AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.11.2018.
KAKO ZADRŽATI KVALITETNE ZAPOSLENIKE?
KONFERENCIJA PRIVUCI I ZADRŽI
Tjednik Lider organizira 2. konferenciju - Employee Engagement & Retention: Privuci i zadrži u suradnji s Udrugom U4HR . Konferencija će se održati 5. 12. 2018. u hotelu Westin u Zagrebu.
U Lideru polaze od činjenice da svakodnevno više od 180 hrvatskih građana odlazi trbuhom za kruhom u zemlje Europske unije, ali i u ostale ekonomski napredne zemlje svijeta. Mnogi od ljudi koji odlaze su zaposlenici na dobro plaćenim radnim mjesta u RH. Tako postaje izazov tvrtkama u Hrvatskoj kako kvalitetne ljude privući i zadržati. Konferencija je namijenjena vlasnicima tvrtki, menadžerima svih razina, te svima koji se susreću s izazovom privlačenja i zadržavanja radne snage u tvrtkama, organizaciji i državi.
Na konferenciji govornici će biti: mr. Marko Pavić ministar rada i mirovinskog sustava RH, Karin Volo - Evoloshen, Barbara Salopek - Vinco Innovation, Ivica Vrančić -Verantius, Nenad Bakić - investitor, poduzetnik, začetnik revolucije STEM-a u hrvatskim školama, Luka Babić - Infobip, Nathalie Lerotić Pavlinek, Ana Marušić - Atlantic Grupa, Ivana Vrhovski - VERN, Ognjen Bagatin - Poliklinika Bagatin.
Na konferenciji će biti dodjele tradicionalne nagrade 'Najbolji poslodavac' koju portal MojPosao dodjeljuje već 12. godinu zaredom. Nagrada je rezultat istraživanja o zadovoljstvu zaposlenika u kojim je tvrtkama trenutno najbolje raditi u Hrvatskoj, temeljem iskustva samih zaposlenika. Ovogodišnje Istraživanje zadovoljstva zaposlenika obuhvaća više od 50 tvrtki iz svih grana gospodarstva u domaćem i stranom vlasništvu.
Informacije o konferenciji na Internet stranici: http://lider.events/hr-konferencija/program/
i na telefon 01 6333 536
srijeda, 28.11.2018.
ZNANSTVENI SKUP O HAŠKOME SUDU
USTAVNA DRŽAVA I HAŠKE PRESUDE
U Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu u četvrtak, 29. 11. od 10- 14 sati održati će se znanstveno-stručni skup pod nazivom USTAVNA DRŽAVA I HAŠKE PRESUDE. Znanstveno stručni skup organizira Udruga sv. Jurja.
Riječ je o Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije ( International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia,) ICTY. Taj sud za kazneni progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava u ratnom sukobu na području bivše Jugoslavije od 1991. utemeljen je Rezolucijom br. 827 Vijeća sigurnosti UN-a, od 25. V. 1993., a počeo je djelovati 1994. Sud je radio u Hagu u Nizozemskoj pa se često naziva Haškim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je stvarno nadležan za teška kršenja Ženevskih konvencija o zaštiti žrtava rata iz 1949., kršenja zakona i običaja ratovanja, genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene na području bivše Jugoslavije nakon 1. siječnja 1991.
Kako je riječ o međunarodnoj ustanovi dvojnoga karaktera od početka rada izazivao je protuslovne reakcije – od krajnjega nekritičkog odobravanja do posvemašnjega nijekanja kao ustanove koja pod utjecajem određenih središta moći produžava rat drugim sredstvima.
Osim strana koje je optužilo Haško tužiteljstvo rad te međunarodne ustanove kritizirali su ugledni međunarodni pravni stručnjaci, poput njemačkoga sveučilišnoga profesora Normana Paecha koji je smatrao da je Haaški sud politički instrumentaliziran.
Sudu se prigovaralo da se ne bavi ratnim zločinima koje su počinile druge države, dugogodišnjem trajanju sudskih procesa što je dovodilo u pitanje stručnost tužiteljstva i pravednost suđenja,
Haškom sudu se u sklopu pritužbe za političku dimenziju prigovaralo da pogoršava napetosti i šteti pomirbi na bivšim ratnim područjima, da sudi na hibrdinom tzv. bhs jeziku, koji ne pripada ni jednom od optuženika, čime se rušilo načelo razumljivosti vođenja procesa na materinjem jeziku optuženika, što je zajamčeno u svakom građanskom procesu.
Takva sudska tvrdokornost rezultirala je sudskim zauzimanjem unitarističkih filoloških stajališta, koja su tijekom 20. stoljeća u komunističkim režimima ograničavala slobodu govora, pisanja, čitanja te individualne i skupne slobode kao stečevinama europskoj demokraciji nasuprot totalitarističkim diktaturama.
Haški tribunal je optuživan i za pokušaje pisanja nacionalnih povijesti te vođenja prosvjetne politike.
Neke apsurdne osuđujuće presude potaknule su vojne i pravne stručnjake da sud pozovu na ukidanje takvih odluka jer bi, kao presedan, prihvate li se njihova obrazloženja, postalo nemoguće ratovati jer bi sve postalo zločin.
Bivša glasnogovornica Florence Hartman sudu je zamjerala pristranost zato što je omogućio Srbiji zaštitu dokumenata koji imaju status vitalnih nacionalnih interesa, na što je sud ostracistički reagirao kaznivši je zbog takvoga stajališta itd.
Prije godinu dana general Slobodan Praljak svojim je drastičnim činom kispijanja otrova u sudnici, odbacio hašku presudu koja nije uvažila iznijete činjenice i dokaze. Njegova žrtva, prezir i ogorčenost prema haškome sudu nameće moralnu obvezu preispitati povijesne, političke i pravne činjenice kako bi se utvrdila istina.
Na skupu „Ustavna država i haške presude“ hrvatski će stručnjaci godinu dana poslije drakonske presude Hrvatima iz BiH raspravljati o pravnoj i političkoj dimenziji Haaškoga
suda, o kazneno-pravnim aspektima presude u slučaju Prlić i drugi, institutu udruženoga zločinačkog pothvata, sudskoj politici neprihvaćanju dokaza te vjerodostojnosti svjedoka.
U drugom dijelu skupa povjesničari će kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi osvijetliti stvarno stanje, okolnosti i podlogu događaja tijekom rata u BiH.
U drugom dijelu skupa povjesničari će kroz pitanja položaja BiH od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u BiH, kontinuitetu velikosrpske politike i hrvatskoj ulozi u spašavanju Muslimana te Banovini Hrvatskoj u slučaju Prlić i drugi iznositi činjenice o stvarnom stanju, okolnostima i događajima tijekom rata u BiH.
U ZNANSTVENO STRUČNOJ RASPRAVI sudjelovati će više doktora znanosti i odvjetnika sa slijedećim temama:
Akademik Davorin Rudolf: Haški tribunal – pravna ili politička institucija?
prof. dr. sc. Davor Derenčinović: Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.,
odvjetnik Veljko Miljević: Institut združenog zločinačkog pothvata u presudama MKSJ s posebnim osvrtom na presudu u predmetu Prlić
odvjetnica Nika Pinter: Politika ne-prihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74, prof. dr. sc. Željko Holjevac: Hrvati u Bosni i Hercegovini od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata, prof. dr. sc. Ivo Lučić: Politički i vojni kontekst hrvatske borbe u BiH
dr.sc. Ante Nazor: Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih, prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Banovina Hrvatska u predmetu IT-04-74
SIGURNOST I KVALITETA HRANE
NAVODI O ROKOVIMA TRAJANJA
„Jedan od vodećih razloga bacanja hrane u domaćinstvima je nerazumijevanje navoda o rokovima trajanja, zbog čega i zdravstveno ispravna hrana često završi u smeću. To želimo promijeniti. Radimo na svim razinama da se bacanje hrane maksimalno smanji, da razvijemo kulturu doniranja hrane i da kroz IT platformu jače povežemo donatore hrane i posrednike koji tu hranu distribuiraju potrebitima“ - riječi su potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića.
Tek oko trećine hrvatskih građana razumije razliku između navođenja roka trajanja „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“,Istraživanje Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za hranu na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana je utvrdilo da tek oko trećine hrvatskih građana razumije razliku između navođenja roka trajanja „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“.
„Osim nerazumijevanja rokova trajanja, istraživanjem smo došli i do zabrinjavajućeg podatka da samo 10 % potrošača redovito čita deklaracije na proizvodima. To je također nešto što želimo promijeniti“, izjavila je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, dr.sc. Darja Sokolić.
Navod “upotrijebiti do” ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smjeli konzumirati, jer se radi o brzo pokvarljivim namirnicama koje mogu predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje (npr. svježe mlijeko, svježe meso, svježa riba i sl.).
Navod “najbolje upotrijebiti do” govori o kvaliteti hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne jamči da će proizvod biti jednake kvalitete jer hrana primjerice počne gubiti aromu i sl. Važno je naglasiti kako izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno čuvana. Stoga, apel Ministarstva poljoprivrede i HAH-a ide i u smjeru i pravilnog čuvanja hrane, u skladu s navodima na deklaraciji.
ponedjeljak, 26.11.2018.
SEMINAR O PRAVU NA MIROVINU
UPRAVLJANJE MIROVINOM
U hotelu Dubrovnik u Zagrebu 4.12.2018. stručnjakinje Ljiljana Marušić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Biserka Žalac iz Raiffesen mirovinskog osiguravajućeg društva i dr. Marija Zuber iz Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika održati će seminar s početkom u 9,30 sa trajanjem do 15 sati pod nazivom NOVOSTI U OSTVARIVANJ PRAVA NA MIROVINU I ODREĐIVANJE VISINE MIROVINE OD 1. 1. 2019.
Naime Zakon o mirovinskom osiguranju ima sve više materijala koje je donio Hrvatski sabor, a izdale Narodne novine i to NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 Ovaj posljednji Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju NN 62/18 na snazi je od od 15. 7. ove godine. Tako odlazak u mirovinu postaje tema koju u vlastitom interesu treba razumjeti, a sa odlaskom u mirovinu treba i upravljati. U tom smislu vrlo je informativan program seminara koji sadrži slijedeće:
1. Pravo na mirovinu i određivanje visine mirovine prema prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2019.
- pregled najvažnijih promjena u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti
- podizanje dobnih uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu mirovinu
- prvo prijelazno razdoblje za žene
- drugo prijelazno razdoblje za žene i muškarce
- što utječe na visinu mirovine iz I. stupa
- penalizacija prijevremenih mirovina
- što se mijenja kod mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
- poticanje kasnijeg odlaska u mirovinu
- što se mijenja za korisnike najnižih mirovina
- osnovna mirovina iz I. stupa za korisnike mirovina iz oba obvezna mirovinska stupa
- tko ima/nema pravo na dodatak; visina dodatka
- izmjene u krugu obvezno osiguranih osoba
- uz koje mirovine je dozvoljeno raditi u radnom odnosu i utjecaj na isplatu mirovine
- uvjeti za ponovno određivanje mirovine iz I. stupa
- kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina
- promjene u Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
II. Što je povoljnije – odlazak u mirovinu do kraja 2018. ili od 1. siječnja 2019.; samo mirovina iz I. stupa ili kombinirana mirovina iz oba stupa?
- uvjeti ostvarivanja prava na mirovinu do kraja 2018. i od 1. siječnja 2019.
- što utječe na odluku osiguranika
- faktori o kojima ovisi visina ukupne mirovine
- kojim osiguranicima je u pravilu povoljnije ostvariti pravo na mirovinu do kraja 2018.
- osiguranici koji namjeravaju ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu
- osiguranici koji u 2018. ispunjavaju uvjete za mirovinu zbog dugogodišnjeg staža
- plaća za godinu u kojoj osiguranik odlazi u mirovinu i utjecaj na visinu mirovine
III. Pravo na mirovinu, vrste mirovina i određivanje visine mirovine iz II. obveznog mirovinskog stupa
- Regos, obvezni mirovinski fond i mirovinsko osiguravajuće društvo – kome se obratiti, postupak, koraci
- uvjeti za mirovinu: povezanost I. i II. mirovinskog stupa
- što utječe na visinu mirovine iz II. stupa; ima li razlike za žene i muškarce
- ugovor o mirovini – stranke, sadržaj
- razlike između pojedinačne i zajedničke mirovine
- mirovina sa i bez zajamčenog razdoblja primanja mirovine
- jednokratna isplata dijela ušteđenih sredstava – što osiguranik time dobiva, a što gubi?; je li jednokratna isplata oporeziva porezom na dohodak?
- usklađivanje mirovina iz II. stupa
- uvjeti i dinamika ponovnog određivanja mirovine
- nasljeđivanje sredstava doprinosa za II. stup; nasljeđivanje prava na mirovinu – kada, uvjeti, postupak
IV. Oporezivanje mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa
- osobni odbitak umirovljenika
- podjela osobnog odbitka između dva isplatitelja mirovine; uvjeti, postupak
- godišnji obračun poreza za poreznog obveznika korisnika mirovine
- utjecaj primitaka od drugog dohotka na godišnju poreznu obvezu
- porezne obveze nasljednika mirovine
V. Plaća i drugi primici zaposlenog korisnika mirovine – dr. Marija Zuber</font>
- plaća zaposlenog korisnika mirovine; zaposlenje s punim ili s nepunim radnim vremenom
- plaća zaposlenog člana uprave (od 1.1.2019. i likvidatora) koji je korisnik mirovine
- umirovljenik član uprave ili likvidator koji nije zaposlen
- obračun doprinosa iz plaće i na plaću; kako utječu na novi mirovinski staž
- naknada za bolovanje zaposlenog korisnika mirovine; osiguranik stariji od 65 godina
- ostali primici: božićnica, regres, naknade troškova i dr.
- pravo na otpremninu za odlazak u mirovinu osobe koja ponovno odlazi u mirovinu
- rad umirovljenika na temelju ugovor o djelu i obvezna javna davanja
- umirovljenik koji obavlja domaću radinost i sporedno zanimanje
Seminar o odlasku u mirovinu nije besplatan već je za njega predviđena financijska naknada. Informacije na telefon 01/4686 - 500, 4686 - 502; telefax: 01/4686 - 496; te na e-mail: pretplata@rif.hr
nedjelja, 25.11.2018.
TURIZAM JE TRĆI IZVOZNI SEKTOR U SVIJETU 2017.
EVROPA IMA 51 POSTO SVIH MEĐUNARODNIH DOLAZAKA TURISTA
Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) međunarodni je turizam u 2017. godini ostvario rekordne rezultate. Broj stranih turista
koji su putovali svijetom iznosi 1,326 milijardi, što na međugodišnjoj razini predstavlja rast od 7 posto. To znaći da je 2017. godine svijetom putovalo 84 milijuna stranih turista više nego 2016. godine. Gledano po svjetskim regijama, u odnosu na 2016. najviši rast broja
dolazaka stranih turista u 2017. godini bilježi Afrika – 8,6 posto i Europa sa – 8,4 posto zatim Azija i Pacifik sa stopom rasta od 5,6 posto.
U 2017. godini mediteranska Europa bilježi najvišu međugodišnju stopu rasta među regijama Europe, od 12,8 posto. Ovakvom je kretanju pridonio oporavak potražnje za turističkim destinacijama u Turskoj koja je imala rast broj dolazaka stranih turista od 24,1 posto, kao i kontinuirani rast potražnje za tradicionalnim mediteranskim destinacijama, poput Italije i Španjolske. Italiju i Španjolsku je tako 2017. godine posjetilo 6 milijuna
stranih turista više nego 2016. godine, što predstavlja rast od 11,2 i 8,6 posto. Istovremeno, na području Azije i Pacifika najviši međugodišnji rast
ostvaruje Oceanija, u visini od 9,7 posto. Među regijama Amerike najveći porast broja dolazaka stranih turista na godišnjoj razini u 2017. godini
zabilježila je Južna Amerika – 8,3 posto, a u Africi područje sjeverne Afrike – 14,9 posto. Pozitivnim kretanjima pogodovao je i oporavak potražnje za destinacijama koje su u prethodnim godinama bile percipirane kao nesigurne. U 2017. najposjećenija regija je Europa sa 51 posto svih međunarodnih
dolazaka turista, iza koje slijedi područje Azije i Pacifika s 24 posto te Južna i Sjeverna Amerika s 16 posto. Na Hrvatsku otpada 2,3 posto ukupnog prometa međunarodnog turizma ostvarenog u Europi, te 5,8 posto ukupnog prometa ostvarenog u zemljama južne mediteranske Europe, mjereno brojem dolazaka stranih turista.
Prihodi od međunarodnog turizma u 2017. godini iznosili su 1.600 milijardi američkih dolara, što je 4,9 posto više nego u godini 2016.
Takvim prihodima turizam se pozicionirao kao treći po veličini izvozni sektor u svijetu, iza kemijske industrije i industrije goriva te automobilske
industrije. Velikom broju zemalja u razvoju turizam predstavlja značajnu izvoznu djelatnost.
četvrtak, 22.11.2018.
USVOJENE ODREDBE ZA DODATNI UZGOJ I IZLOV PLAVOPERAJNE TUNE
ZA JADRAN - POSEBNA PRAVILA IZLOVA TUNE
PREMA INFORMACIJAMA IZ Ministarstva poljoprivrede,nakon osam dana intenzivnog rada i iscrpljujućih pregovora više od 700 delegata iz ukupno 45 zemlja, u samoj završnici posljednjeg dana 21. Međunarodnog sastanka ICCAT Komisije koji se održavao u Dubrovniku od 12. do 19. studenog, donesena je odluka o usvajanju Preporuke o planu upravljanja za plavoperajnu tunu u istočnom Atlantiku i Mediteranu.
Iako je znanstvena zajednica i ove godine potvrdila da je stok oporavljen te odobrila nastavak povećanja ulova, usvajanje Preporuke nije bio lak zadatak. Naime, bez obzira na izuzetno opsežne mjere upravljanja te stroge mjere praćenja, kontrole i nadzora, činjenica da je stok nakon punih 12 godina primjene Plana oporavka uistinu oporavljen, nije sama po sebi podrazumijevala značajniju liberalizaciju sustava upravljanja i kontrole. Ipak, ova Preporuka, kao temeljni međunarodni akt za upravljanje stokom plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Mediteranu, sadrži odredbe koje omogućavaju dodatni razvoj ribolova i uzgoja.
Preporuka na poseban način prepoznaje specifičnosti ribolova i uzgoja tune u Jadranu te time još snažnije pozicionira hrvatsko ribarstvo na međunarodnoj razini. Zahvaljujući naporima hrvatske delegacije i značajnom doprinosu odgovornih znanstvenika, Jadran je prepoznat u najvažnijim odredbama Preporuke kao područje za koje vrijede posebna pravila.
Dosadašnja iznimka u pogledu minimalne veličine plavoperajne tune od 8 kilograma, koja se lovi u Jadranu za potrebe uzgoja, dopunjena je novom odredbom koja omogućava 7% tolerancije za manju ribu, što znaci da, u odnosu na ukupnu količinu ulovljenu za potrebe uzgoja, do 7% ribe smije biti manje od 8 kg, ali nikako manje od 6.4 kg.
Kao najvažniji dio svakako treba izdvojiti produženje ribolovne sezone za plivaričare tunolovce u Jadranu i to do 15. srpnja za potrebe uzgoja. Ova iznimka će omogućiti sigurno iskorištavanje rastuće kvote i smanjiti potencijalno negativan utjecaj loših vremenskih uvjeta na uspjeh sezone. Osim toga, omogućeno je i daljnje povećanje kapaciteta flote za 20% tijekom narednog dvogodišnjeg razdoblja (2019.-2020.) te su prepoznati i napori uloženi u znanstvena istraživanja usmjerena na unaprjeđenje utvrđivanja indeksa prirasta juvenilne ribe koja se uzgaja u Jadranu. Obzirom da sektor uzgoja tune počiva na ulovu juvenilne ribe i njenom uzgoju kroz 18-20, odnosno 30-36 mjeseci, nužno je bilo dodatno osnažiti kontrolne mehanizme tijekom ovog dugog uzgojnog ciklusa, jedinstvenog na Mediteranu, a sve kako bi se dodatno unaprijedila sljedivost. Usvojena Preporuka predstavlja izbalansiran prijelazni paket kojeg je potrebno dodatno postupno nadograđivati kako bi se što je moguće više onemogućile, odnosno potpuno iskorijenile ilegalne prakse.
„Hrvatska prednjači u odgovornom gospodarenju morskim resursima. Naš sustav praćenja, kontrole i nadzora je na visokoj razini te ćemo i dalje odgovorno raditi na dugoročno održivom ribarstvu. – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te naglasio „ Ponosni smo što je nakon 12 godina primjene Plana oporavka, na istome mjestu, u Dubrovniku, donesen novi paket mjera kojim se priznaje oporavak stoka i koji postavlja siguran temelj za dugoročnu stabilnost ribolova i uzgoja plavoperajne tune.“
utorak, 20.11.2018.
KONFERENCIJA ZA OČUVANJE ATLANSKE TUNE BEZ VAŽNIH ZAKLJUČAKA
NEMA POLITIČKE VOLJE ZA ZAKONITOST I ODRŽIVOST RIBOLOVA
Nakon osam dana pregovora predstavnika EU i 50 zemalja koje su uključene u ribolov tune a koje su ujedno i članice Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna ICCAT, a koji su održali konferenciju u Dubrovniku od 12. do 19. studenog 2018. završila je konferenciju bez usvajanja potrebnih mjera za zaustavljanje goleme protuzakonite trgovine plavoperajnom tunom i prekomjernog izlova tropske tune. Ponovno nije uvedena stroža zabrana sakaćenja morskih pasa radi peraja, dovodeći ovu vrstu u još veću opasnost. WWF snažno osuđuje neodgovornu odluku ICCAT-a koji i dalje dopušta iscrpljivanje vrijednih ribljih stokova u korist privatnih, pa čak i kriminalnih interesa.
Alessandro Buzzi, voditelj globalnog programa za tune u WWF-u kaže:
"Neuspjeh ICCAT-a da pronađe jedinstven i snažan odgovor protiv zločinačkih i neodrživih aktivnosti u izlovu tuna je u najmanju ruku žalostan. Rezultat odluka na ovoj konferenciji je taj da će kompanije koje se bave ribolovom ostati slobodne u nastavku krijumčarenja velikih količina neprijavljene tune, provoditi aktivnosti koje podupiru zločinačke mreže i ugrožavaju stokove tune na račun sigurnosti potrošača”.
Odluka o zanemarivanju znanstvenog savjeta i odgađanju bilo kakve aktivnosti za rješavanje prekomjernog izlova žutoperajne tune i već ugrožene velikooke tune, mogla bi ozbiljno dovesti u opasnost oporavak tih vrsta. Vrlo je razočaravajuće vidjeti da nema ozbiljne političke volje koja bi jamčila potpunu zakonitost i održivost ribolova.
Izvorni prijedlog EU-a za jačim planom upravljanja, koji bi uključio neke nove mjere fleksibilnosti, uz istovremeno osiguravanje oporavka vrsta i povećane kontrole, snažno je potkopan od strane ICCAT-a i zemalja članica s južnog i istočnog Sredozemlja. WWF ne podržava konačni sporazum koji sada uključuje fleksibilnost bez jačanja kontrole, jer to neće doprinijeti boljoj provedbi zakonitosti niti održivosti. Potreba za takvim mjerama nedavno je naglašena istragom o nezakonitoj trgovini plavoperajnom tunom koja je otkrila međunarodnu operaciju u vrijednosti više od 12 milijuna eura godišnje i uključivala španjolske tvrtke, francuske i talijanske luke i farme plavoperajne tune na Malti.
„Iako je se u posljednjih nekoliko godina stok plavoperajne Atlantske tune u Sredozemnom moru počeo vidno oporavljati, ovakvim političkim odlukama dovodimo u pitanje nastavak priče koja je trebala biti primjer dobre prakse u upravljanju ribarstvom na globalnoj razini“, kaže Danijel Kanski, voditelj programa za more u WWF Adriji.
WWF Adria već četiri godine provodi projekt Fish Forward, čiji je cilj osvijestiti kupce i poslovni sektor o važnosti njihovog održivog odabira proizvoda iz ribarstva. Iako mnogi pojedinci misle da ne mogu napraviti ništa po pitanju održivog ribarstva, WWF pruža niz jednostavnih rješenja i akcija kojima svaki kupac može napraviti razliku, i to birajući namirnice za svoj obrok. Kako znati koju ribu odabrati može se vidjeti na na www.kojuribukupiti.org( Martina Šubašić, msubasic@wwfadria.org )
World Wide Fund for Nature, - Svjetski fond za prirodu čija je misija zaustavi degradacijui životne sredine na planeti u kojoj će ljudi živjeti u skladu sa prirodom. Da bi se to postiglo, WWF zajedno sa brojnim partnerima radi na očuvanju biološke raznolikosti i smanjenju ljudskog uticaja na prirodna staništa. Fokus organizacije je strateški usmjeran na očuvanje ključnih vrsta koje su od izuzetne važnosti za njihova staništa i ljude.
PHIL HOGAN DOLAZI U HRVATSKU
EVROPSKI POVJERENIK ZA POLJOPRIVREDU NA OKRUGLOM STOLU
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan dolazi u Zagreb, a 22. studenog će u Europskom domu biti prisutan na okruglom stolu koji će biti održan u Europskoj kući u Cesarčevoj 4 u Zagrebu. Okrugli stol organizira Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s Hrvatskim saborom, Ministarstvom poljoprivrede i Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj pod naslovom " Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020. godine u sklopu Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“.
Objavljujem ovom prilikom dva priopćenja Europske Komisije za tisak : Prvo je prioćenje od 14. studenoga 2018.Bruxelles s naslovom
"191 milijun EUR za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Europi i svijetu"
Programi za promicanje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u 2019. prije svega će se usredotočiti na tržišta izvan EU-a s najvećim potencijalom rasta.
Europska komisija donijela je 14. studenoga program rada za politike promocije za 2019., u okviru kojega će se na raspolaganje staviti 191,6 milijuna EUR za programe odabrane za sufinanciranje EU-a. Riječ je o povećanju od 12,5 milijuna EUR u odnosu na 2018. Za kampanje u zemljama visokog rasta potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a kao što su Kanada, Kina, Kolumbija, Japan, Koreja, Meksiko i SAD bit će izdvojeno 89 milijuna EUR. Dio tih sredstava bit će namijenjen promociji određenih proizvoda, primjerice stolnih maslina.
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan izjavio je: „Europa je glavni svjetski proizvođač kvalitetne hrane i pića. Drago mi je što mogu reći da ćemo, uz još veći naglasak na promidžbene aktivnosti u 2019., ojačati svijest o toj činjenici i u EU-u i u trećim zemljama s velikim potencijalom rasta, što će koristiti našim poljoprivrednicima i proizvođačima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Sve veći broj trgovinskih sporazuma EU-a znači više prilika koje naši proizvođači mogu iskoristiti, a Komisija ih u potpunosti podupire u promicanju i izvozu njihovih proizvoda.”
Unutar samog EU-a fokus je na kampanjama koje promiču različite sustave i oznake kvalitete EU-a, uključujući zaštićene oznake izvornosti (ZOI), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zajamčeno tradicionalne specijalitete (ZTS) te ekološke proizvode. Osim toga dio sredstava namijenjen je određenim specifičnim sektorima, kao što su riža proizvedena na održiv način te voće i povrće. Voće i povrće posebno su izdvojeni za promicanje zdrave prehrane među potrošačima u EU-u.
Pozivi na podnošenje prijedloga za posebne kampanje bit će objavljeni u siječnju 2019. Bit će otvoreni za razna tijela, kao što su trgovinske organizacije, udruženja proizvođača i skupine iz poljoprivredno-prehrambenog sektora odgovorne za promotivne aktivnosti.
Drugo priopćenje je od 9. studenog 2018. a odnosi se na mliječno tržište EK s naslovom
" Mliječno tržište: zalihe obranog mlijeka u prahu smanjene su za pola "
Polovica obranog mlijeka u prahu kupljena u javnom zalihu od 2015. godine (190.000 od 380.000 tona) stavljena je na tržište bez ugrožavanja njezinog funkcioniranja i oporavka sektora. Najnovija ponuda natječaja od 30.000 tona održana je 8. studenog.
Najnoviji EU izvješće o cijenama za tržište mlijeka objavljenog od strane MZT-a ovog tjedna pokazuje poboljšanja cijena i za mlijeko i obrano mlijeko u prahu, što odražava pažljivo rukovanje zalihama od strane Komisije.
Povjerenica Phil Hogan iz poljoprivrede i ruralnog razvoja rekla je: "Prednost našeg opreznog pristupa je otplata. Saldo tržišta uvijek je naš prioritet. Poticajno je vidjeti poboljšanje u cijenama poljoprivrednih sirovina, uz pomoć mjera koje je Komisija usvojila. Ipak, nema mjesta za samozadovoljstvo, pa se odluke o bonitetnim proizvodnjama moraju nastaviti s obzirom na stvarnost tržišnih uvjeta. "
Javna intervencija, kojom upravlja Europska komisija, odigrala je važnu ulogu u stabilizaciji tržišta u razdoblju od 2015. do 2017. godine, pomažući uklanjanju viška u izvanredno neuravnoteženom scenariju. Komisija je krajem 2016. godine otvorila proces mjesečnih i kasnijih dvomjesečnih javnih natječaja za postupno stavljanje tih zaliha na tržište. To je učinjeno na pažljiv način.
Ovaj proces je dokumentiran u punoj transparentnosti na mreži na portalu Mrežnog tržišta promatranja. Sljedeći natječaj održat će se 22. studenog.
Kombinacija snažne potražnje za mliječnim proizvodima i ograničenog i odgovornog rasta proizvodnje potpomognuti pažljivim upravljanjem zalihama od strane Komisije rezultiralo je konkurentnim cijenama za proizvođače. Sektor mliječnih proizvoda čini više od polovice našeg sadašnjeg viška poljoprivrednog gospodarstva EU - što potvrđuje njegovu važnost.
Cijene i proizvodnja
Opservatorij tržišta EU za mlijeko (MMO) osigurava sektor mlijeka EU-a više transparentnosti tako što pravodobno širenje tržišnih podataka i kratkoročne analize. Najnoviji podaci Observatorija tržišta mlijeka upućuju na stalno povećanje cijena mlijeka s nekim oscilacijama:
Obračunata mliječna moć (SMP): Cijene EU SMP-a fluktuiraju ispod interventne razine (169,8 € / 100 kg) u proteklih dvanaest mjeseci. Situacija je blago poboljšana od svibnja 2018. godine.
Mlijeko: Nakon što je došlo do razine cijena od 32 centa po kilogramu u svibnju 2018, došlo je do povišenja, s prosječnom cijenom od 35 centa dostignutoj u rujnu 2018. godine.
Maslac: U trendu koji se ne vidi od 2017. godine, cijene maslaca EU-a u posljednjih su šest mjeseci više od 5.000 eura po toni.
Sir: cijene sira u EU i dalje su dobre usprkos malim povećanim zalihama na razini proizvođača. Potrošačka potražnja za sirom izgleda kao robusna kao i uvijek.
Nakon snažnog porasta proizvodnje u prvoj polovici godine, predviđa se kumulativna proizvodnja mlijeka EU za cijelu 2018. godinu s skromnim povećanjem od 0,8 posto.
Ključni čimbenici za proizvodnju mlijeka u posljednjim mjesecima ove godine bit će vremenski razvitak, ali i cijene mlijeka i hrane, koje će odrediti sposobnost poljoprivrednika da kupuju hranu za životinje kako bi nadoknadila nižu dostupnost krmne smjese zbog ljetne suše. Komisija je ovog ljeta poduzela niz mjera kako bi pružila izravnu potporu poljoprivrednicima koji se bave nedostatkom hrane.
nedjelja, 18.11.2018.
DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 2018.
BOLNO SJEĆANJE I PONOS
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara obilježan je 18.11. 2018. u prisustvu premijera RH Andreja Plankovića, predsjednice države RH Kolinde Grabar Kitarović i više ministara i hrvatskih dužnosnika, dok je dio članova Vlade RH bio prisutan na obilježavanju godišnjice stradanja hrvatskih civila i branitelja u Škabrnji. Prema procjenama uprave grada Vukovara u koloni je do Memorijalnog groblja hodalo oko 65 000 građana kojima je na srcu grad Vukovar i ratno stradanje toga grada i njihovih stanovnika koji nisu željeli rat.Bitka za Vukovar završila je nakon 87 dana ratne opsade grada 18. studenog 1991. U tom ratu subobile su se hrvatske snage koje su brojile tek oko 3 000 boraca I JNA u sklopu koje je ratno djelovao Novosadski korpus, Prva proleterska mehanizirana gardijska divizija i Gardijska motorizirana brigada, 252.oklopna brigade, jedinice teritorijalne obrane Srbije te paravojne četničke formacije iz Srbije i Hrvatske te jedinice pobunjenih Srba.unjenih Srba.
Prije početka hoda u koloni u dvorištu vukovarske bolnice izveden je polusatni prigodni program kao spomen na žrtvu Vukovara.
Iako su borbe započele i ranije kao datum početka bitke za Vukovar navodi se 24. kolovoz 1991. kada su hrvatske obrambene snage srušile dva zrakoplova JNA kada su raketirali silos Đergaj. Za vrijeme prvog dijela Vukovatrske okupacije, JNA je žestoko granatirala i bombardirala grad Vukovar, te učestalim tenkovskim napadaima pokušavala razdvojiti snage hrvatskih branitelja.
Premijer RH Andrej Plenković u Vukovaru na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara
Suočena s velikim gubicima JNA se u rujnu 1991.organizirala i prestrojila te započela drugju fazu vukovarske bitke.Udarna snaga JNA postaje gardijska motorizirana brigade, a početkom listopada JNA zauzima naseljeno mjesto Marince u sastavu općine Nuštar čime se Vukovar našao u potpunom okruženju . Od tada je život u teško stalnim bombardiranjem oštećenom i rsazrušenom gradu bio iznimno težak. Nije bilo struje ni pskrbe vodom i hranom. Stanovništvo je tjednima bilo u podrumima i sklomištima .
Bolnica je bila teško oštećena od stalnog bombardiranja. Svi su katovi bili evakuirani i bolnica je radila u podrumu. Hrvatske su se snage 13. listopada pokušale probiti prema opkoljenom gradu I ušle su u Marince, ali su zbog velikih gubitaka I političkih pritisaka iz inozemstva uvjetovanog I humanitarnim konvojem, od deblokade grada morale odustati. Ubrzo je započela završna faza bitke za grad Vukovar. Do početka studenog JNA se u potpunosti integrirala sa srpskim paravojnim formacijama Novi proboj hrvatskih snaga pokušan je 12. I 13. strudenog iz pravca Nuštra, ali i taj proboj nije uspio. Branitelji grada bili su u iznimno teškoj situaciji. JNA I njeni saveznici grad su gotovo potpuno uništili bombardiranjem. Hrvatskim braniteljima nedostajaalo je hrane, oružja, sanitetskog materijala. U takvim okolnostima grad Vukovar je okupiran 18. studenog 1991. a svo nesrpsko stanovništvo moralo je napustiti grad Vukovar i otići u progonstvo
Zapovijednik 204. vukovarske brigade pukovnik Antun Dugan
Istovremeno s kupacijom grada na Ovčari, koja je bila poljoprivredno dobro počinjen je jedan od najvećih ratnih zločina za domovinskoga rata. JNA je s paravojnim četničkim jedinicama propustila ranjenike medicinsko soblje i dio civila zatočenih u Vukovarskoj bolnici, da odu iz grada a njih 260 je odvela autobusima i pogubila streljanjem noću na Ovčari. Tek je ove godine pokrenut istražnmo kazneni postupak protiv počinitelja zločina na Ovčari, a ministar dr. Božinović kaže da se vode i drugi istražni postupci za zločine u Vukovaru, što je ove jeseni izravno zahtijevao gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.
Mirnom reintegracijom hrvatskoga Podunavlja vraćena su okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji UNTAES, započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje, dnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, konačno vraćeni u teritorijalni sastav Republike Hrvatske.
Još uvijek Hrvatska traga za 386 nestale osobe i njhovim posmrtnim ostacima sa područja Vukovara. ( MZZ: fotke su presnimljenje s TV ekrana prilikom izravnog TV prijenosa )
TEKUĆE ZELENO ZLATO ISTRE
PRIPREMA ZA 23. MANIFESTACIJU MASLINOVOG ULJA
UDRUGA MASLINARA ISTARSKE ŽUPANIJE Association of Olive Producers of Istria Region s adresom : 52465 Tar - Istra – Croatia, Istarska 8 koja je osnovana 1994. godine, organizira 23. međunarodnu manifestaciju o maslini i maslinovom ulju pod naslovom „Tekuće zeleno zlato Istre“ 15.12.2018. godine u Taru.
Maslinari koji imaju tržni višak maslinovog ulja, te žele učestvovati na manifestaciji i natjecanju obvezni su napraviti kemijsku analizu (slobodne masne kiseline i peroksidni broj), te dostaviti uzorak ulja, najkasnije do 3.12.2018., u količini od po dvije boce od 0,5 l. u tamnoj staklenoj boci, tajniku udruge Zdenku Barcu, mobitel: 095 911 3000 u Poreč ili Đankarlu Žužiću 091 431 0003 u Tar.
Kotizacija po uzorku iznosi 150,00 kuna. Sve informacije su dostupne na telefone 052 434 089 ili 095 911 3000 Obrazac prijave za natjecanje Tekuće zeleno zlato Istre je na internet adresi www.olea.com.hr
Tajnik udruge Zdenko Barac kaže da je za manifestaciju potrebno dostaviti uzorke i to dvije boce ulja po 0.5 l. Na jednu bocu potrebno je zalijepiti etiketu s podacima vlasnika maslinova ulja. Druga boca treba biti bez etikete jer će ići na degustaciju pod šifrom.
KEMIJSKA ANALIZA: Kemijsku analizu se može napraviti na Poljoprivrednom institutu Poreč 052 408348, Zavodu za javno zdravstvo , bilo gdje u Hrvatskoj, ili NIR analiza Zagreb 01 2991644, 0923391379. Stranci analizu trebaju napraviti u ovlaštenim laboratorijima svoje zemlje.
Molimo Vas da svoje uzorke dostavite što ranije zbog lakšeg organiziranja „Panel testa“. Mailovi: olea.udruga@gmail.com ,agroporec@pu.t-com.hr
.
INTERLIBER 2018.
KNJIGA, KNJIGE, KNJIZI, KNJIGO
Ralph Waldo Emerson rođen u Bostonu 25. 5. 1803. a umro 27.4. 1882 bio je američki filozof, esejist i pjesnik, a suvremenici ga smatrajuje glavnom ličnošću američkog intelektualnog života u 19. stoljeću. Njegovo predavanje pod naslovom "Američki učenjak" nazvano je "intelektualnom Deklaracijom nezavisnosti". Uređivao je list The Deal. Smatrao je da je pjesnikova uloga uvidjeti ono stalno u promjenjivom i prolaznom. Objavio je knjige Ugledni ljudi i Engleske značajke, te zbirke eseja Provođenje života, Društvo i osama itd.
Na Interliberu, 41. Međunarodnom sajmu kniga i učila koji je na Zagrebačkom Velesajmu u petom paviljonu održan od 13. 11 do 18.11. 2018.
na velikom ekranu izmjenjivalo se više kratkih misli koje su izgovorili o knjigama i čitanju ljudi koji su mnogo čitali pisali i učili. Misao Ralpha Walda Emersona je slijedeća
SLIJEDEĆU MISAO O KNJIGAMA REKAO JE AMERIČKI PISAC GARI PAULSON :
PISAC AVANTURISTIČKIH I KAOBOJSKIH ROMANA Louis L'Amour rođen u Sjevernoj Dakoti 1908. o knjigama je rekao
Interliber je ove godine bio iznimno posjećen. Svi koje je imalo zanimala knjiga došli su tamo. Fotografije sve objašnjavaju:
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
petak, 16.11.2018.
CEIZ INDEKS ZA RUJAN 2018.
U TREĆEM TROMJESEĆJU SKROMAN RAST BDP-a
Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks – mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen je na Ekonomskom institutu, Zagreb sa svrhom da pruži pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima..
U rujnu ove godine CEIZ indeks pao je za 2,3 indeksna boda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je najveće godišnje smanjenje vrijednosti indeksa zabilježeno u ovoj godini. CEIZ od lipnja bilježi smanjenja i na godišnjoj i na mjesečnoj razini što upućuje na usporavanje poslovnog ciklusa. Nisku vrijednost indeksa u rujnu najviše možemo zahvaliti smanjenju prihoda od Državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, ali i padu industrijske proizvodnje, dok su pozitivan doprinos indeksu imale trgovina na malo i posebice turizam koji je u rujnu zabilježio povećanje broja turističkih dolazaka i to za 10,7 posto.
Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo da bi stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 1,9 posto što je značajno usporavanje u odnosu na prva dva tromjesečja (kada je BDP rastao po prosječnoj stopi od 2,7 posto). Desezonirani podaci pak upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u trećem tromjesečju 2018. godine porastao za svega 0,2 posto.
CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima. Metodološki detalji ocjene CEIZ indeksa opisani su u znanstvenom radu: Rašić Bakarić, Ivana, Marina Tkalec i Maruška Vizek, 2016, "Constructing a Composite Coincident Indicator for a Post-Transition Country", Ekonomska istraživanja (Economic Research), 29 (1), str. 434–445.Uporabna vrijednost CEIZ indeksa je višestruka. Kao prvo, CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Drugo, za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Treće, CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja.
četvrtak, 15.11.2018.
PRIPADNICIMA NACIONALNIH MANJINA 13,3 MILIJUNA KUNA
ZA RAVNOMJERAN RAZVOJ RH, POTPORE ZA 184 OPG-a
Na natječaju za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je 13,3 milijuna kuna za 184 mala OPG poljoprivredna gospodarstva.
Rok za prijave na natječaj bio je do 1. listopada 2018. godine s početnom alokacijom od 7,5 milijuna kuna, no zbog velikog odaziva poljoprivrednih gospodarstava izmjenama natječaja alokacija je povećana na 13,5 milijuna kuna.
U okviru nacionalnih mjera Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Natječaj za financiranje projekata u 2018. godini prema Programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5 % pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.
Ministarstvo poljoprivrede na ovaj način pomaže malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na potpomognutim područjima tradicionalno naseljenim nacionalnim manjinama u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivi razvoj i povećanje prihoda.
Provođenje ovakvih mjera doprinosi smanjenju nezaposlenosti na ruralnom području i socio-ekonomskom osnaživanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.
„Broj prijava na ovaj natječaj pokazuje želju za ostanak na selu i bavljenje poljoprivrednim djelatnostima. S početnih 7,5 milijuna kuna, dostupna sredstva povećali smo na 13,5 milijuna kuna jer je svako poljoprivredno gospodarstvo koje će nastaviti ili proširiti poljoprivrednu proizvodnju važno, a bespovratna sredstva za kupnju domaćih životinja, sjemena, sadnog materijala, izgradnju ili opremanje gospodarskih objekata odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta pomoći će malim poljoprivrednicima da postanu veći.„ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Vlada Republike Hrvatske provodi nacionalne mjere za ostvarivanje ravnomjernog razvoja svih krajeva Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020. u sklopu koje je i financijska podrška za osiguravanje minimalnog standarda komunalne i socijalne infrastrukture. U to su uključeni i financijski instrumenti i bespovratne potpore poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji ne mogu sudjelovati u postojećim kreditnim linijama na područjima povratka prognanika te na područjima gdje tradicionalno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski i socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
ZAŠTO PISATI NEISTINU VEZANU ZA TRADICIJU ODRŽAVANJA KOLONE SJEĆANJA U VUKOVARU I TAKO UZBUNJIVATI JAVNOST I DOMOLJUBE?
MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA:
NI NA KOJI NAĆIN SE NE NAMJERAVA UKINUTI
VUKOVARSKA KOLONA SJEĆANJA
S obzirom na medijske napise koji se tijekom proteklih dana šire elektroničkim medijima, a u kojima se nastoji kreirati teza kako „Vlada radi na tome da se vukovarska Kolona sjećanja postepeno ukine“, da je „dolazak Pupovca u Vukovar smišljena provokacija i dio sramotnog plana za postepeno ukidanje Kolone sjećanja“ te kako je „perfidno to što Vlada namjerava formirati posebno Vijeće koje bi se bavilo protokolom za 18. studeni, čime bi se organizacija Kolone sjećanja oduzela lokalnim vlastima i vukovarskim braniteljima“, radi istinitog i objektivnog informiranja hrvatske javnosti dužni smo, piše u REAGIRANJU koje je objavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja, čiji je ministar Tomo Medved, reagirati i izvijestiti o sljedećem:
" Vlada Republike Hrvatske je osnovala Povjerenstvo za proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta s ciljem analize stanja, svih povijesnih, gospodarskih i demografskih okolnosti i zakonskih propisa, a u svrhu izrade Nacrta prijedloga Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog pijeteta. Članovi Povjerenstva intenzivno rade na usuglašavanju svih potrebnih stavova kako bi se donijelo dugoročno što kvalitetnije zakonodavno rješenje, uzimajući u obzir složenost svih okolnosti i posebnosti grada Vukovara koje je potrebno razmotriti prilikom izrade cjelovitog i primjenjivog zakonskog rješenja. Radni materijal Nacrta prijedloga Zakona je pripremljen s dva ključna cilja koja se odnose na uspostavu i očuvanje kulture sjećanja na žrtvu Vukovara te provedbu aktivnosti usmjerenih društvenom i gospodarskom razvoju vukovarskog područja. Pri tome je ključno usuglašavanje mišljenja i stavova sa svim dionicima na koje se zakonski prijedlog odnosi.
Nacrtom prijedloga Zakona ni na koji način se ne namjerava ukinuti vukovarska Kolona sjećanja. Štoviše, nastoji se ojačati kultura sjećanja na žrtvu Vukovara, a za nositelja aktivnosti obilježavanja posebnog pijeteta predložen je i nadalje Grad Vukovar, koji je i sada nositelj programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Osim toga, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u nastojanju da što veći broj hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata obilježi sjećanje na stradanje Herojskog grada, sufinancira autobusni prijevoz braniteljskih i stradalničkih udruga u Vukovar na obilježavanje ove obljetnice, a nemali broj puta, kao i ove godine, organiziran je i vlak „Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.“ koji broji 14 vagona s ukupno 840 putnika i koji vozi na relaciji Split-Zagreb-Vukovar. Ujedno, važno je napomenuti kako Ministarstvo hrvatskih branitelja sudjeluje u podmirivanju i organizacijskih troškova obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, što je činilo i prethodnih godina.
Najoštrije odbacujemo sve insinuacije o poduzimanju bilo kakvih aktivnosti kojima bi se narušila dosadašnja tradicija održavanja Kolone sjećanja. Dapače, članovi Vlade Republike Hrvatske i ove će godine 18. studenoga s dubokim pijetetom sudjelovati u Koloni sjećanja u Vukovaru te na taj način dostojanstveno obilježiti pad hrvatskog grada heroja. Ova Vlada je itekako svjesna važnosti očuvanja digniteta Domovinskog rata te odgovornosti i obveza prema hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji te stradalnicima iz Domovinskog rata. Ovakve lažne i zlonamjerne tvrdnje svjesno su usmjerene na stvaranje nemira i pomutnje u javnom prostoru i njima se na nepotreban način, pred ovako važne događaje iz Domovinskog rata na čijim vrijednostima je stvorena hrvatska država, dodatno opterećuje stradalnike i hrvatske branitelje Vukovara.
Ministarstvo hrvatskih branitelja osuđuje svaki pokušaj manipulacije javnosti netočnim tvrdnjama i zlonamjerno konstruiranim tezama kojima se pokušava nanijeti šteta ovoj instituciji i Vladi Republike Hrvatske."
Margareta Zouhar Zec autorica bloga i novinarka
srijeda, 14.11.2018.
PRIPREMA SE KONFERENCIJA - ŽENA U BIZNISU 2018.
ŽENE NA VODEĆIM POZICIJAMA
Lider media priprema 8. međunarodnu konferenciju ŽENA U BIZNISU 2018. Konferencija će se održati 6. prosinca na Zagrebačkom velesajmu .
Neke od sudionica konferencije su :
Erja Sankari NOKIA Vice President, Supply Chain Engineering ,
Zdenka Infeld, predsjednica Uprave THOMASTIK-INFELD VIENNA
Anne Räsänen TIETO CORPORATION Vice President, Public Finland Business Unit ,
Virpi Turunen zamjenica veleposlanika FINSKE U RH
Ana Orehovec direktorica STUDIA MODERNA , Dina Tomšić direktorica ZAGREBAČKOG VELESAJMA
Vedrana Perica CARLSBERG CROATIA članica uprave i direktorica ljudskih potencijala, Simona Zavratnik PETROKOV predsjednica Uprave itd.
U programu konferencije biti će govora o hard skills vještinama koje se stječu obrazovanjem, edukacijom i radnim iskustvom. Danas se sve više traže soft skills vještine koje žene uglavnom posjeduju, a odnose se na ‘multi-tasking’, strpljenje, sposobnost slušanja kolega, ali i klijenata, čime se postiže potpunije razumijevanje njihovih potreba, a time je veća i vjerojatnost uspješno obavljenog posla. Žene se karakteriziraju kao liderice, pregovaračice, komunikatorice, timske igračice, motivatorice itd. Leži li u spomenutim vještinama nova prilika za napredak žena i povećanje njihova udjela na vodećim pozicijama u tvrtkama?
Danas se sve više govori o fleksibilizaciji radnog vremena i radu od kuće. Ide li to ženama ista u prilog ili zahvaljujući tome posao preuzima sve više vremena. Što su donijele nove tehnologije i neograničena dostupnost?
Konferencija će se održati pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović
Informacija na http://lider.events/zene-u-biznisu/ ili na 01 6333 536
utorak, 13.11.2018.
PRVA ISPLATA POTPORE ZA 2018.
SREDSTVA IZ FONDA EU ZA JAMSTVA U POLJOPRIVREDI
Prema riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića 13. listopada započinje isplata od ukupno 1,1 milijarde kuna avansa na račune više od 100.000 poljoprivrednih proizvođača, koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2018. godini. Bit će isplaćena sredstva obračunata po površini i to po osnovi osnovnog, zelenog i preraspodijeljenog plaćanja.
Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive poljoprivredne površine su obradivo zemljište, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta - ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš - zeleno plaćanje - isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive za osnovno plaćanje i to kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine (EZP) i očuvanje trajnih travnjaka.
Novac za ovu isplatu Hrvatskoj se refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a u avansu će se isplatiti 70% EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2018. godini.
ponedjeljak, 12.11.2018.
PARLAMENT EU O PLASTIČNIM PROIZVODIMA U OKOLIŠU
SMANJITI JEDNOKRATNU POTROŠNJU PREDMETA OD PLASTIKE
Zelena akcija kao nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana za zaštitu okoliša osnovana u RH 1990. aktivno je uključena u problematiku zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te podsjeća da je Europski parlament u Bruxellesu 24. listopada izglasao amandmane za unaprjeđenje Direktive o jednokratnoj plastici, koju je Europska komisija predložila u svibnju.
Zelena akcija i partnerske organizacije iz kolicije Rethink Plastic i pokreta Break Free From Plastic zalažu se za odluku Parlamenta i pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša da je podrži u predstojećem pozicioniranju Vijeća ministara. Jedino sa snažnom Direktivom će se EU napokon suočiti s enormnim plastičnim zagađenjem diljem Europe.
Prema informacijama iz Zelene akcije Parlament EU je izglasao zabranu problematičnih jednokratnih plastičnih proizvoda, i to posuđa za hranu, plastičnih štapića za uši, slamki, štapića za balone, plastičnog pribora za jelo i tanjura koji se najčešće nalaze među otpadom koji zagađuje okoliš. Izglasana je i proširena odgovornost proizvođača plastičnih proizvoda s obavezom preuzimanja troškova čišćenja plastičnih proizvoda koji se nađu u okolišu, te troškova za podizanje svijesti javnosti. Za ribarske mreže koje čine najveći dio morskog otpada, izglasani su ciljevi prikupljanja (50% do 2025.) i recikliranja (15% do 2025.). Dodatno, izglasana je i obaveza odvojenog prikupljanja 90% plastičnih boca za pića i osiguravanje da se one sastoje od 35% recikliranog materijala do 2025. godine. Također, izglasana je i obaveza zemalja članica da provedu mjere za smanjenje potrošnje plastičnih čaša te opušaka koji sadrže plastiku za 50% do 2025, odnosno 80% do 2030. Zelena akcija je zajedno s partnerskim organizacijama slala preporuke za glasanje zastupnicima u Europskom parlamentu te u tjednu prije glasanja u Bruxellesu održala niz sastanaka, tribinu i ulični performans s pozivom na akciju protiv jednokratne plastike.
Europski parlament postupio je u skladu s mišljenjem građana diljem Europe koji su ogorčeni zagađenjem okoliša plastikom te već godinama pozivaju na provedbu mjera za smanjenje proizvodnje i uporabe jednokratnih plastičnih proizvoda. Zelena akcija poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH da u daljnjim pregovorima i iznošenju svog stava ne derogira predložene mjere. Ministarstvo mora vjerojatno će podržati ambiciozan prijedlog Europskog parlamenta kako bi se Europskoj komisiji dao jasan signal da je Direktivu potrebno nadograditi s ciljem cjelovitog i ubrzanog rješavanja problema plastičnog zagađenja.
OVI INDEX ZA LISTOPAD
NAJTRAŽENIJI PRODAVAČI NA ODREĐENO VRIJEME
Online Vacancy Index (OVI) je u listopadu 2018. porastao za 15,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine što je, nakon 10,8 posto rasta u srpnju, najniža godišnja stopa rasta zabilježena u posljednje dvije godine. Taj podatak, online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao, međutim, više govori o već zamijećenom efektu visoke osnovice za izračun godišnje stope rasta koji je praisutan još od srpnja ove godine, nego o stvarnom usporavanju stope rasta potražnje za radom, koja je još uvijek na vrlo visokim razinama. U odnosu na prethodni mjesec, sezonski prilagođen indeks ostvario je rast od 5,0 posto što upućuje na kratkoročno jačanje potražnje za radom.
Uspoređujući potražnju za zanimanjima s listopadom 2017. godine, može se uočiti da su najveći doprinos rastu potražnje u posljednjih godinu dana zabilježila zanimanja učitelj, prodavač i skladištar. Što se tiče raspodjele prema vrsti ugovora, oni na određeno vrijeme imali najveći doprinos rastu potražnje, dok su najveći negativan doprinos imala stručna osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa čiji se broj u promatranom razdoblju smanjio za čak 38,2 posto. Najčešći tip zaposlenja koji se nudio u listopadu bio je na području središnje Hrvatske za radno mjesto prodavača koji ima srednju stručnu spremu te se nudio ugovor na određeno.
Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.). Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
petak, 09.11.2018.
PROŠIREN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA UGOSTITELJSTVO I GRAĐEVINARSTVO
NEMA VIŠE MANJIH DOPRINOSA
Dr. Marija Zuber, kojoj su domena rada plaće i naknade, mirovinsko i zdravstveno osiguranje,porez na dohodak, radno pravo, a koja je članica Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika u Zagrebu J. Gotovca 1/2 u tjedniku Lider od 9.9. 2018. objavila je tekst pod naslovom " Građevinari više ne mogu isplaćivati minimalac" "Naime početkom ljeta ministar rada i mirovinskog sustava donio je odluku o proširenju primjene kolektivnih ugovora za ugostiteljstvo i graditeljstvo kojima je propisana najmanja plaća u tim djelatnostima. Iznosi su povećani, u skladu s tim i doprinosi, pri čemu u odluci nisu sudjelovali ni radnici ni poslodavci" - piše u podnaslovu teksta
OBJAVLJUJEM TEKST iz tjednika Lider od 9.9. 2018. KAO ODLIČAN IZVOR INFORMACIJE KOJI JE NAPISALA STRUČNJAKINJA dr. Zuber, ZA TO PODRUČJE:
"Ministar rada i mirovinskog sustava početkom ljeta donio je odluke o proširenju primjene dvaju kolektivnih ugovora: Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, koji je na snazi do 31. prosinca 2019., i Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koji je sklopljen na neodređeno vrijeme. Obje su odluke na snazi od 7. lipnja 2018. i njima su svi ugostitelji i građevinari koji posluju na području Hrvatske, neovisno o pravnom obliku organiziranja, obvezani da radnicima isplaćuju plaće i druge primitke najmanje u iznosu određenom kolektivnim ugovorom njihove djelatnosti. U ugostiteljstvu se ova obveza odnosi na pravne osobe i obrtnike koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića, a u graditeljstvu na poslodavce koji obavljaju djelatnost visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerske radove, instalacijske i završne radove u građevinarstvu, projektiranje i srodne usluge.
Komu i koliko
Proširenje primjene određenoga kolektivnog ugovora i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu zaključivanju nije novost u našem sustavu. No ove su dvije odluke izazvale veću pozornost. Jedan od razloga je visina plaće koju su poslodavci iz ovih djelatnosti, zbog obvezne primjene kolektivnih ugovora, obvezni isplatiti svojim radnicima.
Poslodavci ugostitelji obvezni su radniku isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće radnog mjesta na kojemu radnik radi, dodatka za radni staž i dodatka za rad u posebnim uvjetima.
Osnovna plaća određuje se kao umnožak osnovice i koeficijenta pojedinog radnog mjesta. Osnovica iznosi 3040 kuna na mjesec bruto, a koeficijenti se u pravilu definiraju kolektivnim ugovorom kod pojedinačnih poslodavaca. No ako nema tzv. kućnoga kolektivnog ugovora, poslodavac je obvezan isplaćivati plaću najmanje u iznosu: za jednostavne poslove (npr. poslovi sobarice, nosača prtljage i drugi slični poslovi) 3440 kn bruto na mjesec; za manje zahtjevne poslove (npr. poslovi pomoćnoga konobara, pomoćnoga kuhara, pomoćnog recepcionara, pomoćnog slastičara i drugi slični poslovi) 3900 kn bruto na mjesec, a za zahtjevnije poslove (poslovi konobara, kuhara, slastičara, recepcionara i drugi slični poslovi) 4700 kn bruto na mjesec.
Plaću uvećava dodatak za radni staž u visini 0,5% za svaku navršenu godinu i radnik ga ostvaruje za ukupni radni staž. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada određeni su u sljedećem postotku: za rad na blagdan – 50%, za rad nedjeljom – 30%, za rad noću – 30%, za rad u drugoj smjeni kod stalnog smjenskog rada – 10%, za dvokratni rad – 10% i za prekovremeni rad – 50%.
Nema više manjih doprinosa
Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove u graditeljstvu iznosi 3750 kuna na mjesec bruto. Poslodavci građevinari obvezni su radnicima koji rade na najjednostavnijim poslovima isplaćivati mjesečnu plaću najmanje u iznosu 3750 kn. S obzirom na to da je ta svota plaće veća od minimalne plaće propisane Uredbom Vlade (minimalna plaća iznosi 3439,80 kn), građevinari koji su do svibnja 2018. određenim radnicima isplaćivali minimalnu plaću određenu Uredbom Vlade i na temelju Zakona o minimalnoj plaći koristili se pravom na umanjenje doprinosa na plaću za 50 posto, ne mogu to pravo ostvarivati na najnižoj osnovnoj plaći propisanoj za graditeljstvo.
Prekovremeni i blagdani
Plaća u iznosu 3750 kn bruto je najniža plaća radnika koji radi na najjednostavnijim poslovima, kao što je transportni radnik, pomoćni radnik, čistač, domar, čuvar-zaštitar, dostavljač. Za složenije poslove, plaća je određena u većem iznosu. Radna mjesta razvrstana su u 10 grupa složenosti, s tim da tarifni razredi IV. i V. imaju po dvije podgrupe. Najniže osnovne plaće su za svaku grupu i podgrupu izražene na tri načina: u koeficijentima složenosti u rasponu 1 – 2,65, u bruto iznosu osnovne plaće po satu i mjesečnoj bruto svoti plaće određenoj za mjesečni fond od 174 radna sata. Tako npr. mjesečna plaća radnika koji radi kao poslužitelj strojeva i uređaja na proizvodnji građevinskih elemenata iznosi najmanje 4312,50 kn, KV zidara početnika najmanje 4312,50 kn, KV zidara koji nije početnik 5437,50 kn itd.
U graditeljstvu se pravo na dodatak za radni staž ostvaruje u visini 0,5 posto po godini staža, ali ne za ukupni, već samo za radni staž ostvaren kod poslodavca. Dodaci za otežane i posebne uvjete rada iznose od pet do najviše 50 posto, koliko je propisan dodatak za rad blagdanom. U graditeljstvu se prekovremeni rad plaća 30 posto uvećano, a fond prekovremenih sati može iznositi do 250 sati na godinu. "
U NJEMAČKOJ SLIJEDEĆE GODINE MINIMALNA SATNICA 9,19 EURA
MINISTAR FINANCIJA TRAŽI VEĆE POVEĆANJE MINIMALNE SATNICE
Hrvatski poslovni tjednik LIDER objavio je u svom glasilu od 31.10. vijest koju je napisala Hina, a koja se odnosi na odluku njemačke vlade o povećanju minimalne satnice od početka 2019. godine.
Hrvatka Vlada do kraja godine 2018. treba donijeti Odluku o povećanju minimalne plaće koja će biti aktualna od 1.1. 2019. a koja sada iznosi neto 2.752 kune. Hrvatska nije Njemačka, Njemačka je propisala satnicu, Hrvatska Vlada će propisati minimalnu plaću neto i bruto, ali određeno povećanje plaće za rad mora se dogoditi. U tom kontekstu prenosim vijest o povećanju mimimalne satnice u Njemačkoj.
PRENOSIM VIJEST :
Njemačka vlada donijela je odluku o povećanju minimalne satnice od početka sljedeće godine na 9,19 eura, a ministar financija Olaf Scholz istodobno traži povećanje minimalca na 12 eura.
“Mislim da je minimalna satnica od 12 eura u potpunosti primjerena”, napisao je Olaf Scholz iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u članku za dnevnik Bild.
On je njemačkim poslodavcima savjetovao da “ne štede na plaćama”. SPD, koji zajedno s Unijom CDU/CSU tvori saveznu vladu, se već neko vrijeme zalaže za povećanje minimalca na 12 eura.
Osim SPD-a, za povišenje minimalca na 12 eura se zalaže i oporbena stranka Ljevica.
Njemačka vlada automatski podiže minimalac shodno preporukama Povjerenstva za minimalac koje sačinjavaju predstavnici poslodavaca i sindikata. Od 1. siječnje 2020. minimalac bi trebao ponovno porasti na 9,35 eura.
Minimalac vrijedi za sve zaposlene starije od 18 godina, a ne primjenjuje se kod naučnika i kod osoba koje su nakon dugog razdoblja nezaposlenosti ponovno stupile u radni odnos.
četvrtak, 08.11.2018.
USKORO IZMJENA ZAKONA O INDUSTRIJSKOJ KONOPLJI
KONOPLJA NA ZAJEDNIČKOJ SORTNOJ LISTI EU
Na dnevnom redu Hrvatskog sabora uskoro će se naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, informacija je iz Ministarstva poljoprivrede, u kojem je uvaženo višegodišnje zalaganje Ministarstva poljoprivrede za uklanjanje zapreka proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Naime, prema važećem Zakonu, industrijsku konoplju moguće je koristiti samo u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, a može se uzgajati na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje koja vrijedi jednu sjetvenu sezonu.
Industrijska konoplja biljka je koja ima široki spektar primjene i može se koristi u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i znanstvenoistraživačke svrhe pa je ograničenje da se konoplja smije koristiti samo u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, domaće poljoprivredne proizvođače stavilo u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače u Europskoj uniji. Trenutna zakonska regulativa koja zabranjuje korištenje cijele biljke industrijske konoplje predstavlja ograničavajući faktor i onemogućava našim poljoprivrednicima realizaciju investicija i daljnji razvoj njihovih poljoprivrednih gospodarstava. Domaći proizvođači smatraju da zahtjev za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje ne bi trebalo vremenski određivati, s obzirom da je uzgoj konoplje moguć tijekom cijele godine. Nadalje, postupak za dobivanje dozvole za uzgoj, dodatno se produžava provjerama u Ministarstvu pravosuđa (kaznena evidencija) radi dokazivanja da proizvođači nisu osuđivani za kazneno djelo zlouporabe droga, bez obzira što industrijska konoplja nije biljka od koje se dobiva opojna droga. Postojećim Zakonom, između ostalog, onemogućena je i proizvodnja sjemena za daljnju reprodukciju.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga definira se „industrijska konoplja“ kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a 0,2% i manjim i nije uvrštena u popis biljaka iz kojih se može dobiti droga. Time se omogućava korištenje cijele biljke industrijske konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, kozmetičkoj industriji, autoindustriji, industriji papira te za proizvodnju goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg stanja gdje se sjemenke navedenih sorti isključivo koriste u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se morao uništiti. Novi zakonski prijedlog predviđa i ukidanje obveze podnošenja zahtjeva za uzgoj te izdavanje rješenja o dozvoli za uzgoj konoplje. Proizvođači će se morati samo upisati u evidenciju bez dodatnog zahtjeva vezano za kaznenu evidenciju.
„Ovo je velika stvar za 80-tak domaćih proizvođača koji industrijsku konoplju uzgajaju na oko 1000 hektara, jer je ta kultura visoko dohodovna, od nje se radi cijeli niz proizvoda od prehrambenih do kozmetičkih, a u mnogim segmentima zamjenjuje skuplje i ekološki neprihvatljive sirovine. Očekujem da će domaći proizvođači pozdraviti ovaj potez jer im on otvara nove mogućnosti proizvodnje, a dodatan plus bit će i smanjenje administracije i procedura koje su uzgajivači do sada morali prolaziti svake godine.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.slav Tolušić.
srijeda, 07.11.2018.
MEĐUNARODNA KOMISIJA ZA ZAŠTITU ATLANSKE TUNE U HRVATSKOJ
PLAVOPERAJNA TUNA NAJZNAČAJNIJA ZA HRVATSKO RIBARSTVO
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska bit će domaćin 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT, koji će se održati u Dubrovniku od 12. do 19. studenog 2018. godine.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna osnovana je 1966. godine u Brazilu i u njenom je fokusu upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. Hrvatska je potpisnica Konvencije o osnivanju ICCAT Komisije od 1997. godine, a do danas su ukupno 52 države potpisale Konvenciju.
Sljedeći tjedan u Dubrovnik dolazi 750 akreditiranih sudionika ICCAT godišnje skupštine iz 52 države, predstavnika administracija, znanosti, nevladinih organizacija i sl. Trošak organizacije ovog velikog sedmodnevnog događaja pokriva proračun Europske unije. Hrvatska je kao domaćin sudjelovala u organizaciji te koordinirala međuresornu suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Croatiom Airlines i Zračnom lukom Dubrovnik, a sudionicima će osigurati konstruktivno radno okruženje i jedinstveni kulturno-društveni događaj u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, Društvom prijatelja dubrovačkih starina, Hrvatskom gospodarskom komorom, Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.
ICCAT Komisija tijekom godišnjeg sastanka raspravljati će o brojnim pitanjima vezanima uz upravljanje stokovima iz svoje nadležnosti, kao i o prikupljanju podataka te mjerama praćenja, kontrole i nadzora. Rezultat njenog rada je, među ostalim, usvajanje obvezujućih akata kojima se određuju primjerice i ulovne kvote, a kojih se moraju pridržavati sve ugovorne strane. Rad u okviru ICCAT Komisije je od velikog značaja za Hrvatsku s obzirom da je plavoperajna tuna gospodarski najznačajnija vrsta za hrvatsko ribarstvo. Ova je vrsta po jedinici mase najskuplja vrsta tune na tržištu. Upravljanje tunom temelji se na sustavu kvota, a kako bi se iskorištavanje ove vrste odvijalo u skladu s pravilima uspostavljen je vrlo zahtjevan i kompleksan sustav kontrole i praćenja.
„Uzgoj tune čini okosnicu hrvatskog ribarstva zbog same vrijednosti proizvodnje, ali i činjenice da se na ovu djelatnost nadovezuju i druge djelatnosti poput plivaričarskog ribolova male plave ribe koja služi kao hrana za tune, ali i drugih sektora. Osim toga, kompletan uzgoj tuna se odvija na otocima pa je ova aktivnost izuzetno važna sa socio-ekonomskog aspekta za lokalne otočne zajednice.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Smatramo da je došlo vrijeme da se kroz novi upravljački okvir na odgovarajući način prepoznaju specifičnosti ribolova i uzgoja tune na sub-regionalnoj razini u Jadranu poput primjerice potrebe za produljenjem plivaričarske ribolovne sezone kao i dodatnom fleksibilnošću u dijelu uzgoja.“
PRIZNATA TREĆA ZAŠTIĆENA PASMINA SVINJA U RH
BARANJSKA ŠARA UZ CRNU SLAVONSKU I TUROPOLJSKU SVINJU
Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić posjetio je Petrinju 5. studenog 2018. godine gdje se sastao s gradonačelnikom grada Petrinje Darinkom Dumbovićem s kojim je obišao svinjogojsku farmu Željka Horvata, uzgajivača Banijske šare.
Ministar Tolušić uručio je Rješenje o priznavanju nove izvorne i zaštićene pasmine pod nazivom Banijska šara. Time je Banijska šara, uz Crnu slavonsku svinju i Turopoljsku svinju, postala treća priznata zaštićena pasmina svinja u Hrvatskoj. Postupak priznavanja započela je Udruga uzgajivača svinja Banijska šara, a stručno Povjerenstvo je nakon razmatranja svih činjenica i okolnosti zaključilo da su zadovoljeni svi uvjeti uvrštavanja Banijske šare na Popis pasmina, sojeva i hibrida domaćih životinja koje se uzgajaju u Republici Hrvatskoj i Popis izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.
Izvorne i zaštićene pasmine svinja su jedinstveno genetsko nasljeđe koje je stvarano stotinama godina te je njihovo očuvanje značajno s povijesnog, gospodarskog, kulturnog i znanstvenog stajališta. Povijesno gledano, uzgojno područje Banijske šare svinje bilo je vezano uglavnom uz područje Banovine i dijelove Lonjskog polja. Karakteristika vanjštine pasmine je prisutnost nepravilnih crnih šara razbacanih po tijelu životinje koje se jasno odvajaju od ostatka tijela koji je prekriven bijelom i dio sivom dlakom. Karakterističan je oblik i položaj ušiju, klopav do poluklopav te usmjerenost prema naprijed.
„Od danas imamo novu zaštićenu izvornu pasminu svinja u Hrvatskoj. Trenutno imamo nešto više od stotinjak grla, ali znam da će ovo priznavanje ohrabriti naše uzgajivače da se odluče baš za ovu domaću pasminu. Činjenica da je ova pasmina stoljećima opstala na području Sisačko-moslavačke županije puno govori o predanosti ovdašnjih ljudi u očuvanju tradicije i domaće proizvodnje. Čestitam im i želim puno uspjeha u unaprjeđenju proizvodnje. „ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u Petrinji.
Uzgajivači Banijske šare od iduće godine mogu zatražiti potporu na Jedinstvenom zahtjevu za izravna plaćanja, u okviru mjere 10 „Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja“ koja za uvjetno grlo rasplodne svinje iznosi 200 eura.
HRVATSKO KINESKI FORUM U ŠANGAJU
PREMIJER RH ZAVRŠIO POSJET NR KINI
Zadnjeg dana radnog posjeta premijera RH mr. Andreja Plenkovića Narodnoj Republici Kini, 6.11. Hrvatska gospodarska komora je u gradu Šangaju organizirala Hrvatsko – kineski gospodarski forum, kojem je prisustvovalo oko 150 predstavnika hrvatskih i kineskih kompanija. Forum je otvorio premijer Plenković te u kraćem govoru pozvao kineske tvrtke da kapital ulažu u Hrvatsku, osobito u željezničku infrastrukturu i luke, te poručio da Hrvatska želi uravnotežiti trgovinsku razmjenu s Kinom. Intenziviranjem odnosa s Kinom gospodarstvenicima i izvoznicima iz Hrvatske otvara se tržište Kine od 1,386 milijarda stanovnika, za plasiranje proizvoda i usluga.
Sudjelovanjem na poslovnom forumu Hrvatska-Kina premijer RH Plenković završio je svoj petodnevni radni posjet Kini, čije je gospodarstvo po ekonomskoj snazi drugo u svijetu. Tijekom svog posjeta susreo s najvišim kineskim političkim dužnosnicima, predsjednikom Xijem Jinpingom i premijerom Lijem Keqiangom, te održao niz radnih sastanaka s čelnicima kineskih kompanija.
utorak, 06.11.2018.
PROMOCIJA HRVATSKE U ŠANGAJU
OTVOREN URED HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE !
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovao je u okviru svog posjeta Kini, 5. listopada na sajmu China International Import Expo (CIIE) u velikom kineskom trgovačkom gradu Šangaju. Razgovarao je sa nizom političara i gospodarstvenika te održao govor na panel raspravi "Trgovina i inovacije". Premijer RH prisustvovao je otvorenju Ureda Hrvatske turističke zajednice u Šangaju.
U govoru na panel raspravi ''Trgovina i inovacije'', na kojem su sudjelovali i malteški premijer Joseph Muscat, zamjenik talijanskog premijera Luigi Di Maio, osnivač Microsofta Bill Gates, osnivač Alibabe Jack Ma te drugi političari i gospodarstvenici, premijer Plenković predstavio je brojne inovatore i izumitelje koji su povezani s Hrvatskom, od začetnika padobrana Fausta Vrančića, preko Nikole Tesle i Ivana Vučetića, pa do poduzetnika Mate Rimca, osnivača istoimene tvrtke koja je razvila najbrži električni automobil na svijetu, "hyper-automobil" Concept 2. Rimac s kineskom grupacijom Camel ulazi u posao u pokrajini Hebei u središnjoj Kini vrijedan 158 milijuna dolara.
"Vjerujem da poticanje individualnih pothvata i inovativnih proizvoda predstavlja priliku za Hrvatsku i njeno sudjelovanje i natjecanje na globalnoj razini", rekao je Plenković. Izrazio je zadovoljstvo što je u Šangaju otvoren Ured Hrvatske turističke zajednice.
Podsjetio da Hrvatska ima sjajan geografski položaj u prometnome smislu. "Korištenjem hrvatskih luka možete uštedjeti cijeli tjedan za robu koja brodovima dolazi iz Azije u Europu morskim putem Sueskog kanala" istakao je premijer RH. Slobodnu trgovinu i multilateralizam istakao je kao hrvatsko opredjeljenje te da će u inovacije, znanost i istraživanje, potaknuti brži gospodarski rast i veću razmjenu s Kinom.
Održan je sastanak s čelnicima kompanije Huawei, koja želi intenzivirati suradnju i biti partner Hrvatske u digitalnoj tehnologiji.
Crvenom bojom označen je Šangaj na karti Narodne Republike Kine
Šangaj ( ShŕnghÎi) je luka i najveći grad u Kini. Nalazi se na obali rijeke Huang-pu, u blizini ušća rijeke Jangce. Šangaj ima 24,18 milijuja stanovnika.
Iz ribarskog naselja s tekstilnom industrijom, Šangaj je tijekom 19. stoljeća izrastao u važnu luku kao jedan od gradova otvoren vanjskoj trgovini, koja je omogućena Sporazumom iz Nankinga iz 1842. godine. Grad se razvijao kao središte trgovine između istoka i zapada te je do 1930-ih postajao multinacionalni financijski i poslovni čvor Kine i svijeta. Nakon 1990., ekonomske reforme Denga Xiaopinga rezultirale su novim intenzivnim razvojem Šangaja te je 2005. Šangaj postao najveća robna luka svijeta.
Grad je turistička destinacija čuvena po povijesnim znamenitostima, kao što su Bund (Bund, šetnica na zapadnoj strani rijeke Huang Pu) i hram Grad Božji (Chenghuang Miao) te modernim znamenitostima, poput panorame Pudonga, koja uključuje i televizijski toranj Biser Istoka.
Šangaj je danas najveće trgovačko i financijsko središte Kine i grad najbrže rastuće ekonomije u svijetu.
ponedjeljak, 05.11.2018.
KINESKI MOSTOVI
NAJDUŽI MOST NA SVIJETU DUG 164, 8 KM
Povodom radnog višednevnog posjeta hrvatskog premijera Plankovića Narodnoj Republici Kini, koja je geografski u Aziji , zanimljivo je upoznati se sa nekim kineskim posebnostima. Tu svakako ulaze kineski mostovi , koje grade specijalizirane tvrtke, sa razvijenim tehnologijama gradnje. Upravo u Kini je most u dužini od 164,8 km koji je najduži na svijetu.
Glavni grad Kine je Peking,pa objavljujem kratku povijest grada Pekinga.
1. Most Danyang–Kunshan Grand Bridge u Kini otvoren je 30.6.2011. godine, dug je 164.8 km i najduži je most na svijetu. Koristi se za potrebe brze željeznice na liniji Šangaj – Nanjing, a izgradnja je trajala 4 godine.
2. Tianjin Grand Bridge u dužini od 113.7km je prvi most koji je izgrađen na duljini dužoj od 100 km. Koristi se za potrebe brze željeznice na liniji Langfang – Qingxian.
3. Weinan Weihe Grand Bridge, most duljine 79.732 km –dio je brze željeznice koja spaja gradove Zhengzhou i Xi’an. Otvoren je 6.2. 2010. godine i zanimljivo je da rijeku Wei prelazi čak dva puta.
4. Beijing Grand Bridge dug 48.153 m – otvoren je 2011. godine i dio je superbrze željeznice na realciji Peking – Šangaj.
5. Yangcun Bridge 35.812 m Kina
Ovaj most u Kini spaja željezničku prugu između gradova Peking i Tian – Jin.
6. Hangzhou Bay Bridge 35.673 m je most-autocesta i prelazi preko zaljeva Hangzhou te povezuje općine Jiaxing i Ningbo u pokrajini Zhejiang.
7. Runyang Bridge dužine 35,660 m –zapravo je kompleks mostova koji prelazi rijeku Yangtze u provinciji Jiangsu, a sastoji se od dva glavna mosta koji vode Zhenjiang na južnoj obali rijeke i Yangzhou na sjeveru.
POVIJEST KINESKOG GLAVNOG GRADA PEKINGA
Peking (kineski: sjeverna prijestolnica; pinyin Beijing od 1928. do 1949. Beiping, sjeverni mir), glavni je grad NR Kine. S okolnim područjem administrativno ima status pokrajine ukupno 16 808 km˛, koja je okružena pokrajinom Hebei. Peking se ubraja među najstarije gradove i prijestolnice u zemlji. Peking po broju stanovnika zauzima drugo mjesto u Kini iza Shanghaija. U kvadratičnome planu grada očuvao se tvrđavski oblik, koji odrazuje njegovu nekadašnju osnovnu ulogu, tj. zaštitu i izolaciju carske rezidencije. Stari dio, opkoljen zidinama, obuhvaća Tatarski ili Unutrašnji grad s Carskim gradom, Kineski ili Vanjski grad (najvažnija građevina Nebeski hram), koji su i sami bili opasani zidinama, te četvrt veleposlanstava.
Unutar Carskoga grada nalazi se Zabranjeni grad s carskom palačom (površina 720 000 m˛; 9999 soba; danas muzej; na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) dinastija Ming i Qing, obzidan vlastitim zidom pa čini grad unutar grada, a zapadno je od njega park Behai, s jezerom na kojem se nalaze otočić s Bijelom pagodom (XVII. st.), te vladine zgrade. Južno od Zabranjenoga grada nalazi se veliki trg Tiananmen (Trg nebeskog mira; 880 m × 500 m) sa zgradom Državnoga narodnoga kongresa, Mao Zedongovim mauzolejem i dr. Na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine nalaze se još Nebeski hram (XV. st.; obnovljen sredinom XVIII. st.), okružen parkom (2,73 km˛), i ljetna carska palača (Yiheyuan), s prostranim parkom, pagodama i paviljonima, te obližnji Kineski zid i grobnice vladara iz dinastije Ming.
Peking predstavlja urbanističku koncepciju kineske tradicije i jedinstvenu arhitektonsku cjelinu. Rekonstrukcije provedene nakon 1949. djelomično su usklađene s tradicionalnim oblicima kineske arhitekture. Stari dio grada (zidine su većim dijelom srušene) s ortogonalnom mrežom ulica, koji se prostirao unutar prvog i drugoga prstena glavnih prometnica, širio se i dalje planski, pa su izgrađena još 4 ortogonalno koncentrična pojasa prometnica .Posljednji, 6. pojas izgrađen je 2005. na udaljenosti oko 20 km od središta grada. Peking je kulturno i znanstveno središte: ima Akademiju znanosti, više sveučilišta (među najpoznatijima su Pekinško sveučilište, osnovano 1898., i Qinghua, osnovano 1911), znanstvene institute, muzeje (muzej revolucije, drevne arhitekture, povijesni, prirodoslovni i drugi muzeji), knjižnice, kazališta, operu (’ PEKINŠKA OPERA) i dr.
Do 1949. poznat uglavnom po industrijskoj proizvodnji porculana, umjetničkoj obradbi žada i slonove kosti, Pekingje naglo je prerastao u središte mnogobrojnih i raznovrsnih industrija: metalurgije (na osnovi ležišta željezne rude i ugljena u okolici) i metalne industrije, strojogradnje, proizvodnje kamiona, lokomotiva i vagona, tekstilne i petrokemijske industrije (1970-ih je naftovodom povezan s ležištima nafte Daqing). U novije doba osobito su se razvile proizvodnja automobila i opreme (43% industrijske proizvodnje Pekinga) i elektronička industrija s visokom tehnologijom (četvrt Zhongguancun), te farmaceutska Yizhuang i kemijska industrija. Izgradnjom akumulacijskih jezera i brana riješeno je pitanje opskrbe elektroenergijom pekinške industrije (hidroelektrane i termoelektrane) i kanalske mreže za natapanje poljoprivrednih površina. Peking je osobito važno prometno čvorište istočnoga dijela zemlje. Nalazi se na sjevernom kraju Velikoga kanala, koji je imao veliku prometnu važnost do razvoja suvremenoga prometa, kada se zračnom, cestovnom i željezničkom mrežom povezao i s najudaljenijim kineskim krajevima i susjednim zemljama (preko Ulan Batora spojen na Transsibirsku željeznicu). Međunarodna zračna luka najprometnija je u Kini iza Hong Konga.
Područje današnjega grada Pekinga bilo je naseljeno već u prapovijesti. U XII. st. pr. Kr. ondje se nalazio grad Chi, koji je razorio Shih Huang Ti, osnivač dinastije Ch’in; od 221. do 206. pr. Kr. Za dinastije Han od 206. pr. Kr. do 9. god. bio je osnovan grad poznat pod nazivom Yen, poslije Yu-chow. Na početku X. st. osvojili su ga mongolski Kitani (dinastija Liao, 907–1125) i, učinivši ga svojom prijestolnicom, dali mu ime Nanching, a zatim na početku XI. st. Yenching. Za vladavine džurdžijske dinastije Jin (1115–1234) grad se, pod imenom Chungtu, znatno proširio. God. 1215. zauzeo ga je Džingis-kan, a za vladavine Kublaj-kana, utemeljitelja dinastije Yüan; 1271–1368, postao je glavnim gradom golema Mongolskoga Carstva pod nazivom Khanbalik: grad velikoga kana. Njegov veličanstven izgled u to doba opisao je Marko Polo. Pošto su Mongoli bili protjerani, dinastija Ming (1368–1644) učinila je glavnim gradom Nanking, a Khanbalik je nazvan Beiping (Pei-p’ing). Tek je 1421., kada je ponovno postao glavnim gradom dinastije Ming, dobio ime Beijing (Peking: sjeverna prijestolnica). Kada su ga 1644. osvojili Mandžuri, postao je rezidencijom mandžurske dinastije Ching; 1644–1911. U Drugom opijumskom ratu okupirale su ga 1860. britansko-francuske postrojbe. Nakon toga rata u Pekingu je bio sklopljen mir prema kojemu je Kina prepustila Rusiji sve teritorije sjeverno od rijeke Amur i pojas pacifičke obale istočno od rijeke Usuri, na kojem je poslije sagrađen Vladivostok. Za Boksačkog ustanka 1900. ustanici su zauzeli grad, u koji je u kolovozu iste godine prodro međunarodni ekspedicijski korpus britanskih, njemačkih, ruskih, japanskih, austrijskih, talijanskih i američkih vojnih snaga. Nakon revolucije 1912. Peking je postao glavni grad nove republike. Ondje je 1919. počeo tzv. Pokret 4. svibnja, koji je nastojao europeizirati i modernizirati Kinu. Nakon Čang Kaj-šekova udara 1927., glavni grad Kine postao je Nanjing, a Peking je 1928. dobio staro ime Beiping. U srpnju 1937. zauzeli su ga Japanci. Nakon poraza Japana 1945., Peking je bio u sastavu kuomintanške Kine, a od siječnja 1949. u sastavu komunističke Kine postaje državno, političko i vojno središte. Početkom travnja 1989. bio je poprište nasilno ugušenih studentskih prosvjeda na trgu Tiananmenu.
PREMIJER OBIŠAO MOST HANGZHOU BAY
ZAGREB I ŠANGAJ SU STARI PRIJATELJI
Premijer RH Andrej Plenković koji u Narodnoj Republici Kini boravi u radnom posjetu od 2. listopada bišao je 4. listopada most Hangzhou Bay, u pratnji predsjednika Uprave kineske kompanije za ceste i mostove Lu Shana, tvrtke koja gradi Pelješki most. Most je dug 36 kilometara.
Plenković je most Hangzhou Bay obišao u pratnji predsjednika uprave CRBC-a Lua Shana, koji je hrvatskim novinarima koji prate premijera dan ranije rekao da je projekt Pelješkog mosta "vrlo važan za CRBC"."Riječ je o prilično sofisticiranom mostu, kako zbog prilično velikog raspona središnjeg luka, tako i zbog strogih europskih zakona o zaštiti okoliša", rekao je Lu. "Moramo biti vrlo oprezni kod svih tehničkih pitanja, i osobito kod okoliša, kako ne bismo prekršili europske standarde i kako ne bismo razočarali ljude", kazao je Lu. Ovaj most izgrađen je u samo 5 godina i povezuje najveće svjetske teretne i kontejnerske luke u Nigbu i Šangaju. Nakon obilaska mosta, predsjednik Vlade Andrej Plenković otputovao je u Šangaj gdje se sastao s gradonačelnikom Yingom Yongom. Zagreb i Šangaj imaju potpisan sporazum o prijateljstvu i suradnji, gradovi su prijatelji od 1980. godine.
Uoči prvog China International Import Expo koji će se održati 5. listopada u Šangaju kineski predsjednik Xi Jinping organizirao je primanje za šefove delegacija na kojemu je nazočio i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Tijekom boravka u Šangaju u planu je radni sastanak premijera Plenkovića i predsjednikom tvrtke Huawei za Europu. Huawei je u Hrvatskoj najpznatiji po proizvodnji mobitela.
subota, 03.11.2018.
PREMIJER RH PLENKOVIĆ U KINI
PREMIJER U KINI PREDSTAVIO STANJE U HRVATSKOJ BRODOGRADNJI
Prema informacijama iz Vlade premijer RH Andrej Planković Narodnoj Republici Kini započeo je astancima u Pekingu, s kineskim premijerom Li Keqiangom te predsjednicima uprava i predstavnicima tvrtki China Road and Bridge Corporation, China Railway Engineering Group, Norinco i China Shipbuilding Industry Corporation.
S kineskim premijerom Li Keqiangom, premijer je razgovarao o jačanju političkih i gospodarskih odnosa, s posebnim naglaskom na kineska ulaganja u Hrvatsku.
Bilo je riječi i o mogućnostima suradnje i ulaganja u željezničku infrastrukturu, te u luke. Plan je Hrvatske do 2030. investirati 3 milijarde eura u željezničku infrastrukturu.To je za Hrvatsku posebno važno. Hrvatska je razvila cestovnu infrastrukturu uložili puno u zračne luke, a ono što slijedi, prema riječima premijera, je modernizacija željeznica.
Interes i ekspertiza kineskih kompanija u tom smislu mogli bi otvoriti nove stranice konkretne suradnje.
„Stavit ćemo u fokus i infrastrukturu i malo i srednje poduzetništvo, kao i za nas posebno važne kulturu i turizam“, rekao je premijer, budući da će 2019. godina biti godina kulture i turizma između Hrvatske i Kine. Što se tiče sastanka s kineskom brodograđevnom kompanijom CSIC, najvećom u svijetu, predsjednik Vlade RH, Plenković je rekao da su predstavnici te kompanije održali sjajnu prezentaciju onoga što rade.
„Oni su zainteresirani za partnerstvo i suradnju. Predstavio sam im stanje u hrvatskoj brodogradnji. Jedna od mogućnosti je izvidjeti njihov interes koji bi bio možda konkretiziran u nekoj vrsti suradnje s Uljanikom ili 3. Majem“, kazao je premijer Plenković, dok suradnju s Brodarskim institutom ta kompanija ima već neko vrijeme i jako je zadovoljna s njom. Dodao je da zainteresiranih za suradnju s hrvatskim brodogradilištima sigurno ima te je naglasio da je važno da novi strateški partner Uljanika bude financijski likvidan i odgovarajuće angažiran da se restrukturiranje provede na način da kompanija funkcionira na tržišnim načelima.
Kina (Zhonghua Renmin Gongheguo; Narodna Republika Kina), država u istočnoj i srednjoj Aziji, po površini treća na svijetu; obuhvaća 9 572 900 km˛. Pruža se od Tihog oceana na istoku do Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kin. Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km). Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku sa Sjevernom Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Mjanmarom (Burmom; 2185 km), Butanom (470 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadžikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bo Hai, Istočnokinesko i Južnokinesko more; Ukupna je duljina obale kopnene Kine 18 000 km.
POLITIČKI SUSTAV NARODNE REPUBLIKE KINE
Prema Ustavu od 4. XII. 1982., Kina je unitarna republika s jednostranačkim sustavom. Predsjednik republike na čelu je države, bira ga parlament na razdoblje od pet godina. Mora biti stariji od 45 godina; mogao je biti biran dva puta uzastopno, a donošenjem ustavnog amandmana 2018. ukinuto je ograničenje mandata. Državno vijeće, vlada, obavlja izvršnu vlast; predsjednika i članove vlade predlaže CK KP Kine, a imenuje ih i opoziva Državni narodni kongres (Quanguo Renmin Daibiao Dahui). Kongres je najviše tijelo središnje državne vlasti, obavlja zakonodavnu vlast. Sastaje se jednom na godinu te donosi odluke o promjeni ustava; prihvaća zakone, državni gospodarski plan i proračun; imenuje predsjednika Vrhovnoga narodnoga suda, glavnoga tužitelja, koji je na čelu Vrhovnoga narodnoga tužiteljstva, i predsjednika Centralne vojne komisije, koja rukovodi oružanim snagama. Državni narodni kongres ima 2 987 članova, koje biraju narodni kongresi lokalnih političko-teritorijalnih jedinica (regija, provincija i gradova) i vojska. Mandat zastupnika u Kongresu je pet godina. Kongres bira Stalni odbor, koji ima 154 člana i obavlja poslove Kongresa između zasjedanja, ima široke zakonodavne i izvršne ovlasti. Biračko je pravo opće i jednako za sve građane starije od 18 godina, ako im nisu bila oduzeta građanska prava. Sudbenu vlast obavljaju sudovi i javna tužiteljstva. Najviši je sud Vrhovni narodni sud, postoje lokalni narodni sudovi, vojni i drugi specijalizirani narodni sudovi. Administrativno se država dijeli na pet autonomnih regija, 23 provincije i četiri gradska područja te niže lokalne jedinice. Autonomne regije, provincije i gradovi imaju izravno birana tijela vlasti, narodne kongrese, koji osiguravaju primjenu zakona i provedbu odluka središnjih državnih tijela. Nacionalni blagdan: Godišnjica utemeljenja Narodne Republike Kine, 1. listopada (1949).
Li Keqiang je premijer Narodne Republike Kine od ožujka 2013. godine te tajnik Komunističke partije Kine Državnoga vijeća Narodne Republike Kine. Li je uz to i drugorangirani član Politbiroa KPK-a i najvišeg odlučujućeg tijela Kine. Od 2008. do 2013. godine Li je služio kao podpredsjednik Kine, a u tom razdoblju bio je i prvi zamjenik premijera Wena Jiabaoa, a pod njegovu nadležnost tada su spadali i gospodarski razvoj, upravljanje cijenama, financije, klimatske promjene i makroekonomsko vođenje.
EU NAKNADNO PRIZNALA TRADICIONALAN NAČIN RIBOLOVA
NASTAVLJA SE RIBOLOV U OKVIRIMA I OBIMU
POZNATOM PRIJE ULASKA RH U EU!
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede u službenom glasilu Europske unije objavljene su Provedbene uredbe kojima se odobravaju izuzeća od odredbi Mediteranske uredbe za ribolov malim plivaricama u što ulazi ciplarica, palamidara, oližnica, igličara i mrežama potegačama,među ribarima poznato kao girarica, migavica, šabakun i oližnica.
Objavom ovih dokumenata završen je višegodišnji proces tijekom kojeg je Republika Hrvatska tražila izuzeće od odredbi Mediteranske uredbe, a koje su onemogućavale korištenje ovih ribolovnih alata na tradicionalan način. Ovoj objavi su prethodila znanstvena istraživanja i prikupljanje argumentacije koja je uobličena u Plan upravljanja. Planove upravljanja objavom Provedbenih uredbi moguće je stvarno implementirati u nacionalno zakonodavstvo RH.
Ribolov će se odvijati prema strogim pravilima kojima je bilo potrebno udovoljiti za odobravanje derogacija, isključivo na tradicionalnim lovištima i za ribolov ciljanih vrsta. Na taj način neće doći do povećanja ribolovnog napora ni dodatnog ugrožavanja priobalnih resursa ili staništa, već će se osigurati nastavak ribolova u onim okvirima i obimu u kojima je bio i prije ulaska u EU. Iako je proces dobivanja derogacija bio izuzetno složen, ovim se ponovno omogućava rad za više od stotinu plovila koja koriste male plivarice ili mreže potegače, ali i zadržavanje tradicionalnih ribolovnih alata i načina ribolova koji su desetljećima prisutni na Jadranu te njihovo prepoznavanje u zakonskoj legislativi Europske unije.
„Poznavatelji ribarskih prilika znaju koliki je posao odrađen da bi se dobila ova izuzeća i koliko je sloge i suradnje bilo potrebno da se izborimo za svoju tradiciju, baštinu i način života. Ovo je najbolji primjer koliko smo zajedno jaki i koliko nam je stalo do očuvanja naših vrijednosti. Kapa dolje svima koji su godinama radili na ovome.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
.
petak, 02.11.2018.
PREMIJER ODLAZI U RADNI POSJET KINI
MALA HRVATSKA I VELIKA KINA KAO BILATERALNI PARTNERI
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković putuje 2. studenog u radni petodnevni posjet Narodnoj Republici Kini, zemlji koja ima prema popisu stanovništva iz 2017. 1,386 milijardi stanovnika, a u kojoj će biti do 6. studenoga ove godine.
Kina je drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i kao takva utječe na svjetska robna i gospodarska kretanja. S rastom BDP-a od 6,7% u 2016. godini, doprinos kineskoga gospodarstva ukupnom globalnom rastu bio je čak 30%. Prema visini BDP-a mjerenog paritetom kupovne snage, Kina je 2014. godine bila ispred SAD, pa se po tom kriteriju smatra najvećom ekonomijom u svijetu. Udio BDP-a po stanovniku je 16,8%. Od 2010. godine Kina je najveći svjetski izvoznik, a od 2013. godine ostvaruje i najveću vrijednost ukupne robne razmjene.
Andrej Plenković posjet započinje u Pekingu, gdje će se sastati s kineskim premijerom Li Keqiangom te drugim kineskim dužnosnicima i gospodarstvenicima. U planu su razgovori o svim aspektima bilateralne suradnje Hrvatske i Kine. Suradnja Kine očekuje se i u formatu Kina+16, budući da će Hrvatska 2019. godine biti domaćin sastanka na kojemu će sudjelovati šefovi država i vlada 16 srednjoeuropskih država te kineski premijer Li Keqiangom .
Premijer Plenković sastati će se s predsjednikom Uprave tvrtke koja će graditi pelješki most China Road and Bridge Corporation Lu Shanom. Obići će također i most Hangzhou Bay dug 36 kilometara, u pratnji predsjednika uprave China Road and Bridge Corporation.. Šangaju, najvećoj trgovačkoj luci na svijetu će uz brojne svjetske lidere zajedno s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, sudjelovati na otvorenju China International Import Expoa. Sajam omogućuje zemljama i regijama širom svijeta jačanje gospodarske suradnje i trgovine s Kinom. Premijer Plenković sudjelovat će kao panelist na forumu „Trade & Innovation“, a otvorit će i Ured Hrvatske turističke zajednice u Šangaju.
U izaslanstvu uz premijera Vlade RH su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, župan Zadarske županije Božidar Longin te izaslanstvo Hrvatske gospodarske komore.
| < | studeni, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Travanj 2024 (34)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter