U MIROVINU SA 67 GODINA od 2033. GODINE
Cjelovitu mirovinsku reformu predstavio je u Banskim dvorima na otvorenom dijelu sjednice Vlade RH 17. listopada ministar mirovinskog sustava mr.Marko Pavić. Radi se o izmjenama i dopunama pet postojećih zakona - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, te Prijedlogu zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. S pomenute je zakone obrazložio ministar rada i mirovinskog sustava mr.Marko Pavić. Četiri mjeseca prijedlozi su bili na usuglašavanju, na raspravi sa socijalnim partnerima, na raspravi sa zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom, koalicijskim partnerima te svima zainteresiranima.
"Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike - isplate mirovina su neupitne te mogu očekivati daljnje povećanje mirovina. Apsolutno se ne trebaju bojati za svoje mirovine", Želimo da umirovljenicima rastu mirovine. U prve dvije godine mandata ove Vlade rasle su 6,3 posto" od 1. srpnja sljedeće godine omogućit ćemo povećanje od 3,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina. Za sadašnje i buduće umirovljenike proširit ćemo mogućnost rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine", rekao je ministar Pavić.O umirovljenicima koji u mirovinu idu od 2019. i koji nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u 2. mirovinskom stupu, ministar Pavić je rekao da bi oni u prosjeku imali 600 - 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika da nije rađena cjelovita mirovinska reformu."Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto. Drugi ćemo stup dodatno jačati i učiniti atraktivnijim. Nema govora o ukidanju ili nacionalizaciji 2. mirovinskog stupa. Želimo ga jačati te dajemo građanima da biraju. Posebice smo osjetljivi za 300 tisuća građana koji imaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne. Ako ostanu u 2. stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti da i maju mogućnost povratka u 1. stup, s kojim će doseći minimalnu mirovinu“, rekao je ministar.
„Za treću kategoriju građana, one najmlađe, osiguran je razvoj 2. mirovinskog stupa i njegovo jačanje. To će biti provedivo, kroz veće ulaganje mirovinskih fondova u strateške državne projekte. Oni koji će imati kapitaliziranu štednju, prilikom odlaska u mirovinu mogu 15 posto te štednje jednokratno povući, ali suma ne smije prijeći ispod minimalne mirovine - kako ne bi ugrozili socijalni status" rekao je mr. Pavić.
S obirom na informacije o odlasku u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska, ministar Pavić je pojasnio da u u zakonu iz 2014. piše da će se od 2038. godine u mirovinu odlazi sa 67 godina. "Izazov mirovinskog sustava je taj da ima 17 milijardi kuna deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnjim stažem", pojasnio je.
Iako je prvi prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje - predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine. Oni koji na tržište rada idu s 18 godina, a to su vrlo često konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre - moći će ići u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će u mirovinu sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati 41 godinu radnog staža", rekao je ministar pojašnjavajući Mirovinsku reformu
Mirovinska reforma će dugoročno osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun do 2040. je 11,3 milijarde kuna, a istodobno će osigurati povećanu ratu za 2. stup te povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike.
Sadržaj reforme izazvao je nezadovoljstvo radničkih sindikalista, te su oni za subotu 20. listopada najavili miran prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Post je objavljen 18.10.2018. u 05:46 sati.