Stil
cool
Isključi prikazivanje slika12
pet
12/25
Bruxelles - treći dio
luki2.blog.hr
I evo nas u Stranci Zelenih, s kojom naši Možemovci dijele neke zajedničke ideje i surađuju u okviru svojih klubova.
Upoznali smo jednog osebujnog Talijana i jednog vrlo uštogljenog Nijemca.:)
Dok su oni predavali, dok su se bavili svojim agendama - sinulo mi je da je sve što sam učila u knjigama zapravo vrlo šturo i ne može Te pripremiti na ono, što je bitno u stvarnom životu i političkim procesima. Moraš stalno lobirati, preslagivanja, koalirati, odstupiti kad je nužno.....i biti uporan! Jako uporan. Poput mene. Točno sam takva. Kad "zagrizem", zaista se pripremim i uspijem!
"Jer sve se kupi parama, jedino ne ta maramama..." :)))) Đole, naravno.
Dakle, Takijan i njegova marama....Otvorenih usta sam slušala što priča, pa sam i zaboravila slikati....Neopisiv!:)))))
Nakon podneva i predavanja koji su trajali od ranog jutra, uputili smo se na stanicu metroa, kako bi smo došli do vrlo lijepe i atraktivne lokacije: Atomiuma.
Poznate kuglice:
Wikipedija:
"Atomium je skulptura izgrađena u čast Svjetske izložbe 1958. u Bruxellesu.
Ta 110 m visoka čelično-aluminijska konstrukcija postala je senzacijom Izložbe.
Skulptura, koja nadvisuje izložbeni prostor na terenu perivoja Laeken, predstavlja devet atoma jednog alfa-željeznog kristala u mjerilu 1:150 milijardi.
Kada je Svjetska izložba 1958. zatvorila svoja vrata, devet srebrnih kugla Atomiuma postale su znamenitost grada Bruxellesa. Kugle su potisnule "briseleskog najstarijeg građanina" manekena Pisa, koji je čest motiv na plakatima belgijskih turističkih poduzeća. Nadaleko vidljive kugle lebde naoko bestežinski iznad glavnoga grada Belgije. Svoj snažan sjaj zahvaljuju jednoj 2 mm tankoj elektrolitski obrađenoj aluminijskoj kori.
Atomium nije samo izvana privlačan već je zanimljiv i njegov unutarnji život koji je potpuno klimatiziran. Svaka od tih devet blistavih kugli mjeri u promjeru 18 m. Preko pet pomičnih stubišta - među njima i najdulje u Europi, tvrde Belgijanci - i nekoliko stubišta dovode čovjeka kroz tri metra široke cijevi do pokrajnih kugli; tu se dolazi u sobu s jelom i do stalne izložbe koja prikazuje miroljubivo korištenje atomske energije. Brzo dizalo odnosi posjetitelje brzinom od pet metara u sekundi u glavnu atrakciju Atomiuma: okrugli, udobni restoran u najvišoj kugli odakle se pruža veličanstven pogled na grad."
Zadržali smo se dva sata u Planetariumu, to valjda govori sve. Restoran je dojmljiv, kao i cijene svega u njemu - ali, kad Ti je sve plaćeno....:))))Najbolja hrana i najbolja kava u Bruxellesu....
Planetarium, njegovih devet kuglica, vrlo slično pokazuju razvoj čovječanstva, gotovo (skoro) kao u Muzeju povijesti, ali ovdje je sve još pojačano i naglašene glazbom i pokretom, plesom.....Nije mi bilo sve svejedno kad sam prolazila kroz pokretne stepenice - tunel, ali što je tu je:))))) Vidiš idu drugi, ništa ružno im se ne događa - pa ideš i Ti u nadi da će sve biti dobro...:))))
Sa Planetariuma se lijepo vidi i Mala Europa, jedan mini muzej europskih atrakcija, ali nismo otišli tamo, jer bi to značilo još sat do dva razgledavanja.
Kosi toranj, Eiffelov toranj, gondole u Veneciji....:)))) U unutarnjem dijelu su predstavljeni značajni događaji i političari Europe. Angela Merkel je čvrsto zauzela svoju poziciju.:)))
Vraćamo se u centar. Kava. Nije dobra.:(((( A još kad sam ugledala Bartulicu....:((((( Prisjela kava......
No dobro. Preživjeli i zastupnika Bartulicu.
Malo zanimljivih poruka:
Ovo je poruka iz Stranke Zelenih....
A ovo je poruka s ceste:
Postojim- piše lijepo...Samo postojim.....
Još ostaje, naravno, maneken Pis:
.jpg)
Brončani Manneken Pis stanovnicima Bruxellesa toliko je prirastao srcu da su ga neumorno štitili i skrivali čak i za vrijeme velikih ratnih razaranja, a od 1698. za posebne prigode počeli su ga odijevati i u različite kostime. Od tad ih je skupio više od 900! Naravno, sve njegove odjevne kombinacije pohranjene su u povijesnom gradskom muzeju na glavnom trgu u Bruxellesu. Prije nekoliko desetljeća, točnije 1987., u gradu je postavljena i ženska varijanta fontane, koja se zove Jeanneke Pis.
Manneken Pis ili Petit Julien, popularna fontana s likom dječaka koji mokri. Visok svega 55,5 centimetara, isti stoji na uglu Rue de l’Etuves i Rue des Grands Carmes, svega stotinjak metara iza Gradske vijećnice.
Iako je njegovo postojanje potvrđeno još sredinom 15. stoljeća, Manneken Pisa redizajnirao je kipar Jérôme Duquesnoy Stariji i postavio 1619. godine. Kip je otuđivan nekoliko puta, a sadašnji je zapravo kopija iz 1965. Original se čuva u Maison du Roi (Muzeju grada Bruxellesa, tj. Kraljevoj kući).
Manneken Pis dosad je skupio više od 900 kostima, skoro svaka zemlja mu je poklonila nekoliko kostima, pa tako i Hrvatska. Imao je dječji kostim s područja zagrebačke Dubrave, malu nošnju zapravo.
Postoji nekoliko legendi koje objašnjavaju zašto je simpatičan Manneken Pis postao toliko popularan. Prema jednoj, Bruxelles je u 14. stoljeću bio pod opsadom. Kako ga neprijatelj nije uspijevao brzo osvojiti, odlučio je eksplozivom raznijeti gradske zidine. No dok su provodili svoj plan u djelo, dječak Juliaanske iz Bruxellesa vidio je što rade i pomokrio se po gorućem fitilju, što je onesposobilo eksploziv i na kraju time spasio grad.
Druga legenda, pak, kaže da je bogati trgovac, očajan nakon što je izgubio malog sina, zamolio sugrađane da mu ga pomognu pronaći. Srećom, dječačića su ugledali kako u obližnjem vrtu bezbrižno urinira, nakon čega je njegov otac, u znak zahvalnosti svima koji su mu pomogli, dao izraditi dotičnu fontanu, koja je postala nezaobilazna atrakcija Bruxellesa.
U koju legendu vjerujete? Ja nekako "navijam" za prvu.
Ovo je Jeanneke, s malom se nisam slikala:)))))). Slika je preuzeta s Wikipedije:
O ogromnoj gužvi u zračnoj luci, traženju free shopa i toaleta u povratku - radije ne bih.....:)))))
Let prema Zagrebu.....
Dio poklona za najdraže.....Kupila čokolade, vafleee i naravno - pivo i praline, magnete za hladnjak.....:))) Za svakoga po nešto. Mia je dobila pasju čokoladu i još jedan adventski kalendar....Luki je dobila voćno pivo.:))))
Svakom svoje.....
Gotovo! Nadam se da vam se svidjelo.
Ljub!
Htjela sam ali nisam
andrea-bosak.blog.hr
Došao mi bratić kako bi meni i Kristijani bilo lijepše za blagdane i obzirom da hrpu toga zbog puknuca želudaca moram paziti što jedem teško je nešto kupiti od hrane koja se za blagdane konzumira, a ova što smijem već mi se polako gadi.
Ono što smijem konzumirati za mene je odviše skupo a dvadeset deka mi se ne isplati kupovati.
Teletinu, junetinu, zecetinu, piletinu i puretinu bez kože, salatu zelenu bez octa i soli, pire krumpir i juhe to smijem konzumirati.
Ostalo je na moj rizik a tako bih voljela jesti odojka i francusku salatu što sam htjela kupiti ali nisam jer mi se još uvijek živi barem 20 godina.
Kupio je za sebe i Kikija i neka uživaju u svemu što ja nesmijem konzumirati.
"ženska pleća"
mcmlx.blog.hr
Priča druga:
Godine 1140., tijekom opsade Weinsberga u današnjoj južnoj Njemačkoj, grad je bio na rubu uništenja.
Kralj Konrad III. porazio je branitelje Welfa i planirao uništiti tvrđavu i zatvoriti preživjele muškarce.
Na kraju je dogovorena predaja.
Kao dio uvjeta, Konrad je dopustio ženama Weinsberga da napuste grad noseći "što god mogu po(d)nijeti na ramenima".
Pretpostavio je da će ponijeti dragocjenosti, odjeću ili kućanske potrepštine.
Umjesto toga, žene su odabrale nešto puno dragocjenije.
Ignorirajući svoje stvari, izašle su kroz vrata noseći svoje muževe na leđima, spašavajući ih tako od pogubljenja ili robije.
Neki od Konradovih zapovjednika prosvjedovali su, ali kralj je održao svoje obećanje i datu riječ, hvaleći, pri tome, odanost i domišljatost žena.
Muškarci, izneseni na leđima žena su pošteđeni.
Priča je postala legendarna kao "Odane žene Weinsberga",
a ruševine dvorca i danas su poznate kao Weibertreu, što znači "odanost žena".
I istinita priča postane legenda.
Ili metafora.
photo #ViajandoDeIncognito
Stadt Weinsberg
TIM IDE NA TEAM BUILDING U IVANEC
zgmazoretkinje.blog.hr
1A seniorski sastav ide na team-building u Ivanec, u Evinu kuću od petka 12. do nedjelje 14.12. Fina klopica, igre, zabava, tulumi...
- petak 12.12. u 15:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana
- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????
- nedjelja 21.12. u 09:00 HVU (koncert za djecu djelatnika HVU), o/o Tinana
- nedjelja 21.12. u 16:00 HVU (Božićni koncert Zagrebačkih mažoretkinja), o/o Tinama
NAVIJAČKE MAJICE
Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju 212 navijačkih majica. Trenutno u skladištu imamo tri generacije navijačkih majci, ove najnovije od ove godine koje je radio Zott Monte, one od prije 5 godina, i one rađene na Dinamovim polo majicama od prije 8 godina.
KOJE TISKANE MATERIJALE DAJEMO
Zagrebačke mažoretkinje više puta godišnje tiskaju flajere koje distribuiraju roditeljima i mažoretkinjama, a na kojima su važne informacije.
No, osim toga tim svake godine distribuira svojim članovima:
- Brošuru o Zagrebačkim mažoretkinjama sa svim informacijama o timu
- Materijale o Ljetnom kampu (letak i naputak)
- Brošuru o kvalitetnoj prehrani
- Brošuru za mažoretkinje S1A (svi podaci o S1A)
- Naputak za održavanje uniforme (kada zaduže uniforme)
- Ugovor
- Flajer o zaraznim bolestima
- Naputak za natjecanja (sa svim obvezama prije i tijekom natjecanja)
- Flajer za turneje (na kojem su apsolutno svi podaci o turneji uključujući i vremenske prognoze, podaci o mobilnim mrežama, lokalnim valutama, zdravstvenim rizicima…)
- Potvrde o članstvu i oslobođenju od tjelesnog odgoja
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE
- Prve predstave od 16. stoljeća u samostanima
- Prvo javno kazalište u Zagrebu 1797. Pejačević-Amadeovo Kazalište (današnji Hrvatski prirodoslovni muzej)
- 1834. zagrebački trgovac Kristof Stanković dobio glavni zgoditak bečke lutrije i otvorio privatno kazalište (današnja Skupština grada Zagreba) sa čak 750 sjedalica
- 1840. prva predstava HNK u Stankovićevom kazalištu "Turci kod Siska" (Ivan Kukuljević Sukcinski)
- 1860. osniva se stalna Drama HNK (ravnatelj Dimitrije Dematar)
- 1870. osniva se opera HNK (dirigent postaje Ivan Zajc)
- 1876. osniva se balet HNK
- 1895. otvara se zgrada HNK na današnjoj lokaciji prema nacrtima bečkih arhitekata Helmer i Fellner za vrijeme indentanta Stjepana Miletića
- 1912. postavlja se Meštrovićev "Zdenac života" ispred HNK
- danas HNK ima dramu, operu i balet
- najmanje 220 predstava na godinu od čega 12 premijera
- najveći umjetnici zaposleni u HNK: Ivan pl. Zajc, Jakov Gotovac, Branko Gavella, Mija Č. Slavenska...
- najveći umjetnici koji su nastupali u HNK: Franz Liszt, Richard Strauss, Laurence Olivier, José Carreras...
Kapacitet HNK
- 715 sjedala na parketu, ložama na dva kata i balkonu
- pozornica 18x30 metara
- otvor porala 11 metara, džepovi sa obije strane 3,5 metara
- visina 9,5 metara
- jedno veliko i dva mala propadališta
- 46 uzvlaka
- 80 glazbenika u prostoru za orkestar
- uz glavnu dvoranu HNK ima još dvije veće dvorane, jednu za prijeme koja može primiti oko 200 uzvanika u središnjem dijelu iz koje se izlazi na veliku terasu, te jednu manju koja služi za probe, ali i manje predstave
- uz to HNK ima četiri stubišta, tri garderobe, dva velika predvorja i pet širokih hodnika, dvije terase, dva kafića (jedan za javnost i jedan za zaposlenike koji je i restoran), blagajnu, te niz tehničkih prostorija (rasvjeta, razglas, inspicijent, balkoni za tehniku…),
- HNK ima više od 10 velikih i malih garderoba, velik broj manjih dvorana za probe, te vrlo velik broj ureda, radionica i skladišta od kojih je dio i na dvije etaže ispod zemlji, te veliku rampu za dostavu scene i rekvizita
- HNK ima veliki broj vrlo vrijednih umjetničkih dijela (bista, spomenika, slika, zastora, lustera…)
OBLIZEKI
Oblizeki = kulinarski specijaliteti
Trajbana jajca = kajgana
Griz na mleku = krupica na mlijeku
Župa = juha
Prežgana ili amprem župa = juha od prženog brašna
Ajgemahtec = juha od povrća
Zemlknedle = okruglice od kruha sa dodacima
Leberknedli = okruglice sa jetricama
Šufnudl = valjušci od krumpirova tijesta
Kramfrekrli ili kramfrekrleki = krpice sa zeljem (dinstano slatko)
Čušpajz = varivo
Bažulj z ričetom = grah sa ječmom
Pašta fažol = grah sa tijestom
Špek-fileki = tripice sa slaninom
Temfani grah = zapečeni pire od graha (grafče na tafče)
Tenfani krumpir = pire od krumpira
Sekeli gulaš, sekelić fanač = varivo od mesa i kiselog zelja
Apšmalcane mahune = mahune sa poprženim mrvicama
Filana paprika = punjena paprika
Buncek = svinjska koljenica
Pilav = pileći rižoto
Faširanci = popečci od mljevenog mesa i kruha
Pljeska = pljeskavica
Čevosi = ćavapčići
Pohani šnicl = odrezan na bečki ili pariški način
Pohani picek = komadi piletine na bečki
Prisiljeno zelje = dinstano zelje sa rajčicom
Rizi-bizi = rižoto sa graškom
Pomfri = prženi krumpirići
„Buš mi strajbala jajca?“ = hoćeš li mi napraviti kajganu
TRAUBISODA
Svi se sjećamo reklame „Nije vino, nije voda, to je traubisoda“. Jedan od glavnih napitaka starih zagrepčana uz Cocktu, Pipi, Jupi i Inku. Traubisoda je bila gazirani sok od grožđa, koji se kopovao u litrenim zelenim bocama.
Cockta je bila sok od šipka, tj. jugoslavenski pandan Coca-coli. Jupi i Pipi su bili gazirani sokovi od naranče (kao današnja Fanta), a Inka je bila tonk, Yu inačica Schwappesa. Bila je vrlo poznata reklama manekenke Ane Saso za Pipi u kojoj pokazuje svoje rakošne obline izlaskom iz vode, što je bilo na krajnjoj granici socrealističkog morala i čudoređa.
Cockta i Pipi se mogu kupiti još i danas, dok se traubisoda može kupiti u Austriji, a tek u rijekom prodavaonicama u Hrvatskoj.
SA LJETNOG KAMPA - 2. dio
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
Ponedjeljak - 3. dan
...nastavak u idućem postu...
Receptar
stella.blog.hr
Gdje čuvate recepte? Godinama sve recepte
čuvam u posebnom receptaru, gdje su odvojene
grupe jela.
Prepisivala sam ga pet puta i ne bih više, sa svih 1000
recepata, osim ako baš ne dobijem volju za digitalni
receptar. Svako jelo ima ime osobe koja mi je dala
recept, oznaku da sam ga napravila i ocjenu
(broj uzvičnika)
Tko je ono tražio recept za prebranac?
O SNOVIMA
huc.blog.hr
Artemidorus’ Dormeo Mattress
Dreamy Realms, Part IV
Dreams. Like every contemporary narcissist, I do write down my dreams. Of course, everything about me is fucking important, so I have to do it.
There are several types of dreams.
The worst are those built out of frustration—fights, shouting, fists flying, the whole sewer of the subconscious bubbling up.
Then you’ve got the leftovers of everyday life —quite boring, especially when the same dream keeps looping through the night like a song on repeat.
Then there are the sex dreams.
Fewer every year.
They used to be wild; now they’re just another reminder that the machine is wearing down.
Sometimes they’re good. Sometimes they rattle you so hard you wake up sweating and the whole day is already ruined.
But now and then—once in a blue, busted moon—you get one of those other dreams. The kind that pull back the curtain just enough for you to see another version of yourself, living some other life you never got to.
Could be here, could be on some far-off red glowing planet, could be in some crooked universe, with angles that don’t add up.
Different body, different rules, different everything.
Your enslaved consciousness working overtime in relams nobody asked for.
Those I find interesting.
As well as precognitive dreams, so-called prophetic dreams — dreams in which, often through symbols, you seem to predict the future. The dream that I’m going to talk about now is one of those.
(And yes—sometimes I write the damn prologues in English.)
HROPTAČI
Plemić anarhist me pozvao u svoj dvorac na večeru.
Zdanje je raskošno.
U blagovaonicu me uvode časne sestre.
Stol je dugačak barem deset metara. Na čelu stola – plemić anarhist.
Unaokolo, u polumraku, jedan do drugog, poredani su bolnički kreveti. Čuju se zvukovi mumljanja, bulažnjenja, hroptanje, cviljenje, jauci, krkljanje. Iza bijelih zavjesa, starčad umire u agoniji.
„Čemu ovo?“ doviknem mu.
On, bez žurbe, kao da je pitanje nebitno, kaže:
„Vino je divno. Kušajte. Traminac ’68.“
Gucnem. Stvarno je dobro.
„Suh je, ali “gromovit”, nastavlja. „Ima 15,1 posto alkohola i arome meda, karamela i sušenog voća koje su uobičajene u puno odležanijim vinima. Ovo vino neće biti lako sljubiti s hranom, pa čak ni s orijentalnom kuhinjom koju uglavnom preporučuju uz mirisne tramince, no i ne treba inzistirati. Vino je dovoljno samo sebi. Te je godine i s puno hladnije Plešivice stigao sličan traminac.“
Zastane, pa kao odgovor konačno reče:
„Naprosto volim biti okružen smrću.“
„Kad smo već kod smrti“, rekoh, „mjerite li ovdje težinu duše? Kažu da pri posljednjem dahu teži dvadeset i jedan gram.“
„Ne zanimaju me brojke. Zvukovi umirućih, to je glazba za moje uši. Pravi memento mori, uživo. Milina.“
„Ljepota je u uhu slušača“, odvratih.
„Jest, ako u uhu slušača ne štricka uholaža“, nasmije se glasno, zadovoljan vlastitom šalom.
„Jeste li ikad ubili čovjeka?“ pitam ga. „činite mi se sposobni za takovo što.“
„Samo u snovima“, odgovori mirno „inače se gadim krvi.“
Ovaj je san odsanjan samo mjesec dana prije nego što je započeo projekt Covid 21.
11
čet
12/25
Bruxelles - dio drugi
luki2.blog.hr
Nakon dolaska u Bruxelles, u zračnoj luci su nas čekali kombići, koji su nas odveli do hotela, u kojem smo bili smješteni. Predivna atmosfera već na samom ulazu u hotel:
Odlazimo se smjestiti u sobe, a zatim na kasni doručak.
Europski parlament nas čeka.....
.jpg)
I evo nas na ulazu....
A ovako izgleda iznutra.....
Jedan od naših europarlamentaraca čeka....Gospodin Gordan Bosanac....
Predavanje o funkcioniranju parlamenta i političkih grupacija, koje su u njemu zastupljene:
Nakon predavanja, obavezno slikanje:)))
Ne znam jeste li znali, ali tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća sve se više aktivnosti europskih institucija počelo održavati u Bruxellesu. U ranim 80-ima rad je organiziran po rasporedu koji je i danas na snazi. Sastanci parlamentarnih odbora i klubova zastupnika održavaju se u Bruxellesu, glavne plenarne sjednice održavaju se u Strasbourgu, a dodatne sjednice organiziraju se redovito u Bruxellesu. Prva plenarna sjednica u Bruxellesu održala se 29. i 30. rujna 1993.
Zašto je Strasbourg važan? Zato jer su Francuzi željeli pokazati da su (ipak) oni glavni, te da će se zasjedanja održavati kod njih. Belgiji su prepustili klubove zastupnika.:)))) Tko jači, taj kvači....
Francuski je inače jezik diplomacije, pa se tako najviše i najčešće koristi i u europarlamentu.
Ručak smo imali organiziran u blizini Parlamenta, a moj izbor je bila tjestenina s tartufima, činka i naravno - famozno pivo.
Poslije ručka nema nikakvog odbora, ali ni odmora - idemo dalje (do medalje:)))), jer su organizatori smislili da obavezno moramo vidjeti Muzej povijesti.
Kuća europske povijesti smještena je u bruxellskom Parku Léopold, blizu Europskog parlamenta, u srcu Europske četvrti. Taj park, površine od oko deset hektara, otvoren je za javnost 1880. i nalazi se na mjestu nekadašnjeg Kraljevskog zoološkog vrta. U njemu je divno jezero s mnoštvom životinja te područje za piknik i odmor. Zgrada u kojoj se nalazi Kuća europske povijesti, nekadašnja stomatološka klinika za siromašnu djecu, detaljno je obnovljena u skladu s vremenom kada je izgrađena (30-ih godina 20. stoljeća). Možete li vjerovati da sva europska povijest stane na nekoliko katova jednog muzeja?
Evo fotkica:
Fićo - i to iz Ljubljane. Kažu registracijske tablice.....
Nakon dva sata, koliko smo proveli u razgledavanju, a zaista je vrijedilo- večera. Svi zajedno odlazimo u jednu pivnicu, te pričamo o utiscima toga dana....Jedu se krumpirići, koje Belgijanci rado prisvajaju kao svoj simbol, a Francuzi uzvraćaju da to ne dolazi u obzir :)))) Da su fries njihovi i gotovo!:)))) Pije se pivo. Mislim da bolju pivu ima samo Češka.
Živjeli! Proost! (nizozemski. Bruxelles je dvojezičan: govori se francuski i nizozemski.)
Ostajemo do kasno u noć.....
Nastavak slijedi......
Ljub!
Bruxelles - dio drugi
luki2.blog.hr
Nakon dolaska u Bruxelles, u zračnoj luci su nas čekali kombići, koji su nas odveli do hotela, u kojem smo bili smješteni. Predivna atmosfera već na samom ulazu u hotel:
Odlazimo se smjestiti u sobe, a zatim na kasni doručak.
Europski parlament nas čeka.....
I evo nas na ulazu....
A ovako izgleda iznutra.....
Jedan od naših europarlamentaraca čeka....Gospodin Gordan Bosanac....
Predavanje o funkcioniranju parlamenta i političkih grupacija, koje su u njemu zastupljene:
Nakon predavanja, obavezno slikanje:)))
Ne znam jeste li znali, ali tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća sve se više aktivnosti europskih institucija počelo održavati u Bruxellesu. U ranim 80-ima rad je organiziran po rasporedu koji je i danas na snazi. Sastanci parlamentarnih odbora i klubova zastupnika održavaju se u Bruxellesu, glavne plenarne sjednice održavaju se u Strasbourgu, a dodatne sjednice organiziraju se redovito u Bruxellesu. Prva plenarna sjednica u Bruxellesu održala se 29. i 30. rujna 1993.
Zašto je Strasbourg važan? Zato jer su Francuzi željeli pokazati da su (ipak) oni glavni, te da će se zasjedanja održavati kod njih. Belgiji su prepustili klubove zastupnika.:)))) Tko jači, taj kvači....
Francuski je inače jezik diplomacije, pa se tako najviše i najčešće koristi i u europarlamentu.
Ručak smo imali organiziran u blizini Parlamenta, a moj izbor je bila tjestenina s tartufima, činka i naravno - famozno pivo.
Poslije ručka nema nikakvog odbora, ali ni odmora - idemo dalje (do medalje:)))), jer su organizatori smislili da obavezno moramo vidjeti Muzej povijesti.
Kuća europske povijesti smještena je u bruxellskom Parku Léopold, blizu Europskog parlamenta, u srcu Europske četvrti. Taj park, površine od oko deset hektara, otvoren je za javnost 1880. i nalazi se na mjestu nekadašnjeg Kraljevskog zoološkog vrta. U njemu je divno jezero s mnoštvom životinja te područje za piknik i odmor. Zgrada u kojoj se nalazi Kuća europske povijesti, nekadašnja stomatološka klinika za siromašnu djecu, detaljno je obnovljena u skladu s vremenom kada je izgrađena (30-ih godina 20. stoljeća). Možete li vjerovati da sva europska povijest stane na nekoliko katova jednog muzeja?
Evo fotkica:
Fićo - i to iz Ljubljane. Kažu registracijske tablice.....
Nakon dva sata, koliko smo proveli u razgledavanju, a zaista je vrijedilo- večera. Svi zajedno odlazimo u jednu pivnicu, te pričamo o utiscima toga dana....Jedu se krumpirići, koje Belgijanci rado prisvajaju kao svoj simbol, a Francuzi uzvraćaju da to ne dolazi u obzir :)))) Da su fries njihovi i gotovo!:)))) Pije se pivo. Mislim da bolju pivu ima samo Češka.
Živjeli! Proost! (nizozemski. Bruxelles je dvojezičan: govori se francuski i nizozemski.)
Ostajemo do kasno u noć.....
Nastavak slijedi......
Ljub!
Impresije godine
stella.blog.hr
Ako me na brzinu pitate šta su mi impresije ove godine,
reći ću:
Moj književni potret
Uspešno izlaženje književnog časopisa koji je moj ponos
pa put moje djece u Japan
pa nastavak plesne škole
pa Makarska
pa Stara planina
pa tvrđava Bač
A koje su vaše impresije godine? Napišite post o tome!
U POTRAZI ZA SMISLOM
komentatoricamicaa.blog.hr
mogu ja napisati nekoliko riječi
i kazati - ovo je pjesma o meni
biti ogoljena bez metafora i epiteta
i reći - evo, istina je uvijek gola
i bila bih prihvaćena vjerojatno bez čuđenja -
tko se još čudi Goloj Maji u putenosti
njene kože
mogu ja i čekati skupljenom hrabrošću
među dlanovima
pod krošnjom drveta k'o sjena u sjeni
ali ništa od toga
tonem u monitor , u riječi znanih i nepoznatih
s viškom nježnosti samujem samo očima
strah me da mi ne izgore
u čekanju da me nagradiš nježnošću
ako je uopće imaš ili ti je
neznatni višak kojega čuvaš tek tako
zaboravljajuć' da se smiješim
i kad me ne vidiš
Mogu ja i ne pisati o sebi
nego o lišću i hladnoj kiši
dok umorno ispraćam dan
ovim slovima na ekranu
ali sam se predomislila :
ipak sam vladarica svoje kože
i imam pravo
na golotinju svojih misli
10
sri
12/25
Bruxelles - dio prvi:)))
luki2.blog.hr
Sad ste nafrkali:))))) Vratila sam se, i odlučila podijeliti bruxellski post u tri dijela. Prvi dio: upoznavanje s ostalim kolegama i let sa Croatia Airlinesima.
Evo fotkica:
Fotka iz zračne luke - još snena, rano je jutro.....
Sunce na prozorčiću:)))))
Let traje oko dva sata, a u zrakoplovu smo dobili zdrave krekere od buće. Nisam ljubitelj, ali probala sam i baš su ukusni. Također, dobili smo malu čokoladu i vodu. Kave nema, ali - nju smo popili prije leta.:))))
Check in nije trajao dugo i brzo smo ulazili u zrakoplov. Let je bio ugodan, bez turbulencija ili bilo kakvih drugih problema.
Vodu posebno spominjem, jer nije dozvoljeno unijeti vodu prije pregleda - oduzet će vam je. Možete kupiti u shopu ili natočiti u bočicu kad su vas pregledali.
Za vrijeme leta, koji je zaista brzo prošao, čitala sam i malo pričala s gospođom, koja mi je kasnije postala cimerica u hotelu (dvokrevetne sobe).
Čitala sam Julie Caplin: "Savršeni kutak u Pragu".
Slijećemo na odredište: Bruxelles nas čeka....
U autobusu koji nas prevozi od zrakoplova do zrakoplovne luke (zgrade) srećemo Biljanu Borzan, europarlamentarku iz kvote SDP-a. Žena se bori kako bi ista pravila vrijedila za sve - dakle, npr. da je određena vrsta hrane i proizvoda iste kvalitete kod nas i npr. u Njemačkoj.
I uspjeva u tome!!!
Nastavit će se.....
Ljub!
Bruxelles - dio prvi:)))
luki2.blog.hr
Sad ste nafrkali:))))) Vratila sam se, i odlučila podijeliti bruxellski post u tri dijela. Prvi dio: upoznavanje s ostalim kolegama i let sa Croatia Airlinesima.
Evo fotkica:
Fotka iz zračne luke - još snena, rano je jutro.....
Sunce na prozorčiću:)))))
Let traje oko dva sata, a u zrakoplovu smo dobili zdrave krekere od buće. Nisam ljubitelj, ali probala sam i baš su ukusni. Također, dobili smo malu čokoladu i vodu. Kave nema, ali - nju smo popili prije leta.:))))
Check in nije trajao dugo i brzo smo ulazili u zrakoplov. Let je bio ugodan, bez turbulencija ili bilo kakvih drugih problema.
Vodu posebno spominjem, jer nije dozvoljeno unijeti vodu prije pregleda - oduzet će vam je. Možete kupiti u shopu ili natočiti u bočicu kad su vas pregledali.
Za vrijeme leta, koji je zaista brzo prošao, čitala sam i malo pričala s gospođom, koja mi je kasnije postala cimerica u hotelu (dvokrevetne sobe).
Čitala sam Julie Caplin: "Savršeni kutak u Pragu".
Slijećemo na odredište: Bruxelles nas čeka....
U autobusu koji nas prevozi od zrakoplova do zrakoplovne luke (zgrade) srećemo Biljanu Borzan, europarlamentarku iz kvote SDP-a. Žena se bori kako bi ista pravila vrijedila za sve - dakle, npr. da je određena vrsta hrane i proizvoda iste kvalitete kod nas i npr. u Njemačkoj.
I uspjeva u tome!!!
Nastavit će se.....
Ljub!
Oko zemljotresa
stella.blog.hr
Hvala svima koji su mi pisali u vezi katastrofalnog
zemljotresa u Japanu oko otoka Hokaido i izrazili
zabrinutost zbog moje dece koja obilaze Japan.
Oni su tada bili u Kjotu i obilazili prekrasni hram
koji pamtimo iz filma "Memoari jedne gejše", Inari hram.
Hvala na brizi. Dobro su i spremaju se za povratak.
(slike mog sina)
09
uto
12/25
Ono, kad mislite da ste sve već vidjeli…
hrvatskanumizmatika.blog.hr
U numizmatici smo već navikli na sve i svašta i ponekad mislimo da nas ništa više ne može iznenaditi. Ipak, gotovo svaki put budemo u krivu, jer iznenađenja nikad ne nedostaje. Ovaj put se za iznenađenje pobrinula najpoznatija svjetska aukcijska kuća “Heritage Auctions” iz SAD-a.
Na aukciji je ponuđen – vijak! I to ne obični vijak, već vijak na kojem su djelomično otkovani motivi 1 američkog centa s likom predsjednika Abrahama Lincolna. Da stvar bude još “luđa”, ovaj primjerak je i certificiran! I to od strane PCGS-a i dobio je ocjenu MS64+. (...)
Link cijeli članak: Ono, kad mislite da ste sve već vidjeli…
- Statistika
Zadnja 24h
6 kreiranih blogova
148 postova
383 komentara
170 logiranih korisnika
Trenutno
3 blogera piše komentar
15 blogera piše post
- Blog.hr