Stil

Djevojcica iz Australije

kenguur.blog.hr

U ove dane sjecanja na zrtvu Vukovara, ne volim puno pisati.
Stignu me sjecanja i neke davne ruzne uspomene. Od rata nema goreg zla mislim.
Ginu i stradaju neduzni ljudi. Ludaci, kriminalci i nasilnici dolaze do izrazaja.
Po prirodi sam osoba vesele naravi, ali uvijek u ovo vrijeme budem jako tuzan.
Volim u tisini zapaliti svijecu i sjetiti se mojih dobrih susjeda i prijatelja kojih vise nema.
Znam da mnogi ljudi vole Vukovar, ali ovo ljeto me posebno iznenadila jedna mala djevojcica koja je dosla iz daleke Australije i bila je moj gost. Zeljeli su obici znamenitosti Vukovara, pa smo otisli i na Ovcaru.
Djevojcica koje nema pojma o nicemu, stajala je ispred spomenika na ovcari i gledala kao da joj je sve jasno.
Kada sam drugi dan pogledao fotografije koje sam napravio, ova fotografija me je toliko rastuzila, da sam uz odobrenje roditelja odlucio pokazati je svima.

Mala Australka u Vukovaru 2024.

Statistika za razmišljanje

stella.blog.hr

Na tek završenom BANTAO kongresu izloženo je mnogo
novosti u nefrologiji i uz to analizirane neke oblasti.

Turski profesor Mustafa Arici analizirao je gdje je Balkan
u odnosu na Europu kad je u pitanju hipertenzija.
Procenat hipertenzije u Evropi je oko 20%, a kod nas?

Nisam uslikala prvi slajd, a dalje statistika je podjednako
nezgodna:
Rumunjska 48%
Srbija 46%
Crna Gora 45%
Makedonija 45%
Hrvatska 44%
Turska 33%
Grčka 31%



Zanimljivo je da je procenat pušača u Turskoj 33%, isti kao
procenat hipertenzije. U Srbiji je takođe procenat podudaran,
46% pušača i 46% hipertenzije. Pušači se rijetko pitaju
koliko štete nanose svojim krvnim sudovima.

Zbilja pred snom

donabellina.blog.hr

Kome , kada i zašto moramo posvjedočiti
da smo tu gdje jesmo, samonikli iz mnoštva
njegovanih trava ili korova možda
kome dokazivati sebe i na koji način odabrati da bude ispravan i ne shvaćen
na pogrešan način
otkriti mali dio ili cijelu nutrinu onako, na pladnju za zlatokusce
koji hrpimice slijeću na riječi kao na komadiće otkrivene kože
golo rame
gola noga,
otvoreno poprsje
gola sam ljudi moji ovdje u svakoj riječi , pod ovom kožom
samo ovdje, na ovom ekranu na kojega slijeću riječi poput ptica
iz moje glave , kako bi rekao Dragojević
Danijel , onaj koji je pisao i umro šuteći ne tako davno
tu sam slobodna , neopterećena ni sa čim životnim i zbiljskim
u svemu uneređenom od jutra do noći
Pa, ako i napišem nešto glupo , teret je lakši
riječi se oslobađaju od okova izlazeći van,; sloboda je vani, izvan mene

i tako cvrkut postaje pjev
meni je lakše , odmaram se od od lepeta tih krila ptica
koje zovemo riječi
i dišem konačno upravo sada u dubokoj noći
dok sve mirne duše mirno snivaju bez snova



keyboard test software free

Ožiljci

bez-obzira-109.blog.hr

Gradovi postoje, ruše se, obnavljaju, nije isto, ali to su samo
gradovi. Ljudi stoje nepomično, s grčem, s tugom, do danas čekajući
svoje koji vjerojatno nikada neće doći. Svjesni su oni da njihovi
najmiliji nisu preživjeli, ali neka utjeha bi bila da barem znaju mjesto
gdje počivaju. Da li će ikada znati?

U meni tinja gorčina gledajući delegacije iz godine u godinu, a još
nijedna nije uspjela doći do istine, dati tim ljudima bar neku satisfakciju
i konačno mir. Je li moguće da se nije moglo učiniti više, sve se zna,
a nestali leže negdje dok obitelji čekaju samo svoj posljednji dah da
se mogu konačno u vječnosti, gdje god ona bila, sjediniti s onima
koji su bili dio njih.

Rata direktno nisam okusila, ali sam dvadeset dana čekala svoje dijete
iz blokiranog Dubrovnika. Osjećaji nemoći se ne mogu izraziti, ni tuga
ni bijes, ništa nije bilo od pomoći. Dvadeset dana neizvjesnosti, a ovdje
je u pitanju više od trideset godina..., probudite se vi koji spavate i
učinite nešto, darujte konačno mir onima koji nemaju sna, budite svjetlo
a ne magla onim zamrlim pogledima bez nade.

Koliko vrijede izgubljeni životi koji zauvijek ostaviše ožiljke na dušama
svojih obitelji? Dužni smo im barem posljednje počivalište, oni su nama
ostavili najviše što čovjek može imati..., DOMOVINU.

Rastanak kod Bolnice

rossovka.blog.hr

Sklonili su se u bolnicu, zajedno sa stotinama drugih ljudi; mislila je da je tako najsigurnije. Bolnice se uvijek evakuiraju, ljude se zbrine na najbolji mogući način. Doista, bolnica je izgledala jezivo; poluruševina, očito pogođena toliko puta da se počela pitati je li odabrala dobro mjesto gdje će se skloniti s djecom. Oni koji mogu razarati bolnicu mogu počiniti i puno gore stvari, neprekidno je odzvanjalo kroz njenu svijest, ali nije više bilo vremena ni načina da se makne odande. Vojska je opkolila zgradu. Bili su vrlo grubi, nervozni, bilo ih je puno i pijanih. Njen je strah postajao sve veći.

( Nisam te stigla pitati bojiš li se. Nisam se usudila pitati te. Sjećam se da si gledao sav taj užas oko sebe, i da si bio strašno blijed. Povremeno bi nam se pogledi sudarili, i činilo mi se da mi pokušavaš reći – kuda smo to došli, što će učiniti s nama? Kako je vrijeme prolazilo, izgledao si sve smireniji. Sjećam se da sam te pitala jesi li gladan, pogledao si me uz smiješak i rekao – nisam, majko. Tko ovdje može biti gladan? Bio si u pravu; slika pakla, slika ispaćenih ljudi ne može u čovjeka probuditi glad. Može probuditi jedino strah, kojeg ni ti ni ja nismo pokazivali, želeći dati snagu jedno drugome i tvojoj malenoj sestrici, koja je toliko jako stiskala naše ruke da su bile blijedoplave od pritiska. )

Prišao im je oficir; bilo je nečeg neljudskog u njegovom pogledu. Vrlo hladno, zatražio je njene dokumente. Drhtavim rukama izvadila je svoju osobnu iskaznicu i pružila mu je. Preletio je pogledom preko iskaznice, pogledao je, a zatim skrenuo pogled prema njenom sinu.
-Vi ćete sa devojčicom otići među žene. On ide sa nama.
Osjetila je užasan strah, ljepljiv i pulsirajuć, kakav nikad nije osjetila. Svi oni projektili, sve detonacije, sva mrtva i raskomadana tijela koja je vidjela nisu je ni približno prestrašila kao riječi ovog čovvjeka. Pogledala je svog sina; bio je vrlo blijed i vidno prestrašen. Skupila je svu hrabrost, primila rukav muškarčeve odore i glasom koji joj je zvučao kao da nije njen progovorila:
-Gospodine, on je još dijete. Ima samo 16 godina. Evo pokazaću vam njegove dokumente, samo da ih pronađem...samo malo, molim vas, da ih pronađem...
Pogledao ju je; pogled demona, pogled krvnika, neljudski pogled, uslijed kojeg je posstala svjesna strašne opasnosti koja se nadvija nad njeno dijete. Maknuo je njenu ruku, zapalio cigaretu i rekao:
-Da vidim.
Ruke su joj se divljački tresle dok je po torbi tražila njegovu zdravstvenu iskaznicu. Ne govoreći ništa, pružila ju je čovjeku koji je život njenog sina držao u svojim rukama. On ju je pogledao, stavio dječaku u džep jakne i kratko rekao:
-Mora na ispitivanje. Kasnije ćete ga naći, tamo gde budete odveženi; kud se već izjasnite da želite ići. 'ajde, vi među žene. Ti mladiću pođi za mnom.
-Molim vas...on je još dijete...možete li mene ispitati umjesto njega, možda ja imam neke informacije koje vam mogu biti od koristi?
Više je nije želio ni pogledati; samo je kratko rekao:
-Sumnjam. Idemo, mladiću.

( Tada sam prvi put umrla. Ne mogu ti riječima opisati što mi je sve prolazilo kroz glavu, sunce moje. Sav moj užas, strah, očaj, bespomoćnost, nada da će se predomisliti i vratiti te k nama nakon nekog vremena. Moja je duša bila smrvljena strahom koji nisam smjela pokazati, da tebi ne bude još teže, da tebi i tvojoj sestrici ničim ne pokažem kakav strašan bol osjećam. Imala sam osjećaj da se moje tijelo raspada na tisuće komadića. )

Nije znala da ga zadnji put vidi, da je to oproštaj za vječnost; nije smjela plakati. On mora otići smiren, a i djevojčica će biti mirna ako vidi da je ona mirna. Dotaknula je rukama njegovo blijedo, milo lice, privukla ga sebi u zagrljaj i poljubila ga u čelo i oba obraza, čvrsto ga držeći nekoliko trenutaka, šapćući mu:
-Ne boj se, sve će biti dobro, sine moj. Brzo ćemo se naći, čuo si što je rekao ovaj gospodin.
Osjetila je da ga odvlače iz njenog zagrljaja; ruke su joj skliznule niz tijelo, prazne kako nikad u životu. On se odlazeći okrenuo, razvukavši lice u nešto što je trebao biti osmijeh i namignuvši sestrici rekao:
-Volim vas. Čuvajte se.

( ovo je fragment kratke priče koju sam napisala prije nekoliko godina; govori o majci koja je izgubila sina u vukovarskom paklu i sačinjena je od nekakvog mojeg viđenja zla koje se dešavalo i majčinog imaginarnog dijaloga sa sinom. trebala je biti dio niza kratkih priča posvećenih hrabrim ženama; nažalost napisala sam samo dvije... )

18.11.2024

torakvokun.blog.hr

Hejj ekipa ..

evo javljam vam se nakon 1. ozbiljnog terapijskog razgovora. I prije sam bila pokusala sa psihologinjom ali mi je ona nekako djelovala kao da ja znam vise od nje i odustala sam, plus onda nisam imala svoje pare da bih placala bez griznje savijesti.

Trazila sam kao psihologe po njemackoj i jebeno su skupi .. znaci prvi sat 150€ ostali po 100€ ... previse pa sam se ipak odlucila za Lijepu nasu jel .. kao prava auslenderka! I nasla sam ... 50€ sat! Prihvatljivo skroz s obzirom da je mozda 3-4x mjesecno ajde ... ioank sam debela i ne kupujem si odjecu!

Bilo je zanimljivo, nekako kad mozes sve nekome reci bez osude i bez nekog kontra misljenja je top, dobijes neko pitanje i podpitanje i drobi sestro! Zena je full simpaticna i nekako nezz lijepo govori, rekla je par stvari koej su mi bile onako bas cool ... sve u svemu dogovorila sam jos jedan sat pa cemo vidjeti, zelim kopati po svojim traumama! Bilo je oke skroz opusteno i nezz, svida mi se!

Zasto sam se opet odlucila pokusati? Zato jer su moji napadi panike krenuli ponovno! I ne svida mi se sto sam bila lijena i glupava pa nista nisam naucila od proslog puta osim piti tablete i duboko disati! Ne svida mi se da nisam nista napravila nisam promjenila nacin gledanja na stvari a kortizol mi unistava tijelo!

Bas sam malo vise citala ovaj puta ... shvatila sam da neopisivo puno utjece na mene ... da mjenjam raspolozenja i da mi je sve crno ako nije kako sam si zamislila! Da sam perfekcionist ali da imam ogroman problem sa odgadanjem obaveza i da mi onda to napada taj perfekcionizam pa sam opet nesretna kako god da okrenes! Znam da bi ljudi rekli i reci ce pa samo se pokreni ... pa ne mohu jer sam jebeno bezvoljna za bilo sto napraviti. Najrade bi samo lezala u krevetu i to je to .. uzivala u miru i da me nitko ne zove i ne pita i ne trazi nista!

Znam da tako zivot ne ide i ne zelim da moj tako izgleda. Ne zelimda konstatno nesto ne valja i da sam ja nezadovoljna a onda i svi dr oko mene ponajvise D. jer realno ja spavam i nemam snage za nista. Jako dugo sam mislila da je to MS ali mozda nije ... mozda je to do jebenog kortizola. Nisam ni mislila da ima toliko utjecaja na tijelo i na sve dr dok nisam pocela istrazivati dublje! U svakom slucaju malenim koracima i bit ce sve oke !

Mora biti jel tako, kada napravis nesto za sebe, kada osvijesti sve i krenes nesto mjenjati mora se onda promjeniti ! Mora biti bolje ! U svakom slucaju eto jedan mali izvjestaj i vama!

Na bolovanju sam zbog neke bakterije u grlu ali i malo zbog panicnih napada. Mali reset. I nekako se osjecam oke .. jos nisam onako smirena i opustena ali doci ce to kad uspijem pospremiti stan onako kako ja zelim a to znaci minimum 2h peglanja i slaganja robe za pocetak! Procitat cu si i neku knjigu ... i vjezbat disanje. Dobila sam zadatak napisati svoje potrbe! Hmmmm ne znam uopce kako i odakle da krenem ali eto ... nesto cu smisliti barem pisat i pricat mogu !

Imam ispit u cetvrtak, i vremena da se pripremim ... imala sam do sad vec 2 ispita, dobila sam dvije trojke !! Ja sam ponosna na sebe! Ovdje je obrnuto ocjenjivanje i imaju 6 ocjena!
1 je savrseno 100%, a 6 je uzas ispod 30% !

Tako da moja trojka iz nekakvih zakona i paragrafa BGB-a je meni skroz solidna ocjena jer znam o cemu se radi realno ali je malo teze napisati to sve i zapamtiti ti rijeci kak spada!

U cetvrtak imam jos jedan iz kojeg mislim d acu bit dobra takoder .. pa ono malo pripreme makar!

Nadam se da ste svi dobro, kod nas najavljuju snijeg za kraj tjedna .. ne znam ne vjerujem dok ne vidim !!

Ode sad jos malo chillat i gledat bozicne filmove jer ih obozavam i pisam brzo !!

Riješi kviz #302

blogokviz.blog.hr

Dobro došli na blogokviz!

Blogokviz je blog na kojem objavljujem kratke kvizove općeg znanja koji sadržavaju 10 pitanja iz različitih područja poput geografije, povijesti, glazbe, sporta, književnosti i dr.

Kviz se rješava na način da se na početnom prozoru kviza klikne "DALJE" čime se otvara prvo pitanje te nakon što se označi jedan odgovor treba ponovo kliknuti "DALJE" čime se otvara drugo pitanje i tako sve do kraja kviza. Ako se želite vratiti na prethodno pitanje i promijeniti odgovor kliknite na gumb "NATRAG".

Nakon što odgovorite na sva pitanja na kraju kviza treba kliknuti na gumb „PODNESI“ čime se otvara stranica s gumbom „PRIKAZ REZULTATA“ (ako se ne vidi skrolajte prema vrhu da postane vidljiv), te se klikom na taj gumb prikazuju rezultati kviza, odnosno prikazuje se koji su odgovori bili točni, a koji netočni. Ispod gumba „PRIKAZ REZULTATA“ imate mogućnost pogledati statistiku rješavanja kviza, odnosno rezultate svih odgovora te mogućnost da ponovo odigrate kviz. :)

Ako se ne vide "DALJE", "NATRAG" i "PODNESI", unutar obrasca kviza treba skrolat prema dnu da postanu vidljivi.

Napomena *Obavezno znači da se pitanja ne mogu preskakati i da kviz ne možete podnijeti ako niste odgovorili na sva pitanja.

Ako ste propustili koji kviz ili križaljku, poveznice su sa strane u boksu.

Uživajte u kvizu! :)

Učitavanje…

Statistika iz prethodnog kviza.


Često propuštena pitanja sa stopom točnih odgovora ispod 50%.

Bezimeni križevi...

dinajina-sjecanja.blog.hr

Stoji grad, tuga, ruho ravnice zapleteno u godine
nad rijekom magla sjećanja i tišina sna.
Nad gradom oblak isplakanih suza,
rijeka romori uspomenom
i jecajem




U prividu pamćenja govor Dunava i Vuke
utiha ravnice, svjedočanstvo obnove
baroka i ljubav čovjeka…
Vukovar, 2018.




Sjećanje na polje bezimenih križeva, mladu ženu pod raspelom,
njene suze i jato ptica,
"Dolazi ovamo svakoga dana." reče mi nepoznata starica.
"Znači i vi ste ovdje svaki dan."
Starica me pogleda očima punim suza.
"Dolazim ovamo i pitam se zašto sam preživjela vrijeme umiranja."
"Koliko ih oplakujete?"
"Ostala sam sama, a bilo nas je na tisuće." zajeca starica
"I nemate nijedan grob?"
"Imam sjećanja i ovaj križ pod kojim čekam smiraj u smrti"
"Tko ste vi?"
"Starica koja tuguje."
"Tko ste bili prije užasa?"
"Učiteljica mladosti koja je iz školskih klupa
branila grad i danas ovdje počiva bezimena"






Škabrnja danas obilježava godišnjicu stradanja civila i branitelja,
Mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja.
Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih
minsko-eksplozivnih sredstava.





Dijana Jelčić

BANTAO

stella.blog.hr

Prvo smo svečano otvorili 19. BANTAO kongres, kongres
asocijacije balkanskih gradova koja je nastala 1993. godine
s idejom da se države mijenjaju, a gradovi ostaju, na inicijativu
4 nefrologa 1991.godine: Radmilović (Srbija), Polenaković
(Makedonije), Nenov (Bugarska) i Koen(Turska).

Prisutni su učesnici iz svih šire balkanskih gradova:
iz Turske, Albanije, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Rumunije, Bulgarske, Grčke, Crne Gore.

Himnu Srbije pa zatim akademsku himnu izveo je hor
studenata medicine.

Dvoje još živih osnivača BANTAO pozdravilo je kongres:
Ljubica Đukanović i Ali Basci

Kongres je pozdravila predsednica kongresa, prof. Mirjana Laušević

Predsednica ERA (Evropskog renalnog udruženja),
Roser Torra pozdravila je učesnike kongresa

Lepo je videti stare prijatelje širom Balkana.

Ženska pevačka grupa izvela je narodne pesme Balkana

Radujem se kongresu i predavanjima koje ću slušati

A sada, prelazimo na radni deo kongresa

VUKOVAR.

eurosmijeh.blog.hr

Danas bez humora...
Samo jedna rijec....Vukovar

Nema naslova

penetenziagite.blog.hr

Spisateljice biraju

luki2.blog.hr

Dakle, pročitala sam priču divne Goge ili Konobarice...
Majstorica pripovijedanja još jednom je odabrala - najbolje. I napravila gem-set-meč! Kako se dosjetila tako nečega, samo ona zna - ali, Julijana je to zaslužila...Bravooo! Ostala je Gogina knjiga za čitanje....
Na brzinu sam pogledala - ali ne i pročitala- i ostale priče. Ima tu zaista divnih junakinja -od Ane Karenjine do Pipi Duge Čarape....jedva čekam da pročitam sve.

Razmišljala sam što bih ja napisala....Najbliže meni bila bi Scarlett O Hara. Emotivna, a odlučna. Preživjela je sve moguće nedaće- i ostala jaka i svoja....Čak i na kraju, kad Rhett odlazi, toliko je prisebna da samu sebe uvjerava: sutra je novi dan. Sutra ću razmisliti, kako ću ga vratiti....I uvjerena sam da je tako i napravila, i ponovno ha šarmirala. Takva, tvrdoglava - ali duševna i dobra na kraju....Pa ne bi Rhett s njom bio, da je drugačija...

Spisateljice su izabrale. I to svaka svog knjižnog favorita (lika) i/ili autora. Predivno...Julijana zna....



I za kraj, moram se pohvaliti s Lukasom.

Treći na natjecanju u plesu. Sjajno! A tu je još i dramska grupa i karate.....

Ljubim vas!

Kako orezati veliku staru krošnju

teutinaljubav.blog.hr

Pored našeg vrta ogromno je stablo višnje. Radovali smo se plodovima i kolačima. Kako je bila tek polovica ožujka kada je na par grana procvalo par cvjetova, mislio sam da je još rano za puni cvat. Na žalost, prevario sam se. Tih par cvjetova bilo je sve što je procvalo i ni jedan se list nije pojavio na granama. Tek tada sam vidjeo da se kora na suhim granama ljušti a grane su prepune rupa od nametnika. Već tada sam odlučio da ću ga na jesen obrezati i pokušati spasiti.Prije dva tjedna odluka je konačno pala. Idem u rezanje krošnje. Ogromno stablo, više od krova, zahtijevalo je pravu pripremu. Danima sam razmišljao kako to učiniti i zaključio da je najbolje donje grane rezati s nogara, a do krošnje napraviti ljestve po granama. Od alata sam imao ručnu pilu za grane i malu akumulatorsku pilu.
Ogromno stablo koje je trebalo obrezati
Donje grane rezao sam s nogara koje sam napravio kada sam trulu šupu preuređivao u vikendicu (o tome drugom prilikom).
Do krošnje sam po granama napravio ljestve
Zbog opasnosti da velike grane padnu na krovove šupa ili tamo gdje ne želim, vršio sam prednaprezanje grana uvijanjem konopa.
I na kraju, trebalo je trule i zaražene grane spaliti da spriječim širenje bolesti i nametnika iz odrezanih grana. Krajeve odrezanih grana zaštitio sam voćarskim voskom. Vidjeo sam da su na prerezima zdrave. Pepeo sa posuo po vrtu.
Nadam se da će na proljeće stablo oživjeti i da ćemo ipak uživati u plodovima, možda ne već slijedeće godine ali bilo bi mi drago da sam ga vratio u život.

Brdovita zemlja...

dinajina-sjecanja.blog.hr

Razderaše nutrinu tvoju, na grudima ti gnječili ljiljane,
palili vatre gnjeva, a oči tvoje, tvoja jezera nebom
obojena praštaju srcem majke što bludnom
sinu nježn, topao konak sprema..

Praštaš, a sinovi ti utrobu dijele i srce tvoje
stavljaju na vagu, rađala si nevjenčana.
pa tako ranjena i gola, prkosna stojiš,
na dlanovima gasne toplina žetvi,
a njivama tvojim niču plodovi
nekoga davnog zla,
krvavi ožiljci na lijepomu se licu množe.

Tvoje srce je kucalo ritmom vjerovanja
u zajedništvo triju naroda, u slavlja
bajrama i dvaju božića, u radost
njhove igre Eve, Ande, Have
Adama, Avrama, Adema,
u njhovu ljubav, a kao
topovi s Navarona,
zatutnjalo oružje
s planine, ubilo
ljubav.

Ti praštaš vjetrom što ti rane cijeli
i šutiš šumama prkosna i sjetna,
brdovita zemljo nesretna!





Dijana Jelčić... Pelinjak, rukovet gorkih stihova

* šunka i sir ... 370 kcal

minus40kg.blog.hr

5 dag šunke ... 50
3 dag sira ... 100
5 dag peciva ... 140
1 dag maslaca ... 80

istarska šunka
i zagorski sir,
fino mliječno pecivo,
i za moje drage prijatelje,
maslac,
na vrijeme izvađen iz frižidera

istarska Histris premium šunka

Veronika dimljeni sir Zmajski

p.s.
šećer mi je izvrstan,
kile idu svojim putem,
a ja umoran kao nikad,
valja malo i zasladiti, ili...
bar zašutjeti, onako, sebi,
za odmor, gušt, mir, ...
sasvim svejedno