AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 30.10.2018.
PAS KAO ČOVJEK, ČOVJEK KAO PAS
ZAŠTO ČOVJEK OSTAJE NAPUŠTEN OD SUSTAVA I ZAJEDNICE?
Pomaganje životinjama više je nego ikad prisutno u hrvatskoj javnosti i medijima, posebice nakon što je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i sama udomila kujicu te prošle subote svoj ured na Pantovčaku otvorila aktivistima zaštite životinja. O psima i pasijim životima mediji pišu, ne vijesti, već čitave priče, neki psi imaju i svoju facebook stranicu, putuju u inozemstvo s vlasnicima…U tijeku je obilježavanje godine dana otkako je Zakon o zaštiti životinjama NN 102/17 stupio na snagu 24.10.2017.
U velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 30. listopada biti će održan dobrotvorni koncert pod naslovom „Udomimo prijatelje” .Ti prijatelji su napušteni psi a cilj koncerta je prikupiti financijska sredstva za obnovu najvećeg skloništa za pse u Hrvatskoj koje je u Čakovcu, u kojem je trenutačno više od 700 pasa koji su bili napušteni pa su smješteni u sklonište.Na koncertu će publici pjevati Luka Nižetić, Sandra Bagarić, Franka Batelić, Ivana Kindl, Nina Kraljić, Tereza Kesovija, Zdenka Kovačiček, Bojana Jambrošić, Ivana Jelić i Klapa Stina.
Potaknuti i nizom volonterskih akcija i projekata u području zaštite životinja, Zaklada Regica i udruga Prijatelji životinja, uz produkciju Viktora Drage i članova žirija, tijekom koncerta dodjeljivati će se i nagrada za djelovanje na području pomaganja životinjama. Dodjeljivat će se nagrade za heroje: za životno djelo, za poseban doprinos i brigu o starijim i bolesnim životinjama, za rad u ekstremnim uvjetima, za udrugu s najvećim zajedničkim doprinosom zaštiti životinja, za životinje s posebnim potrebama, za nova djelovanja u području zaštite životinja, za brigu i zaštitu divljih životinja, za najbolju kampanju, za najbolji grad i općinu koji provode Zakon o zaštiti životinja i za najznačajniji projekt godine. Nagrade će uručiti neki od glazbenih izvođača koncerta i voditelji raznih skloništa za životinje, a jednu od nagrada uručit će Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja koja je suorganizator koncerta i posebni savjetnik ministra poljoprivrede za područje zaštite životinja.
Sve se to događa u okviru obilježavanja godine dana otkako je Zakon o zaštiti životinjama stupio na snagu . Taj Zakon propisuje rokove za pojedine odredbe, i veće kazne za neodgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi.
Kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koji ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca prema Zakonu o zaštiti životinja iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje.
Zakon propisuje svim jedinicama lokalne samouprave obavezu financiranja osnivanja i rada skloništa za napuštene životinje. Prema novom Zakonu, sve županije moraju imati sklonište za pse i to najkasnije do 31. prosinca 2018. Ta obaveza odnosi se na županije u kojima se dosad nije organizirano sklonište, kao i na one u kojima sklonište nema minimalno 50 smještajnih mjesta za životinje.
Do 31. 12. 2018. rok je do kojega u županijama trebaju početi s radom koordinacijske radne skupine koje će za isti stol dovesti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija, policije i udruga za zaštitu životinja, a radit će na primjeni Zakonom propisanih mjera za smanjenje broja napuštenih životinja na svojemu području. S istim ciljem propisan je i rok do 30. lipnja 2018. dokad su jedinice lokalne samouprave bile dužne provesti kontrolu mikročipiranja svih pasa u svojoj lokalnoj zajednici.
GDJE JE ZAKON O BESKUĆNICIMA?
Životinje imaju svoj zakon potpisan od predstavnika Hrvatskog Sabora, koji je uvršten u hrvatski zakonodavni sustava i takav je obvezujući za postupanje, a hrvatski beskućnici, ga nemaju. Žive od danas do sutra sa dvije, tri torbe svojih stvari a o tome kako će i gdje završiti njihov život ne brine se nitko, ni udruge, niti predsjednica RH Grabar Kitarović, niti aktualna hrvatska politika, ali ni mediji koji su često bili prvi pokretači raznih akcija i ideja. Zašto do danas za beskućnike u Hrvatskoj ne postoji Zakon koji bi im omogućio minimum dostojna života? A minimum života podrazumijeva, mjesto za stanovanje i provođenje osobne higijene, te mogućnost dnevne prehrane. A kada bi imali mjesto za stanovanje, dio njih bi se upustio u ponovno pronalaženje posla i podizanje iz vlastitog pada. Vidi se to na ljudima koji lutaju Zagrebom, jer ima i obrazovanih beskućnika, onih koje su blokada računa, ovrha i švicarski franak učinili beskućnicima. Ali dok nema mogućnosti za odlaganje osobnih stvari, za pristup održavanju vlastite higijene, mogućnost komunikacije internetom, kako započeti novi život? Beskućnicima treba pomoć i angažman zajednice slične onoj kakva je uložena u zbrinjavanje životinja. Da li je u sadašnjoj situaciji uistinu, prema onoj latinskoj, čovjek čovjeku vuk? Odgovor mogu dati samo političari, i to oni radikalniji koji žele mijenjati hrvatsku svakodnevnicu nabolje. Zašto čovjek ostaje na margini, napušten od sustava zajednice i sam?
Koliko je beskućnika u Hrvatskoj, o tome ne postoje sigurni podaci. Za grad Zagreb spominje se brojka četiristotine. Što je sa Rijekom, Splitom, Osijekom?
Što je sa migrantima koje političari nazivaju nezakonitim, ilegalnim i ekonomskim migrantima, koji više ne poštuju granice kontinenata i po cijenu vlastitog života tragaju za mjestom gdje će imati normalan život, što podrazumijeva život u miru i zaposlenje. Za njih također nije napisan Zakon, osim Zakona o azilu- koji bi, očekuje se trebala imati svaka civilizirana zemlja. Ali migrante koji dolaze iz Sirije, Afganistana, Somalije, Eritreje, Iraka, Nigerije itd. političari nekih zemalja ne doživljavaju kao ljude, ne dozvoljavaju im da ostvaruju svoja zakonska prava na azil, ne dozvoljavaju im da kroz državu prođu do svog cilja ni kao tranzitnom rutom. Zašto?Zašto se tim ispaćenim ljudima ne pruža ljudski tretman i ljudsko ophođenje?
BEZ RAZUMIJEVANJA ZA MIGRANTE
Raseljavanje ljudi kakvo se događa u svijetu od početka 2014. godine nije bilo uobičajeno i pravo je pitanje odakle odjednom takva želja za mijenjanjem života izvan vlastitih zajednica i običaja. Što se dogodilo sa shvaćanjem života tih ljudi? Vodi li ih duhovnost ili nešto drugo? Šezdeset i osam milijuna je raseljenih osoba u svijetu, prema podacima UN-a 2018., koji traže uvjete boljeg života. Ali priprosti stavovi prema izbjeglicama i migrantima kakav je pokazao mađarski predsjednik Orban podigavši tri metra visoku žilet žicu oko Mađarske, koju je tek nakon skoro tri godine osudila i EU, primjer su ljudske destruktivnosti kakvoj ne bi trebalo biti mjesta u Europi. Mnogi državnici su na žicu šutjeli u vlastitoj nedoumici ne želeći se opredijeliti – da li je zabrana ulaza migranata u zemlju - dobro ili zlo. Tužno!
U jeku velikih migracija Hrvatska je u Slavonskom Brodu 2016. imala tranzitni centar za izbjeglice i tako ljudima pomagala bez obzira na boju kože, naciju i vjeroispovijest.
No taj je tranzitni centar tijekom 2017. ukinut i danas ne postoji. Hrvatska Vlada prešutno pokazuje negativan stav prema migrantima, ne želeći to izravno priznati. U Vladi RH su svi, kada im novinarski mikrofon dođe pred usta, katolici, vjernici i poštovaoci tradicije na hrvatskim prostorima. I posljednja situacija svjedoči kako hrvatska službena politika gleda na migrante jer već sedam dana zatvoren je granični prijelaz Maljevac jer ga hrvatska policija ne želi otvoriti radi dvjestotinjak migranata koji su na tom graničnom prijelazu i žele prijeći u Hrvatsku, a ne žele se vratiti u centre u Bihaću i Kladuši u BiH. Kakav brutalan odnos prema ljudima migrantima i njihovoj djeci koji spavaju na tlu, koji mjesecima nisu spavali u krevetu, nisu se adekvatno ni presvukli ni okupali, a niti najeli! I takvi političari koji ne prepoznaju nesreću i bijedu drugih ljudi, žele uspjeti u svojim karijerama, žele biti ponovo izabrani na izborima, žele svojom prisutnošću i svojim potpisima dijeliti pravdu! Njihove su želje kao i ostvarenja – vrlo dvojbeni.
Margareta Zouhar Zec
| < | listopad, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter