije Osijek u 2018. godini iznosila je 4.891 kunu, što je 6,3% više u odnosu na 2017. godinu te 2,9% više od prosječne mjesečne nešto plaće obračunate zaposlenima kod poduzetnika Osječko-baranjske županije koja je iznosila 4.756 kuna.
srijeda, 18.12.2019.
OZAKONJENA JE IV. FAZA POREZNE REFORME
VEĆINA ZAKONA STUPA NA SNAGU 1. 1. 2020.
Uprava časopisa Računovodstvo Revizija i Financije nalazi za potrebno ukratko informirati o sadržaju zakona IV. FAZE POREZNE REFORME.
U priopćenju piše slijedeće:
Četvrta faza porezne reforme konačno je ozakonjena. Tekstovi zakona objavljeni su u NN br. 121/19. od 11. prosinca 2019., a oni bitni za financijsku praksu su slijedeći:
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
• Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama
• Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
• Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
Većina navedenih zakona stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine osim Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji stupa na snagu 1. travnja 2020. godine i pojedinih odredaba koje će stupiti na snagu kasnije.
Neke od bitnih promjena koje će biti u primjeni već početkom iduće godine izdvajamo u nastavku:
• Opća stopa PDV-a ostaje 25%, a snižena stopa od 13% primjenjuje se za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta
• Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećan je na 7,5 mil kn. Porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2019. godini nije bila veća od 7,5 mil kn bez PDV-a, koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2020. godine, moraju o tome najkasnije do 20. siječnja 2020. godine dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
• Osnovni osobni odbitak povećan je na 4.000,00 kn i primjenjuje se pri obračunu plaće za prosinac koja se uobičajeno isplaćuje u siječnju.
• U prijavi poreza na dobit za 2019. godinu porezni obveznici koji su ostvarili prihode do 7,5 mil kn izračunavaju predujam poreza na dobit koji se plaća tijekom 2020. godine uz primjenu stope od 12%. Podsjećamo, porez na dobit za 2019. godinu po stopi od 12% plaćaju porezni obveznici koji ostvare prihod do 3 mil kn. Prag od 7,5 mil kn primijenjuje se u postupku podnošenja porezne prijave za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. godine.
• Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je porez na dohodak, postaje obveznik poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 7,5 mil kn. Ostali kriteriji su ukinuti. S obzirom na to da se spomenuti kriterij primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine, samo oni obveznici poreza na dohodak koji su ostvarili primitke veće od 7,5 mil kn u 2019. godini po sili zakona postaju obveznici poreza na dobit u 2020. godini.
• Prag za utvrđivanje osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu povećan je s dosadašnjih 3 mil kn na 7,5 mil kn prihoda.
• Prag za mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dobit za neprofitne organizacije povećan je na 7,5 ml kn.
• Porezni obveznici koji su prestali poslovati po skraćenom postupku bez likvidacije tijekom 2019. godine, ako nisu podnijeli prijave poreza na dobit za razdoblje poslovanja tijekom 2019. godine, obvezni su je naknadno podnijeti. Ti porezni obveznici u obvezi su predati financijska izvješća Fini za potrebe javne objave.
• Kod otvaranja stečajnog postupka prijava poreza na dobitak podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja. Porezna prijava koja se odnosi na razdoblje od otvaranja do okončanja postupka likvidacije i prijava koja se podnosi na razdoblje od početka poslovne godine do prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije podnosi se u roku od 8 dana od isteka poreznog razdoblja.
Detaljnije informacije o nastalim promjenama u načinu oporezivanja i ostalim promjenama u ovoj fazi porezne reforme mogu se pročitati u časopisu RRiF br. 12/19
Neke odredbe biti će jasnije objavom provedbenih propisa, a o tome ćemo pisati u sljedećim brojevima naših časopisa Računovodstvo Revizija i Financije.
Za informacije RRiF nazvati na telefon 01/4699-760 ili email-u: rrif@rrif.hr.
PREDSJEDNIČKIM KANDIDATIMA POSTAVLJALI STARA I POTROŠENA PITANJA!
NA SUČELJAVANJU PITANJE O TITU, TUĐMANU I POZDRAVU Za dom spremni!
Jedino veliko sučeljavanje svih 11 predsjedničkih kandidata, održano na Hrvatskoj televiziji 17. prosinca od 21.05 sati do 23. 40 zvučalo je katastrofalno zbog niske razine pitanja koja su bila pripremljena za predsjedničke kandidate. Većina pitanja pripremljena za sučeljavanje uopće se ne odnosi na funkciju obavljanja predsjednika države. Zašto uopće pitanja koja po svom smislu ne odgovaraju svrsi? Zato da bi glasaći znali što kandidati misle o tim temama – odgovorila je voditeljica Grancarić. HRT koja živi od pretplate gledatelja podcijenila je ne samo predsjedničke kandidate već u velikoj mjeri i sve gledatelje koji su očekivali čuti znatno više informacija od predsjedničkih kandidata. Očekivali su mnogo, a nisu dobili ništa, nikakvu novu informaciju, ništa više od onog što su več čuli I saznali.
HRT GDJE JE BUDUĆNOST?
Kako je moguče da sastavljači pitanja na Javnom servisu nisu pripremili nijedno pitanje koje se odnosi na Europsku uniju čija je Hrvatska članica, o predsjedanju Vijećem EU čija će prdsjedateljica biti Hrvatska od 1.1. 2020. nikakvo konkretno pitanje o obavljanju funkcije predsjednika u vanjskoj politici, o odnosima sa državama u Europi i trečem svijetu, o gospodarskim preferencijama, o pitanjima s područja zdravstva, školstva, pravosuđa, zaštite okoliša, kulturnoj baštini .Zašto se na toj državnoj stranački obojenoj televiziji ne propituju, mišljenja i mogučnosti
za stvaranje bolje budućnosti u Hrvatskoj?
Nameće se zaključak da je HRT mjesto gdje se potiču stare teme i diskusije o temama prošlosti, koje uzimaju i vrijeme i energiju diskutantima, a baš ništa se time ne može promijeniti, već samo konstatirati jer. Takvo je pitanje bilo:Šta za Vas znaći Franjo Tuđman, a što Tito?, zatim Kakvo je vaše stajalište o pozdravu ZA DOM SPREMNI. Pitanja na koje su predsjednički kandidati odgovarali bila su i: Biste li sudjelovali na gey prideu i Hodu za život? Je li vjeronauku mjesto u školi? Podupirete li pravo žene na pobačaj ? Postavljanje čiriličnih ploča u Vukovaru, da ili ne? Kakvu politiku voditi prema BiH? Treba li RH Srbiji blokirati ulazak u EU dok se ne riješi pitanje nestalih osoba u Domovinskom ratu u RH? Trebaju li Hrvatskoj zrakoplovi ? Treba li zbog mingrantske krize na granicu poslati vojsku? , Kako riješiti korupciju u državi?
Predsjednički kandidat Dejan Kovač I Mislav Kolakušić na neka pitanja nisu željeli ni odgovoriti, jer su konstatirali da im nije jasno kakve veze takva pitanja imaju s njihovom kandidaturom za predsjednika?
Voditelji sučeljavanja HRT-a novinarka Grancarić i novinar Nađvinski predsjedničke kandidate nisu dostojno ni predstvili. Nisu pročitali ništa iz životopisa kandidata, čak ni godinu rođenja ni odakle dolze ni banalno, ali potrebno u ovoj prigodi- a to su godine starosti, niti su ponudili kandidatima da se sami predstave. Tragično je da HRT u 20.- oj godini 21 stoljeća ne pridaje nikakav značaj pisanja imena kandidata zajedno s njihovom akademskom titulom. Na tom Javnom servisu ili su uistinu neke osobe koje rade emisije za široki auditorij ozbiljno intelektualno potkapacitirane, ili se radi o čistoj ljudskoj gluposti i nermaru da se posao odradi profesionalno.
Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u bio je pravi promašaj u svakom smislu.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 16.12.2019.
ZAKON O KLIMI OD EUROPSKE KOMISIJE ZA 100 DANA!
EUROPA PRVI NEUTRALNI KLIMATSKI KONTINENT DO 2050. GODINE
Jedna tinejdžerica i jedna odlučna žena obilježile su 2019. s temom koja je u svijesti milijuna ljudi u svijetu tema broj jedan – a to je borba da se zaustave klimatske promijene na planeti Zemlji koje su u tijeku i koje u sve vidljivije.
Ta tinejdžerica je šveđanka Greta Thunberg (16) koja je u proljeće 2018.počela odlaziti sa svojim školskim prijateljima pred švedski parlament držeći transparent s natpisom “ Školski štrajk za klimu”. Mali štrajk prerastao je u veliki prosvjed mladih srednjoškolaca 2019. diljem svijeta petkom za zaustavljanje klimatskih promjena i održivi razvoj , s nazivom “Petak za budućnost”.
U taj globalni svjetski prosvjed petkom uključili su se i hrvatski srednjoškolci već u ožujku ove godine, tako da su se srednjoškolski prosvjedi za klimu održali nekoliko puta u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Belom Manastiru I manjim gradovima. Komunikacija internetom povezala je i pokrenula mlade u prosvjed iz cijeloga svijeta. Mladi su transparentima poručivali moćnoj svjetskoj političkoj eliti da započne voditi politiku koja će zaustaviti upotrebu fosilih goriva. U Hrvatskoj je čak i tridesetak znanstvenika shvatilo ozbiljnost štrajka srednjoškolaca protiv klimatskih promjena. te su se pridružili svjetskim znanstvenicima u podršci učeničkim prosvjedima.
Klimatske promjene su geofizička pojava, ali uzroci tih promjena nalaze se u ekonomskom uređenju koje je zasnovano na spaljivanju fosilnih goriva u industrijskim procesima. Srednjoškolci diljem svijeta u prosvjedima kojima su se priključili i odrasli , od početka proljeća ove godine od političke elite traže zaštitu klime i okoliša, na način da se iz upotrebe izbace fosilna goriva, a da se uvede održivi razvoj. "Godine 2050. vi ćete biti mrtvi, ali mi nećemo" samo je jedna od poruka srednjoškolaca svjetskim političarima. Ako se globalna temperatura poveća za 4 stupnja Celzijeva, klimatske se promjene više neće moći nikakvim postupanjem korigirati. Sada je globalna temperatura povećana za oko 2 stupnja.
FOSILNA GORIVA PLINOVIMA TRUJU LJUDE I OKOLIŠ
Većina potrebne energije za današnje čovječanstvo dobiva se korištenjem fosilnih goriva. U fosilna goriva ubraja se ugljen, nafta i zemni plin.
Ta goriva sadrže visoke postotke ugljika i ugljikovodika. Ugljen nafta i zemni plin trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji. Energija iz fosilnih goriva se oslobađa izgaranjem, a prilikom tog izgaranja se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okoliš a to je ugljični monoksid CO, ,ugljični dioksid CO2, sumporni dioksid SO2, ( sumporni dioksid) SO3, ( sumporov trioksid) NO3 (nitrat)
A Održivi razvoj ima cilj na tri područja: gospodarska učinkovitost kroz ekonomski razvoj, društvena odgovornost radi socijalnog napretka i zaštitu okoliša. Ta tri stupa su u međusobnoj interakciji i ne mogu biti samostalni bez da utječu jedan na drugi.Ta tri područja čine kružno gospodarstvo
Ali pojavom njemice Ursule von der Leyen (61) koja je na europsku političku scenu došla, kao predsjednice Europske komisije na čijoj je funkciji počela djelovati od 1. prosinca 2019. srednjoškolci, borci za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u atmosferi dobili su veliku zagovornicu njihovih ideja. Nije se Von der Leyen obratila srednjoškolcima izravno , ona se obratila zemljama Europske unije i u Madridu na samitu o klimi "COP25" 2. 12. 2019. rekla kako će Europa postati prvi klimatski neutralan kointinet . Europski zeleni plan je prvi od šest prioriteta i političkih smjernica Europske Komisije u razdoblju od 2019. i do 20124. Daljni prioriteti redom su : Gospodarstvo u interesu građana, Europa spremna za digitalno doba, Promicanje europskog načina živozta, Snažnija Europa u svijetu i Novi poticaji europskoj demokraciji. To se smjernice koje se temelje na zajedničkim idejama koje Europu povezuju. One nisu iscrpan programa, već okvir zajedničkog djelovanja koje predsjednica Europske komisije namjerava provoditi.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen
Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je na tom sumitu da je Europski zeleni plan nova strategija Europske unije koja će dati više nego što će oduzeti.“ Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer „ rekla je Ursula von der Leyen. Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, kao i energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
ZAUSTAVLJANJE KLIMATSKIH PROMJENA MORA BITI PRAVEDNA TRANZICIJA
Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan u Europskoj Komisiji Frans Timmermans na istom je skupu rekao da su razradili plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života građana europske unije. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. Odgovornost EU je osigurati da ta tranzicija prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja bude pravedna tranzicija i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren.
Kako bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi Zakon o klimi u Europi. Komisija namjerava predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., zatim novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja. Započeti će rad na povećanju europskih ciljeva smanjenja emisija do 2030. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR. Najmanje 25 % dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka pružit će dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor pridonio financiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša zajednički su ciljevi, ali sve regije i države članice nemaju istu polaznu točku.
Frans Timmermans je rekao da Europska unija već je postigla zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova Uz istodobno održavanje gospodarskog rasta emisije su 2018. bile 23 % niže nego 1990., dok je BDP Unije porastao za 61 % u istom razdoblju. EU je zahvaljujući svojem bogatom iskustvu predvodnik u ostvarivanju zelenog i uključivog gospodarstva. Globalni izazovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša zahtijevaju globalni odgovor. EU će i dalje promicati svoje ekološke ciljeve i standarde u okviru UN-ovih konvencija o biološkoj raznolikosti i o klimi te jačati svoju zelenu diplomaciju. Sastanci skupina G7 i G20, međunarodne konvencije i bilateralni odnosi bit će prilika da i drugi pojačaju napore u području klimatske neutralnosti. EU će koristiti svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti te će graditi partnerstva sa svojim susjedima na Balkanu i u Africi kako bi im pomogao u tranziciji.
Da li je u Republici Hrvatskoj završila priča s energetskom investicijm na ugljen koji se mora uvoziti, a koji je planirala državna energetska tvrtka HEP u Plominu? Umjesto prema budućnosti i novim tehnologijama, Hrvatska je u energetskom smislu još prošle godine bila okrenuta tehnologiji proizvodnje od prije 70 godina.U sektoru za strategiju i korporativni razvoj u HEP-u, termoelektra Plomin 1 bila je dio strategije dugoročnog održivog razvoja, stabilnog energetskog i poslovnog sustava HEP-a!
Vrlo tužno i nerazumljivo razmišljanje u HEP-u, jer i srednjoškolci razumiju da fosilnim gorivima radi zagađenja nije mjesto u proizvodnji energijei. Hrvatska ima mogućnosti proizvodnje solarne energije, energije iz bio mase, iz vjetra itd.
Margareta Zouhar Zec
petak, 13.12.2019.
BOSNA I HERCEGOVINA PODSJETILA VIJEĆE EU NA SVOJU ŽELJU ZA ČLANSTVOM U EU
VIJEĆE EU USVOJILO ZAKLJUČKE KOMISIJE OD 29. SVIBNJA 2019.
Vijeće Eu je 10. prosinca usvojilo zaključke o mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
Mišljenje Komisije objavljeno je 29. svibnja 2019.i sadržava sveobuhvatan plan reformi koji bi toj zemlji trebao poslužiti kao temelj i potpora na putu prema integraciji u EU.
Vijeće u zaključcima pozdravlja mišljenje Komisije te potiče izvršna i zakonodavna tijela na svim razinama vlasti da započnu s radom na ključnim prioritetima utvrđenima u mišljenju, u skladu s legitimnim težnjama građana Bosne i Hercegovine da ostvare napredak na putu prema pristupanju Europskoj uniji..
SRBIJA OTVORILA POGLAVLJE O SLOBODNOM KRETANJU KAPITALA
Vijeće Eu 10.12., priopćenje
Jedanaesti sastanak Pristupne konferencije sa Srbijom na ministarskoj razini održan je 10. prosinca u Bruxellesu radi otvaranja pregovora o poglavlju 4 - Slobodno kretanje kapitala.
Delegaciju Europske unije predvodila je gđa Tytti TUPPURAINEN, ministrica za europska pitanja, u ime finskog predsjedništva Vijeća Europske unije. Europsku komisiju zastupao je Olivér VÁRHELYI, povjerenik za susjedstvo i proširenje. Srpsku delegaciju predvodila je Jadranka JOKSIMOVIĆ, ministrica za europske integracije.
Današnjom Konferencijom otvoreno je 18 pregovaračkih poglavlja za pregovore od ukupno 35, od kojih su 2 poglavlja privremeno zatvorena. Daljnje pristupne konferencije planiraju se prema potrebi kako bi se proces nastavio u 2020. godini. Pregovori o pristupanju pokrenuti su u siječnju 2014. godine.
Što se tiče otvaranja pregovora o poglavlju 4 - Slobodno kretanje kapitala, Unija je pomno ispitala trenutno stanje u Srbiji. Shvativši da Srbija mora nastaviti da napreduje u usklađivanju i primjeni pravne stečevine obuhvaćene ovim poglavljem, EU je napomenula da postoje mjerila koja moraju biti ispunjena za njeno privremeno zatvaranje.
Uz to, EU je naglasila da će posvetiti posebnu pozornost nadgledanju svih konkretnih pitanja koja se spominju u njenom zajedničkom stavu. Praćenje napretka u usklađivanju i primjeni pravne stečevine nastavit će se tijekom pregovora. Konferencija će se u odgovarajućem trenutku morati vratiti ovom poglavlju.
Što se tiče referentnih vrijednosti, otvoreno poglavlje može se privremeno zatvoriti tek kad EU postigne suglasnost da su ispunjena sljedeća mjerila:
• Što se tiče kretanja kapitala i plaćanja, Srbija dovršava svoje zakonodavno usklađivanje s pravnom stečevinom i pokazuje da će ga moći potpuno implementirati pristupanjem, osiguravajući da su uklonjena sva preostala ograničenja;
• Što se tiče platnih sustava, Srbija pokazuje da će moći pristupiti u potpunosti Direktivu (EU) 2015/2366 pristupanjem, uključujući relevantne akte "razine dvije" spomenute u odjeljku 2, te da će moći učinkovito primjenjivati Uredbu (EZ) 924/2009 i Uredba (EU) br. 260/2012;
• Na području sprečavanja pranja novca i sufinanciranja terorizma, Srbija dovršava potrebno zakonodavno usklađivanje s pravnom stečevinom, međunarodnim standardima (kako je definirano u Radnoj skupini za financijsku akciju) i pokazuje, kroz evidenciju, poboljšanu administrativnu sposobnost pravilno provoditi i provoditi relevantno zakonodavstvo u svim područjima protiv pranja novca, uključujući preporuke koje je dao Odbor stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranje terorizma Vijeća Europe, MONEYVAL, što je rezultiralo povećanje učinkovitosti nadgledanja, nadzora, financijske inteligencije, istraga, kaznenog gonjenja i uvjerenja.
MJERENJE STVARNIH EMISIJA TIJEKOM VOŽNJE AUTOMOBILA
Vijeće usuglasilo stajalište
11.12. Priopćenje, Vijeća Eu
Veleposlanici i veleposlanice država članica danas su na sastanku Odbora stalnih predstavnika Vijeća postigli dogovor o pregovaračkom mandatu u vezi s prijedlogom za izmjenu uredbe (EZ) br. 715/2007 o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila.
Predloženom se uredbom nastoji osigurati čvrsta pravna osnova za primjenu faktorâ sukladnosti specifičnih za pojedine onečišćujuće tvari pri ocjenjivanju sukladnosti lakih osobnih i gospodarskih vozila s graničnim vrijednostima emisija ispušnih plinova u EU-u.
Dogovorenim tekstom:
• faktori sukladnosti koji se trebaju upotrebljavati pri mjerenju stvarnih emisija tijekom vožnje lakih osobnih i gospodarskih vozila utvrđuju se na istoj razini kao u prijedlogu Komisije,
• traži se od Komisije da svake dvije godine preispita tehnički razvoj koji se odnosi na točnost prijenosnih sustava za mjerenje emisija (PEMS) te, prema potrebi, podnese novi zakonodavni prijedlog s ciljem smanjenja faktorâ sukladnosti.
Nakon današnjeg dogovora te nakon što Europski parlament postigne dogovor o svojem stajalištu, dva suzakonodavca započet će pregovore s ciljem brzog donošenja predložene uredbe u prvom čitanju.
Kontekst
Granične vrijednosti emisija ispušnih plinova specifičnih za pojedine onečišćujuće tvari dio su pravnog okvira EU-a o homologaciji vozila. S vremenom su dovele do znatnog pada emisija čestica iz ispušnih plinova, s obzirom na masu i broj, te do pada emisija onečišćujućih tvari, kao što su ugljikovodici i ugljikov monoksid. Međutim, emisije dušikova oksida (NOx) iz dizelskih motora, posebno onih ugrađenih u laka osobna i gospodarska vozila, nisu se smanjile onoliko koliko je to bilo očekivano kada su 1991. uvedene europske norme za emisije. Jedan od razloga nedovoljnog smanjenja emisija jest činjenica da su emisije u stvarnim uvjetima vožnje znatno više od emisija izmjerenih pri prethodnim homologacijskim ispitivanjima. S obzirom na razliku između emisija izmjerenih u laboratorijima i emisija izmjerenih u stvarnim uvjetima vožnje, Komisija je 2016. uvela novu metodologiju mjerenja – postupak ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE). Kako bi se u obzir uzele statističke i tehničke nesigurnosti mjerenjâ provedenih prijenosnim sustavima za mjerenje emisija (PEMS), Komisija je uvela takozvane „faktore sukladnosti”. Opći sud EU-a 13. prosinca 2018. djelomično je poništio relevantnu uredbu Komisije jer su faktore sukladnosti mogli zakonski utvrditi samo Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavci. Međutim, Opći sud naložio je da se učinci poništenih dijelova uredbe Komisije zadrže dok ih dva suzakonodavca ne zamijene donošenjem novog zakonodavstva. Komisija, Njemačka i Mađarska podnijele su žalbu na tu presudu Općeg suda. Ako te žalbe budu odbijene, dva suzakonodavca morat će donijeti predloženu uredbu u roku od 12 mjeseci od dana tog odbijanja.
četvrtak, 12.12.2019.
EUROPSKI ZELENI DOGOVOR VEĆ JE NAPISAN
URSULA VON DER LEYEN – ŠTO NAJAVILA TO VEĆ OSTVARILA
Kada je u medije stigla ideja koja je u krugovima službenika Europske unije vjerojatno bila poznata još i prije početka mjeseca srpnja, da je njemica Ursula von der Leyen (61) liječnica po obrazovanju, a koja je bila na više funkcija u njemačkoj Vladi, kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije, u kolovozu je na internetu postao dostupan njen materijal u kome je napisala“ Političke smjernice za slijedeću Europsku komisiju 2019.- 2024.“ koji je Von der Leyen naslovila: Ambiciozna unija, Moj plan za Europu. Taj materijal na 22 stranice ona počinje ovom rečenicom:
“ Europa je generaciji mojih roditelja bila težnja za mirom na kontinentu koji je stoljećima bio podijeljen. Zatim kao novi pasos nastavlja“ Mojoj je generaciji Europa bila težnja za mirom, prosperitetom i jedinstvom koje smo ostvarili zahvaljujući jedinstvenoj valuti, slobodi kretanja i proširenju.“A onda u trećoj rečenici kaže „Europa je generaciji moje djece zajednička težnja: pa nastavlja“ Oni žele živjeti u očuvanom i zdravom okolišu, u društvu u kome možete biti ono što jeste, živjeti gdje želite, voljeti osobu koju želite i postavljati si ciljeve u skladu s vlastitim ambicijama. Žele živjeti u svijetu u kojem se prihvaćaju nove tehnologije, a da se pritom ne poriču stoljetne vrijednosti, u Europi koja je globalni predvodnik u suočavanju s velikim izazovima našega doba.“
Zatim Usrula u svom materijalu MOJ PLAN ZA EUROPU dalje kaže „ Ove su godine europski građani izašli na parlamentarne izbore u rekordno velikom broju i jasno pokazali što žele i čemu teže. Europskim institucijama i čelnicima jasno su poručili da zahtijevaju odvažno i odlučno djelovanje. Kako bismo te težnje uskladili s djelovanjem, moramo ponovo otkriti svoje jedinstvo i unutarnju snagu. Budem li izabrana, jačat ću veze među ljudima, nacijama i institucijama kako bismo premostili jaz između očekivanja i ostvarenih rezultata te riječi i djela. Moja će komisija slušati europske građane i djelovati odlučno u područjima u kojima je opravdano naše djelovanje, a nacionalnim, regionalnim i lokalnim dionicima prepustitit ćemo djelovanje u područjima u kojima oni mogu počiniti najbolje rezultate“ – napisala je kao kandidatkinja za predsjednicu EK, dva mjeseca prije nego što je uistinu izabrana za predsjednicu Europske komisije Ursula von der Leyen. Nije beznačajno reći da je ta žena i majka sedmero svoje djece.
Nova Europska komisija na vlasti je od jučer. (1.12. 2019.)
Za deset dana, nova Europska komisija predstavit će Europski zeleni ugovor.
A ako je naš zajednički cilj 2050. u Europskoj uniji biti klimatski neutralan kontinent, moramo djelovati sada. Sada moramo provoditi politike. Jer to je generacijski prijelaz koji moramo proći.
Tri misli, tri stupa tri minute
Europski zeleni dogovor je nova europska strategija rasta. Smanjit će emisije i istovremeno stvoriti
poslove i poboljšanja naše kvalitete života.
Za to su nam potrebna ulaganja! Ulaganje u istraživanje, inovacije, zelene tehnologije. Povući i
u ovom slučaju, mi ćemo dostaviti plan ulaganja u održivu Europu - koji će podržati 1milijun eura
ulaganja u narednom desetljeću.
Ako je potrebno, ako dođe do curenja ugljika, morat ćemo razmišljati o porezu na emisiju ugljika.
Druga misao.
Dovoljno je učiniti samo ono što se može mjeriti.
Stoga ćemo sljedećeg ožujka predložiti prvi europski Zakon o klimi kako bi prelazak na klimatsku neutralnost bio nepovratan.
To će uključivati proširenje trgovanja emisijama na sve relevantne sektore CO2. Uključivat će čistu, pristupačnu i sigurnu energiju, što je naše povećanje
kružne ekonomije, strategija farme do vilice i strategija biološke raznolikosti.
Ako neki govore o troškovima, uvijek bismo trebali imati na umu, koliko će nas to koštati ako
sada ne djelujemo.
Treća misao.
Ovaj prijelaz moraju raditi svi ili neće uspjeti uopće. Fondom za pravednu tranziciju kojeg je predložila Europska komisija, pobrinut ćemo se da pomognemo onima koji će morati poduzeti veći korak, i nikoga ne ostavljati iza sebe.
Fond će utjecati na javni i privatni novac, uključujući pomoć Europske Investicijske Banka koja se obvezala postati europska banka za klimu.
Ukratko, mi Europljani smo spremni.
Ako se krećemo zajedno, krećemo i brže, a to je svima u interesu.
Bit ćemo ambiciozni koliko možemo tijekom pregovora o COP-u.
Spremni smo svojim europskim ugovorom doprinijeti Globalnom zelenom dogovoru.
Članovi Europske komisije, na čelu s Ursulom von der Leyen, kojima je mandat počeo 1.12.2019. i traje do druge polovice 2024.
Tako je govorila 2. prosinca. Već 12. prosinca Ursula von der Leyn predstavila je Europski zeleni dogovor, koji je već 12. 12. na Internet stranici Europske komisije. Ima 24 stranice i aneks od 4 stranice .Doduše Europski zeleni dogovor nije još preveden na hrvatski, već je samo u engleskoj verziji, ali Ursula von der Leyen potvrdila je da odmah na početku misli ozbiljno i radi 100 na sat.
Što je rekla prije 10 dana odmah je ostvarila.
EUROPSKI ZELENI DOGOVOR
Evo što piše u početku EUROPSKOG ZELENOG DOGOVORA koji će biti upućen, kako piše u naslovu, Europskom parlamentu, Vijeću …..
Bruxelles, 11.12.2019
COM (2019.) 640 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM
PARLAMENTU, EUROPSKI SAVJET, SAVJET, EUROPSKI
EKONOMSKO-SOCIJALNI ODBOR I ODBOR GOSPODARSTVA
REGIJE
EUROPSKI ZELENI DOGOVOR
1. UVOD - UKLJUČIVOST HITNOG IZAZOVA U JEDINSTVENU PRILIKU
Ovim se priopćenjem utvrđuje Europski zeleni ugovor za Europsku uniju (EU)i njene građane. Ponovno se Komisija opredjeljuje za rješavanje klime i
izazove koji se tiču zaštite okoliša, što je definiranje ove generacije. Atmosfera se zagrijava i klima se mijenja sa svakom godinom. Miljun od osam
milijuna vrsta na planeti prijeti nestankom. Šume i oceani postaju zagađen i uništeni.Europski zeleni dogovor je odgovor za ove izazove. To je nova strategija rasta koji ima za cilj pretvoriti EU u pošteno i prosperitetno društvo, s modernim,ekonomski učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem nema neto emisija stakleničkih plinova do 2050. i gdje se gospodarski rast odvaja od resursa koristiti.
Također se želi zaštititi, sačuvati i povećati prirodni kapital EU-a i zaštititi zdravlje i dobrobit građana od okolišnih rizika i utjecaja. No istodobno, taj prijelaz mora biti pravedan i sveobuhvatan. Mora ljude staviti na prvo mjesto i platitipozornost na regije, industrije i radnike koji će se suočiti s najvećim izazovima. Budući da će donijeti značajne promjene, aktivno sudjelovanje javnosti i povjerenje u prijelaz je najvažniji ako politike trebaju raditi i biti prihvaćene. Za to je potreban novi dogovor, okuplja građane u svoj svojoj raznolikosti, s nacionalnim, regionalnim, lokalnim vlastima, civilnim
društvima i industrija usko surađuju s institucijama i savjetodavnim tijelima EU-a.EU ima kolektivnu sposobnost transformiranja gospodarstva i društva kako bi ih stavila na održiviji put. Može se nadograditi na svoje snage kao globalni lider u području klime i klimatskih promjena mjere zaštite okoliša, zaštite potrošača i radnička prava. Dostava dodatnih smanjenje emisija je izazov. Trebat će velika javna ulaganja i
povećanje napora za usmjeravanje privatnog kapitala prema djelovanju klime i okoliša, dok izbjegavajući ulazak u neodrživu praksu. EU mora biti na čelu koordiniranje međunarodnih napora na izgradnji koherentnog financijskog sustava koji podržava održiva rješenja. Ova prednja investicija je ujedno i prilika Europa je čvrsto na novom putu održivog i uključivog rasta. Europski Green Deal će ubrzati i poduprijeti prijelaz potreban u svim sektorima.
Ekološka ambicija Zelenog posla neće ostvariti Europa sama. Pokretači klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti globalni su i nisu
ograničena nacionalnim granicama. EU može iskoristiti svoj utjecaj, stručnost i financiranje resurse za mobiliziranje svojih susjeda i partnera kako bi se pridružili na održivom putu. EU će voditi međunarodne napore i želi graditi saveze s onima koji su vođeni istim duhom. Također uviđa potrebu za održavanjem sigurnosti opskrbe i konkurentnosti, čak i kad drugi nisu voljni djelovati. Ovo priopćenje predstavlja početni plan ključnih politika i mjera potreban za postizanje europskog zelenog posla. Ažurirat će se kako se potrebe razvijaju i formulirani su odgovori politika. Sve akcije i politike EU morat će pridonijeti ciljevima Europske zelene ponude. Izazovi su složeni i međusobno povezani odgovor politike mora biti podebljan i sveobuhvatan i nastojati povećati koristi za zdravlje, kvalitetu života, otpornost i konkurentnost. Bit će potrebna intenzivna koordinacija iskoristiti dostupne sinergije u svim područjima politike. Zeleni ugovor sastavni je dio strategije ove Komisije za njegovo provođenje.
2. PRIJAVLJIVANJE EKONOMIJE EU ZA ODRŽIVU BUDUĆNOST
2.1. Osmišljavanje skupa duboko transformativnih politika Da bi se osigurao europski zeleni dogovor, potrebno je preispitati politike za čistu energiju
opskrba širom gospodarstva, industrije, proizvodnje i potrošnje, velikih razmjera infrastruktura, promet, hrana i poljoprivreda, građevinarstvo, oporezivanje i socijalna davanja.Da bi se postigli ovi ciljevi, bitno je povećati vrijednost koja se daje zaštiti i obnovu prirodnih ekosustava, na održivo korištenje resursa i poboljšanje ljudskog zdravlje. Tu su transformacijske promjene najpotrebnije i potencijalno najviše potrebne
koristan za gospodarstvo, društvo i prirodno okruženje EU. EU također promovirati i ulagati u potrebnu digitalnu transformaciju i alate jer su oni neophodni koji omogućuju promjene……......... pripremila i napisala Margareta Zouhar Zec
GRADONAČELNIK NAMETNUO SVOJU ODLUKU
SKUPA I NEPRAVEDNA PAUŠALNA NAPLATA OTPADA OD 70 KUNA ZA SVE
OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE civilne udruge ZELENA AKCIJA
Većina zastupnika i zastupnica zagrebačke Gradske skupštine je 11. prosinca ne uvažavajući interes stanovnika Zagreba, usvojila prijedlog gradonačelnika Bandića o izmjenama Odluke o prikupljanju i naplati otpada koji donosi drastično poskupljenje računa. Zelena akcija, Udruga eko Zagreb i Udruga za zaštitu okoliša Resnik (UZOR) oštro osuđuju ovu odluku koja nameće neprihvatljiv harač na džepove građana i građanki, protivno zakonskim propisima.
Brojni građani grada Zagreba odazvali su se na dva prosvjeda organizirana od strane udruga u proteklih tjedan dana te izrazili svoje protivljenje u sklopu javne rasprave. Na to su gradonačelnik Bandić i većina u Skupštini samo okrenuli leđa, ignorirajući argumentirane primjedbe.
Udruge najavljuju da će iskoristiti sve pravne mehanizme da zaustave realizaciju ovih štetnih i nepravednih izmjena. Izmjene su suprotne temeljnom zakonskom načelu "plati koliko baciš", koje propisuje naplatu komunalnog otpada prema stvarno proizvedenim količinama miješanog otpada. U slučaju Zagreba, naplata skupog paušala od 70 kuna, neovisno o tome koliko tko otpada proizvede, neprihvatljiv je udar na džepove stanovnika Zagreba. Čak 24 grada i općine podnijela su ustavnu tužbu zbog Uredbe o otpadu koju gradonačelnik Bandić koristi kao izgovor za ovo drastično poskupljenje. Udruge će također pokrenuti tužbe i osporavati ove izmjene.
Otpor javnosti neće prestati sve dok se građanima i građankama ne osigura kvalitetan i pravedan sustav gospodarenja otpadom, poručuju udruge. Pozivaju Grad Zagreb da povuče ove izmjene i Odluku izmijeni na način da potakne kontrolirano odvojeno prikupljanje otpada i pravednu naplatu prema stvarnim količinama miješanog otpada.
Kontakti:
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Branka Genzić Horvat, Udruga za zaštitu okoliša Resnik (UZOR)
Mobitel: 099/2194917, branka.genzic-horvat@psp.hr
srijeda, 11.12.2019.
POVJERENIK ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ EUROPSKE KOMISIJE OD 2019. DO 2014.
POLJAK I PRAVNIK PO STRUCI!
Janusz Wojciechowski, poljak i pravnik po struci povjerenik je Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj u periodu od 2019. do 2024. kada Europskom komisijom predsjedava Ursula von der Leyn.
Bivši povjerenik EK za poljoprivredu Phil Hogan više je puta bio u Hrvatskoj. Može se reći i da je tome bitno pridonio i rad Marijane Petir europarlamentarne zastupnice u prošlom mandatu koja je u europskom parlamentu, pratila i vrlo agilno radila na pitanjima poljoprivrede. Povjerenik Hogan je i radi zauzimanja Marijane Petir, u više prigoda bio u Hrvatskoj i bio je dostupan za razgovor hrvatskim poljoprivrednicima. No Marijana Petir se kao nezavisna kandidatkinja, bez stranke, nije znala dovoljno dobro predstaviti u vrijeme izbora za europarlamentarne zastupnike i nije dobila novi mandat.
Za očekivati je da će ipak netko od 11 hrvatskih europarlamentaraca imati interes upoznati široku poljoprivrednu djelatnost i biti živa veza između rasprava o poljoprivrednim interesima u europskom parlamentu i hrvatske poljoprivrede. Istina je da poljoprivrednici preko Hrvatske poljoprivredne komore kao članice udruge Copa Cogeca imaju velike mogućnosti pravovremene informacije i sudjelovanja u zauzimanju i iznošenju stavova. No imati zastupnika za područje poljoprivrede u europskom parlamentu polako postaje stvar prestiža. Jer poljoprivreda je proizvodnja hrane, a u hrvatskoj je to nakon turizma, najveća industrija. (margareta zouhar zec)
OBJAVLJUJEM BIOGRAFIJU Janusza Wojciechowskog kako je objavljena na internet stranici poljoprivreda i ruralni razvoj EK predstavljajući povjerenika :
Član Europskog Revizorskog suda 2016 prisutan
Zastupnik u Europskom parlamentu 2004-2016
Promatrač u Europskom parlamentu 2003-2004
Zamjenik predsjednika poljskog parlamenta (Sejm) 2001-2004
Predsjednik Poljskog vrhovnog ureda za reviziju (NIK) 1995-2001
Član Upravnog odbora Europske organizacije vrhovne revizije Institucije (EUROSAI) 1995-1999
Pomoćnik državnog tajnika u Uredu vlade s odgovornošću za zakonodavstvo 1994-1995
Zastupnik u poljskom parlamentu (Sejm) 1993-1995
Sudac na Visokom sudu pravde 1991-1993
Član Nacionalnog vijeća pravosuđa Poljske 1990-1993
Janusz Wojciechowski poljska nacionalnost Sudac dodijeljen Vrhovnom sudu 1990-1991
Sudac regionalnog suda, sudac pokrajinskog suda i sudac pri Apelacionom sudu 1980-1993
Državni tužitelj 1977-1980
Magisterij iz prava, Sveučilište u Lodzu 1977
Meil povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusza Wojciechowskog EK je :
CAB-WOJCIECHOWSKI-CONTACT@ec.europa.eu
ponedjeljak, 09.12.2019.
ZAŠTO POKREĆU OPOZIV MINISTRICE DIVJAK ?
UČITELJI I SINDIKAT ZADOVOLJNI, OPORBENI ZASTUPNICI TRAŽE KAOS!
Kako je moguće da u Hrvatskom Saboru sjedi grupa, dobro plaćanih oporbenih zastupnika, plaćanih iz državnog proračuna, koji ne planiraju mir i stabilnost hrvatske politike i Vlade već kaos i nesigurnost što se sve prenosi i na niže razine odlučivanja ? Oporba na čelu s SDP-om, te političke stranke HSS, HSU, Most i Živi zid zajedno su prikupili 31 potpis za pokretanje opoziva ministrice obrazovanja i znanosti Blaženke Divjak, nakon što je štrajk nastavnika i profesora na zadovoljstvo svih uspješno završen, a plače povečane i učiteljima i nenastavnom osoblju koje radi u školi. Svoj zahtijev šalju u redovnu saborsku proceduru. Prema saborskom Poslovniku izglasavanje nepovjerenja ministru mora odmah biti uvršteno na dnevni red , a rasprava se mora održati u roku od 30 dana. Vlada se na predmet mora očitovati u roku od 8 dana. Premijer Plenković najavio je razgovor s koalicijskim partnerima za utorak 10. prosinca.
MINISTRICA NIJE CILJ VEĆ SREDSTVO!
Oporbeni zastupnici koji su prikupili 31 potpis za pokretanje opoziva ministrice Divjak planiraju prije svega, rušenje vladajuće koalicije HDZ -a i HNS , a da ministrica Divjak i njena ostavka uopće nije prvi cilj, već sredstvo prema njihovu prikrivenom cilju. Kako? Vjeruju da će HNS- liberalni demokrati, izaći iz Vlade, ako Plenković smjeni ministricu Divjak,a HDZ više u Saboru tada ne bi imao većinu. Tako politički istomišljenici koji iz saborskih klupa verbalno napadaju premijera Plenkovića nastojeći isprovocirati raspad Vlade i prijevremene izbore vjeruju u sebe i traže neku svoju šansu u vođenju Vlade vjerujući kako bi oni spretnije i učinkovitije vladali državom, kada bi dobili Vlast. Ali Vladu čine ljudi, koliko su ljudi i njihov rad kvalitetni, toliko je kvalitetna i Vlada! A ti koji mjesecima u Saboru govore kako u zemlji vlada kaos i još ga žele proizvesti 20 dana prije početka predsjedanja Hrvatske Europskom unijom, zaista nisu kvalitetni. Zato im ne treba pružiti priliku ni za prijevremene izbore, niti treba smijeniti ministruicu Divjak. No, meritum je u pitanju zar je imalo moralno zahtijevati ostavku od ministrice Divjak nakon što su sindikati i premijer RH postigli kvalitetan kompromisni dogovor o koeficijentu 6,11, učitelji se vratili na posao u škole, a učenici na nastavu? Gdje je tu krivnja ministrice Blaženke Divjak ?
Margareta Zouhar Zec
Štrajk učitelja i nastavnika je započeo 10. listopada 2019., cirkularno u dvije županije dnevno nije bilo nastave, a od 19.11. započeo je frontalni štrajk, što znači svaki dan u cijeloj Hrvatskoj nije bilo nastave.Dana 2.12. što je bio 36. radni dan štrajka, postignut je kompromisni dogovor premijera Plenkovića kao pregovarača i predstavnika sindikata učitelja. Nastava je ponovo počela u cijeloj Hrvatskoj 3.12. Učenici su u štrajku nastavnika i učitelja izgubili 16 dana nastave.
Sporazum je postignut na slijedećim osnovama:1. povećanje koeficijenata za 3% od 1. prosinca 2019., a koji će obračun početi na plaći za siječanj. 2. povećanje koeficijenta za 1% od 1. lipnja 2020. godine, 3. povećanje koeficijenata za 2% od 1. siječnja 2021. godine. Istom dinamikom mijenja se plaća nenastavnom osoblju, ali kroz dodatke i poseban sporazum. Izuzetak su tajnici, računovođe i ravnatelji čiji će se status također riješiti kroz Uredbu o koeficijentima. Također na razini Vlade usvojit će se akcijski plan o rješavanju nasilja u školama, te problem anonimnih prijava, koje su nastavnici također tražili na velikom prosvjedu 25.11. 2019. Branimir Mihalinec, čelnik srednjoškolskog sindikata istaknuo je kako Vladi RH sindikat jamči socijalni mir za vrijeme trajanja ovih sporazuma.
U Banskim dvorima potpisan je 5.12. dodatak Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe te dodatak na plaću zaposlenima u obrazovanju.
Dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe potpisali su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka, predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Anica Prašnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Stjepan Topolnjak, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dinić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić, te glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Domagoj Rebić.
Sporazum o dodatku na plaću zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokog obrazovanju potpisali su ministrica Blaženka Divjak, te čelnici obrazovnih sindikata Šprem, Mihalinec i Radeka.
subota, 07.12.2019.
EU ZA JAČANJE BORBE PROTIV TERORIZMA I PREKOGRANIČNOG KRIMINALA
POSTOJEĆE MJERE POBOLJŠATI NOVIMA
5.12. Vijeće EU
Vijeće je danas usvojilo zaključke o strateškim prioritetima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.
Zaključci su izravan odgovor na strateški program EU-a za razdoblje 2019. – 2024., u kojem Europsko vijeće poziva na jačanje naše borbe protiv terorizma i prekograničnog kriminala, uz istodobno poboljšanje suradnje i razmjene informacija i dodatno razvijanje naših zajedničkih instrumenata.
Zaključci upućuju na nedavna znatna poboljšanja regulatornog okvira za borbu protiv pranja novca. Zahvaljujući provedbi pete revizije direktive o borbi protiv pranja novca, koja je donesena u svibnju 2018., novim kapitalnim zahtjevima za banke (CRD5), donesenima u svibnju 2019., i reviziji funkcioniranja europskih nadzornih tijela donesenoj 2. prosinca, ojačat će se pravila za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Vijeće u tom kontekstu poziva na brzo prenošenje cjelokupnog zakonodavstva o borbi protiv pranja novca u nacionalno pravo te na jačanje njegove učinkovite provedbe.
Zaključci se nadovezuju i na komunikaciju Komisije te četiri izvješća objavljena u srpnju 2019. u kojima se daje pregled trenutačnih izazova i utvrđuje niz nedostataka u vezi s bankama, tijelima za borbu protiv pranja novca, tijelima za bonitetni nadzor i suradnjom unutar EU-a te se zaključuje da su i pravila i nadzor u vezi s borbom protiv pranja novca fragmentirani.
Vijeće stoga poziva Komisiju da istraži moguće daljnje mjere za poboljšanje postojećih pravila o borbi protiv pranja novca i da pri tome posebno razmotri sljedeće:
a. načine za osiguravanje snažnije i djelotvornije suradnje među relevantnim tijelima koja su uključena u borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, među ostalim uklanjanjem prepreka za njihovu međusobnu razmjenu informacija
b. mogu li se neki aspekti bolje riješiti uredbom
c. mogućnosti, prednosti i nedostatke dodjeljivanja određenih nadzornih odgovornosti i ovlasti tijelu EU-a.
EU ZA UNIJU TRŽIŠTA KAPITALA
Priopćenje Vijeća EU, 5.12.
Unija tržišta kapitala inicijativa je EU-a kojom se namjerava produbiti i dodatno integrirati tržišta kapitala država članica EU-a. Ključno je sredstvo za diversifikaciju izvora financiranja poduzeća i može stvoriti odgovarajuće nove mogućnosti ulaganja za veći dio građana, uključujući male ulagače, uzimajući u obzir okružje niskih kamatnih stopa i potrebe sve starijeg stanovništva. Njome se usto pomaže u osiguravanju bolje zaštite od gospodarskih šokova privatnim kanalima, podupire međunarodna uloga eura i olakšava usmjeravanje potrebnih privatnih sredstava za prijelaz na zeleno gospodarstvo. Uz bankovnu uniju, unija tržišta kapitala može doprinijeti jačanju prekograničnih tokova kapitala, a time i jačanju gospodarstva EU-a.
EU je gotovo dovršio izvorni akcijski plan iz 2015. Donesene su gotovo sve utvrđene zakonodavne reforme kojima se doprinosi jačanju financijskog kapaciteta i financijske stabilnosti EU-a. Međutim, zbog regulatornih i drugih prepreka nesmetano kretanje kapitala i pristup financijskim proizvodima i uslugama u financijskom sektoru i dalje su otežani. Zbog toga Vijeće smatra da je ključno dalje raditi na projektu unije tržišta kapitala i dodatno ga produbljivati.
U zaključcima je navedeno sljedećih pet glavnih ciljeva za produbljivanje unije tržišta kapitala:
• poboljšati pristup financiranju za poduzeća u EU-u, posebno MSP-e
• ukloniti strukturne i pravne prepreke za povećane prekogranične tokove kapitala
• poticati dobro informirane male štediše na ulaganje i ukloniti prepreke u tom smislu
• podupirati prijelaz na održiva gospodarstva
• prihvatiti tehnološki napredak i digitalizaciju
• jačati globalnu konkurentnost.
Na osnovi tih temeljnih načela Komisiju se u zaključcima poziva da ocijeni i istraži popis mogućih daljnjih detaljnih mjera i djelovanja kojima bi se moglo doprinijeti utvrđivanju tih ciljeva u praksi.
EU PODRŠKA HONDURASU U JAČANJU ANTIKORUPCIJE
6.12. Vijeće EU
Izjava visokog predstavnika u ime EU-a o produljenju mandata Misije za podršku borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH). EU i njegove države članice ponavljaju svoju potporu radu koji je u Hondurasu (MACCIH) učinila Misija za podršku borbi protiv korupcije i nekažnjavanja, koja je od svog stvaranja 2016. na poziv honduraške vlade dala značajan doprinos sprječavanju i borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu i jačanju vladavine zakona u zemlji. Europska unija i njezine države članice su među najvažnijim donatorima MACCIH-a.U siječnju 2020. godine mandat MACCIH-a istječe. EU poziva honduransku vladu da obnovi mandat u potpunosti. EU podržava zahtjeve mnogih honduraških dionika u ovom smjeru. Specijalni tužitelj za korupciju (UFECIC) i MACCIH i dalje su središnji u jačanju antikorupcijskih napora, uključujući potporu potrebnoj zakonodavnoj reformi i reorganizaciji kazneno-pravnog sustava. Izvrsni zajednički rad obavljen s UFECIC-om doveo je do toga da se značajni slučajevi privedu pravdi i što je najvažnije, da se postavi osnova.
U 110. GODINI ZAGREBAČKOG VELESAJMA – PRVI CROAGRO SAJAM POLJOPRIVREDE, POLJOOPREME I MEHANIZACIJE
POLJOPRIVREDA JE STRATEŠKA HRVATSKA DJELATNOST!
Sajam je otvorila doc. dr. Olivera Majić zamjenica gradonačelnika grada Zagreba koja je rekla da
u godini kada Zagrebački velesajam ističe svojih 110 godina postojanja i sajmovanja otvara se 1.CROAGRO sajam poljoprivrede, poljopreme i mehanizacije koji traje od 5. - 8. prosinca 2019. a koji je međunarodni sajam, na kome nastupa 460 izlagača u devet paviljona na 27 000 metara kvadratnih.
“Poljoprivreda je kažu strateška grana gospodarstva i u Gradu Zagrebu se s tim slažemo i raduje relativnog mirovanja poljpoprivrednih aktivnosti kako bi ovaj bogati tematski sadržaj na sajmu kako u izlagačkom stručnom i edukacijskom segmentu tako i svim ostalim segmentma, od sadnje sjemenskog asortimana, sredstava za zaštitu bilja, podizanje prirodne plodnosti tla, opreme mehanizacije bio dostupan svim zainteresiranim proizvođačima” rekla je docentica Majić. Naglasila je da “ tradicionalno Grad Zagreb na sajmovima zdravog življenja nastupa sa svojim poljoprivrednim proizvođaćima, njih 28 je na području grada Zagreba i mi smo na njih izuzetno ponosni. Za grad Zagreb poljoprivreda je od strateške važnosti, posebice lokalna proizvodnja hrane, odnosno kratki lanci opskrbe koju je prepoznala i Europska unija i Europska Komisija”- rekla je docentica Majić.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na Sajam je u cilju adukacije dovela autohtone domaće pasmine - živu stoku i perad i to zagorskog purana i puricu, magarca, ovcu pramenku i ovna, konja lipicnca, bušu, magarca, crnu svinju i bušu.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković nakon upučenih pozdrava prisutnima, čestitala je Zagrebačkom velesajmu aktualnoj direktorici Velesajma gospođi Tomšić 110 godina kontinuiranog sajmovanja, čestitala je Hrvatskoj poljoprivrednoj komorii na 10 godina uspješnig rada te Gospodarskom listu na radu dužem od stoljeća u kome se bavi vitalnim poljoprivrednim temama. Rekla je potom da Ministarstvo poljoprivrede ima vrlo važu ulogu, a to je prvo postizanje što veće konkurentnosti poljoprivrede na međunarodnom planu, a drugo , generacijska obnova, odnosno obnova ruralnog prostora jačanjem interesa mladih za poljoprivredu, a treće održavanje vitalnih ruralnih zajednica. Rekla je da uoči predsjedanja Hrvatske europskom unijom još uvijek nije ispregovaran ni osiguran višegodišnji financijski okvir Zajedničke poljoprivredne politike .
“Ministarstvo poljoprivrede je prošle godine ugovorilo izradu sveobuhvatne strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora koja će biti dobro primijenjiv dokument, koja također podrazumijeva izradu akcijskih planova za poljoprivredu i za svrhoviti plan razvoja akvakulture i poljoprivrde koju radi tim hrvatskih i inozemnih stručnjaka, te ovom prigodom zahvaljujem agronomskom fakiltetu u Zagrebu i agronomskom fakultetu u Osijeku koji su nam dosada jako puno pomogli u dijagnostici stanja hrvatske poljoprivrede kao i dobrim preporukama za strateški plan korištenja sredstava EU u razdoblju od 2021. - 2027. godine " rekla je ministrica Vučković (Margareta.Zouhar Zec)
U Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma tijekom službenog programa nastupio je trio Filing Darko Ljubić na gitari,Danko Berović na klaviru, a solistica je bila Lea Lovrinčić koja je svoj glas školovala na muzičkoj akdemiji u Zagrebu. Otpjevala je dvije pjesme; Vino i gitare i Pod starim korovovima. fotka mzz
petak, 06.12.2019.
SLUŽBENI KANDIDATI ZA PREDSJEDNIKA RH
OD 11 KANDIDATA ČETIRI NEZAVISNA
Državno izborno povjerenstvo objavilo je 5. prosinca 2019. imena osoba koje su pravno stekle uvjete, dovoljnim brojem prikuoljenih potpisa, da se na izborima za predsjednika Republike Hrvatske ravnopravno natjeću. Natjecanje za glas građana , točnije izbori održati će se u nedjelju 22. prosinca a imena tih 11 kandidata naći će na izbornim listama.
Kako što je vidljivo, neki su predsjednički kandidati bez političke stranke i nezavisni, a neki su stranački te imaju podršku više ili manje političkih stranaka.
Politička predizborna predsjednička kampanja započela je 5. i traje do 20. prosinca, 21. je dan izborne šutnje, a 22. prosinca predsjednički izbori.
Objavljujem LISTU KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE kako ih je označilo DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
četvrtak, 05.12.2019.
"IZAZOVI I MOGUĆNOSTI ODRŽIVE POLJOPRIVREDE" – radionica HANZA MEDIE
TRANSFORMACIJA U MIŠLJENJU I DJELOVANJU
U Zagrebu je 4.prosinca u idejnoj organizaciji Hanza Medie i Željka Trkanjca glavnog urednika portala Euroaktiv održana radionica koja se odnosila na novu zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije, s naslovom, “Izazovi i mogučnosti održive poljoprivrede”. Naime u vremenu koje dolazi, a to je več tijekom i nakon 2020. godine, a u programskom razdoblju od 2021.- 2027. za poljoprivredu će u kasi Europske unije biti manje novca, 12 milijardi svake godine manje , radi izlaska V. Britanije iz EU-a a ono što okolnosti poljoprivredi nameću je čuvanje okoliša i smanjenje staklemičkih plinova, čije povečanje izaziva klimatske promjenme. Zato prelazak na novu održivu poljoprivredu zahtijeva proces transformacije velikog sektora koji proizvodi hranu, a to je poljoprivredna proizvodnja. No transformaciju trebaju razumjeti svi koji sudjeluju u organizaciji poljoprivrede, kao I oni koji u poljoprivredi prozvode. Transformacija zato u ovom periodu 2021. -2027. zahtijeva i promjenu mišljenja i promjenu djelovanja u poljoprivrednoj proizvodnji, tako da se to odnosi i na poljoprivrednike i poduzetnik ei političare i potrošaće hrane . A izazovi koje poljoprivredna proizvodnja sa sobom donosi su brojni: edukacija poljoprivrednika, otvorenost tržišta, proizvodnja na način smanjenja zagađenja okoliša, smanjenje stakleničkih plinova, a istovremeno konkurentnost na tržištu, rentabilna proizvodnja itd. itd.
Govornici na radionici bili su eminentni i iznimno zanimljivi, a bili su to: Zbigniew Fafara iz Odbora DG AGRI Europske komisije zadužen za financijske insgtrumente u Programu ruralnog razvoja za RH, Bugarsku, Poljsku i Sloveniju, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Sonja Karoglan Todorović evalouatorica za Europsku komisiju o utjecaju CAP-a na bioraznolikost, klimu I vodu.
U panel raspravi sudjelovali su Ivana Ilijaš, viša stručna savkjetnica za ekološku mrežu Ministarstva zaštite okoliša, Matija Žulj, osnivač I direktor tvrtke AGRIVI,Jan Marinac, predsjednik udruhe mladih poljoprivrednikia I Robert Hadžić iz udruge OPG- Život.
“ Poljoprivreda nije standardizirani sektor, kako ga mnogi gledaju. Poljoprivreda će morati koristiti baze podataka o kvaliteti tla i metorološkim podacima kako bi mogli u poljoprivredi raditi na što precizniji način. Hrvatska mora imati veći broj privatnih savjetnika, koji ćer pomoći poljoprivrednicima. Imate 90 hektara pod organskom poljoprivredom, prpoizvoditi možete organsku hranu za hotele na Jadranu. OBZOR EUROPA je program od 10 milijardi, za koji neće biti kvota, već će se svi poljoprivrednici natjecati za ista redstva I trebaju za to biti spremni u slijedećem programskom razdoblju” – rekao je između ostalog Zbigniew Fafara na radionici.(mzz)
fotka
srijeda, 04.12.2019.
OVI INDEKS U STUDENOM
2019. GODINA OPADANJA POTRAŽNJE ZA RADOM?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u studenom zabilježio pad od -7,5 posto u odnosu na prethodni mjesec što je najveće smanjenje na mjesečnoj razini u posljednjih godinu dana. No pad je još izraženiji na godišnjoj razini jer vrijednost OVI indeksa iznosi -12,8 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je najveće smanjenje indeksa u posljednjih osam godina. Nakon što je u prvom tromjesečju ove godine indeks rastao u odnosu na kraj 2018. godine, u drugom i trećem tromjesečju zabilježen je pad u odnosu na prethodno tromjesečje, a sudeći prema podacima za listopad i studeni, pad je izvjestan i u posljednjem tromjesečju ove godine. Ne preokrene li se trend u prosincu, 2019. godina će biti zabilježena kao godina pada potražnje za radom, prva nakon recesijske 2010. godine. S obzirom na to da je, unatoč osjetnom rastu BDP-a u ovoj godini, potražnja za radom u silaznoj putanji, čini se da je tržište rada dosegnulo određeno zasićenje, barem kada su u pitanju konvencionalni načini oglašavanja.
Najveće smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u studenom je zabilježeno u zanimanjima liječnik-stomatolog, informatičar, prodavač, profesor i radnik u proizvodnji, dok je najveće povećanje opaženo u sektorima financija, hotelijerstva i ugostiteljstva. U odnosu na studeni 2018. godine, značajnije se smanjio udio oglasa u kojima se tražila srednja i visoka stručna sprema, dok se istovremeno povećao udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno, s 42,7 na 45,9 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje u svim regijama. Iako je pad na godišnjoj razini bio najmanji u središnjoj Hrvatskoj, s obzirom na to da na nju otpada 65 posto svih oglasa, ta je regija u studenom imala najveći negativan doprinos ukupnom padu od čak -4,6 postotnih bodova.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.). Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
utorak, 03.12.2019.
REVIZIJA PROVEDBE " RODILIŠTE - PRIJATELJ DJECE"
Prema informacijama s internet stranice Ministarstva zdravstva, u prostorijama Ministarstva zdravstva 27. studenog uručena su priznanja odgovornim osobama u deset rodilišta u RH za uspješno provedenu reocjenu u programu „Rodilište-prijatelj djece“.
Bolnice - rodilišta PRIJATELJ DJECE čiji su predstavnici primili priznanje su Opća županijska bolnica (OŽB) Vukovar i bolnica hrvatskih veterana, OB Zabok i bolnica hrvatskih veterana, OŽB Našice, OŽB Požega, OŽB Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, OB Pula, OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak, DZ Metković, OB Dubrovnik i OB i bolnice branitelja Domovinskog rata Ogulin, kojima su uručena priznanja o obnovi naziva „Rodilište-prijatelj djece“.
Svečanoj dodjeli priznanja za obnovljen naziv „Rodilište-prijatelj djece“ prisustvovao je državni tajnik Ministarstva zdravstva, prim. Željko Plazonić, dr.med., predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Regina M. Castillo, doc.prim.dr.sc. Anita Pavičić Bošnjak, voditeljica Odjela za podršku dojenju Banke Humanoga mlijeka KBC Zagreb i dr. Sanja Predavec, dr.med., voditeljica Službe za organizaciju primarne zdravstvene zaštite
Program „Rodilište-prijatelj djece“ je globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, a Republika Hrvatska se još 1993. godine uključila u navedenu inicijativu, s ciljem zaštite, podrške i promicanja dojenja.Područje zaštite i promicanja dojenja dio je Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012.–2020. godine, kao i Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018-2020. godine, koji je nastavak, ali i proširenje provedbe aktivnosti Programa za zaštitu i promicanje dojenja 2015.-2016. godine.
Cilj Nacionalnog programa je povećati udio isključivo dojene djece do navršenih šest mjeseci života, nastaviti provođenje promicanja dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege, u rodilištima i dječjim bolničkim odjelima, kao i poticati djelovanje i rad zajednice na zaštiti i promicanju dojenja, jer u većini razvijenih zemalja, pa tako i u Republici Hrvatskoj unazad nekoliko desetljeća bilježimo sve manji broj dojene djece, kao i kratko razdoblje dojenja, što nas svrstava među zemlje s vrlo niskom stopom dojenja.
Prema podacima HZJZ iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa, nakon navršenih šest mjeseci života isključivo dojenje je u 19 posto dojenčadi, dok je u dobi 0-2 mjeseca bilo 71,8 posto dojenčadi hranjeno isključivo majčinim mlijekom.
Nacionalni ocjenjivački tim Ministarstva zdravstva izvršio je detaljan izvid u rodilištima i utvrdio da rodilišta kojima su uručena priznanja uspješno provode program promicanja dojenja u svim njegovim elementima, u skladu s globalnim kriterijima te da su zadovoljili uvjete za stjecanje obnove naziva „Rodilište-prijatelj djece“. Izvješće Nacionalnog ocjenjivačkog tima prihvatilo je Povjerenstvo za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva te je jednoglasno potvrdilo ocjenu Nacionalnog ocjenjivačkog tima.
U godinama prvog uvođenja Bolnica - prijatelji djece 1993. smisao tih bolnica bio je, govorili su liječnici, da prvo mlijeko kojim dijete nakon rođenja bude nahranjeno bude majčino mlijeko tzv. kolostrum - a ne mlijeko iz bočice. Kolostrum je vrlo posebno mlijeko jer sadrži tvari koje stvaraju imunitet djeteta. Ženino tijelo ga proizvodi samo prva dva do tri dana nakon poroda . (mzz).
ponedjeljak, 02.12.2019.
PROJEKTI ZA SMANJENJE ŠTETA OD POPLAVA
ZA GRADNJU NASIPA U KARLOVCU I RETENCIJE U OGILINU
U Karlovcu su 29. 11. potpisana dva ugovora: jedan o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Zaštita od poplava grada Ogulina“ i . Ugovor su potpisali su ministar zaštite okoliša i energetike RH Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i voditelj Sektora zaštite od štetnog djelovanja voda iz Hrvatskih voda Marko Veselčić. A drugi Ugovor o građenju za projekt „Izvođenje radova na izgradnji nasipa uz Koranu i Mrežnicu i regulacija potoka Sajevac na područjima k.o. Karlovac II, Gornje Mekušje i Turanj " potpisan je između direktora Hrvatskih voda i izvođača Swietelsky d.o.o.
Prvi projekt se sufinancira iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." gdje je Republici Hrvatskoj za projekte jačanja sustava upravljanja katastrofama na raspolaganju 215 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projekt donosi 186,1 milijuna kuna s PDV-om. Bespovratna sredstva od toga iznose 158,2 milijuna kuna, što je 85% , a 27,9 milijuna kuna osigurati će Hrvatske vode. Projekt mora biti završen do 2023. godine.
EU projekt Ogulin obuhvatiti će izgradnju retencije za željezničku prugu Zagreb-Rijeka te zaštitu okolnih ribnjaka i čišćenje Đulinog ponora.
Ovim projektom će se smanjiti poplavni rizici grada Ogulina. Ogulin je naime u prostranoj kotlini kojom teku rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica. Rijeka Dobra, najduža ponornica, izvire u dva izvora u Gorskom kotaru: jedan kod Bukova vrha, a drugi kod Skrada. Ponire u kanjonu u središtu grada Ogulina u Đulin ponor, i kanjon ispod strmih litica u velikom otvoru, ali na površinu izvire u Gojaku kod hidroelektrane Gojak. Rijeka Zagorska Mrežnica izvire u Ogulinkom Zagorju i skuplja se u umjetnom jezeru Sabljaci. EU projekt Ogulin obuhvatiti će izgradnju retencije za željezničku prugu Zagreb-Rijeka te zaštitu okolnih ribnjaka i čišćenje Đulinog ponora.
Đulin ponor u Ogulinu. Po ženi nesretnoj u ljubavi ponor je dobio ime.
Ublažit će se vodni valovi u vrijeme visokog vodostaja i naplavina tog područja, a čišćenjem Đulinog ponora povećat će se protočnost. Kombiniranjem dviju navedenih mjera smanjila bi se potencijalna godišnja prosječna šteta od poplava sa 102,7 milijuna kuna na 35,3 milijuna kuna. Projekt predstavlja prvu fazu projekta obrane od poplava grada Ogulina.
U Karlovcu je ujedno potpisan i Ugovor o građenju za projekt „Izvođenje radova na izgradnji nasipa uz Koranu i Mrežnicu i regulacija potoka Sajevac na područjima k.o. Karlovac II, Gornje Mekušje i Turanj " između Hrvatskih voda i izvođača Swietelsky d.o.o.
U drugom projektu Ugovorom o građenju predviđena je gradnja 3.365 metara nasipa ukupne vrijednosti 47,9 milijuna kuna s PDV-om, a rok izvođenja je dvije godine.
Radovi na nasipima su nastavak provedbe „Projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe- karlovački i sisački dio“ te predstavljaju Mjeru 4 u projektu.
Gradnjom prema ovim projektima biti će povećana obrana od poplava gradova Karlovca i Ogulina i njihove okolice. (mzz)
| < | prosinac, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Svibanj 2024 (17)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter