AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 20.12.2019.
BASELSKU KONVENCIJU POTVRDILO 97 DRŽAVA
Iz civilne Udruge Zelena Akcija primila sam informaciju koja se odnosi na sprečavanje nekontroliranog izvoza opasnog otpada iz razvijenih u nerazvijene zemlje. Tema je aktualna, ali
Baselska konvencija nije svima baš tako poznata, kao što možda autor misli, a ništa o njoj podrobnije nije napisao.
Prenosim priopćenje Zelene Akcije
Baselska konvencija, čiji je cilj spriječiti nekontrolirani izvoz opasnog otpada iz razvijenih u nerazvijene zemlje, početkom prosinca je postala obvezujući međunarodni ugovor. Zelena akcija, kao članica međunarodne IPEN ( International Pollutants Elimination Network ) mreže koja je vršila pritisak da se ostvari ovaj uspjeh, poziva Ministarstvo zaštite okoliša da u potpunosti uskladi nacionalno zakonodavstvo s odredbama Baselske konvencije.
Ratifikacijom Konvencije od strane 97 država, ona je postala međunarodno pravo. Također, izmjenama je u Konvenciju dodan i novi članak o zabrani izvoza opasnog otpada, koji je dodatno ojačao snagu Konvencije. Njime je propisano da se opasni otpad iz razvijenih zemalja (EU, OECD i
Lihtenštajn) ne smije izvoziti u zemlje u razvoju. Osim toga, i za neke vrste neopasnog otpada (kućanski otpad, pepeo za spaljivanje, plastika koja se teško reciklira) uvodi se zabrana uvoza bez dozvole nadležne institucije u zemlji uvoznici.
Primjerice, prema dosadašnjim odredbama Baselske konvencije, za prekogranični promet neopasnim plastičnim otpadom nisu propisane posebne procedure te se sav uobičajeni plastični otpad mogao izvoziti/uvoziti bez nekih posebnih administrativnih zahtjeva. Novim amandmanom se za prekogranični promet plastičnim otpadom primjenjuju ista pravila kao i za opasni otpad. Stoga se izvoz plastičnog otpada smatra ilegalnim ako nije dobivena suglasnost nadležne institucije u zemlji uvoznici.
Kako bi se odredbe Konvencije provele u djelo, sve države potpisnice, pa tako i Hrvatska, moraju što prije prilagoditi nacionalno zakonodavstvo.
Bez nacionalnog zakonodavstva teže je kazneno progoniti nezakonit promet koji se može dogoditi u slučaju kršenja zakona. Stoga, Zelena akcija poziva Ministarstvo zaštite okoliša da što prije osigura učinkovitu provedbu Konvencije.
Marko Košak, Zelena akcija, 098/975 2335, marko@zelena-akcija.hr
Ali, moj je interes bio znati više Baselskoj konvenciji. U materijalu koji sam pronašla između ostalog piše da je Republika Hrvatska jedina država članica Europske unije koja do sada nije ratificirala Izmjenu i dopunu Baselske konvencije iako je primjenjuje s obzirom na to da je ona ugrađena u Uredbu (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada.
Ipak Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao predlagatelj uputilo je Vladi RH 13. lipnja 2019 .KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE BASELSKE KONVENCIJE O NADZORU PREKOGRANIČNOG PROMETA OPASNOG OTPADA I NJEGOVU ODLAGANJU . Ministarstvo je potaknuto na prijedlog zakona o potvrđivanju Baseske konvencije , jer za to postoji Ustavna osnova u kojoj se kaže“
Ustavna osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju sadržana je u članku 140. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
BASELSKA KONVENCIJA?
Baselska konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju prihvaćena u Baselu, 22. ožujka 1989. godine, danas je najkompleksniji međunarodni ugovor iz područja zaštite okoliša, a nastala je kao međunarodni odgovor na praksi bogatih zemalja koje su kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća, tražeći jeftiniji način da ga se riješe, počele izvoziti opasni otpad u nerazvijene zemlje i zemlje Istočne Europe. Baselska konvencija je stupila na snagu 1992. godine i trenutno ima 187 stranaka, a cilj joj je zaštititi ljudsko zdravlje i okoliš od štetnih utjecaja koji proizlaze iz stvaranja, gospodarenja, prekograničnog prometa te zbrinjavanja opasnog i drugih vrsta otpada. Republika Hrvatska ratificirala je Baselsku konvenciju u svibnju 1994. godine, a na snagu je stupila u kolovozu iste godine. Zakon o potvrđivanju Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 3/94.
Na drugom zasjedanju Konferencije Potpisnica (COP-2) u ožujku 1994. godine, prihvaćena je Odluka II/12 kojom se zabranjuje izvoz opasnog otpada namijenjenog zbrinjavanju iz država članica OECD-a u države koje nisu članice te međunarodne organizacije. Kako Odluka II/12 nije ugrađena u tekst same Baselske konvencije, postavilo se pitanje je li ona pravno obvezujuća ili nije. Zbog toga je na trećem zasjedanju Konferencije Potpisnica (COP-3) koja je održana u rujnu 1995. godine predloženo da se ova Odluka formalno ugradi u tekst Baselske konvencije kao Izmjena i dopuna o čemu je donesena Odluka III/1.
Izmjena i dopuna o zabrani (eng. Ban Amendment; u daljnjem tekstu: Izmjena i dopuna), sadržana u Odluci III/1 zabranjuje izvoz opasnog otpada na zbrinjavanje i oporabu iz država iz Dodatka VII (Potpisnice Baselske konvencije koje su članice Europske unije, OECD-a i Lihtenštajn) u države koje nisu navedene u Dodatku VII (sve ostale Potpisnice Baselske konvencije).
Iako je Izmjena i dopuna trebala stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 1998. godine, to se do danas nije dogodilo. Naime, na trećem zasjedanju Konferencije Potpisnica (COP-3) na kojem je Odluka III/1 donesena nije postignut konsenzus oko ove Izmjene i dopune. Slijedom navedenog, a sukladno članku 17. stavku 5. Baselske konvencije, da bi ista stupila na snagu, treba je ratificirati tri četvrtine država koje su bile Potpisnice Baselske konvencije u vrijeme kada je odluka donesena. Kako je tada bilo 90 Potpisnica, potrebna je ratifikacija barem 68 od njih. Do danas je Izmjenu i dopunu ratificiralo 95 Potpisnica od kojih je 66 onih koje su bile Potpisnice 1995. godine. Iz navedenog razloga Tajništvo Baselske konvencije i međunarodna zajednica kontinuirano potiču države koje bi mogle pridonijeti stupanju Izmjene i dopune na snagu da se odluče na ratifikaciju.
Republika Hrvatska bila je Potpisnica Baselske konvencije u vrijeme kada je Izmjena i dopuna donesena, međutim, do sada je nije ratificirala. Također, Republika Hrvatska je jedina država članica Europske unije koja do sada nije ratificirala Izmjenu i dopunu iako ju primjenjuje s obzirom na to da je ista ugrađena u Uredbu (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.) koja je pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije postala obvezujući dio zakonodavstva. izvor: Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju
| < | prosinac, 2019 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter