AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 31.10.2018.
PO DOBITI U 2017. – NAJRAZVIJENIJI GRAD ZAGREB, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, SPLITSKO DALMATINSKA I PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA
ZA BRODSKO POSAVSKU ŽUPANIJU - 2017. NAJBOLJA
Prema analizama poduzetnika i njihovih financijskih ostvarenja, koju radi financijska agencija FINA, za 2017. godinu, promatrano na razini županija, gospodarsku sliku Hrvatske karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija, točnije županija. Neto dobit od 21,9 milijardi - 80,2 % ostvarili su poduzetnici u četiri županije: Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, u kojima sjedište ima 71 241 poduzetnik (59,3 %). Poduzetnici čije je sjedište u županiji Grad Zagreb, prvorangirani su po svim prezentiranim kriterijima (broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja te prema neto dobiti). Na drugom su mjestu po neto dobiti poduzetnici Zagrebačke županije, na trećem Splitsko-dalmatinske, a na četvrtom Primorsko-goranske županije. Najveći su skok ostvarili poduzetnici Zadarske županije, s 12. mjesta u 2016. godini, na 5. mjesto u 2017. godini i Dubrovačko-neretvanske županije, s 14. na 8. mjesto.
Poduzetnici Istarske županije u 2017. godini su iskazali neto gubitak od 309,7 milijuna kuna i po tom su kriteriju na posljednjem mjestu, dok su u 2016. godini ostvarili neto dobit, što ih je po istom kriteriju rangiralo na treće mjesto. Osnovni je razlog neto gubitak društva ULJANIK d.d. sa sjedištem u Puli. Uz poduzetnike Istarske županije i poduzetnici sa sjedištem u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji poslovali su s neto gubitkom u 2017., za razliku od 2016. godine kada su ostvarili pozitivan financijski rezultat. Poduzetnici Šibensko-kninske županije iskazali su neto dobit u 2017. godini, u odnosu na prethodnu godinu, kada su ostvarili neto gubitak.
No za poduzetnike Brodsko posavske županije 2017. je bila najbolja godina, u razdoblju od 2013. godine. Na području Brodsko-posavske županije je u 2017. godini bilo 1917 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, od kojih je 1 655 mikro, 232 malih, 25 srednjih i 5 velikih poduzetnika. Poduzetnici Brodsko-posavske županije su u 2017. godini imali 17 131 zaposlenih (6,9 % više), koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 8,7 milijardi kuna (8,8 % više), ukupne rashode od 8,3 milijardi kuna (8,3 % više), dobit razdoblja u iznosu od 445,3 milijuna kuna (24,8 % više), gubitak razdoblja od 180,4 milijuna kuna (30,6 % više) te je ostvarena neto dobit u iznosu od 264,9 milijuna kuna, što je 21,1 % više u odnosu na prethodnu godinu, 2016. To su najbolji rezultati u zadnjih pet godina. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 4.839 kuna što je 3,3 % više od razine prosječne mjesečne neto plaće u 2016. godini.
Između 28 gradova i općina Brodsko-posavske županije izdvajaju se poduzetnici Slavonskog Broda koji su prvi po broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja te po neto dobiti. Poduzetnici Brodsko-posavske županije u odnosu na poduzetnike u drugim županijama najbolje su rangirani prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenom odnosom neto dobiti i broja zaposlenih te prema ekonomičnosti poslovanja (11. mjesto). Prema ostvarenoj neto dobiti su na 12. mjestu, a prema broju zaposlenih na 13. Prema iznosu ostvarenih prihoda su na 16. mjestu, dok su prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih na 17. mjestu ljestvice.
Prvi poduzetnik u županiji prema ukupnim prihodima u 2017. godini bio je Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja d.o.o., a slijede 2. ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA d.o.o., 3. SAINT JEAN INDUSTRIES d.o.o., 4. ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA d.d., svi sa sjedištem u Slavonskom Brodu te 5.SLAVONIJA-SLAD d.o.o. iz Nove Gradiške.
utorak, 30.10.2018.
PAS KAO ČOVJEK, ČOVJEK KAO PAS
ZAŠTO ČOVJEK OSTAJE NAPUŠTEN OD SUSTAVA I ZAJEDNICE?
Pomaganje životinjama više je nego ikad prisutno u hrvatskoj javnosti i medijima, posebice nakon što je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i sama udomila kujicu te prošle subote svoj ured na Pantovčaku otvorila aktivistima zaštite životinja. O psima i pasijim životima mediji pišu, ne vijesti, već čitave priče, neki psi imaju i svoju facebook stranicu, putuju u inozemstvo s vlasnicima…U tijeku je obilježavanje godine dana otkako je Zakon o zaštiti životinjama NN 102/17 stupio na snagu 24.10.2017.
U velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 30. listopada biti će održan dobrotvorni koncert pod naslovom „Udomimo prijatelje” .Ti prijatelji su napušteni psi a cilj koncerta je prikupiti financijska sredstva za obnovu najvećeg skloništa za pse u Hrvatskoj koje je u Čakovcu, u kojem je trenutačno više od 700 pasa koji su bili napušteni pa su smješteni u sklonište.Na koncertu će publici pjevati Luka Nižetić, Sandra Bagarić, Franka Batelić, Ivana Kindl, Nina Kraljić, Tereza Kesovija, Zdenka Kovačiček, Bojana Jambrošić, Ivana Jelić i Klapa Stina.
Potaknuti i nizom volonterskih akcija i projekata u području zaštite životinja, Zaklada Regica i udruga Prijatelji životinja, uz produkciju Viktora Drage i članova žirija, tijekom koncerta dodjeljivati će se i nagrada za djelovanje na području pomaganja životinjama. Dodjeljivat će se nagrade za heroje: za životno djelo, za poseban doprinos i brigu o starijim i bolesnim životinjama, za rad u ekstremnim uvjetima, za udrugu s najvećim zajedničkim doprinosom zaštiti životinja, za životinje s posebnim potrebama, za nova djelovanja u području zaštite životinja, za brigu i zaštitu divljih životinja, za najbolju kampanju, za najbolji grad i općinu koji provode Zakon o zaštiti životinja i za najznačajniji projekt godine. Nagrade će uručiti neki od glazbenih izvođača koncerta i voditelji raznih skloništa za životinje, a jednu od nagrada uručit će Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja koja je suorganizator koncerta i posebni savjetnik ministra poljoprivrede za područje zaštite životinja.
Sve se to događa u okviru obilježavanja godine dana otkako je Zakon o zaštiti životinjama stupio na snagu . Taj Zakon propisuje rokove za pojedine odredbe, i veće kazne za neodgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi.
Kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koji ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca prema Zakonu o zaštiti životinja iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje.
Zakon propisuje svim jedinicama lokalne samouprave obavezu financiranja osnivanja i rada skloništa za napuštene životinje. Prema novom Zakonu, sve županije moraju imati sklonište za pse i to najkasnije do 31. prosinca 2018. Ta obaveza odnosi se na županije u kojima se dosad nije organizirano sklonište, kao i na one u kojima sklonište nema minimalno 50 smještajnih mjesta za životinje.
Do 31. 12. 2018. rok je do kojega u županijama trebaju početi s radom koordinacijske radne skupine koje će za isti stol dovesti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga za zaštitu životinja, a radit će na primjeni Zakonom propisanih mjera za smanjenje broja napuštenih životinja na svojemu području. S istim ciljem propisan je i rok do 30. lipnja 2018. dokad su jedinice lokalne samouprave bile dužne provesti kontrolu mikročipiranja svih pasa u svojoj lokalnoj zajednici.
GDJE JE ZAKON O BESKUĆNICIMA?
Životinje imaju svoj zakon potpisan od predstavnika Hrvatskog Sabora, koji je uvršten u hrvatski zakonodavni sustava i takav je obvezujući za postupanje, a hrvatski beskućnici, ga nemaju. Žive od danas do sutra sa dvije, tri torbe svojih stvari a o tome kako će i gdje završiti njihov život ne brine se nitko, ni udruge, niti predsjednica RH Grabar Kitarović, niti aktualna hrvatska politika, ali ni mediji koji su često bili prvi pokretači raznih akcija i ideja. Zašto do danas za beskućnike u Hrvatskoj ne postoji Zakon koji bi im omogućio minimum dostojna života? A minimum života podrazumijeva, mjesto za stanovanje i provođenje osobne higijene, te mogućnost dnevne prehrane. A kada bi imali mjesto za stanovanje, dio njih bi se upustio u ponovno pronalaženje posla i podizanje iz vlastitog pada. Vidi se to na ljudima koji lutaju Zagrebom, jer ima i obrazovanih beskućnika, onih koje su blokada računa, ovrha i švicarski franak učinili beskućnicima. Ali dok nema mogućnosti za odlaganje osobnih stvari, za pristup održavanju vlastite higijene, mogućnost komunikacije internetom, kako započeti novi život? Beskućnicima treba pomoć i angažman zajednice slične onoj kakva je uložena u zbrinjavanje životinja. Da li je u sadašnjoj situaciji uistinu, prema onoj latinskoj, čovjek čovjeku vuk? Odgovor mogu dati samo političari, i to oni radikalniji koji žele mijenjati hrvatsku svakodnevnicu nabolje. Zašto čovjek ostaje na margini, napušten od sustava zajednice i sam?
Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, o tome ne postoje sigurni podaci. Za grad Zagreb spominje se brojka četiristotine. Što je sa Rijekom, Splitom, Osijekom?
Što je sa migrantima koje političari nazivaju nezakonitim, ilegalnim i ekonomskim migrantima, koji više ne poštuju granice kontinenata i po cijenu vlastitog života tragaju za mjestom gdje će imati normalan život, što podrazumijeva život u miru i zaposlenje. Za njih također nije napisan Zakon, osim Zakona o azilu- koji bi, očekuje se trebala imati svaka civilizirana zemlja. Ali migrante koji dolaze iz Sirije, Afganistana, Somalije, Eritreje, Iraka, Nigerije itd. političari nekih zemalja ne doživljavaju kao ljude, ne dozvoljavaju im da ostvaruju svoja zakonska prava na azil, ne dozvoljavaju im da kroz državu prođu do svog cilja ni kao tranzitnom rutom. Zašto?Zašto se tim ispaćenim ljudima ne pruža ljudski tretman i ljudsko ophođenje?
BEZ RAZUMIJEVANJA ZA MIGRANTE
Raseljavanje ljudi kakvo se događa u svijetu od početka 2014. godine nije bilo uobičajeno i pravo je pitanje odakle odjednom takva želja za mijenjanjem života izvan vlastitih zajednica i običaja. Što se dogodilo sa shvaćanjem života tih ljudi? Vodi li ih duhovnost ili nešto drugo? Šezdeset i osam milijuna je raseljenih osoba u svijetu, prema podacima UN-a 2018., koji traže uvjete boljeg života. Ali priprosti stavovi prema izbjeglicama i migrantima kakav je pokazao mađarski predsjednik Orban podigavši tri metra visoku žilet žicu oko Mađarske, koju je tek nakon skoro tri godine osudila i EU, primjer su ljudske destruktivnosti kakvoj ne bi trebalo biti mjesta u Europi. Mnogi državnici su na žicu šutjeli u vlastitoj nedoumici ne želeći se opredijeliti – da li je zabrana ulaza migranata u zemlju - dobro ili zlo. Tužno!
U jeku velikih migracija Hrvatska je u Slavonskom Brodu 2016. imala tranzitni centar za izbjeglice i tako ljudima pomagala bez obzira na boju kože, naciju i vjeroispovijest.
No taj je tranzitni centar tijekom 2017. ukinut i danas ne postoji. Hrvatska Vlada prešutno pokazuje negativan stav prema migrantima, ne želeći to izravno priznati. U Vladi RH su svi, kada im novinarski mikrofon dođe pred usta, katolici, vjernici i poštovaoci tradicije na hrvatskim prostorima. I posljednja situacija svjedoči kako hrvatska službena politika gleda na migrante jer već sedam dana zatvoren je granični prijelaz Maljevac jer ga hrvatska policija ne želi otvoriti radi dvjestotinjak migranata koji su na tom graničnom prijelazu i žele prijeći u Hrvatsku, a ne žele se vratiti u centre u Bihaću i Kladuši u BiH. Kakav brutalan odnos prema ljudima migrantima i njihovoj djeci koji spavaju na tlu, koji mjesecima nisu spavali u krevetu, nisu se adekvatno ni presvukli ni okupali, a niti najeli! I takvi političari koji ne prepoznaju nesreću i bijedu drugih ljudi, žele uspjeti u svojim karijerama, žele biti ponovo izabrani na izborima, žele svojom prisutnošću i svojim potpisima dijeliti pravdu! Njihove su želje kao i ostvarenja – vrlo dvojbeni.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 29.10.2018.
U PRIPREMI MEĐUPARLAMENTARNA KONFERENCIJA 28 ČLANICA EU O BUDUĆNOSTI ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
MINISTAR TOLUŠIĆ:
NAJVAŽNIJA JE DOBROBIT KOJU ĆE IMATI
POLJOPRIVREDNIK- PROIZVOĐAČ HRANE I POTROŠAČ
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je danas, 29. listopada 2018. na pres konferenciji u Hrvatskom Saboru, koju je održao zajedno s predsjednikom Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Tomislavom Panenićem, Međuparlamentarnu konferenciju pod nazivom „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“. Konferencija će se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog sabora održati u Zagrebu, 22. i 23. studenog ove godine. Konferencija je organizirana s ciljem susreta predstavnika parlamenata svih 28 zemalja članica Europske unije koji će raspravljati o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i uloge nacionalnih parlamenata u formiranju te politike..
U raspravama o budućoj ZPP Ministarstvo poljoprivrede aktivno sudjeluje putem svojih predstavnika na radnim tijelima Vijeća EU, na kojima se iznose službene pozicije država članica. Međutim, s obzirom na važnost i sveobuhvatnost ZPP-a vrlo je važno da se u ovu tematiku uključe sve relevantne institucije kako bismo promovirali i iskazali hrvatska stajališta.
"Kada se dogovaraju smjernice za razdoblje od čak 7 godina najvažnije je razmjenjivati mišljenja, dijeliti iskustva, gledati u budućnost i uzeti u obzir sve informacije, istraživanja, stanje poljoprivrede i tržišta poljoprivrednih proizvoda na globalnoj razini - kako bi ono oko čega ćemo se na kraju dogovoriti imalo stvarnu težinu i bilo od koristi za naše poljoprivredne proizvođače.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Ponavljam, u cijeloj toj priči nama u Hrvatskoj najvažnije je koju će dobrobit od toga imati naš poljoprivrednik, naš proizvođač hrane i naš potrošač. Mi smo odredili ciljeve koje želimo da se uvaže u narednom programskom razdoblju i na svim razinama ih komuniciramo. Unija se temelji na razumijevanju i različitosti i čvrsto vjerujem da se to načelo neće napustiti.“
Na Međuparlamentarnoj konferenciji posebno će se osvrnuti na četiri aktualne teme za koje vjerujemo da su od interesa za sve sudionike, neovisno o tome koju državu predstavljaju. Prva od njih bit će posvećena nacionalnim strateškim planovima, koji čine okosnicu predložene reforme i značajan odmak od još uvijek važećeg koncepta zajedničke poljoprivredne politike sastavljene od dva odvojena skupa mjera dohodovne i tržišne potpore s jedne strane, te strukturnih mjera s druge strane.
Raspravljat će se i o pitanju generacijske obnove te ulozi politike ruralnog razvoja u lokalnim zajednicama, od stvaranja novih radnih mjesta do unaprjeđenja životnih uvjeta u tim prostorima ulaganjem u potrebnu infrastrukturu, te načine kako lokalna uprava može bolje iskoristiti mogućnosti financiranja u okviru programa ruralnog razvoja. Značajna tema o kojoj će se razgovarati su i korištenje novih znanja i inovacija u poljoprivredi koji bi mogle povećati sigurnost i kvalitetu proizvoda, a samim time i konkurentnost i prihode u sektoru poljoprivrede.
Konferencija će biti sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
nedjelja, 28.10.2018.
O OTOCIMA SJEDNICA VLADE NA HVARU!
U PLENKOVIĆEVU MANDATU OTVORENA UPRAVA ZA OTOKE !
U gradu Hvaru održana je 26. listopada, povodom 150 godina turizma na otoku Hvaru, 121. sjednica Vlade Republike Hrvatske posvećena hrvatskim otocima.Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac rekla je kako je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja, uz Finsku, ima Zakon o otocima, već 20 godina.
No u kontekstu nove europske regulative došlo je vrijeme da Vlada donese novi Zakon o otocima. Cilj novoga zakona biti će upravljati politikom otoka i održivim razvojem otoka, podizati kvalitetu i uvjete života, demografski i gospodarski revitalizirati otoke, poticati samoodrživost i samodostatnost temeljem onoga što se naziva pametni otoci.
Predstavljajući izvjšće o turističkim rezultatima ministar turizma Gari Cappelli rekao je će ovogodišnji prihod od turizma iznositi oko 12 milijardi eura, što je milijardu više nego 2017. Od početka 2018. godine registrirana su 42 nova hotela, 31 novi kamp i 26 hostela. Od početka ove godine ostvareno je više od 18,8 milijuna dolazaka i oko 104 milijuna noćenja. U dolascima je to rast veći od 6 posto i 4 posto u broju noćenja turista. U mjesecu listopadu rast turističkih dolazaka na Jadran je veći za 14 posto rekao je ministar Cappelli. Čak 20 posto prihoda hrvatskog turizma dolazi sa otoka gdje se turisti u prosjeku zadržavaju dva dana duže nego na destinacijama na kopnu.
Ministar turizma je najavio da će premijer Plenković uskoro otvoriti novi ured Hrvatske turističke zajednice u Kini. Cappelli je naglasio da je u protekle tri godine putem potpora u turistički razvoj Slavonije uloženo 40-ak milijuna kuna.
U mandatu premijera Plenkovića ponovo je osnovana Uprava za otoke.
Ministar Butković predstavio je 11 točaka koje se odnose na projekte otočne prometne infrastrukture.
Ministar državne imovine Goran Marić predstavio je 28 prijedloga o darivanju državnih nekretnina otocima. Općini Lumbarda darovana je nekretnina u svrhu realizacije Poduzetničke zone Humac – Pudarica, a Općini Lastovo daruje se nekretnine u svrhu izgradnje staračkog doma te za uređenje doma mladih.Donesen je zaključak da se bivše vojarne na otocima Molatu i Istu iskoriste za izgradnju otočnih kampusa, a Gradu Novalji izdat će se isprava za upis prava vlasništva na dijelu nekretnine – izgrađenog Športskog centra Novalja.Ministarstvo državne imovine već je i u prethodnom razdoblju donijelo 23 odluke koje se odnose na otoke- podsjetio je ministar Goran Marić, dodavši da će se, nakon ove sjednice, donijeti još desetci odluka koje se odnose na hrvatske otoke. Vlada RH je prihvatila pokroviteljstvo nad humanitarnom modnom revijom već nazvanom "Kreirano srcem", koja će se, s ciljem pomoći udrugama koje se bave ranom intervencijom radi poremećaja i poteškoća u ranom razvoju kod male djece, održati u organizaciji Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.
Ukupna vrijednost projekata za razvoj hrvatskih otoka iznosi oko 5,6 milijardi kuna.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković bio je 26. listopada na svečanosti dodjele oznake ''Hrvatski otočni proizvod'' koja je održana u Galeriji Arsenal u gradu Hvaru.
Fotka: Ministarstvo poljoprivrede
Nakon sjednice Vlade RH u Gradu Hvaru potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uručio je četiri Odluke o odobrenju projekata iz natječaja za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018.
Odluke o dodjeli ukupno 2.094.193,62 kuna preuzeli su Marinko Vladić za PZ Vrbnik kojoj je dodijeljeno 177.950 kuna za opremanje vinarije, Marina Kapor za BLATO 1902 D.D. koje će s 318.998 kuna modernizirati i proširiti proizvodnju vina, Ante Madirazza za MADIRAZZA d.o.o. koje će s 868.467 kuna povećati konkurentnost obnovom proizvodnog procesa i Branimir Anđelić za DINGAČ-SKARAMUČA d.o.o. koji će s dodijeljenih 728.777 kuna opremiti vinariju.
„Našim vinarima osigurali smo bespovratnu financijsku pomoć za podizanje novih nasada vinograda, investicije u vinarije i promidžbu vina te pripremili novi Nacionalni program pomoći sektoru vina od 2019.-2023. sa 83 milijuna kuna potpore godišnje. Mi imamo nadaleko poznata, priznata, nagrađivana i cijenjena vina i moramo ulagati u taj sektor. Pripremili smo novi zakon o vinu kojim decentraliziramo ocjenjivanje vina, osiguravamo bolju kontrolu na terenu te doprinosimo administrativnom rasterećenju naših vinara od 33% u odnosu na postojeći propis.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić tom prigodom.
Nakon sjednice Vlade, predstavnici Mistarstva poljoprivrede sklopili su sporazum s Gradom Šibenikom o financiranju programa obnove uljare i zavičajnog muzeja na otoku Kaprije u vrijednosti od 500.000 kuna. Tim sredstvima će se obnoviti zgrada uljare, nabaviti postrojenja za preradu maslina te obnoviti i urediti zavičajni muzej za maslinarstvo i ribarstvo na otoku Kapriju. Uređenje uljare i cijelog sustava za prijem maslina i njihovu pravovremenu preradu olakšat će revitalizaciju p predstavnici roizvodnje maslinovog ulja na tom otoku. Uljaru će koristiti tamošnji poljoprivrednici, maslinari, okupljeni u Udrugu maslinara i magunjara. Poljoprivredna djelatnost na otoku uvijek je bila okosnica života, stoga za razvoj i održavanje maslinarske proizvodnje nužno je osigurati minimalne tehničke uvjete.
Na sjednici Vlade RH u gradu Hvaru prihvaćeno je izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2017. godini te o rezultatima turističke godine, a u saborsku proceduru upućen je Konačni prijedlog Zakona o otocima, prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, prijedlog Zakona o turističkoj pristojbi, te 49 projekata vezanih za hrvatske otoke.
Sektor odnosno Uprava za politiku održivog razvoja otoka i pripremu razvojnih programa je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Načelnica Uprave za otoke je Sanja Rendić-Miočević, tel: 01 6470 356
e-mail: sanja.rendic-miocevic@mrrfeu.hr
petak, 26.10.2018.
NIJE OPTIMALNO VRIJEME ZA BERBU MASLINA!
ZRELO TEK NEKOLIKO SORATA!
Stručnjaci hrvatske Savjetodavne poljoprivredno šumarske službe skreću pažnju vlasnicima maslinika da još uvijek nije pravo vrijeme za berbu maslina a berba je, pišu stručnjaci, započela zbog nekih," ponegdje objektivnih odnosno subjektivnih razloga."
Činjenice su prema riječi stručnjaka slijedeće : "Plod masline u maslinarskim područjima Hrvatske većim je dijelom nezreo i nije u optimalnoj tehnološkoj zrelosti za berbu tj. akumulacija ulja nije završila, iako neke sorte pokazuju zrelost prema promijeni pigmenta i na opip su mekane.
Promjena pigmenta pokožice masline je dobar znak da plod masline dozrijeva, ali on nema nikakvu korelaciju s optimalnom količinom akumuliranog ulja u plodu. Jedino praćenjem akumulacije ulja u plodu, na čemu se trenutno i radi putem NIR analize, može se odrediti taj optimalan trenutak kada maslina završi svoj ciklus stvaranja i akumuliranja ulja.
Zbog nezerelosti ploda masline za preradu u ulje, stvarna količina ulja jako varira prema eventualnoj preradi tj. randmanu. Razlog je taj što se stvarna količina ulja u plodu, pri stvaranju ulja, nalazi u citoplazmi biljne stanice, tj. masa molekule ulja je mala i teško ju je ekstrahirati. Što se više približava optimalna tehnološka zrelost, ulje će se početi nakupljati u vakuolnom dijelu stanice i time povećavati masu. I tek tada uljare će moći efikasno izdvojiti ulje i randmani će biti realniji."
"Najavljena ovotjedna bura ( 22. 10.) i njezini naleti mogli bi skinuti dosta ploda sa stabala, u prvom redu i većinom plod oštećen od svrdlaša i muhe.
Temeljem NIR analize optimalnu tehnološku zrelost pokazale su tek tri sorte na tri uzgojna područja: Istarska Bjelica u južnoj Istri (Galižana), sorta Lastovka na otoku Hvaru (Dol)i Lastovka, Drobnica na Korčuli. Te sorte na navedenim uzgojnim područjima spremne su za berbu tj. akumulirale su najveću količinu ulja u ovoj maslinarskoj godini, a u ovisnosti od ovogodišnjih vegetacijskih uvjeta".
PALMINI ŠTETNICI
PROPADANJE SE MOŽE SPRIJEČITI
Tvrtka EKOCIJAN d.o.o. za dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju i trgovinu iz Zagreba upozoravaju da se širi štetnik palmin drvotoč (Paysandisia archon) i crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) i ukoliko se ne počnu uništavati, uzrokuju potpuno propadanje palmi. Simptomi boolesti na palmi su : 1. prisutnost piljevine na kruni, 2.izgriženo lišće koje izgleda kao da je izrezano
škarama, 3. sušenje grana u zelenoj krošnji, te 4. ukošeno i klimavo deblo palme.
Potpuno suhe palme potrebno je iskrčiti. Biljne dijelove treba spaliti ili uništiti u stroju za preradu biljnih ostataka. Samu sanaciju suhih palmi snosi sam vlasnik. Građani, vlasnici palminih stabala, mogu kontaktirati djelatnike tvrtke EKOCIJAN d.o.o. i zatražiti tretiranje svojih biljaka o svom trošku. Kako bi se dogovorio termin potrebno je ostaviti svoje podatke pozivom na broj telefona: 091/3698- 009.
četvrtak, 25.10.2018.
U ZELENOJ AKCIJI ZAPOČEO EKO SEMINAR
INFORMIRANJE I OBRAZOVANJE JAVNOSTI!
Predavanjem „Uvod u eko-aktivizam“ predsjednice Zelene akcije, Željke Leljak Gracin, u utorak 23. listopada započeo je jesenski eko-seminar – koji je najstarija edukativna aktivnost Zelene akcije, koja se provodi već 21 godinu. Iduće predavanje će se održati u četvrtak, 25. listopada, a tema će biti o klimatskim promjenama.
Cilj Eko-seminara je obrazovati i informirati javnost o problemima održivosti i zaštite okoliša, ali i potaknuti na kritičko razmišljanje i djelovanje. Svake godine nova generacija polaznika_stekne nova znanja, temeljena na suvremenoj znanosti i podacima, te informacije za razumijevanje tematika okoliša i održivosti.
Uz redovite teme, kao što su klimatske promjene, energetika, otpad, transport, zaštita prirode, na predavanja se obaruju teme izvan sfere zaštite okoliša u užem smislu, npr. pitanjem ideologija i politika koje se provode uz zaštitu okoliša i održivog razvoj te njihovim mnogostrukim interpretacijama, konceptom . smanjenja naše ekonomije, potrošnje, itd. Novost na ovogodišnjem Eko-seminaru su dvije tribine:„Voda kao pravo i javno dobro“ i Intersekcionalnost – na križanju održivosti i ravnopravnosti“, koja će tematizirati identitete - etnički, rodni, itd. - te kako utječu na vrste opresije koje osjećamo i kako se oni zajedno vežu uz neodrživost našeg ekonomskog sustava i neravnopravnosti našeg društva.
Eko-seminar završava Vikend radionicom gdje će polaznici imati mogućnost više naučiti o zagovaračkim akcijama i kampanjama kakve provodi Zelena akcija te uz pomoć iskusnih aktivista i aktivistkinja isplanirati i izvesti akciju na tu temu.
Predavanja su besplatna, a održavaju se u Zelenoj akciji, Frankopanska 1, Zagreb s početkom u 18:00 sati. Više informacija na :bit.ly/2QHoWuN
Kontakt: Sven Janovski, 099/83 76 805, sven@zelena-akcija.hr
utorak, 23.10.2018.
DANI HRVATSKOG TURIZMA
KAKVU BUDUĆNOST IMA HRVATSKI TURIZAM?
„Kakva budućnost čeka hrvatski turizam“ pitanje je na koje će, na danima hrvatskog turizma teoretske odgovore pokušati dati stručnjaci iz svijeta i Hrvatske.
Tradicionalni susret turističkih djelatnika i pratećih industrija održati će se povodom Dana hrvatskog turizma 24. i 25. listopada na otoku Hvaru u gradu Hvaru. U sklopu panela „Hrvatska – mala zemlja, veliki brend“, svoje prijedloge kroz dosadašnja iskustva dat će i hrvatski stručnjaci iz nekoliko područja: Kristjan Staničić (Hrvatska turistička zajednica), Davor Bruketa (Bruketa & Žinić & Grey), Sandra Perković (hrvatska atletičarka), Jadranka Primorac (Specijalna bolnica Sveta Katarina/ HUP-Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb), Marin Pucar (Podravka) te Aleksandra Dojčinović (Lei Lou).
Vrijednost hrvatske kreativne turističke industrije dao je i predstavnički žiri Citizine Networksa i National Association of Broadcasters (NAB), kada je nagradio promotivni video Hrvatske turističke zajednice „Ambasadori hrvatskog turizma“ prestižnom nagradom „Travel Video Awards“ u kategoriji „Best Video by a Tourism Organization“. Video je to u kojem glavnu ulogu imaju najpoznatiji sportaši, glazbenici i umjetnici. Zašto je video izazvao toliku pažnju medija, turista i struke, na Danima hrvatskog turizma objasnit će direktor i osnivač Citizen.tv-a, Philip DeBevoise. Ovogodišnji skup posvećen je i omiljenim slobodnim aktivnostima većine ljudi: hrani i piću, filmskoj industriji te Internetu. Povezanost između njih kao kreativnih industrija i turizma, potvrdit će kroz bogat program ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma stručnjaci svjetskog glasa. Hrvatska kao nova gastro ikona Europe vizija je kojoj stremi hrvatska gastronomija te naziv istoimenog panela na kojem će, pod moderatorskom palicom Snježane Boranić Živoder iz Instituta za turizam, govoriti chef Rudolf Štefan iz hrvatskog, a svjetski priznatog restorana Pelegrini, direktorica Gault&Millau Hrvatska Ingrid Badurina Danielsson, Boris Lovrenčić iz hotelske kuće Sunčani Hvar te generalni direktor Turističke zajednice Alba Bra Langhe Roero, Mauro Carbone.
Dvodnevni program ove manifestacije završiti će se dodjelom nagrada i priznanja najboljima u akcijama Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore. Dani hrvatskog turizma ove će se godine održati uz potporu domaćina Grada Hvara i Turističke zajednice Grada Hvara koji ove godine obilježavaju 150 godina organiziranog turizma na otoku Hvaru, otoku sunca.
ponedjeljak, 22.10.2018.
TURIZAM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA!
EKOTURIZAM SREDNJE EUROPE U OKVIRU PROGRAMA INTERREG
Stručnjaci za turizam i stručnjaci sektora zaštite prirode raspravljat će od danas 22. 10 do 24. 10. u Opatiji u Amadria Conference Park 25/7 o održivom turizmu kao jedinom prikladnom obliku turizma u zaštićenim područjima i ekološkoj mreži Natura 2000.Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, zajedno s projektnim partnerima, organizira tu međunarodnu konferenciju.
Konferencija se održava u okviru projekta ˝Ekoturizam srednje Europe: alati za zaštitu prirode - CEETO˝ koji je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Interreg Srednja Europa. Stručnjaci iz osam europskih zemalja raspravljat će o najuspješnijim mjerama za smanjenje negativnog utjecaja turističkih posjeta u zaštićenim i Natura 2000 područjima.
CONFERENCE PARK 25/7, - ŠTO JE TO I GDJE JE TO?
Nakon obnove i modernizacije kongresni centar Tamaris u sklopu Grand hotela 4 opatijska cvijeta u Opatiji u koji je grupacija Milenij hoteli uložila 8 milijuna kuna, pretvoren je u novi konferencijski park. Zbog svoje nove filozofije u kongresnu ponudu Opatije unio je svježinu i drugačiji pristup. Opatija je među vodećim turističkim i kongresnim destinacijama Hrvatske, a ovaj novi koncept grupacije Milenij hoteli nastao je kao potreba da ponudi novi turistički sadržaj prilagođen promjenama koje donosi suvremeno poslovanje, mijenjajući način na koji tvrtke rade, u smislu fizičkog okruženja, ali i u smislu novog mentalnog sklopa u kojem se rad i odmor isprepliću u kreativno okruženje koje generira svježe ideje i poslovni rast. „Grad u malom“ opisuje okruženje konferencijskog parka budući da se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi sve potrebno kako bi ovaj koncept zaživio i pretočio se u stvarnost.
Što predstavljaju podbrandovi Sea office, Out of office i Market u filozofiji novog Conference Parka 25/7?
„Ideja je da se prolazeći kroz tri nivoa, dođe do različitih novih mogućnosti. „Sea office“ je početna točka, gdje se nudi mogućnost rada u drugačijem okruženju od stereotipnog i svakodnevnog uredskog ambijenta kako bi se poslovne ideje razvijale u opuštenom ambijentu mora i parkova. To je novi pogled na posao… Početak dana uz zdravi doručak, sat yoge ili pilatesa, šetnju uz more na obalnoj šetnici Lungo mare udaljenoj svega nekoliko koraka, kako bi u radni dio koji slijedi zakoračili puni pozitivne energije, inspirirani i otvoreni za nove ideje. Upravo to je cilj podbrendova „Out of office“ i “thinking outside of the box” – potaknuti razmišljanje izvan okvira. Nastali su po uzoru na poznatu tvrdnju da se do najboljih ideja uvijek dolazi izvan uobičajenog radnog okruženja. Želimo pozvati poslovne ljude da iz kišnih i maglovitih gradskih sredina svoj ured na određeno vrijeme presele u Opatiju i stvaraju u ugodnom morskom okruženju. Predavanje, radionica ili seminar ovdje se mogu održati i na otvorenom, uz more ili park, bazen, na terasama s pogledom. Za incentive i team buildinge bezbroj je mogućnosti – od sportskih i drugih aktivnosti na otvorenom, uz more ili u wellnessu, preko raznih gourmet doživljaja u jedinstvenim ambijentima, do dnevnih i večernjih zabavnih događanja tijekom cijele godine. „Market“ znači posao na neuobičajen način. Proizvod orijentiran prema malim poduzetnicima ili start-upovima koje pozivamo da svoje proizvode i usluge predstave široj zajednici i trenutnim posjetiteljima. Time bi se otvorile mogućnosti progresivnim idejama lokalno, regionalno, ali i šire od toga“
Izvor : http://www.milenijhoteli.hr/hr/conference-park-257-grand-hotel-4-opatijska-cvijeta/
"Grad u malom" sadržaj je gdje je na oko 2000 m˛ uređeno 9 multifunkcionalnih dvorana opremljenih multimedijalnim sadržajima. Tehnologija je razvijena na način da ne skreće pažnju sa sadržaja, već omogućuje bolju povezanost sudionika sa sadržajem konferencije. Radi se o standardnim aplikacijama poput: postavljanja pitanja, izjašnjavanja o slušanom sadržaju, integracije s društvenim mrežama, transfera sadržaja konferencije pa sve do zabavnih sadržaja i mogućnosti još bolje promocije tvrtki i ostalih sudionika na raznim događanjima. Kao podrška konferencijskom parku tu je i šest hotela s ukupno 525 soba, više od 400 parkirnih mjesta, okružuju ga vrhunski restorani s različitim ponudama i najfinijim delicijama, barovi i kavane, gourmet shopovi te jedinstveni Milenij Choco Svijet s proizvodnjom izvrsne domaće čokolade i ručno rađenih čokoladnih pralina.
Kao nadopuna ovih sadržaja u tijeku je uređuje novog hotela „Le Jardin“ u kojemu će se uz mediteranski vrt oko hotela biti i trgovina organske hrane, bio čokolade, a gastro ponuda će se bazirati na zdravim i organskim namirnicama.
četvrtak, 18.10.2018.
APIS IT ZAVRŠIO PROVJERU REFERENDUMSKIH POTPISA
SVAKO REFERENDUMSKO PITANJE
IMA ČETRDESET TISUĆA NEVAŽEĆIH POTPISA
Prilikom utvrđivanja vjerodostojnosti potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije, a što je Vlada povjerila tvrtki APIS IT početkom kolovoza mjeseca , utvrđeno da je bilo prekriženih imena, duplih potpisa, nepostojećih ili neispravnih OIB-a, potpisa maloljetnih osoba, kao i preminulih osoba i onih koje nisu hrvatski državljani. „Svaki glas koji je tvrtka APIS IT označila kao nevažeći prošao je još kontrolu povjerenstva“, naglasio je ministar Kuščević.
Da podsjetim radi se o prebrojavanju važećih prikupljenih potpisa građana, za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative „Narod odlučuje“ za izmjenu članka 72. Ustava Republike Hrvatske i o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72.a, te prikupljanje potpisa u organizaciji građanske inicijative „Istina o Istanbulskoj“.
Provjerom broja i vjerodostojnosti svih potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma utvrđeno da ni za jedan zahtjev nije prikupljen dovoljan broj važečih potpisa građana za održavanje državnog referenduma. Građanska inicijativa "Istina o Istanbulskoj" predala 390.916 potpisa, OD ČEGA JE PROVJEROM UTVRĐENO DA ISPRAVNIH IMA 345.942, a 44.974 potpisa je nevažećih.
Građanska inicijativa "Narod odlučuje" za prvu referendumsku inicijativu prikupila je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
Za drugu inicijativu prikupili su 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.
Premijer Plenković je na sjednici Vlade rekao da će svima koji sumnjaju u vjerodostojnost ispravnosti važećih i nevažećih potpisa biti omogućen uvid, kako bi stanje nevjerice radi velikog broja nevažećih potpisa bilo argumentirano razjašnjeno.
MINISTAR PAVIĆ PREDSTAVIO MIROVINSKU REFORMU
U MIROVINU SA 67 GODINA od 2033. GODINE
Cjelovitu mirovinsku reformu predstavio je u Banskim dvorima na otvorenom dijelu sjednice Vlade RH 17. listopada ministar mirovinskog sustava mr.Marko Pavić. Radi se o izmjenama i dopunama pet postojećih zakona - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, te Prijedlogu zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. S pomenute je zakone obrazložio ministar rada i mirovinskog sustava mr.Marko Pavić. Četiri mjeseca prijedlozi su bili na usuglašavanju, na raspravi sa socijalnim partnerima, na raspravi sa zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom, koalicijskim partnerima te svima zainteresiranima.
"Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike - isplate mirovina su neupitne te mogu očekivati daljnje povećanje mirovina. Apsolutno se ne trebaju bojati za svoje mirovine", Želimo da umirovljenicima rastu mirovine. U prve dvije godine mandata ove Vlade rasle su 6,3 posto" od 1. srpnja sljedeće godine omogućit ćemo povećanje od 3,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina. Za sadašnje i buduće umirovljenike proširit ćemo mogućnost rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine", rekao je ministar Pavić.O umirovljenicima koji u mirovinu idu od 2019. i koji nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u 2. mirovinskom stupu, ministar Pavić je rekao da bi oni u prosjeku imali 600 - 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika da nije rađena cjelovita mirovinska reformu."Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto. Drugi ćemo stup dodatno jačati i učiniti atraktivnijim. Nema govora o ukidanju ili nacionalizaciji 2. mirovinskog stupa. Želimo ga jačati te dajemo građanima da biraju. Posebice smo osjetljivi za 300 tisuća građana koji imaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne. Ako ostanu u 2. stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti da i maju mogućnost povratka u 1. stup, s kojim će doseći minimalnu mirovinu“, rekao je ministar.
„Za treću kategoriju građana, one najmlađe, osiguran je razvoj 2. mirovinskog stupa i njegovo jačanje. To će biti provedivo, kroz veće ulaganje mirovinskih fondova u strateške državne projekte. Oni koji će imati kapitaliziranu štednju, prilikom odlaska u mirovinu mogu 15 posto te štednje jednokratno povući, ali suma ne smije prijeći ispod minimalne mirovine - kako ne bi ugrozili socijalni status" rekao je mr. Pavić.
S obirom na informacije o odlasku u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska, ministar Pavić je pojasnio da u u zakonu iz 2014. piše da će se od 2038. godine u mirovinu odlazi sa 67 godina. "Izazov mirovinskog sustava je taj da ima 17 milijardi kuna deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnjim stažem", pojasnio je.
Iako je prvi prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje - predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine. Oni koji na tržište rada idu s 18 godina, a to su vrlo često konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre - moći će ići u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će u mirovinu sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati 41 godinu radnog staža", rekao je ministar pojašnjavajući Mirovinsku reformu
Mirovinska reforma će dugoročno osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun do 2040. je 11,3 milijarde kuna, a istodobno će osigurati povećanu ratu za 2. stup te povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike.
Sadržaj reforme izazvao je nezadovoljstvo radničkih sindikalista, te su oni za subotu 20. listopada najavili miran prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
utorak, 16.10.2018.
KRAJEM RUJNA U BLOKADI 274 123 GRAĐANA
GLAVNICA DUGA GRAĐANA -18,73 MILIJARDE KUNA
Prema izvještaju financijske agencije FINA, radi neizvršenih osnova plaćanja, 30. rujna 2018. godine, bilo je blokirano 20 237 poslovnih subjekata, što je za 589 ili za 2,8 % manje u odnosu na mjesec kolovoz. Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 7,7 milijardi kn, što je za 238,43 milijuna kn, ( 3,0 %) manje u odnosu na kolovoz 2018. godine.
Zbog neizvršenih osnova plaćanja, 30. rujna u blokadi su bila 274 123 građana. To je za 459 građana manje ili 0,2 % manje nego u mjesecu kolovozu. Dug građana iz osnova iznosio je 18,73 milijarde kn – odnosi se na glavnicu, što je za 533,68 milijuna kn ili 2,8 % manje u odnosu na prethodni mjesec. Kamata je iznosila 7,2 milijarde kn ili 1,7 % manje u odnosu na prethodni mjesec.
Najveći dio duga, s iznosom od 7,56 milijarde kn, bez kamata koje iznose 3,1 milijardu kuna, odnosio se na dug građana prema cijelom financijskom sektoru, što znači prema bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasingu i factoring društvima, te osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje, a što je udio duga od 40,4 %.
Najveći broj građana, njih 114 284 ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području J - Informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri. Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, njih 1697, što je udio u broju blokiranih građana 0,6 %, iznosio je 7,5 milijardi kn, što je udio u ukupnome dugu građana 40,0 %, dok kamata iznosi 3,2 milijarde kuna.
Od 1. siječnja 2011. do 30. rujna 2018. godine, zaprimljene su 9 156 372 osnove, od čega se 25,3 % odnosi na poslovne subjekte, a 74,7 % na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršeno, u što se podrazumijeva naplata ili zapljena ili povlačenje po bilo kojoj osnovi, 149,3 milijarde kn po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 87,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na građane.
nedjelja, 14.10.2018.
PROSVJED U VUKOVARU ZBOG NEPROCESUIRANJA RATNIH ZLOČINA IZ DOMOVINSKOG RATA
Gradonačelnik Vukovara IVAN PENAVA:
" PONIZNO MOLIMO - POMOZITE NAM, JER OVO NIJE DOBRO
U OVIH 27 GODINA KAO DRŽAVA SMO ZAKAZALI KROZ ZAKONODAVNU, IZVRŠNU I SUDSKU VLAST "
Nakon što je emitirano desetak Svjedočanstava koje su žene i muškarci iz Vukovara doživjeli i preživjeli za vrijeme ratne okupacije grada 1991. od srbo četničke vojske, a neki i od svojih susjeda i njima poznatih osoba, sa video zida na Trgu ispred zgrade Gradskog poglavarstva grada Vukovara 13.listopada govor je pročitao gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava. Događaj je Prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina nad građanima Vukovara. Prosvjed je Penava najavio 8. rujna na konferenciji za novinare u Vukovaru.
Ivan Penava rođen je u Borovu naselju, ima obitelj i kao gradonačelnik živi u Vukovaru. Nije ostao gluh na podsjećanje svojih sugrađana da su mnogi ratni zločini nekažnjeni, da počinioci žive u gradu, a sugrađani hrvati susreću svoje mučitelje i zlostavljače. U svakom slučaju to su situacije bez presedana i ne mogu se nazvati normalnim. Zakon o općem oprostu NN 80/96 koji je predložio prvi Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman , a donio Sabor RH 1996. 24. rujna sretroaaktivnim djelovanjem počinjenja djela od 17.8.1990 do 23.8.1996. zasigurno je preidonio teškom stanju za hrvate u Vukovaru, a blagonaklonom stavu prema ne osudi okupatora - što je teško razumljivo i ljudima s velikim IQ socijalne inteligencije.
Penavin govor je uljuđen i potpuno realan - izvan konteksta politike, s fokusom na kažnjavanje počinitelja zločina koji nisu procesuirani.
Objavljume govor:
Ivan Penava gradonačelnik grada Vukovara čita svoj govor na Prosvjedu 13.10. 2018.
Vama što ste još jednom govorili, izrazili spremnost za svjedočenja, što ste si ponovo priuštili noći bez sna, stezanje u grlu, povišene krvne tlakove i razine šećera u krvi, drhtanje ruku, nogu, donje vilice prigodom davanja iskaza ,što ste si poklonili dodatne sate samoće sa svojim mislima i pogledima u prazno. Vi ste po ko zna koji put ispunili svoju dužnost, Vi ste heroji i zbog Vas smo danas ovdije. Hvala Vam. (pljesak)
Vukovar danas 27 godina ili 10 000 dana poslije! S jedne strane šutnja službene Hrvatske, njenih institucija i dužnosnika. Nepravda, bezosjećajnost, okrutnost , licemjerje. S druge strane 27 godina teškog života ispunjenog očajom, nevjericom, razočaranošću, izdajom. ( pljesak i odobravanje prisutmih ) S treće strane 27 godina paljenja svijeća, suza suosjećanja, tihe molitve i podrške hrvatskog naroda. U odnosu na problematiku domovinskog rata da u ovih 27 godina kao država smo jako zakazali kroz zakonodavnu, izvršnu i sudsku Vlast. (pljesak prisutnih) Za to svi snosimo odgovornost, ali daleko najveću dužnosnici koji su Vlast obnašali u proteklom vremenu i posve je nerazumljivo i neprihvatljivo da kao nagradu za takav nerad, umjesto optužnih prijedloga za nečinjenje ti dužnosnici se samo zarotiraju na funkcijama. ( pljesak prisutnih)
Na primjeru samo jedne institucije, to izgleda ovako: Glavni državni odvjetnik koji je na dužnosti oko pola godine ne može biti odgovoran za proteklih 27 godina i to je svima nama jasno, ALI ako si za zamjenika uzme svog prethodnika koji je tu dužnost obavljao četri godine ranije od 2014. do 2018. onda naravno da se udio u odgovornosti povećava. Međutim kada za drugog zamjenika ima čovjeka koji je dužnost glavnog državnog odvjetnika obnašao od 2002. do 2014. onda se s pravom postavlja pitanje, na temelju kojih je to zasluga. Radi li se tu o koninuitetu jedne politike, ili su sami sebi svrha? ( skandiranje prisutnih: izdaja, izdaja, izdaja, izdaja….)
Čemu da se žrtva nada? A stav žrtve je stav Vukovara, stav, svih nas, a on je danas kroz iskaze nekoliko puta ponovljen kroz riječi: “ Dao sam bezbroj puta iskaze, a za zločine nitko nije odgovarao. Ogorčenje, samoubojstvo, liječenje i tablete. Ti ljudi i danas hodaju Vukovarom. Hrvati nas ubijaju od 1991. Nemam povjerenje u institucije ni u Hrvatsko pravosuđe.” A kako će ga imati – pitam Vas – kada je pola ovih ljudi koji su Vam se obratili u Beogradu osuđeno u manje od godinu dana zatočeništva. I to na temelju iznuđenih priznanja, dok našim sudovima 27 godina nije dostatno.
Prije nešto više od mjesec dana sam svjedočio jednoj panici i besramnom prebacivabju odgovornosti s jedne na drugu instituciju. Stekao sam spoznaje o različitim alatima kojim se koristi unutar naših sustava kako bi zločinci izbjegli ruci pravde. Neki od tih alata su: držanje stručnih predmeta u ladici, učestalo mijenjanje sudaca na predmetu kako bi se procesi otegli I kako bi im se izgubio svaki smisao, ponavljanje ispitivanja svjedoka, ne bi li se pronašla nedosljednost iskaza tijekom dužeg perioda vremena što je onda povod za odbacivanje predmeta, ili ponavljeno ispitivanje, budući je riječ o ispitivanju svjedoka s iznimno teškim traumama, kako bi se u njima ubila volja za svjedoćenjem, dojave optuženicima kako bi mogli izbjeći iz zemlje, institut pokajnika ili suradnika, prekvalifikacije kaznenog djela kako bi se zločince oslobodilo. U ovom smislu iznimna je važnost i odgovornost naših obaviještajnih službi. Našim institucijama svo vrijeme ovoga svijeta neće biti dovoljno ukoliko nastave ovako raditi. (pljesak I zvižduci) Pitam se u nevjerici jel istina I kako je je to moguće ako je istina, da je predmet Ovčara otvoren tek prošle godine. Tko j za to odgovoran? Ovo što ja govorim, naoko su samo riječi - netko će reči prazne riječi, ali to su žalosne sudbine, žalosne sudbine Vukovaraca, žalosne sudbine svih stradalnika domovinskoga rata, to su emocije i to je je vapaj.
Pročitati ću Vam izvadak iz jedne knjige – kako bi bio autentičniji.Knjiga je gospodina Vladimira Šeksa 1991. Knjiga br. 2 ( zvižduci I negodovanje ), na stranici br.12. kaže slijedeće : Penava čita “Ilija Torbica koji je sa još dvojicom svojih sumještana u Sotinu iz zasjede otvorio paljbu na policijsku patrolu, ranjen je uhićen i prebačen u bolnicu za osobe lišene slobode. Sličan slučaj bio je i sa Slobodanom Jurišićem koji je 2.7.1991. godineu Vukovaru iz zasjede ubio dvojicu pripadnikaa zbora narodne garde i to Damira Ivanovića i Franju Katića.
U bijegu je ranjen i uhićen i zbog sigurnosnih razloga prebačen u zatvorsku bolnicu u Zagreb. Na moje iznenađenje provjerom utvrđujem da je naša Vlada doista 17. kolovoza 1991. dala nalog da se puste na slobodu Ilija Torbica i Slobodan Jurišić. Obaviještavam predsjednika Vlade Franju Gregurića I objašnjavam mu razloge zbog kojih Jurišić i Torbica nisu smjeli ići u razmjenu 15. kolovoza. Informiram ga da je Slobodan Jurišić hladnokrvni ubojica koji je iz zasjede ubio dvojicu mladih hrvatskih gardista. I da nije bio u zatvorskoj bolnici nikako ne bi bio razmijenjen. Iznenađen ovim činjenicama tražim objašnjenje zašto je bez našeg znanja Vlada dala nalog da se se Jurišić I Torbica puste na slobodu. Gregurić kaže da Vlada ne bi dala takav nalog da je bila upoznata s onim što sam mu izložio, ali da je sve vodio ministar Živko Juzbašić. Kažem Greguriću da ne dolazi u obzir da takav dvostruki ubojica bude pušten na slobodu. Dan nakon što sam razriješen dužnosti predsjednika Kriznog štaba Slobodan Jurišić je razmijenjen i jasno, pobijegao je. Presudom Vojnog suda Osijek od 15.srpnja 1992. proglašen je krivim, osuđen u odsutnosti na 20 godina zatvora. Presuda je postala pravomoćna 29.srpnja 1992. godine. U Glasu Slavonije 21.veljače 2014. Godine pročitao sam vijest da je Sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku donijelo riješenje kojim se protiv Jurišića obustavlja kazneni prema Zakonu o općem oprostu. Nisam mogao vjerovati. Prvo tu je teško pogriješilo tužilaštvo u Osijeku, kao što ispravno navodi predsjednik optužnog suda Petar Kljajić da to djelo nije kvalificiralo kao teško ubojstvo a sada sud I tužiteljstvo primijenivši Zakon o oprostu zbog kaznenog dijela u oružanoj pobuni, iako je ovdije evidentno da je riječ o pogrešnoj pravnoj kvalifikaciji teško je prihvatiti takvu primjenu prava koja notronog dvostrukog ubojicu dvojice mladih hrvatskih vojnika oslobađa svake odgovornosti.”
VUKOVAR JE ZAGLAVNI KAMEN TEMELJA HRVATSKE DRŽAVE. Ovo je grad “ divova” Jan Michaell je bio građanin Europske zajednice dok smo mi mogli samo sanjati o tome. Mogao je izaći iz Vukovara, ali nije. Izgovorio je tada velike riječi”Ja sam kao dragovoljac došao u Vukovar, to je moj izbor i u dobru i u zlu.Ove njegove oči, ako ih vidite na ekranu, ovaj stav, ove riječi predstavljaju temeljnu vrijednost hrvatskog naroda i države i daleko su značajniji od bilo koje institucije ili dužnosnika ove zemlje. (n pljesak)I zato što god napravimo dobro za Vukovar ili za Hrvatsku nemojmo se s tim previše hvaliti jer to iako realno može biti puno, istodobno će uvijek biti tako malo u odnosu na ono što su napravili “divovi” ( pljesak). Mi to nikada nećemo dosegnuti, ali možemo bar pokušati, biti toga dostojni.
Pošto ste imali prigodu danas ćuti i vidjeti svjedočanstva hrvatskih heroja, slušati o odsječenoj glavi jednog diva, heroja koji je život dao za nepoznatog mladića, jasno Vam je da je Jahn jedan u nizu, ali Vam je jasno da smo stvorili bolesno društvo, da za to nemamo izgovora i da to moramo mijenjati.( pljesak)
POMOZITE NAM
Danas na ovaj dan svi mi skupa s ovoga mjesta još uvijek ponizno molimo – pomozite nam. Pomozite nam jer ovo nije dobro. Mi nemamo druge države, mi nemamo druge institucije osim naših hrvatskih. Ponizno Vas, molim, nemojte nas ne ćuti, nemojte nas ne razumijeti. Odčepite svoje uši i otvorite svoja srca. ( pljesak) Molim Vas, molim Vas, na ovim pitanjima se nemojte prepucavati, natjecati i nadmudrivati. Nije tako teško doznati tko su zapovijednici vojske koja je napadala Vukovar. Nije tako teško doznati tko je pilot koji je bacao avionska bombe na Vukovar I Vukovarsku bolnicu. Postoje nekakvi dnevnici letenja- zatražite ih. Postoje topnički dnevnici i zapovjednici artiljerije - osudite ih . Vjerojatno su Vam poznati zapovjednici brigada vojene policije koji su dozvolili izdvajanje, iživljavanja, pojedinačne likvidacije, sigurno znate koji umovi su smislili i proveli zločin na Ovčari. Ne dozvolite da odgovoraju samo najniže rangirani. Znate tko su zapovjednici i koja su mjesta srpskih koncentracijskih logora gdje su ljudi ubijani I zlostavljani. Osudite zapovjednike, zatražite jasno obilježavanje svih mjesta i odštetu za logoraše ( pljesak) Ako neznate kako mi ćemo Vam pomoći. ( pljesak )
Za početak promijenite zakone koji se tiću procesuiranja i istraživanja ratnih zločina i prilagodite ih onom vremenu i onom prostoru. Osnujte jedan specijalizirani sud, jedan specijalizirani odjel za odvjetništvo, jedan specijalizirani tim za istraživanje sa posebnim ovlastima u postupanju i posebnim zakonima, u kojima će raditi ljudi koji ovise samo o rezultatu svoga rada (pljesak) u kojima neće moći raditi ljudi koji su se borili protiv ove države ( pljesak prisutnih) i koji je nisu htjelI (pljesak)i. Imenujte povjerenstvo za istinu neka mehanizam koji poznaje europski pravna stečevina sačinjen od neovisnih ljudi koji su život posvetili istini o domovinskom ratu (pljesak) Ne dozvolite da se za zločine počinjene na hrvatskom tlu, hrvatskim građanima sudi izvan HRVATSKE (pljesak) Uvjetujte sve ove na razumu I pravdi utemeljene zahtjeve ulaskom Srbije u Europsku uniju. Koncem 17. studenog 2016. godine, pokazao zao sam slike koje vidite na ekranima hrvatskoj javnosti. To je bio prvi vapaj za pomoći. Riječ je o spomenicima srbočetničke vojske koji se nalaze u Vuovaru I njegovu okruženju . Jesu li za nas hrvatski branitelji iz 1991.i srbočetnički agresori jednaki? Pa je ovo država svih nas u kojoj svatko ima svoje spomenike. 8.rujna ove godine sam hrvatskoj javnosti pokazao fotografiju koja veliča crvenu zvijezdu petokraku i JNA (zvižduci) snimljenu na dan obljetnice razmjene hrvatskih logoraša Srpskih komcentracijskih logora 14. kolovoza, ove godine. Što su poduzeli dužnosnici ove države po tom pitanju bez obzira na stranačku pripadnost? Znaći li to da je za nas šahovnica na jednoj strani znaka jednakosti a na drugoj četrnička kokarda i crvena zvijezda petokraka.Naravno da nije, ali dragi moji svi, a najviše kolege državni dužnosnici svih političkih opcija, nemojte se ljutiti kada ovo kažem, ali naše riječi i stavove ne prate naša djela.
Svima Vama, što ste se odazvali našem pozivu, što ste shvatili i vjerovali , Vama što ste danas s nama, Hvala Vam. (pljesak)
Ovdije smo svi zajedno kako bi rekli DOSTA. ( skandiranje do- sta, do-sta …) Ovdije smo kako bismo nakon dvije godine poslali drugi vapaj.
Ovih proteklih 27 godina je 27 godina kalvarije za Vukovar i sve građane Vukovara bez obzira na ncionalnost, 27 godina neprestanog obezvrijeđivanja života Vukovaraca s jednom jedinom porukom – zar su naši životi posve bezvrijedni. A Vukovar je Tovarni, Vukovar je I Lovas, Vukovar je Berak, Vukovar je Škabrnja, Vukovar je Kusonje, Vukovar je Kievo, Petrinja, a svi smo mi Hrvatska. ( pljesak)
Država koja to dozbvoljava nije država kakvu želimo. I protiv toga ćemo se boriti je ovo je linija ispod koje ne smijemo I ne možemo ići. ( pljesak, galama) Put će biti biti dug i težak ali niti približno težak kao sudbine ljudi koje smo slušali.Taj put je pravedan, utemeljen na našim vrijednostima i vjeri.
Pozivam Vas sve I one koji danas nisu bili sa nama , pridružite nam se na tom putu borbe za pravedniju Hrvatsku, Hrvatsku koja ne ntraži izgovore već numorno traži načine da bude dostojna svojih malih ljudi koji su herojskim životima izrasli u “divove” na kojima počivaju temelji naše Hrvatske.( pljesak, oduševljenje) Živjeli.
Margareta Zouhar Zec na Prosvjedu u Vukovaru 13.10.2018. godine
petak, 12.10.2018.
PRIPREMA SE ŠKOLSKI MEDNI DAN 7.PROSINCA
4 536 PČELARA PRIMILO 17,2 MILIJUNA KUMA
Nacionalnim pčelarskim programom za 2018. godinu Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 17,2 milijuna kuna za šest različitih mjera koje su osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Najveći interes pčelari su iskazali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela kao i mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te edukaciju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju završila je obradu svih zaprimljenih zahtjeva za pčelarsku godinu 2018. te isplatila 17,2 milijuna kuna za 4 536 pčelara.
Sektor pčelarstva u Hrvatskoj ima preko 400.000 proizvodnih pčelinjih zajednica te proizvodi više od 10.000 tona godišnje proizvodnje meda, uz druge pčelinje proizvode.
Ministarstvo poljoprivrede provodi brojne promotivno-edukativne akcije kojim potiče konzumaciju Meda s hrvatskih pčelinjaka i održava Medne doručke kako bi ukazalo na veliku ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvodnja meda je važna posebice zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti budući da 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele. Ove godine uvodimo Školski medni dan - promociju Meda s hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama. Želimo educirati prvašiće, njihove roditelje i nastavnike o važnosti konzumiranja meda i potrebi uključivanja meda u svakodnevnu prehranu djece. Na Dan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara 7. prosinca svih 40.000 učenika prvih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj dobit će staklenku meda i prigodnu slikovnicu kao edukativni materijal primjeren njihovom uzrastu, a škole će u suradnji s pčelarskim udrugama organizirati edukativne radionice o važnosti pčelarstva za bioraznolikost na Zemlji.
OD LIPNJA PAD CEIZ INDEKSA
PAD PRIHODA OD POREZA NA DODANU VRIJEDNOST
Od lipnja ove godine CEIZ indeks bilježi pad te je u kolovozu ostvario svoju najnižu vrijednost u posljednje četiri godine. Iako indeks još od siječnja 2017. bilježi pad vrijednosti na godišnjoj razini, u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja ove godine taj je pad ipak ubrzao u odnosu na prethodna tri mjeseca te je u prosjeku iznosio -1,5 bodova. Prema desezoniranim realnim vrijednostima, polovica komponenti CEIZ indeksa porasla je u odnosu na srpanj, dok je polovica ostvarila pad, posebice prihodi Državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost koji su u mjesec dana zabilježili smanjenje od -14,2 posto. I turistički dolasci su na mjesečnoj razini ostvarili negativan doprinos od -1,2 posto u odnosu na srpanj.
U odnosu na drugo tromjesečje 2018. godine indeks je kumulativno u srpnju i kolovozu pao za -0,6 indeksnih bodova. Ujedno je prosječna vrijednost indeksa u srpnju i kolovozu bila za 0,5 indeksnih bodova manja u odnosu na prosječnu vrijednost indeksa u drugom tromjesečju 2018. Takva dinamika CEIZ-a upućuje na to da je u trećem tromjesečju ove godine ekonomska aktivnost usporila u odnosu na prethodna tri mjeseca. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo stoga da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine mogla iznositi 2,4 posto, što je usporavanje stope rasta realnog BDP-a od 2,9 posto koja je ostvarena u drugom tromjesečju ove godine. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u trećem tromjesečju 2018. godine porastao za svega 0,6 posto.
CEIZ indeks?
Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks – je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Njegova je svrha da pruži pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima. Metodološki detalji ocjene CEIZ indeksa opisani su u znanstvenom radu: Rašić Bakarić, Ivana, Marina Tkalec i Maruška Vizek, 2016, "Constructing a Composite Coincident Indicator for a Post-Transition Country", Ekonomska istraživanja (Economic Research), 29 (1), str. 434–445.
CEIZ indeks je prvo jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Drugo, za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Treće, CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja. Indeks se tumači tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti, odnosno recesiju.
srijeda, 10.10.2018.
BRANJE MASLINA IMA SVJETSKO PRVENSTVO!
NATJECANJE NA OTOKU BRAČU OD 11. DO 14. LISTOPADA
Svjetsko prvenstvo u branju maslina održava se u Postiri na otoku Braču od 11. do 14. listopada 2018. Reprezentaciju čine četiri berača, dva muškarca i dvije žene. U prvom dijelu natjecanja masline se beru ručno, odnosno “na sakete” . U drugom dijelu predviđeno je da natjecatelji masline beru s tresačima odnosno grabljicama. Mjerilo za pobjedu je količina maslina koju svaka ekipa ubere u obje kategorije. Ove godine organizatori očekuju više ekipa. Osim hrvatske ekipe sastavljene od berača iz Dola i Postira, natjecati će se i ekipe iz Slovenije, Mađarske, Crne Gore, Nizozemske, Grčke i Engleske, a očekuje se i dolazak ekipa berača maslina iz Portugala, Francuske i Španjolske.
utorak, 09.10.2018.
INFORMACIJA KAO MISTIČNI MATERIJAL !
TAJNOST NIJE IN
Iako sam se više puta predbilježila za redovnu e – poštu s aktualnostima, upisivanjem meila u za to predviđeni prostor na web stranici Hrvatske gospodarske komore, nikada mi iz HGK nije odašiljana pošta s aktualnostima ni nikakva druga e pošta. Zašto kada je moja meil adresa registrirana- kaže sustav, kada ponovo pokušam sa prijavom. Nekome iza ponuđene meil adrese hgk@hgk.hr nije dovoljno zanimljivo moje ime i prezime i ne zvuči vjerojatno kako bi netko iza navedene meil adrese hgk@hgk.hr želio da zvuči. Subjektivnosti ne bi rebalo biti mjesta, jer u HGK rade intelektualci, a ne poluobrazovane osobe. Znam da HGK ima novinare kojima prosljeđuje informacije i sve je to uvijek ista ustaljena shema. No informacija nije namijenjena samo nekima, ona je namijenjena svima, svim novinarima, profitnih i neprofitnih medija, svima koji iskazuju interes za informaciju HGK. Što će se informacija iz HGK dalje i s većim interesom distribuirati, HGK će još više opravdavati svoj smisao i dobivati će na važnosti kao institucija koja podupire niz gospodarskih aktivnosti kroz više svojih sektora.
No tromi i usporeni birokrati, kakvih ima i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji od informacije stvaraju mistični materijal, čine da i ono dobro što HGK stvara i radi u svojim sektorima , teško i selektivno stiže do široke javnosti. Takvi tajnost smatraju dijelom svoga posla, a da uošće ne razumiju da tajnost takve informacije nije in, već da je in da se govori, piše i čita o aktivnostima hgk daleko od njene matične kuće. Takvi ne žele prihvatiti da je ovo vrijeme interneta, vrijeme brze informacije od stvaratelja do recipijenta. Ovo nisu šezdesete godine prošlog stoljeća, kada su informacije stajale duboko zaključane u ladicama podobnih političkih kadrova koji su sastančili prosuđujući trebaju li nešto građani znati, kako će na njih to utjecati i kakve bi to posljedice moglo izazvati u društvu.
Web stranica HGK je samo dio djelatnosti te institucije i nema klasifikaciju javnog medija.
Što nije objavljeno u medijima, nije se ni dogodilo!
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 08.10.2018.
DAN NEOVISNOSTI RH
GOOGLE PODSJEĆA NA HRVATSKU NEOVISNOST
Američka multinacionalna korporacija Google specijalizirana za internetske mrežne usluge, pretraživanje i oglašavanje danas 8. listopada na Dan neovisnosti RH na Hrvatsku Google tražilicu stavila je Hrvatsku zastavu.
Zanimljivo je vidjeti da ta moćna korporacija sa sjedištem u Kaliforniji , koju su osnovali 1998. tadašnja dva studenta doktoranta Larry Page i Sergey Brin na sveučilištu u Standfordu u informacijskom smislu i kroz naslovne slike tražilice, Google prati važne događaje i povijesne datume zemlje u kojoj je internetski, uz tražilice Firefox i Yahoo ipak najpoznatija i najraširenija.
DAN NEOVISNOSTI
A već 27. godinu Dan neovisnosti se u Hrvatskoj obilježava u spomen na konačnu Odluku o raskidu Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Prisjećam se da SAD svoj Dan nezavisnosti slavi, što je amerikancima takošer državni praznik, 4. srpnja u spomen na donošenje Američke deklaracije o nezavisnosti 4. srpnja 1776. godine, kojom su proglasili svoju nezavisnost od Velike Britanije.Tim danom SAD slavi svoju tradiciju i političku povijest.
A rat je na teritoriju Hrvatske, u kontekstu Dana neovisnosti, već počeo, posebno na istoku Hrvatske, od agresra Jugoslavenske vojske i generala, koji su bili vođeni idejom srpskog predsjednika Slobodana Miloševića “ o velikoj Srbiji „. Ta velika Srbija je treba ići do Karlobaga te Virovitice i Karlovca. Hrvatski Sabor koji je održan 8.10.1992. u Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici u Zagrebu, jer je prethodni dan 7. listopada granatirana povijesna jezgra grada Zagreba, utvrdio je da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.
Odluka o raskidu Hrvatske s ostalim republikama donesena je u skladu s pravom Republike Hrvatske na samoodređenje, što su iskazali građani na referendumu od 19. svibnja 1991. godine ,utvrdujući da je tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke koji je određen Brijunskom deklaracijom istekao 7. listopada 1991. godine. U međuvremenu su pojačane borbene ratne akcije, JNA i srpskih napadača, koji su u početku zvani teroristi, na gradove i sela, pri čemu su uništavane bolnice, škole, crkve, kulturni spomenici i drugi civilni objekti, stanovništo je odlazilo u progonstvo i izbjeglištvo, a sve je to kulminiralo čak bombardiranjem povijesne jezgre Zagreba pri čemu su oštećene i zgrade Rezidencije Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora u vrijeme zasjedanja, sa pokušajem atentata na Predsjednika Republike dr. Franju Tuđmana, te je konstatirano da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji,
Zato je Sabor Republike Hrvatske, kojem je predsjedao dr. Žarko Domljan prvi predsjednik Hrvatskog Sabora od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992. na zajedničkoj sjednici svih Vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine, donio ODLUKU O RASKIDU REPUBLIKE HRVATSKE S OSTALIM REPUBLIKAMA I POKRAJINAMASFRJ koja je povijest stvaranja Republike Hrvatske i citiram je: (mzz)
1. Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ,
2. Republika Hrvatska odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije – SFRJ,
3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,
4. Republika Hrvatska priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bivše SFRJ, na temelju načela uzajamnosti i spremna je s onim republikama s kojima nije u oružanom sukobu uspostaviti, održavati i razvijati prijateljske, političke, gospodarske, kulturne i druge odnose,
5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina,zajamčenih izričito Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda, Završnim aktom Helsinške konferencije, dokumentima KESS-a i Pariškom poveljom u sklopu europskih integracijskih tijekova, pripravna je ulaziti u međudržavne i međuregionalne asocijacije s drugim demokratskim državama,
6. Republika Hrvatska nastavit će postupak utvrđivanja međusobnih prava i obveza u odnosu na ostale republike bivše SFRJ i u odnosu na bivšu federaciju,
7. Ova odluka stupa na snagu u trenutku njezina donošenja. (8.10.1991.)
Odluku o razdruživanju Republike Hrvatske od SFRJ pročitao je Vladimir Šeks, hrvatski pravnik i političar, kasnije predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora, jedan od intelektualnih stvaralaca prvog hrvatskog Ustava, potvrđujući tako da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji.
nedjelja, 07.10.2018.
SVJETSKI DAN DOSTOJANSTVENOG RADA
HRVATSKIM RADNICIMA POTREBNA JE PROMIJENA DOSADAŠNJIH PRAVILA
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i Mladen Novosel predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske objavili su priopćenje povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, koji sindikati u svijetu obilježavaju 7. listopada, a kojem se pridružuju i hrvatski sindikalni čelnici. U priopćenju upozoravaju na stanje rada u Hrvatskoj te zajedno sa kolegicama i kolegama iz europskog i svjetskog sindikalnog pokreta traže hitnu promjenu pravila!
Prenosim tekst priopćenja:
Budući da pravila i zakoni nisu na strani radnika, suočeni smo sa dosad nezabilježenim i razarajućim razinama ekonomske nejednakosti i nesigurnosti. U svijetu postoji dovoljno bogatstva da se zadovolje potrebe današnjeg vremena – stvaranje dostojnog posla za sve, osiguranje socijalne zaštite, brige o klimatskim promjenama i svih drugih stvari koje se trebaju učiniti da bi ljudi mogli živjeti dostojanstveno na održivom planetu. Ali za to se MORAJU promijeniti pravila. Ovo je samo mali dio poruke europskih i svjetskih sindikata.
I radnici u Hrvatskoj već dugi niz godina na svojim leđima osjećaju primjenu takvih pravila. Ne treba posebno navoditi koliko je teško biti radnik u Hrvatskoj koja dugi niz godina gradi glavninu svoje konkurentnosti na slabo plaćenim i obespravljenim radnicima, sve više zaposlenim u nestalnim, nesigurnim oblicima rada. Radnici u Hrvatskoj svoj posao dostojno rade, ali niti imaju dostojne plaće niti dostojne uvjete rada, a i dostojnog posla je sve manje. Mladi, i to ne samo visokoobrazovani, tonu u besperspektivnost i napuštaju Hrvatsku. Raditi će i živjeti negdje drugdje. Tamo će zasnovati obitelj i imati djecu, a u Hrvatsku se možda vratiti tek u mirovini. Sve se više iseljavaju i cijele obitelji. Vode sa sobom djecu pa čak i kućne ljubimce. Traže bolji život. I to ne samo mladi.
Još donedavno poslodavci su u Hrvatskoj nedostatak radne snage nadoknađivali „uvozom“ stranih radnika, no sada i ti radnici „preskaču“ Hrvatsku i odlaze raditi u druge zemlje, iste one u koje odlaze i hrvatski radnici. Pametnome dosta.
Nema dostojnog rada bez sigurnosti, dostojnih uvjeta rada i dostojne plaće! A u Hrvatskoj, od svih novosklopljenih ugovora o radu, od 2004. godine naovamo, njih je između 94 i 96 posto na određeno vrijeme ili u nekom drugom nesigurnom obliku. Pri tome prosječna bruto plaća isplaćena u srpnju iznosi 8.420,00 kn, a neto 6.276,00 kn, medijalna bruto plaća iznosi 7.094,00 kn, a neto 5.504,00 kn, dok je za 2018. godinu iznos minimalne plaće u bruto iznosu utvrđen na 3.439,80 kn, a neto iznosi 2.751,84 kn. Niti dostojnog posla niti dostojne plaće! Uz to, stopa rizika od siromaštva za zaposlene iznosi 4,6%.
Sve posljednje izmjene u sustavu poreza na dohodak samo su rezultirale da oni koji puno dobivaju, dobiju još i više. I ova posljednja najavljena „vuče u pravcu“ još većeg raslojavanja i gotovo jedne porezne stope u stvarnoj primjeni (iako ostaju dvije).
Kao da se zaboravlja da je progresivno oporezivanje dohotka jedno od najboljih „oružja“ protiv društvene nejednakosti.
A budući da ove godine Svjetski dan dostojanstvenog rada „pada“ u nedjelju, treba spomenuti i sve one koji u nedjelju moraju raditi zato da sustav može funkcionirati, među kojima su zaposleni u bolnicama i hitnoj pomoći, policija, vatrogasci, javni prijevoz… No tu su i oni koji nedjeljom rade, a ne bi trebali – radnici u trgovini. Rad trgovina nedjeljom i blagdanom svakako nije nužan za funkcioniranje društva. Zašto onda radnici u trgovini moraju raditi?! Zato jer ih država svojim zakonom nije zaštitila. U Hrvatskoj je ove godine osnovan i Savez za nedjelju. Njegovi predstavnici još uvijek čekaju razgovor s predsjednikom Vlade RH.
Uz dostojan rad, dostojne radne uvjete i dostojnu plaću radniku pripada pravo i na dostojan odmor od rada. Hrvatska očito treba „veliko pospremanje“.
Zbog svega navedenog poručujemo poslodavcima (privatnim i državi) –hrvatski radnici zaslužuju veće plaće, a Vladi RH –hrvatski radnici zaslužuju poštivanje zakona iz područja rada i zaštite na radu, ali i zabranu rada trgovina nedjeljom i blagdanima! Pa ćemo sljedeće godine možda moći reći da se dostojanstvo rada počelo i pokazivati u praksi. Javne vlasti moraju donositi zakone i propise koji će štititi slabije u odnosu rada i kapitala, a to su radnici. No, u Hrvatskoj je, sudeći po zakonima i propisima, kapital dominantna religija.
Krajnje je vrijeme za promjenu pravila u Hrvatskoj! "( kraj priopćenja)
POLJOPRIVREDNA ZAKONSKA REGULATIVA
PRAVILNICI, ODLUKE, ZAKONI I NAREDBE
Djelatnici odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore izdvojili su objavljenu zakonsku regulativu u Narodnim novinama od broja NN 56/2018 do NN 87/2018.koja se odnosi na ribolov, šumarstvo i poljoprivredu. Objavljujem redom pravilnike, odluke, naredbe i zakone, koji su objavljeni u Narodnim Novinama :
NN 87/2018
Pravilnik o dopuni Pravilnika o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom
NN 87/2018, (1710), pravilnik, 28.9.2018.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućim mrežama plivaricom palamidarom, plivaricom ciplaricom, plivaricom lokardarom, plivaricom igličarom i plivaricom oližnicom
NN 87/2018, (1711), pravilnik, 28.9.2018.
Pravilnik o dodjeljivanju imena, oznake i jedinstvenog identifikacijskog broja plovila unutarnje plovidbe,NN 87/2018, (1712), pravilnik, 28.9.2018.NN 84/2018
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
NN 84/2018, (1672), pravilnik, 21.9.2018.
NN 82/2018
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.9. »Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti« pridnenim povlačnim mrežama – koćama za rujan/listopad 2018. godine
NN 82/2018, (1642), pravilnik, 14.9.2018.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja
NN 82/2018, (1643), pravilnik, 14.9.2018.
Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja crvene palmine pipe – Rhynchophorus ferrugineus (Olivier)
NN 82/2018, (1644), pravilnik, 14.9.2018.
Odluka o prestanku važenja Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere iskorjenjivanja štetnog organizma crvene palmine pipe – Rhynchophorus ferrugineus (Olivier)
NN 82/2018, (1645), odluka, 14.9.2018.
NN 81/2018
Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom u 2018. godini
NN 81/2018, (1632), pravilnik, 12.9.2018.
NN 79/2018
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru provedbe mjere IV.3. »Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture« za razdoblje 2017. – 2020.
NN 77/2018, (1567), pravilnik, 29.8.2018.
Obavijest o podnesenom zahtjevu za zaštitu naziva »Brački varenik« zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla
NN 77/2018, (1568), ostalo, 29.8.2018.
NN 78/2018
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i Registru povlastica
NN 75/2018, (1549), pravilnik, 22.8.2018.
NN 74/2018
Pravilnik o dopunama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom – koćom
NN 74/2018, (1537), pravilnik, 17.8.2018.
NN 73/2018
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.8. »Zaštita zdravlja i sigurnost«
NN 73/2018, (1512), pravilnik, 10.8.2018.
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere I.20. »Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena«
NN 73/2018, (1513), pravilnik, 10.8.2018.
Pravilnik o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu
NN 73/2018, (1514), pravilnik, 10.8.2018.
Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata (Wiedemann)
NN 73/2018, (1515), naredba, 10.8.2018.
NN 72/2018
Pravilnik o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i zakup za ribnjake u vlasništvu Republike Hrvatske
NN 72/2018, (1472), pravilnik, 8.8.2018.
Pravilnik o provedbi Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine
NN 72/2018, (1473), pravilnik, 8.8.2018.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerama kontrole newcastleske bolesti
NN 72/2018, (1474), pravilnik, 8.8.2018.
Popis sorti upisanih u Sortnu listu Republike Hrvatske
NN 72/2018, (1475), ostalo, 8.8.2018.
Popis sorti brisanih iz Sortne liste Republike Hrvatske
NN 72/2018, (1476), ostalo, 8.8.2018.
NN 71/2018
Pravilnik o razvrstavanju i označivanju goveđih, svinjskih i ovčjih trupova te označivanju mesa koje potječe od goveda starih manje od 12 mjeseci
NN 71/2018, (1464), pravilnik, 4.8.2018.
NN 70/2018
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o upisu sorti u sortnu listu
NN 70/2018, (1424), pravilnik, 1.8.2018.
NN 69/2018
Pravilnik o Školskoj shemi voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda
NN 69/2018, (1410), pravilnik, 31.7.2018.
NN 68/2018
Zakon o šumama
NN 68/2018, (1392), zakon, 27.7.2018.
Pravilnik o evidenciji sljedivosti za proizvode ribarstva i žive školjkaše
NN 68/2018, (1404), pravilnik, 27.7.2018.
Pravilnik o provedbi mjere 9 »Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
NN 68/2018, (1405), pravilnik, 27.7.2018.
NN 67/2018
Pravilnik o Mreži za ruralni razvoj
NN 67/2018, (1380), pravilnik, 25.7.2018.
NN 64/2018
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.1 »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
NN 64/2018, (1314), pravilnik, 18.7.2018.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru
NN 64/2018, (1315), pravilnik, 18.7.2018.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere »Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze riba i zakloništa«
NN 64/2018, (1316), pravilnik, 18.7.2018.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju plana upravljanja vodnim područjima
NN 64/2018, (1317), pravilnik, 18.7.2018.
NN 62/2018
Pravilnik o mesnim proizvodima
NN 62/2018, (1292), pravilnik, 13.7.2018.
Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućim mrežama plivaricom palamidarom, plivaricom ciplaricom, plivaricom lokardarom, plivaricom igličarom i plivaricom oližnicom
NN 62/2018, (1293), pravilnik, 13.7.2018.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom
NN 62/2018, (1294), pravilnik, 13.7.2018.
NN 61/2018
Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori
NN 61/2018, (1264), zakon, 11.7.2018.
Pravilnik o provedbi mjere 3 »Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode«, podmjere 3.1. »Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete« i podmjere 3.2. »Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
NN 61/2018, (1274), pravilnik, 11.7.2018.
Pravilnik o rekreacijskom ribolovu trofejnih primjeraka tune (Thunnus thynnus)
NN 61/2018, (1275), pravilnik, 11.7.2018.
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2018. godine
NN 61/2018, (1276), pravilnik, 11.7.2018.
NN 60/2018
Pravilnik o provedbi podmjere 4.4. Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
NN 60/2018, (1256), pravilnik, 6.7.2018.
NN 59/2018
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za uvrštavanje u program monitoringa i provođenje programa monitoringa dodataka prehrani, hrane kojoj su dodani vitamini, minerali i druge tvari i hrane s prehrambenim zdravstvenim tvrdnjama
NN 59/2018, (1234), pravilnik, 4.7.2018.
NN 58/2018
Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima u 2018. godini
NN 58/2018, (1198), pravilnik, 30.6.2018.
Pravilnik o ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada Vijeća za regionalni razvoj
NN 58/2018, (1201), pravilnik, 30.6.2018.
NN 57/2018
Odluka o usvajanju Programa »Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj«
NN 57/2018, (1161), odluka, 27.6.2018.
Odluka o usvajanju Programa »Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj«
NN 57/2018, (1162), odluka, 27.6.2018.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja
NN 57/2018, (1172), pravilnik, 27.6.2018.
NN 56/2018
Obavijest o podnesenom Zahtjevu za zaštitu naziva »Dalmatinska pečenica« zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla
NN 56/2018, (1144), ostalo, 20.6.2018.
četvrtak, 04.10.2018.
U KRAPINSKO ZAGORSKOJ ŽUPANIJI 2017. KOD PODUZETNIKA ZAPOSLENO 20 203 RADNIKA
U PET GODINA UDVOSTRUČILI DOBIT
Godišnje financijske izvještaje, prema podacima FINE, za 2017. godinu s područja Krapinsko-zagorske županije predalo je izvještaj u Registar godišnjih financijskih izvještaja ukupno 1975 poduzetnika, obveznika poreza na dobit; od kojih je 1466 ili 74,2% poslovalo s dobiti razdoblja, a 509 ili 25,8% iskazalo je gubitak razdoblja.
Kod poduzetnika sa sjedištem u Krapinsko-zagorskoj županiji u 2017. godini bilo je zaposleno 20 203 radnika, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu nešto većem od 11,7 milijardi kuna, ukupne rashode od 11,0 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu od 751,3 milijuna kuna, gubitak razdoblja od 173,0 milijuna kuna te neto dobit od 578,3 milijuna kuna. To je dvostruko više u odnosu na 2013. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 4.645 kuna, što je 6,4 % više od prosječne plaće u 2016. godini.
Poduzetnici Krapinsko-zagorske, u odnosu na poduzetnike u drugim županijama, rangirani su prema ekonomičnosti poslovanja na 3. mjesto. Prema drugim kriterijima poduzetnici Krapinsko-zagorske županije rangirani su od 6. mjesta što je produktivnost rada – neto dobit po zaposlenom, do 13. mjesta za broj poduzetnika. Na 9. su mjestu prema neto dobiti, na 11.po ukupnom prihodu, broju zaposlenih i prema produktivnosti rada - prihodu po zaposlenom, a na 13. mjestu po broju poduzetnika.
Između 32 grada i općine Krapinsko-zagorske županije prema broju poduzetnika izdvajaju se Krapina i Zabok, a prema broju zaposlenih kod poduzetnika, izdvajaju se Krapina, Zabok, Hum na Sutli, Oroslavje, Pregrada i Donja Stubica. Među prvih pet po neto dobiti poduzetnika je i Konjščina.
Prvi poduzetnik u Krapinsko-zagorskoj županiji na rang listi po ukupnim prihodima u 2017. godini je1. Vetropack Straža tvornica stakla d.d. iz Huma na Sutli, a slijede 2. OMCO CROATIA d.o.o., 3. JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., oba iz Krapine te TRGOCENTAR d.o.o. iz Zaboka i AquafilCRO d.o.o. iz Oroslavja.
srijeda, 03.10.2018.
FIANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2002. I 2017.
U 2017. NAJVIŠE ZAPOSLENIH U KONZUMU,
HRVATSKOJ POŠTI I ZAGREBAČKOM HOLDINGU
Analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti, preama FINI, evidentno je je da su 2017., kao i 2002. godine, najbrojniji poduzetnici u području djelatnosti trgovine. Od 123 038 poduzetnika u 2017. godini, 28 167 bilo je u području trgovine, a 2002. godine od 63 561 poduzetnika, 25 704 bila su u trgovini. To znači da je na 100 poduzetnika 2002. godine, njih 40 bilo u području trgovine, a 2017. godine, njih 23.
U promatranom razdoblju, broj poduzetnika porastao je u svim područjima djelatnosti, a u prerađivačkoj industriji (C) za 54%, ali to je područje djelatnosti uz još nekoliko onih u kojima je broj zaposlenih 2017. godine manji od broja zaposlenih 2002. godine. Uz prerađivačku industriju, u kojoj je broj zaposlenih manji za 8366, to su još sljedeća područja: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (8129 zaposlenih manje), H - Prijevoz i skladištenje (7432 zaposlena manje), B - Rudarstvo i vađenje (2454 zaposlenih manje) i u području D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (2435 zaposlenih manje).
Najviše zaposlenih među poduzetnicima 2002. godine imala su sljedeća društva:
1. HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE d.o.o. (16 051),
2.HP - Hrvatska pošta d.d. (11 136) i
3. INA d.d. (11 048).
U međuvremenu su HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE podijeljene na četiri trgovačka društva, od kojih danas posluju tri, HŽ CARGO d.o.o., HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. i HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., koji zajedno imaju 8 400 zaposlenih, dok HP - Hrvatska pošta d.d. ima 9 085, a INA d.d. 4 225 zaposlenih.
U 2017. godini najviše zaposlenih imali su KONZUM d.d. (10 487), HP - Hrvatska pošta d.d. (9 085) i ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. (8 510).
utorak, 02.10.2018.
PREZENTACIJA PROJEKTA I PUBLIKACIJE
KAKVA JE METODOLOGIJA GRAĐANSKE PARTICIPACIJE U KREIRANJU
INTERVENCIJA U JAVNOM PROSTORU?
Projekt i publikacija In situ - Objekti koji nedostaju su nastali u sklopu programa Tvornica Galerije Miroslav Kraljević uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Biti će prezentirani zainteresiranoj publici 12. listopada u 20 sati u Šubićevoj 29, Galerija Miroslav Kraljević, Zagreb
In situ - Objekti koji nedostaju je projekt usmjeren na pronalaženje novih artikulacija urbanog javnog prostora kroz aktivnu participaciju građana. Urbani javni prostor se ne promatra samo kao zbroj materijalnih i društvenih interakcija i njihovih relacija, već i kao mjesto kontinuirane transformacije koja nastaje uslijed kompleksnog međuodnosa tehnologije, medija, društva i javnog prostora.
Publikacija In situ - Objekti koji nedostaju obuhvaća razloženo dvogodišnje istraživanje u sklopu istoimenog projekta. Cilj projekta bio je razviti metodologije građanske participacije u procesu oblikovanja i kreiranja intervencija u realnom i hibridnom javnom prostoru - onom koji postoji na granici fizičkog i virtualnog. Publikacija arhivira i razlaže provedeno istraživanje, odnosno njegov teorijski i praktični segment koji se sastojao od niza radionica i intervjua s građanima. Uz publikaciju predstavljena će biti i web platformu koja okuplja rezultate istraživanja, ali i djeluje kao svojevrsni prostor za kolaborativno promišljanje potencijala javnog prostora.Autorice su Dora Đurkesac i Karla Paliska
ponedjeljak, 01.10.2018.
PROJEKTI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE "NOVIM VJEŠTINAMA DO ZAPOSLENJA"
IZRADA EU PROJEKATA I TEHNOLOG PODUZETNIK
"Novim vještinama do zaposlenja" je projekt koji Veleučilište u Karlovcu sa projektnim partnerima POU Kutina, LAG Moslavina, ZUK, RA Mrav d.o.o., i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, područni ured Karlovac, provodi u sklopu Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. – Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja-faza III.
Projekt se i provodi na području Sisačko –moslavačke i Karlovačke županije, financiran je sa 927.959,49 kuna iz Europskog socijalnog fonda
a period provedbe je 18 mjeseci.Edukacije će se provoditi u prvoj polovici 2019.godine.Cilj projekta je stručna kompetencija 48 pripadnika ciljnih skupina na tržištu rada kako je definirano županijskim strategijama.Edukacija je besplatna za zainteresirane nezaposlene osobe u dva programa osposobljavanja: ''Suradnik na izradi i provedbi EU projekata“ i „Tehnolog poduzetnik“. Programi su usklađeni sa Zakonom o obrazovanju odraslih i verificirani su od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH te će biti upisani u e radnu knjižicu.
Edukacija za izradu i provedbu EU projekta traje 120 sati od čega je 70 satii vježbi i 20 sati praktične nastave) Polaznik će po završetku programa steći sljedeće kompetencije: razlikovati će vrste EU fondova i programa,projekt prema metodologiji upravljanja projektnim ciklusom i pristupu logičke matrice, surađivati u planiranju elemenata projekta (aktivnosti, resursi, vremenski tijek, troškove projekta) u skladu s provedbenim analizama upravljati projektnim aktivnostima i resursima itd.
Edukacija za program tehnolog-poduzetnik namijenjen je osobama koje teže samozapošljavanju te žele ući u poslovni svijet pokretanjem vlastite proizvodnje prehrambenih proizvoda. Za realizaciju poslovne ideje, potrebno je multidisciplinarno znanje i vještine koje će polaznici steći tijekom edukacije.
Program osposobljavanja traje 120 sati, ( 79.5 sati teorijske nastave, 40.5 sati vježbi).
Po završetku programa polaznik će imati sljedeće kompetencije:
• vođenje poslovnih aktivnosti od ideje za pokretanjem proizvodnje prehrambenog proizvoda ili dodataka hrani do izrade projektnog zadatka
• razradu idejnog rješenja, poslovnog i financijskog plana te apliciranje za financijska sredstva
• prepoznavanje potrebne tehnologije za proizvodnju i kontrolu proizvodnje i proizvoda (mikrobiološka, kemijska i senzorska)
• upravljanje kvalitetom
• reklamiranje i plasman proizvoda
• vođenje financija
Promotivne radionice za programe obrazovanja odraslih u Karlovcu će se održati 18.09., 27.09. i 28.09.2018. godine u Trgovačko ugostiteljskoj školi Karlovac, restoran „Pod starimi krovovim“ od 10:00- 12:00 sati, 02.10.2018. godine od 10:00 – 12:00 sati u Zavodu za zapošljavanje – Područni ured Ozalj, te 04.10.2018. godine od 10:00-12:00 sati u Domu zdravlja u Vojniću. U Kutini će se radionice održati 19. i 26.09, te 03. i 10.10.2018. godine od 10:00 do 12 sati na adresi Tržna 8 (Tržnica Kutina).
Dodatne informacije moguće je dobiti na mail:
tehnolog.poduzetnik@vuka.hr, tel 047/843-568, marijana.blazic@vuka.hr, tel 047/843-539
| < | listopad, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter