Marketing
ZAKON O KLIMI OD EUROPSKE KOMISIJE ZA 100 DANA!
EUROPA PRVI NEUTRALNI KLIMATSKI KONTINENT DO 2050. GODINE
Jedna tinejdžerica i jedna odlučna žena obilježile su 2019. s temom koja je u svijesti milijuna ljudi u svijetu tema broj jedan – a to je borba da se zaustave klimatske promijene na planeti Zemlji koje su u tijeku i koje u sve vidljivije.
Ta tinejdžerica je šveđanka Greta Thunberg (16) koja je u proljeće 2018.počela odlaziti sa svojim školskim prijateljima pred švedski parlament držeći transparent s natpisom “ Školski štrajk za klimu”. Mali štrajk prerastao je u veliki prosvjed mladih srednjoškolaca 2019. diljem svijeta petkom za zaustavljanje klimatskih promjena i održivi razvoj , s nazivom “Petak za budućnost”.
U taj globalni svjetski prosvjed petkom uključili su se i hrvatski srednjoškolci već u ožujku ove godine, tako da su se srednjoškolski prosvjedi za klimu održali nekoliko puta u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Belom Manastiru I manjim gradovima. Komunikacija internetom povezala je i pokrenula mlade u prosvjed iz cijeloga svijeta. Mladi su transparentima poručivali moćnoj svjetskoj političkoj eliti da započne voditi politiku koja će zaustaviti upotrebu fosilih goriva. U Hrvatskoj je čak i tridesetak znanstvenika shvatilo ozbiljnost štrajka srednjoškolaca protiv klimatskih promjena. te su se pridružili svjetskim znanstvenicima u podršci učeničkim prosvjedima.
Klimatske promjene su geofizička pojava, ali uzroci tih promjena nalaze se u ekonomskom uređenju koje je zasnovano na spaljivanju fosilnih goriva u industrijskim procesima. Srednjoškolci diljem svijeta u prosvjedima kojima su se priključili i odrasli , od početka proljeća ove godine od političke elite traže zaštitu klime i okoliša, na način da se iz upotrebe izbace fosilna goriva, a da se uvede održivi razvoj. "Godine 2050. vi ćete biti mrtvi, ali mi nećemo" samo je jedna od poruka srednjoškolaca svjetskim političarima. Ako se globalna temperatura poveća za 4 stupnja Celzijeva, klimatske se promjene više neće moći nikakvim postupanjem korigirati. Sada je globalna temperatura povećana za oko 2 stupnja.
FOSILNA GORIVA PLINOVIMA TRUJU LJUDE I OKOLIŠ
Većina potrebne energije za današnje čovječanstvo dobiva se korištenjem fosilnih goriva. U fosilna goriva ubraja se ugljen, nafta i zemni plin.
Ta goriva sadrže visoke postotke ugljika i ugljikovodika. Ugljen nafta i zemni plin trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji. Energija iz fosilnih goriva se oslobađa izgaranjem, a prilikom tog izgaranja se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okoliš a to je ugljični monoksid CO, ,ugljični dioksid CO2, sumporni dioksid SO2, ( sumporni dioksid) SO3, ( sumporov trioksid) NO3 (nitrat)
A Održivi razvoj ima cilj na tri područja: gospodarska učinkovitost kroz ekonomski razvoj, društvena odgovornost radi socijalnog napretka i zaštitu okoliša. Ta tri stupa su u međusobnoj interakciji i ne mogu biti samostalni bez da utječu jedan na drugi.Ta tri područja čine kružno gospodarstvo
Ali pojavom njemice Ursule von der Leyen (61) koja je na europsku političku scenu došla, kao predsjednice Europske komisije na čijoj je funkciji počela djelovati od 1. prosinca 2019. srednjoškolci, borci za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u atmosferi dobili su veliku zagovornicu njihovih ideja. Nije se Von der Leyen obratila srednjoškolcima izravno , ona se obratila zemljama Europske unije i u Madridu na samitu o klimi "COP25" 2. 12. 2019. rekla kako će Europa postati prvi klimatski neutralan kointinet . Europski zeleni plan je prvi od šest prioriteta i političkih smjernica Europske Komisije u razdoblju od 2019. i do 20124. Daljni prioriteti redom su : Gospodarstvo u interesu građana, Europa spremna za digitalno doba, Promicanje europskog načina živozta, Snažnija Europa u svijetu i Novi poticaji europskoj demokraciji. To se smjernice koje se temelje na zajedničkim idejama koje Europu povezuju. One nisu iscrpan programa, već okvir zajedničkog djelovanja koje predsjednica Europske komisije namjerava provoditi.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen
Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je na tom sumitu da je Europski zeleni plan nova strategija Europske unije koja će dati više nego što će oduzeti.“ Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer „ rekla je Ursula von der Leyen. Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, kao i energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
ZAUSTAVLJANJE KLIMATSKIH PROMJENA MORA BITI PRAVEDNA TRANZICIJA
Izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan u Europskoj Komisiji Frans Timmermans na istom je skupu rekao da su razradili plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života građana europske unije. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. Odgovornost EU je osigurati da ta tranzicija prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja bude pravedna tranzicija i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren.
Kako bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi Zakon o klimi u Europi. Komisija namjerava predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., zatim novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja. Započeti će rad na povećanju europskih ciljeva smanjenja emisija do 2030. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR. Najmanje 25 % dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka pružit će dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor pridonio financiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša zajednički su ciljevi, ali sve regije i države članice nemaju istu polaznu točku.
Frans Timmermans je rekao da Europska unija već je postigla zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova Uz istodobno održavanje gospodarskog rasta emisije su 2018. bile 23 % niže nego 1990., dok je BDP Unije porastao za 61 % u istom razdoblju. EU je zahvaljujući svojem bogatom iskustvu predvodnik u ostvarivanju zelenog i uključivog gospodarstva. Globalni izazovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša zahtijevaju globalni odgovor. EU će i dalje promicati svoje ekološke ciljeve i standarde u okviru UN-ovih konvencija o biološkoj raznolikosti i o klimi te jačati svoju zelenu diplomaciju. Sastanci skupina G7 i G20, međunarodne konvencije i bilateralni odnosi bit će prilika da i drugi pojačaju napore u području klimatske neutralnosti. EU će koristiti svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti te će graditi partnerstva sa svojim susjedima na Balkanu i u Africi kako bi im pomogao u tranziciji.
Da li je u Republici Hrvatskoj završila priča s energetskom investicijm na ugljen koji se mora uvoziti, a koji je planirala državna energetska tvrtka HEP u Plominu? Umjesto prema budućnosti i novim tehnologijama, Hrvatska je u energetskom smislu još prošle godine bila okrenuta tehnologiji proizvodnje od prije 70 godina.U sektoru za strategiju i korporativni razvoj u HEP-u, termoelektra Plomin 1 bila je dio strategije dugoročnog održivog razvoja, stabilnog energetskog i poslovnog sustava HEP-a!
Vrlo tužno i nerazumljivo razmišljanje u HEP-u, jer i srednjoškolci razumiju da fosilnim gorivima radi zagađenja nije mjesto u proizvodnji energijei. Hrvatska ima mogućnosti proizvodnje solarne energije, energije iz bio mase, iz vjetra itd.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 16.12.2019. u 13:28 sati.