NOVA PRAVILA TRENINGA



Jučer su iznesena nova pravila treninga pred trenere i pred Savjet. Dosta toga se mijenja.






- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????






MASKOTA TIMA

Maskota Zagrebačkih mažoretkinja je plava vjeverica, a metar veliku maskotu sa prvih 50-tak medalja čuvamo u uredu.

No, živa maskota tima je naš pas Vili, koji je istinski suvenir našeg ureda, a kojeg je tim udomio iz Doma za napuštene životinje Dumovec.


Prije Vilija imali smo Bonney, koja je sa timom bila 16 godina.


Na natjecanja i druge najvažnije nastupe sa nama ide Plavko, službena maskota GNK Dinama.








DRUM LINE

Bubnjarska sekcija Zagrebačkih mažoretkinja (Drum-line) trenutno ima 20 bubnjara i 23 udaraljke. Drum-line prati Zagrebačke mažoretkinja na nastupima, te na turnejama.

Tri su sekcije drum-linea koje imaju zasebne ritmičke cjeline
- Tenori i snerovi (doboši) - voditelj sekcije S.Šćuric
- Casse (veliki bubnjevi) i činele - voditelj sekcije I.Memić
- Trio i quadro tomovi - voditelj sekcije A.Šćuric

Casse se udaraju velikim batovima, tenori i snerovi malim batovima, a tomovi palicama.

Drum line ima 16 ritmičkih sljedova koji se kombiniraju u jedan ritmički komplet. Sadašnji ritmički komplet traje oko 6 minuta. U nastupima drum line ima i pojedine strojeve radnje koje izvodi.

Drum line radi i posebne koreografije, pa čak i posebne ritmičko-muzičke točke.

Povjerenik za Drum line je Orijana Nikolić, a voditelj Alen Šćuric.






I. (NAJSTARIJA) GIMNAZIJA U ZAGREBU
Najstarija gimnazija u Zagrebu je iz 1607. godine, a organizirali su je Isusovci. No, najstarija zagrebačka javna gimnazija je I. gimnazija, koja je radom započela 20. runa 1854. godine, tada pod nazivom "Realna gimnazija".

Prva lokacija škole bila je Vrazovo šetalište. Dvije godine kasnije gimnazija se seli na Strossmayerovo šetalište, da bi 1895. godine preselila na Rooseveltov trg, zgradu dizajniranu za gimnaziju. Iz te zgrade seli se 1986. godine zbog zbirke Ante Topić Mimare, da bi na koncu svoju zgradu dobila 1992. u Novom Zagrebu.

Danas škola ima 50 profesora i preko 600 učenika.

Najpoznatiji učenici I. gimnazije:
- August Cesarec, književnik
- Dobroslav Cesarić, akademik i pjesnik
- Vladimir Devidé, akademik, istaknuti matematičar i japanolog
- Villim Feller, istaknuti matematičar i sveučilišni profesor u Kielu, Stockholmu, Kopenhagenu, Lundu, Princetonu i Providenceu.
- Oton Gliha, akademski slikar
- Dragutin Gorjanović-Kramberger, paleontolog, arheolog i geolog, otkrivač krapinskog pračovjeka
- Ivo Josipović, skladatelj, sveučilišni profesor i bivši predsjednik Republike Hrvatske
- Boris Magaš, akademik i arhitekt, projektirao Poljudski stadion u Splitu
- Vatroslav Mimica, filmski redatelj, scenarist i producent
- Vladimir Prelog, znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
- Vjekoslav Šutej, dirigent
- Zoran Milanović, predsjednik RH i bivši premijer RH

I. gimnaziju je završio i naš Šef (još na Rooseveltovom trgu)

Zgrada I. gimnazije na Rooseveltovom trgu (danas Muzej Mimara)






FRIK
Frik = čudak, luđak, zaluđenik, osoba koja se bavi neuobičajenim stvarima ili vodi neprilagođen stil života, na primjer hobijem van „normalnog“ nivoa, i kojoj ta stvar može činiti čak i životnu svrhu
Zveknut, bedast = udaren, zvrkast
Bedak = blesav
Blento = blago glupava osoba
Glupson, gluperda = glupan
Krele, krelac = kreten
Prošvical, prošvicat, skrenul = poludjet
Tukača = budaletina (ženska)
Trotl = šeptlja, nesposobnjaković, blesan, zločesto dijete
Šlampav = neuredan, aljkav
Šlamperaj = loše odrađen posao
Potepuh = lutalica, skitnica
Jopec = klaun
Bilmez = neogovorna osoba (niži oblik luftbrenzera)
Pacer = čovjek koji krivo radi
Norec, norc = divljak
Noriš = divljaš
Fakin = mangup
Fakinerija = mangupi
Zagrebački fakin = zagrebački mangup, koji provodi gradske manguparije
Luftbrenzer, ništkoristi, zgubidan = propalica

„Isuse koji je to frik“ = Isuse, koji je to čudak
„On ti je frik za avione“ = On je zaluđenik za zrakoplovstvo
„Lik je totalno prošvical“ = osoba je potpuno poludjela
„Fakat je šlampav“ = baš je neuredan
„Koji si ti bilmez“ = kako si ti neodgovorna osoba
„Kaj noriš“ = što divljaš
„Baš si fakin“ = stvarno si mangup
„Trotl jedan“ = Kad se djetetu kaže trotl onda ste obično na njega ljuti, i na taj način ga se prekori. No, moguće je da se odrasloj osobi kaže: "A jesi trotl", što je najniži nivo preijekora ili uvrede, te onda znači kao "jesi konjina" ili "baš si budaletina"







SUPERMINT I DR.
Danas je količina bombona i drugih slatkiša ogromna. Prije smo imali bitno manje toga, daleko manje uvoznog, puno toga "domaćega", daleko više nezdravoga, ali neki slatkiši su stvarno bili legendarni. Neki od tih legendarnih su preživjeli i do danas.

Bronhi je bio tamni, ljut i ljepljiv bombon (lijepio se za gornje nepce i teško se skidao). Istinski odbojno i čisti je mazohizam jesti ga. Ali od "Bronhija se lakše diše", pa si ga povremeno priuštimo i danas. Ni blizu kao prije, no koji puta za dobra stara vremena... Još gora varijanta Bronhija je Nerro, sa dimnjačarem kao zaštitnim znakom.

Uz to imali smo Pepermint i Supermint (sa rupom u sredini) koji su stvarno služili za borbu protiv lošeg zadaha i bili na bazi metvice, Slovenci su radili neko čudo od ljekovitih biljaka pod imenom Herba, pa Rondo C koji je bio nešto između Superminta i vitaminskog bombona blago kiselkastog okusa, Cedevita je imala svoju paletu bombona sa vitaminima...

Jedan od popularnijih voćnih bomobona bio je slovenski Šumi Visoki C, te osječki Plavi 9. No, u toj kategoriji daleko najbolji je bio Krešev Ki-Ki, pa nije ni čudo da je preživio do danas. Kraš je imao i tvrde bombone 505 sa crtom, te Mentol. Proizvodio se i Kavabon na temelju kave koji vas je navodno držao budnim. Moš si mislit. Ko ludi smo kupovali i PEZ sa poznatim i brojnim figuricama iz kojih se jeo.

Vrlo čudan bombon je bio Vau-vau, koji je bio čisti obojani šećer u obliku malih psića, a prodavao se u psećim kućicama. Imali smo i one prahove u vrećicama (ne mogu se sjetiti kako su se zvali) koji su bili full kiseli i pucketali su u ustima, a na jeziku je taj otrov ostavljao ljubičast, plav ili žarko crven trag, što nas je posebno veselilo. U toj kategoriji su bili i Fla-Vor-Aid sokovi.




SA UTAKMICE DINAMO-SLAVEN BELUPO -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
dinamoslb93611200

dinamoslb93611210

dinamoslb93611217

dinamoslb93611218

dinamoslb93611221


i SA UTAKMICE DINAMO-VELIKA GORICA
dinamovg93611500

dinamovg93611503

dinamovg93611504

dinamovg93611507

dinamovg93611509

dinamovg93611512

dinamovg93611523

dinamovg93611524

dinamovg93611525

dinamovg93611529

dinamovg93611530

dinamovg93611530

dinamovg93611536

dinamovg93611553

dinamovg93611554

(objavljeno: petak, 06.02.2026. u 23:14) komentiraj (0)

ORIANA DOBILA NOVI POSAO



Naša bubnjarka Orijana Nikolić je napredovala i nakon 28 godina kao vozačica tramvaja postala je kontrolorka vozača i prometa ZET-a. Bravo mačka! Istovremeno Robertina Nikolić nam je diplomirala na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bravo Nikolići!






- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????






TRANSPORTNE KUTIJE

Kako transportiramo veliku količinu opreme na natjecanja, turneje, Ljetni kamp, team-buildinge idr. imamo:
- dvije velike aluminijske kutije veličine 1,20x1,00x0,80 metara (1 m3)
- dvije velike željezne kutije 2x0,6x0,8 metara (1 m3)
- 4 velike plastične kutije za casse (veliki bubanj)
- 5 manjih plastičnih kutija za tenor-bubnjeve
- 2 veće transportne plastične kutije 0,6x0,3x0,3 metra
- 5 manjih transportnih plastičnih kutija
- 33 plastične kutije za transport kapa
- 51 službenu torbu za transport uniformi






INCIJACIJA
Inicijacija je procedura kojom se na propisan ceremonijalni način proglašava nove razvodnice i predvodnice Zagrebačkih mažoretkinja. Svrha inicijacije nije samo tradicija Zagrebačkih mažoretkinja, nego i učvršćivanje zajedništva tima.

Inicijacija se priprema nekoliko tjedana prije, dogovorom oko datuma sa Gradskom skupštinom gdje se ista održava. Potom se pribavlja sva logistika, prepravlja se sinopsis za inicijaciju, obavi se razgovor sa upravom Gradske skupštine, obavijeste se mediji, i obavi se proba sa predvodnicama u uredu. U Skupštinu dolazimo nekoliko sati ranije kako bi mogli sve pripremit.


CAFNŠRAJT
Inicijacija počinje Cafnšrajtom, starom zagrebačkom tradicijom kojom su svi vojnici hodali gradom sa bakljama kako bi obilježili postavljanje novog zapovjednika zagrebačkog garnizona. Zagrebačke mažoretkinje obnovile su Cafnšrajt kod proglašenja svojih predvodnica i razvodnica

- Prvo sve mažoretkinje pale baklje na baklju prve predvodnice
- Na čelu kolone su ključevi grada Zagreba, koje čuvaju Zagrebačke mažoretkinje, iza njih zastave Zagreba, a potom baklje
- Cafnšrajt prolazi centrom grada
- Pred Skupštinom grada se uvijek skupi mnogo roditelja, bivših i sadašnjih mažoretkinja
- Potom mažoretkinje pale svijeće na svojim bakljama koje gase
- Nakon procedure prisegne se na zagrebačku zastavu sve mažoretkinje sjedaju na svoje unaprijed predviđene pozicije
- Potom se gase svijetla, prostorija ostaje osvijetljena samo svijećama svih mažoretkinje, zatraži se od publike da napuste prostoriju, te se zaključavaju vrata

Ostatak inicijacije je tajan i znaju ga samo i isključivo mažoretkinje Seniorskog 1A sastava.

Poseban dio inicijacije je u drugoj prostoriji Gradske skupštine gdje se održava inicijacija za 1. predvodnicu, no tu inicijaciju ne znaju čak ni ostale mažoretkinje S1A nego samo 1. predvodnice. U svakom slučaju ta inicijacija je toliko emotivna da je Viki tijekom inicijacije hiperventilirala, a nakon nje rekla: "Mogu samo reći wooow. Bez riječi sam. Ovo je stvarno veliko". A kada ju je prošla Dotoreja Kukolja rekla je: "Sada tek shvaćam koliko je sve to veliko i kakvu sam funkciju preuzela".

Nakon predvodničke inicijacije sam kraj inicijacije je otvoren za publiku, a na kojem bivše predvodnica polaže ruku na rame nove predvodnice, a ova obznanjuje da ona preuzima tim

Na kraju nova predvodnica sprema ključeve grada

Potom svi čestitaju i salutiraju predvodnici


CEH
Na kraju inicijacije je "plaćanje ceha", što je stari zagrebački običaj u kome novopostavljene predvodnice i razvodnice mora počastiti sve kolegice i okupljene. Ceh se obavlja u izložbenoj dvorani Gradske skupštine i zapravo je jedan ukusan domjenak na kojem ima i domaćih kolača, torti, razne klope i cuge.


PREDOVDNIČKI PRSTEN
Dio inicijacije je i predvodnički prsten kojeg predvodnica dobiva u trajno vlasništvo. Prsten je od bijelog zlata, sa 4 safira, radi ga ručno i po mjeri poznata zagrebačka draguljarnica "Dijamant", a predvodnica će ga do kraja života nositi na svim događajima Zagrebačkih mažoretkinja na kojima prisustvuje.






ZAGREBAČKE KULE

Grad je imao 13 kula, no danas su sačuvane samo 3.

Najveća sačuvana gradska kula Lotrščak je na južnoj strani i nazvana je tako jer je uz nju bilo zvono koje se oglašavalo ljeti u 22, a zimi u 21 sat kako bi građani ušli u grad prije zatvaranja svih gradskih vrata. Zvono se zvalo Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, što su purgeri iskrvili u "lotrijaš" i jasno da je kula onda dobila i tako iskrivljeno ime. Kula je sa krovištem i kupolom visoka 30 metara. Kula je dovršena 1266. godine. Debljina zidova kule je 195 cm.



Na kuli Lotrščak od 1.1.1877. top svaki dan označava podne. Grički top je pucao u podne zato da građani koji su radili na poljima u ravnici južno od Gradeca krenu prema Gradu na ručak, koji je za građanstvo bio u 13 sati. Pravi zagrepčanci po pucnju uvijek pogledaju na sat, da vide jel im sat "dobro ide". Grički top nije pucao tijekom i još 10 godina nakon Prvog svjetskog rata, kraće vrijeme tijekom Domovinskog rata, te od 28.3. do 11.5.2020. radi posljedica potresa. Tijekom Domovinskog rata kad bi top puknuo mi studenti koji smo jurili na Gornji grad na predavanja uvijek bi umirali od smijeha jer bi par ljudi bilo na podu pokrivenih ruku preko glave, što su uvijek bili stranci (NATO, novinari, diplomati) koji su mislili da se grad bombardira. Današnji topnik je Alem Tutundžić koji je funkciju preuzeo 2008. godine od legendarnog topnika Stjepana Možare koji je otišao u mirovinu. Topnik nosi tradicionalnu svijetloplavu uniformu.

Popov toranj se nalazi na sjevernoj strani Gradeca. Toranj je nastao sredinom 13. stoljeća. Ime je dobio jer je bio vlasništvo zagrebačkih biskupa, a ne Gradeca. Naime, Kaptol nije imao pravo na zidine, pa su svećenici kod navala neprijatelja tamo selili vrijednost i blago Kaptola, te se u kuli skrivali. Kula je tek od 16. stoljeća dio gradskih zidina. U Popovom tornju se nalazi Zagrebačka zvjezdarnica od 5.12.1903. godine.

Kamenita vrata su kula i jedina očuvana gradska vrata. Sagrađena su u 13. stoljeću, a današnji oblik su dobila 1760. godine. Iznad vrata nalazi se predivna dvorana Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, unutar prolaza nalazi se tipični srednjevjekovni dućan "Pod boltom", a uz sama vrata je i omanja kula koja je bila dio obrambenog objekta. Unutar Kamenitih vrata nalazi se oltar na kojem je slika Majke Božje od Kamenitih vrata koje je čudom preživjela veliki požar 30.5.1731. godine. Ova slika je simbol Zagreba, po njoj je Zagreb dobio zaštitnicu u Majci Božjoj, a Dan grada se slavi upravo na dan kada je slika pronađena nakon požara. Na Kamenitim vratima purgeri pale svijeće kada im se ostvarila neka velika želja, te se time zahvaljuju Bogu i Majci Božjoj (npr. prošli ste težak ispit, preživjeli tešku bolest, ostvarila se željena ljubav...).



Na sjevernoj strani Kamenitih vrata nalazi se kip Dore Krupićeve koji je napravio Ivo Kerdić, a na južnoj strani spomenik Sv.Jurja koji su napravili austrijski kipari Winder i Kompatscher. Odmah do Kamenitih vrata nalazi se druga najstarija ljekarnica na prostoru Hrvatske (neprekidno radi od 1355.). Nasuprot ljekarnice nalaze se lanci sa HMS "Victorye" Nelsonova broda iz znamenite bitke kod Trafalgara. I oprez, na Kamenitim vratima postoje po dva željezna stupa koji vrata dijele na tri dijela. Legenda kaže da se ne smije prolaziti kroz srednji prolaz (između dva stupa) jer isto znači nesreću.

Kaptol je kasnije dobio zidine i kule, a sačuvano je samo 6 kula oko Katedrale.






ZA NA PUT
bagaža = prtljaga
kofer, kufer = kovčeg
ruksak = ranac, telećak
pederuša = torbica oko struka
neseser = kovčežić za šminku ili nakit
manircig = pribor za manikuru
pinklec = zamotuljak (često se nosio na štapu pa na ramenu)
muf = krzneni grijač za ruke
škrlak = šešir za izvan kuće (put, posao, grad), a purgeri su imali nekoliko škrlaka, onaj najbolji i najskuplji za mise, svadbe, putovanja, onaj srednji za posao i odlazak u grad, te onaj najstariji za u trgovinu ili kvart, za dvorište je bio kačket

„Pinklec na rame put pod noge“ = zamotuljak na rame put pod noge






CHARLIE
U predhodnim člancima ovog serijala vidli smo da Zagreb ima kafiće u kojima se skupljaju slikari i kipari, književnici i pjesnici, boemi, studenti, inteligencija, a eto, imao je i lokal u kojem se skupljaju političari, barem dok nisu na vlasti, a uz njih i suci, fiškali (odvjetnici) i policajci. Legendarni Charlie na uglu Gajeve i Bogovićeve. Charlie je bil alternativna politička pozornica, u njemu su se dogovarali politički potezi, akcije, paktovi, sporazumi. Kak je istaknul Vlado Gotovac "Charlie je lokal iz kojeg kreću sve političke akcije". Charlie je i početak špice, lokacije između Gajeve i Cvjetnog placa na kojoj se mora biti viđen, poglavito subotom prije ručka. Inače Charlie je tek omanji zagrebački birc u čijem zatvorenom dijelu ima tek par skučenih stolova, no zato ima prekrasnu veliku terasu ispred lokala koja je na izvrsnoj lokaciji sa pogledom i na Bogovićevu i na Trg bana Jelačića. Lokal je 1972. otvorio bivši Dinamovo nogometaš Marko Braun Charlie, a od njegove smrti 2004. lokal vodi njegova supruga Zdenka.

Charlie je već neko vrijeme zatvoren, a Fina je podnijela prijedlog o pokretanju stečaja jer tvrka ne izvršava plaćanja u neprekidnom razdoblju od 120 dana. Još jedna zagrebačka legenda odlazi u prošlost.




SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 15. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
IMG-3897

IMG-3891

barnedjeljaprog95312104

barnedjeljaprog95312107

barnedjeljaprog95312108

barnedjeljaprog95312108

barnedjeljaprog95312112

barnedjeljaprog95312115

barnedjeljaprog95312118

barnedjeljaprog95312121

barnedjeljaprog95312122

barnedjeljaprog95312126

barnedjeljaprog95312128

barnedjeljaprog95312131

barnedjeljaprog95312135

barnedjeljaprog95312136

barnedjeljaprog95312141

barnedjeljaprog95312150

barnedjeljaprog95312154

barnedjeljaprog95312161

barnedjeljaprog95312163

barnedjeljaprog95312167

barnedjeljaprog95312168

IMG-3939

IMG-4000

IMG-4027

IMG-4028

IMG-4202

...kraj!

(objavljeno: srijeda, 04.02.2026. u 11:02) komentiraj (0)

TIM IDE U KINU



Zagrebačke mažoretkinje idu na turneju u Peking i Shenzhen (Kina) od 21.10. do 1.11., 11 dana. Evo i nekoliko podataka o turneji:

Država: Kina
Grad: Peking (Beijing) i Shenzhen
Vremenska zona: +6 sati na Hrvatsko vrijeme (kad je kod nas 12 sati, tamo je 18)


Ukupno ćemo preći: 20.076 km, od čega 18.806 km zrakom i 1.270 km cestom, Peking-Shenzhen je 2011 km.

Klima: U Pekingu će temperatura biti oko 15°C, tijekom noći pada do 9°C. U Shenzhenu će temperatura biti oko 26°C, tijekom noći pada na prosječno 23°C.


GDJE IDEMO

Kina je druga najveća država svijeta, koja ima 1,4 milijardu stanovnika (360 puta veća od Hrvatske) i BDP od nevjerojatnih 19,4 trilijardi USD (171 puta veći od Hrvatske).

Peking (Beijing) je glavni grad Kine. Grad ima 21,9 milijuna stanovnika (metro zona 23 milijuna stanovnika), dugi je najveći grad na svijetu (odmah nakon Shanghaia). Peking je tradicionalni grad sa velikim brojem povijesnih i turističkih znamenitosti. Grad je osnovan 1045. godine prije Krista (star je 3071 godinu) i jedan je od najstarijih gradova na svijetu.
Peking ima čak 91 sveučilište sa stotinama fakulteta. Gradski BDP je 747 milijardi USD. Grad ima dva velika aerodroma (svaki kapaciteta po 100 milijuna putnika), nekoliko linija super-brzih željeznica, podzemnu željeznicu sa 22 linije i 608 km pruga, te više od 1000 linija autobusa i trolejbusa. Grad ima 7 znamenitosti upisanih u UNESCO baštinu, te je sjedište najvećeg broja mega-kompanije sa Global 500 liste na svijetu.

Broj stanovnika: 31 puta veći od Zagreba i 5,5 puta veći od cijele Hrvatske

Shenzhen je 3. grad po veličini u Kini i jedan od najvećih gradova na svijetu koji ima 17,6 milijuna stanovnika (23,3 milijuna metro zona). Grad je jedan od subprovincijalnih gradova Kine. Grad je doslovce spojen sa Hong Kongom i na samom je jugu Kine. Grad je drugi na svijetu po broju nebodera. Grad datira iz 331 godine prije Krista (star je 2357 godina). Grad ima 517 milijardi USD BDP.

Broj stanovnika: 25 puta veći od Zagreba i 4,5 puta veći od Hrvatske.


KAKO PUTUJEMO
Letimo sa Air Chinom do Pekinga, potom imamo let između Pekinga i Shenzhena (još ne znamo kompaniju), pa se vraćamo iz Shenzhena preko Pekinga. Za Peking i iz Pekinga letimo sa Airbusom A350-900, a iz Shenzhena za Peking sa A330-900.

U Kini imamo jedan nastup u Pekingu, jedan na Kineskom zidu i 2 u Shenzhenu, te imamo kulturnu razmjenu u Pekingu i Shenzhenu. Tijekom turneje obići ćemo i Hong Kong.

Danas smo dobili i Pozivno pismo pa je sada isto i službeno, te smo isto danas i objavili iako tim ovo zna već mjesec dana.






- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????






PLOČE SA DRŽAVAMA

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju 153 profesionalne svjetlo-plave ploče sa natpisima svih zemalja svijeta. Ove ploče služe za ceremonijale otvaranja prvenstava.

Zagrebačke mažoretkinje još imaju:
- 4 magnetne ploče koje se „lijepe“ za auto
- 3 ploče sa natpisima na hrvatskom i na drugoj strani na engleskom jeziku koje idu ispred povorke
- 10 različitih natpisnih ploča, različitih oblika






ZDENKA

Zdenka Mikelj je doaen hrvatske šminke. Uz vlastiti kozmetički salon, nema toga što nije šminkala Zdenka. Brojne televizijske emisije, izbori za missice, filmovi, revije, najviši političari (čak i jedan premijer), showovi, najveći pjevači i pjevačice… Malo je velikih faca koje nije šminkala Zdenka, poput Cezaria Evora, Jelenu Rozgu, Jelanu Radan, Meritas, Mladena Gavrana, Žaka Houdeka… I zato smo više nego ponosni što šminka i nas.

Većina bi rekla kako je to jednostavno. Uzmeš šminku i navali. No, istina je upravo suprotna.

Odabir šminke
Šminka za natjecanja je potpuno drugačija od šminkanja za scenu, televiziju ili film, a sve to nema sličnosti sa šminkom za izlaze ili svakodnevnom šminkom. Za nas Zdenka upotrebljava profesionalnu šminku „Temptu“, zato što su lagane, naprave debeli sloj i postojana je cijeli dan (što je jako bitno pošto se djevojke šminkaju više sati prije samog natjecanja), čak je i vodootporna.

Priprema šminke
Nekoliko tjedana prije prvenstva Zdenka u svom salonu skupi dio stručnog stožera (trenere, predvodnice i stručni stožer) te prikaže svoje ideje tako što u beskraj šminka prema svojim zamislima, a mi uspoređujemo i odaberemo. Nakon što odaberemo konkretan prijedlog šminke ista se modificira sukladno zahtjevima trenera (neki dodaci nisu praktični, neke stvari nisu izvedive, ne pašu karakteru koreografije…).

Šminka Zagrebačkih mažoretkinja je isključivo u plavim nijansama, a mora biti postojana. Šminka ne smije biti prejaka, ali se mora vidjeti, tj. suci moraju vidjeti šminku. Šminka ne smije odvlačiti pozornost od djevojaka, jer ipak koncentracija sudaca mora biti na njihov ples i tehniciranje, a ne na šminku. Na prvenstvu su dva različita modela šminkanja, jedan za defile, drugi za koreografiju, pri čemu je svaki potpuno različit (da djevojke izgledaju drugačije), no obije moraju imati poveznice, kako u boji, tako u elementima šminkanja. Ako je prvenstvo na otvorenom, vrlo se mnogo pažnje posveti poziciji šljokica i kamenčića kako curama ne bi smetali prilikom pogleda prema suncu, tj. da se ne bi desilo špigliranje. Ako je prvenstvo u dvorani onda je posao bitno lakši i moguća je veća kreativnost, jer se svjetlo reflektora lakše kompenzira i kontrolira, pa si Zdenka može dozvoliti više svjetlucavih detalja. Sve je to bitno kod odluke kako će šminka izgledati.

Naravno, šminka i frizura moraju biti kompatibilne pa tu u definiranju šminke utječe i naša službena frizerka Valentina Behin. Kad se šminka definira napravi se plan šminkanja i Zdenka nabavi svu šminku i alate, a toga na prvenstvu ima kao u omanjem beauty salonu. U posljednje vrijeme mnogo se koriste razno-razne šljokice i kamenje koje se posebno biraju u dogovoru prije prvenstva, a na kožu se lijepe posebnim kazališnim ljepilima koja ne štete koži.


Šminkanje na natjecanju
Šminkanje za prvenstvo započinje nakon doručka u prostoriji koju uvijek pripremimo za Zdenku i Behin, a u kojoj se napravi pravi salon za uljepšavanje. Prvo se stavlja podloga, pa se na nju gradi šminka. Od kada Zdenka koristi zračni kist isti joj je bitno ubrzao posao, jer sada puder nanese za samo 5 minuta, što je prije, sa spužvicama i kistovima, trajalo bitno duže. Cure pomažu Zdenki jer same nanesu maskaru, a Zdenka to samo popravi. Zdenka uvijek jako naglašava trepavice. Još više se naglašavaju usne, ali ne ružem, nego drugim tehnikama, kako bi se još više istakao osmjeh koji je vrlo važan na natjecanju. Obzirom da se sve pripremi prije, a sve djevojke se šminkaju po istom obrascu kako bi što više sličile jedna drugoj i time se još više naglasila jedinstvenost formacije, za našminkati 17 mažoretkinja Zdenki treba 4 do 5 sati. Zdenke u načelu šminka samo seniorke, no pomogne u šminkanju juniorki i kadetkinja koje se ipak daleko slabije šminkaju, što znači da na samom prvenstvu šminka nekih 8-10 sati.

Prije samog izlaza na natjecanju Zdenka u načelu nema previše posla, jer je šminka, kao što smo već spomenuli, postojana, pa se eventualno naprave manje korekcije, te se popravi ruž. Za popravke netom prije izlaska pomaže joj rezervna mažoretkinje, poglavito što Zdenka nema pristup do same B zone.


Kada nas još Zdenka šminka
Osim natjecanja Zdenka nas šminka i za najvažnije televizijske ili filmske nastupe, kao i u slučaju nekih važnijih snimanja poput reklama, dokumentaraca… Uz to Zdenka sređuje probleme sa tenom naših cura koje kod nje odlaze na tretmane. Zdenka nam održava i seminare o šminkanju gdje uči mažoretkinje 1A sastava kako da se našminkaju za svakodnevne nastupe.






JARUN
Najveća zagrebačko jezero Jarun se spominje još prije 800 godina. Oko njega su živjeli kaptolski kmetovi koji su ga zvali „Jaruga“ (rupa puna vode) od čega je i dobio ime. On je ostatak savskog toka koji je promijenio smjer pa je ostalo jezero.

Jarun je uređen 1987. godine za Univerzijadu. Ukupna površina centra je 235 ha. Od 1988. Jarun je kupalište sa 5 plaža od koje je jedna i nudistička, te jedna prilagođena za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Godišnje oko 170.000 kupaća pliva na Jarunu. Za njihovu sigurnost brine se ekipa spasioca po čitavom parku koji godišnje imaju preko 300 intervencija. Mulj otklanja poseban stroj koji stalno usisava jezero. Krug oko jezera dug je 6,5 km, a jezero ima 6 otoka, od kojih je 4 povezano mostovima.

Na Jarunu živi 29 vrsta riba i 130 vrsta ptica. Labudovi na Jarunu ostaju cijelu godinu. Postoji legenda o somu Juri koji navodno ima preko 3 metra. Kod Divljeg otoka ostavaljeno je prirodno okružje gdje je zabranjena gradnja i razvijaju se autohtone biljne vrste i gnjezde ptice, posebno patke, kormorani i čaplje.

Jarun ima regatnu stazu, veliko jezero služi za treninge jedriličara, ima konjički klub sa hipodromom i jahanjem za djecu, dva terena odbojke na pjesku, jedan rukometa na pjesku, polivalentno igralište, softbol teren, bočalište, veliki park za ekstremne sporove (skate park), terene za mini golf, stolni tenis, na jezeru treniraju koturaljkaši, biciklisti, trkači, plivači, ronioci, sportski i rekreativni ribolovci, ukupno na jezeru ima 26 sportskih klubova. Po regatnoj stazi je izgrađena i staza za Olimpijske igre 2004. u Ateni. Jarun ima i Aleju velikana hrvatskih sportova sa 140 memorabilnih ploća.

Jarun godišnje posjeti preko 800.000 posjetitelja. Prostor ima velik broj parkirališnih površina, uređenih mjesta za roštiljadu, dječje parkove, trim staze, noćnih klubova, 4 restorana, velik broj barova, a navečer je mjesto izlaska. 2/3 vozila dolazi noću radi provoda.

Osim Jaruna Zagreb ima još jezera: Bundek, 5 jezera u Maksimirskom parku, te Rakitje.









OBLEKA ZA PO DOMA
Fartun ili šircl
1. kuhinjska pregača koja štiti tijekom kuhanja, kolinja i ostalih kućanskih poslova
2. kožna ili deblja platnena pregača koja je štitila obrtnike (kovače, tesare, postolare isl.) tijekom teških fizičkih poslova i služila je kao zaštitna odjeća (iskra, špranje, čavli..)

Bademantil i šlafruk označavaju kućnu haljinu, no uz sitnu razliku:
Bademantl = se koristio za kupaonicu (bazen, saunu), bio je jednostavniji i od jeftinijih materijala, otporan na paru i upijao je vodu, ispod se nosio donji veš, u njemu se nije izlazilo iz kuće
Šlafruk = se koristio za večernji boravak u dnevnoj sobi, kuhinji ili spavaonici, ispod njega se nosila piđama i papuće, bio je udobniji, deblji i nacifran ukrasima (paspuli, pletene trake isl.), a u njemu se smjelo ići i u dvorište

Šlape = papuće
Krpe = stara roba koja se nosi za kućne radove ponajviše u dvorištu (stari pulover, hlaće…)
Kačket = radna kapa koju su purgeri nosili po dvorištu, za „van“ je bio šrklak
Hausklajna = jednostavna haljina za po kući u kojoj se kuhalo, čistilo ili boravilo, obično je imala gumbe naprijed i uzorak ružica ili nešto slično (hausklajna nije isto što i šlafruk)

""Obriši si mast z ruke vu fertun" = Obriši si masne ruke u pregaču
"Deni si fertun da se ne zasereš" = Stavi si pregaču da se ne zamažeš
"Šircl ti se podfrknul" = Pregača ti se podvinula
"Obleći si bademantl nakon kaj se splahneš" - Odjeni kućnu haljinu nakon kupanja
"Negdo zvoni, daj si metni šlafruk i odi pogledat ko je" - Netko ja pozvonio, odjeni kućnu haljinu i idi pogledati tko je







RINGIŠPIL

Ringišpil je bio sastavni dio lunaparkova kojih je u Zagrebu bilo bitno više nego danas, iako se i danas svako toliko pojave u kvartovima, no vrlo rijetko u njima ima i ringišpila.

Ringišpil je vrtuljak na struju (prije struje su ga pokretali ljudi ili konji) na kojem iz sredine izlaze krakovi, a sa kojih vise četiri lanca na čijim krajevima je jednostavna stolica koja je imala obruč sa tri strane (da se ne padne) i pokretni obruč sa prednje strane koji se dizao kad bi ušli u stolicu, a spuštao kada ste se vrtili. Djevojke su se mirno vozila na ringišpilu u krug, dok bi mladići izvodili vratolomije na način da bi se odguravali, lovili rukama, odbacivali nogama čime su mijenjali smjer i brzinu stolice, zapetljavali i potom u velikoj brzini otpetljavali isl. Mladići bi sve ovo, ali u blažoj varijanti, radili i curama sa kojima su išli na ringišpil, one bi pritom vriskale i tražile da im se to ne radi, ali bi imale smiješak na licu i zapravo su tražile još. Što bi bio veći frajer, to bi više odguravao odabranu djevojku, i umješnije je lovio u zraku. Zapravo je dio upucavanja bio odlazak na ringišpil, a djevojka koja je sjela ispred mladića zapravo je željela da ju odguruje i lovi. Ekipe, njih i po desetak, su znali izvoditi prave vratolomije zajedno u lancima koji bi se međusobno primali, odguravali, odbacivali…



Nakon dvadesetak krugova ringišpil se usporavao dok nije stao da spokojno možete sa njega sići, no pravi frajeri bi uvijek pri kraju skočili da pokažu kako su hrabri. Prosječna osoba bi izdržala 4-5 vožnji, neki i desetak, a nakon toga bi obično povraćali od vrtnje.

Najveći ringišpil je u Asterix selu u Parizu, koji je ogroman, a u jednom momentu se diže dodatno u zrak i izvlače mu se krakovi, dok se vrh ringišpila naginje, što vožnju čini još atraktivnijom i bržom.



U lunaparkovima su još bile „balerine“, oni vlakići koji su se rotirali na krugu sa krovom koji se u nekom momentu otvarao, pa autići na struju sa odbojnicima, pa vrtuljak sa avionima ili nekim drugim letjelicama (svemirskim brodovima isl.) koji su mogli ići gore-dolje dok su se vrtili u krug, trubiti i eventualno „pucati“, pa vrtuljci sa raznim vozilima, konjima i/ili kočijama, vlakić koji je išao samo u krug isl. Često kada u lunaparkovima su bili i stolni nogometi, one kanđe za pecanje nagrade, zračni hokej isl. stolne igre. Danas lunaparkovi imaju skuplje i komplicirane vratolomije, a tek rijetki imaju nešto od gore spomenutog.

Kada Zagrebačke mažoretkinje imaju nastup u provincijskim mjestima gdje su ringišpili cure uvijek traže da se na njima izludiramo, često puta dobijemo i gratis vožnje da privučemo ostalu raju.




SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 14. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
barnedjeljaprog95312019

barnedjeljaprog95312020

barnedjeljaprog95312021

barnedjeljaprog95312023

barnedjeljaprog95312030

barnedjeljaprog95312035

barnedjeljaprog95312037

barnedjeljaprog95312042

barnedjeljaprog95312047

barnedjeljaprog95312051

barnedjeljaprog95312053

barnedjeljaprog95312067

barnedjeljaprog95312070

barnedjeljaprog95312073

barnedjeljaprog95312078

barnedjeljaprog95312089

barnedjeljaprog95312089

barnedjeljaprog95312091

barnedjeljaprog95312096

barnedjeljaprog95312098

barnedjeljaprog95312101

barnedjeljaprog95312102

barnedjeljaprog95312103

IMG-34

IMG-3891

...nastavak u iduće postu...

(objavljeno: petak, 30.01.2026. u 14:03) komentiraj (0)

TIM KREĆE RADITI KOREOGRAFIJE



Zagrebačke mažoretkinje kreću raditi koreografije za prvenstvo, te pripremati koncert za Bajku koja će biti 29.3.






- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????






KOLIKO IMAMO ZASTAVA

U skladištu imamo skoro sve zastave svijeta:
- 842 zastave
- 194 države, teritorija ili ovisnih autonomija od njih 206 (čak i minijaturnih poput Isle of Man)
- većina zastava je 1x2, no imamo i nekoliko zastava 1,5x3, te 20-tak stolnih zastavica (15x30 cm), te nekih zastavica drugačijih dimenzija
- imamo i nešto zastava gradova, organizacija, instutucija, čak i poduzeća
- 50 metalnih i 20 drvenih kopalja sa tuljcima za držanje
- stative za zastave na koje stane 25 kopalja
- dva jarbola za dizanje zastava, veći visok 6 metara, i manji visok 3 metra






GODIŠNJE NAGRADE

Nagrade dodjeljuje komisija od 3 osobe. Ova komisija iznese svoje prijedlog, prodiskutira o njima, te donese zajedničku odluku.

11. Nagradu dobivaju sve mažoretkinje koje su imale prosječnu ocjenu klasifikacije od 5,0

10. Godišnja nagrada za najveće napredovanje
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je najviše napredovala u posljednjih godinu dana
* nagrada: plaketa

9. Godišnja nagrada za najbolje tehniciranje sa štapom
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je imala najmanje dodatnih treninga tehniciranja sa štapom, te koja je na nastupima i treninzima pokazala najkvalitetnije tehniciranje
* nagrada: plaketa i mažoret-štap

8. Godišnja nagrada za najprofesionalniji stav na nastupu
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je na nastupima pokazala maksimalni profesionalizam, te na plesnim nastupima ima neverbalnu komunikaciju sa publikom, vrhunski smješak i položaj tijela plesačice
* nagrada: plaketa

7. Godišnja nagrada za najviše nastupa
- dodjeljuje se mažoretkinje koje je imala najviše nastupa u prošloj godini
* nagrada: plaketa

6. Godišnja nagrada za najboljeg trenera
- dodjeljuje se najboljem treneru Zagrebačkih mažoretkinja
* nagrada: plaketa

5. Godišnja nagrada za najboljeg povjerenika
- dodjeljuje se povjereniku sa najboljim rezultatima u radu.

4. Medalja Zagrebačkih mažoretkinja
- dodjeljuje se mažoretkinji prilikom odlaska iz Seniorskog 1A ili iznimno nekoj drugoj osobi koja je zadužila Zagrebačke mažoretkinje
* nagrada: medalja sa grbom Zagrebačkih mažoretkinja

3. "Zlatni štap" za 5 godina u 1. formaciji Seniorskog 1A ili 10 godina sveukupno u Seniorskom 1A
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je 5 godina plesačica 1. formacije S1A ili je ukupno 10 godina u S1A
* nagrada: štap sa 24 karatnim zlatom

2. Nagrada za najmarljiviju mažoretkinju godine
- dodjeljuje se mažoretkinji koja se najviše žrtvovala za tim, odradila velik broj nastupa, uvijek bila na dispoziciji timu, koja nije izostajala sa treninga i pokazala izuzetnu marljivost na treninzima, te koja je na nastupima i drugim aktivnostima Zagrebačkih mažoretkinja pokazala veliku požrtvovnost i marljivost
* umjetnička slika sa motivom Zagreba jednog od poznatih likovnih umjetnika uz plaketu

1. Red zahvalnosti
- dodjeljuje se osobama koje su posebno zadužile Zagrebačke mažoretkinje u prethodnoj godini
* plaketa sa medaljom Zagrebačkih mažoretkinja
Red zahvalnosti godišnje dobije 2 do 4 osobe (o istome odlučuje uprava), a neke od najznačajnijih osoba grada Zagreba i Hrvatske su do sada dobile Red Zahvalnosti. Nekoliko osoba iz inozemstva je dobilo Red zahvalnosti.

Mecena Zagebačkih mažorekinja je najviša godišnja nagrada koja se dodjeljuje samo jednoj osobi za više godina pomoći timu.






MIMARA

Muzej Ante i Wiltrude Topić Mimare otvoren je 1987. i od tada je glavni zagrebački muzej

- 3.750 vrhunskih umjetnina
- izvanredne umjetnine Raffaella, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Goye, Delacorix...
- muzej je prvo planiran na Jezuitskom trgu, ali se Mimara sa time nije složio


O zgradi
Muzej je u zgradi "donjograske gimnazije", otvorene 1895. godine.
- njemački arhitekti A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada
- u sjevernoj zgradi je V. gimnazija, u južnoj osnovna škola Izidora Kršnjavog (zaslužan za izgradnju zgrade), dok je u središnjoj zgradi do 1987. bila I. i IV. gimnazija, a danas je tamo muzej Mimara








OBLEKA
Obleka = odjeća
Aufinger = je drvena, plastična ili metalna mobilna vješalica za odjeću na koju se vješaju odjela, košulje, kaputi, jakne, haljine i sl. odjevni predmeti da bi se odložili na prečku u ormar.
Špigl = ogledalo
Kiklja, kikla = suknja
Oprava, klajda = haljina
Ajncug = odijelo
Mešni ajncug = svečano odijelo
Lajbek = prsluk
Rubača = košulja
Škrlak = šešir
Trapke = traperice
Vinterica, vintjakna – vjetrovka, jakna
Bicke = bisiklističke uske hlaće
Štumfe = čarape
Rupček = maramica
Pišmevrit kravata = leptir-mašna
Unterveš = donje rublje
Cichalter, brushalter = grudnjak
Canjke, canjki = stare krpe
Dronjki = iznošena i raspadnuta odjeća

„Kakva ti je to obleka“ = odjeća ti je čudna
„Pogleć se v špigl, obleka ti je zaflekana“ = pogledaj se u ogledalo, odjeća ti je umazana
„Kupil sam si mešni ajncug“ = kupio sam si svečanije odijelo
„Cool su ti trapke“ = traperice su ti stvarno lijepe
„Daj više promeni unterveš, zmazan ti je“ = promijeni više donje rublje, uprljano ti je
„Je to ti je feš cichalter“ = grudnjak ti je jako lijep







PESKO BELEGO KUKU
Dok nije bilo kemijskih prozvoda i shoping centara sa mega-trgovinama kroz Zagreb su išli prodavači koji su vikali "Pesko belego KU-KU". Pesko belego je bio bijeli fini kvarcni pijesak koji je služio za ribanje rajngli (zdijela), a istisnuo ga je prvi domaći deterđent "Vim".

U isto vrijeme kvartovima su hodali kupci boca, koje su stare boce pregledavali i otkupljivali kako bi ih kasnije preprodavali onima koji su ih trebali za prodaju domaćeg vina, malinovca, octa isl, ili preprodavali tvornicama kao sekundarnu ambalažu za ponovno punjenje. Na biciklima su kvartovima išli i majstori koji su brusili noževe. Kvartovima su tijekom jeseni išli i seljaci koji su prodavali krumpir su vikali "krumpiraaaa". Seljaci su tako prodavali i luk i zelje.

Kvartovima su hodali i ulični pjevači koji bi pjevali pod prozorima i blokovima, te "igra mečka" cigani ili brđani koji su na lancu i motki vodili medveda koji je plesao na ritam bubnja. Za svoje izvedbe su dobivali novčića koje su stanari bacali kroz prozor ili sa balkona.

Danas su "pesko belgo" zamjenili kamioni i kombiji koji razglasima urlaju "željezo staro kupujemo, veš mašine, štednjake, stare aute kupujemo...". No, zbog Covida-19 obnovila se jedna usluga koja je već izumrla, a to je da kumice svoj sir, vrhnje i mlijeko donose do kućnog praga po narudžbi unaprijed.




SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 13. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
barnedjelja95312046

barnedjelja95312055

barnedjelja95312066

barnedjelja95312069

barnedjelja95312072

barnedjelja95312080

barnedjelja95312100

barnedjelja95312127

barnedjelja95312143

barnedjelja95312158

barnedjelja95312181

barnedjelja95312188

barnedjelja95312191

barnedjelja95312192

barnedjelja95312196

barnedjelja95312201

barnedjelja95312233

barnedjelja95312244

barnedjelja95312252

barnedjelja95312253

barnedjelja95312254

IMG-3864

IMG-3891

IMG-3894

IMG-3897

barnedjeljaprog95312001

barnedjeljaprog95312002

barnedjeljaprog95312003

barnedjeljaprog95312008

barnedjeljaprog95312009

barnedjeljaprog95312020

barnedjeljaprog95312021

barnedjeljaprog95312023

barnedjeljaprog95312030

...nastavak u iduće postu...

(objavljeno: srijeda, 28.01.2026. u 02:37) komentiraj (0)

DRUM LINE DOBIO NOVE BUBNJARE



Drum line je dobio nove bubnjare. I nakon puno mjeseci na zadnje dvije probe smo koristili baš sve bubnjeve. Ako nam dođe još par ljudi više nećemo imati bubnjeva za probu.






- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????






KOLIKO GODINA IMA S1A

Seniorski 1A sastava ima u prosjeku 18,1 godinu.






NAŠE UNIFORME

Uniforme Zagrebačkih mažoretkinja mijenjale su se više puta u 31 godina tima


1993-1994
Dizajn i izrada su bili "home made", tj. doslovce su mažoretkinje i roditelji šivali uniforme na zajedničkim "radnim akcijama". Kombinacija je bila tamno-plavo / svijetlo plavo / žuta, još nije bilo razlike između predvodnice i ostatka formacije. Cizme su crne samo zato sto nismo imali novaca pa su djevojke nosile svoje vlastite čizme od velura koje su tada bile jako moderne i svaka djevojka ih je imala.
>

1994-1995
Uniforme su dobile akselbendere (ukrasne gajtane), predvodnica je imala obrnutu kombinaciju boja, a oznake činova vidjele su se na suknji i rukavima (broj linija), te na reverima (broj pletova). Štapovi su i dalje bili drveni i to u žuto / tamno-plavoj kombinaciji, no dobil su žute trakice po štapu, te su trakice visjele pokraj kugli, te su time opisivale kruznicu. Tada su se samo radile osmica i kuhanje pa te trakice koje su visjele nisu smetale pri tehniciranju.


1995-1999
Potpuni redizajn uniforme su doživjele 1995. godine kada je Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) tražila da, zbog popularnosti tima, dobijemo prepoznatljive uniforme. TZGZ je sama isfinancirala unifome, a angžirala je i profesionalnu dizajnericu. Uniforme su bile rađene od vrhunskog materijala, kombinacija je bila kao i današnja (tamno-plavo / svijetlo plavo / bijele), pletovi su bili profesionalno napravljeni (habsburški plet, a koji imamo i danas), na ramenima smo imali admiralske epolete, čizme su bila sa uniforme bana Jalačića i nisu imale pete, a kapa je bila čako (popularni "lonci"). Razlika u činovima se i dalje razlikovala prema broju traka na suknjama (ne i na rukavima).


1999-2004
Još jedna korjenita promjena desila se pred Europsko 1999. Pred nekoliko dizajnerica stavio se zadatak: boje se moraju zadržati, brend mora ostati prepoznatljiv, a uniforma se mora osuvremeniti i poženstveniti. Na natjecaju je pobjedila Matea Novosel iz Samobora, naša bivša dugogodišnja mažoretkinja, koja je diplomirala dizajn na visokoj talijanskoj školi za dizajn. Interesantno je da je Matea pobjedila najpoznatije hrvatske dizajnerice koje su se javile na natječaj. Oznake činova bila su vidljive samo na rukavu (broj pletova), čizme su dobile 6 cm pete, a kape su dobile metalne znakove. Izgubljeni su svi ukrasi koji su smetali tehniciranju (epolete, čako kapa, reveri, reljefni pletovi...), uniforma je poženstvenjena (linije figure, strukirani sako, diskretan otvor dekoltea, dizajnerska rješenja, visoke čizme, kapa, kosa pod kapom...), boje su bile vidno izraženije, a izrada uniforme bila je kvalitetnija (hidrofobnost, kvalitetniji materijali).


2004-2011
Nova uniforma djelomično je poženstvenila postojeću (linije figure, oblik kragne i dekoltea posebno na ljetnim uniformama), izgubila je oznake činova na reverima i dobila zvjezdice na kragni, no prvi puta smo izradili ljetne (kratki rukav, bitno tanji materijal od samo 210 gr) i zimske uniforme (320 gr. materijal, pelerina, hlače i marama). Samim time i rok trajanja uniforme se produljio sa 5 na 8 godina.


2011-danas
Za Europsko prvenstvo 2011. Matea Novosel je dobila zadatak da još jednom redizajnira uniforme, ali da iste ostanu prepoznatljive. Boja je bitno potamljena čime se dobilo na elegantnosti, te suknjom koja postaje tamnoplava umjesto svjetloplave. No zato se stavljaju svjetloplavi detalji oko struka koji istiću struk, večim brojem paspula, razdiobom ramena u dvije boje i atraktivnijim izgledom kragne. Predvodnica više nema obrnute boje uniforme, što je prvenstveno napravljeno radi protokola gdje je inverzna boja previše odstupala, no razlikuje se po svjetloplavoj suknji i inverznom rasporedu boja na kapi.


juniorske uniforme 1996-1999
koje su kasnije bila kadetske uniforme 1999-2004
Uniformice su bile vrlo jednostavne, ali i funkcionalne, na nogama su imale tenisice, a na glavama beretke. Kasnije uniforme juniorki i kadetkinja pratile su linije seniorskih uniformi






ZAGREBAČKE ZIDINE I VRATA

Dok je ugarski kralj Bela IV bježao pred Tatarima kratkotrajni spas je pronašao i u Zagrebu (Gradecu). Stoga je kao zahvalnost gradu 1242. dodijelio "Zlatnu bulu", status slobodnog kraljevskog grada koji je bio pod osobnom zaštitom kralja, nije ga smio napasti ni jedan vlastelin ili plemenitaš, a grad je smio organizirati sajmove i obrtnike, imao je slobodnu trgovinu, svog suca i direktno je potpadao pod kralja. No, grad je imao obvezu da se opaše zidinama, kulama i drugim fortifikacijskim objektima. Ipak prvi gradski zidovi datiraju još iz 7. stoljeća, a ostaci se nalaze ispod Muzeja grada Zagreba gdje se mogu i razgledati.

Gradec se za ono vrijeme utvrdio vrlo brzo, za samo 15 godina. Gradski bedemi su bili debeli 2 metra i visoki 5 do 6 metara. Grad je imao 13 kula, no o njima u idućem nastavku ovog serijala.

Kroz gradske zidine se moglo ući na petora velika vrata i jedna mala vrata (Mesnička vrata, Gradec, Nova vrata Frauentor, Surovo dverce, Kamenita vrata i Poljska vratašca ili Dverce). Frauentor ili "ženska vrata" tako su se zvala jer je uz njih bio samostan Klarisa. Vrata su čuvali čuvari koje je na godinu dana odabirala gradska četvrt. Sva vrata i sam grad za vrijeme opsade su branili gradski stražari na čijem je čelu bio kapetan.

Kod Dverci ili Poljskih vratašca bilo je zvonce koje je pozivalo građanstvo da se vrati sa polja u grad jer se vrata zatvaraju. Vrata su se ljeti zatvarala u 22 sata, a zimi u 21 sat. To zvonce zvalo se Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, iskrivljeno zagrebački "lotrijaša", a po njemu je i kula Lotrščak dobila ime.

Nakon što su se zatvorila gradska vrata, a do jutra, kroz grad je hodao noćobdija, gradski redarstvenik koji je pazio da na ulicama nema lopova i pljačkaša dok građani spavaju, te da nečija vatra u peći ili svijeća nije izazvala požar dok spava. Noćobdija je u 22 sata vikao ulicama "Deset je sati, pošteni ljudi ideju spati, a ne cesti ostaju samo tati (lopovi)".

Tijekom kuge u Zagrebu otvorena su bila samo Kamenita vrata jer se tamo jedino moglo kontrolirati ulazak u grad i spriječiti ulazak onima koji su imali simptome. Kamenita vrata su i najšira gradska vrata.

Kaptol je imao bitno slabije zidine, a jedino su oko Katedrale bile ozbiljne zidine i kule koji je dio sačuvan i danas. Dio zidina oko Gradeca također je sačuvan, no veći dio je pretvoren u gradske palače nakon što je minula opasnost od Turaka.







HIŽA
Hiža = kuća
Bajta, bajtica = kućerak, neugledan kućica
Haustor = stubište, ulaz
Viksa = vikendica
Šlos = dvorac

“Oko jene hiže navek ftiči lete“ = oko jedne kuće uvijek ptice lete
„Štera je to hiža“ = koja je to kuća
„Pak nemre on živet v toj bajti“ = nije moguće da živi u ovom kućerku







KAUGUME
Prije smo imali nevjerojatne kaugume, za koje ne mogu vjerovati da su se izgubile.

Top je bila Bazooka, ljubičasta četvrtasta kauguma, bogatog i speficičnog okusa koja je trajala bitno dulje nego ove danas. I radila je prilično velike balone. Slične kaugume ali drugačjih okusa su bile Doubble Boubble. No, najveće balona radila je Hubba Bubba, kauguma od koje su bila puna usta.

Kraš je radio Efektu, kaugumu na baš dobrog okusa, kratkog trajanja i vrlo slabih balona, ali zato je nakon nje zadah bio cool. Mentolaste žvake su bile i Pepermint. Pliva je radila žvakaće Tin i Tina. Bile su još i kaugume Džuboks sa sličicom. Jako dobra kauguma je bila slovenska Žviačilna guma C, sa okusom naranče. Slovenci su radili i Čunga Lungu. Vočne su bile Juicy Fruits.

Imali smo i žvaka cigarete, koje su istinski bile upakirane kao cigarete (čak je i filter bio nacrtan), a kad ste ih otpakirali (za što se morala dobro protrljati između dlanova) dobili ste dugoljastu usku kaugumu. Danas bi netko završi na robiji da to pokuša prodati klincima. Kako li smo mi preživjali ta vremena? Imali smo i žvaka loptice koje su se prodavale u dugačkim linijama pa su se vadile kao tablete.




SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 12. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
barnedjelja95311681

barnedjelja95311695

barnedjelja95311706

barnedjelja95311716

barnedjelja95311721

barnedjelja95311725

barnedjelja95311728

barnedjelja95311734

barnedjelja95311745

barnedjelja95311748

barnedjelja95311751

barnedjelja95311752

barnedjelja95311761

barnedjelja95311785

barnedjelja95311787

barnedjelja95311804

barnedjelja95311806

barnedjelja95311809

barnedjelja95311818

barnedjelja95311836

barnedjelja95311885

barnedjelja95311888

barnedjelja95311955

barnedjelja95311964

barnedjelja95311969

barnedjelja95311997

barnedjelja95311998

barnedjelja95312003

barnedjelja95312023

barnedjelja95312036

...nastavak u iduće postu...

(objavljeno: petak, 23.01.2026. u 12:49) komentiraj (0)

SIČ NAJBOLJA U TRENERSKOJ ŠKOLI



Ovaj vikend smo imali ispite za Trenersku školu. Bilo je nešto palih polaznika, ne previše. Najbolje rezultate ima Paula Sičaja iz Zagreba koja je devet odličnih ocjena i jednu vrlo dobru. Time se izjednačila sa ocjenama sa polaznicom od prije dvije godine Teodora Tomašević iz Bele Crkve (Srbija) koja je do sada imala najbolje ocjene. Ogromno bravo Sič!

Sad još ostaje da vidimo kakvu će odjenu Sič dobiti na prakričnom ispitu.






- četvrtak 22.1. u 18:00 sati hotel Westin (Izbor za sportaša godine sa invaliditetom), o/o Suza

- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????

- subota 14.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- subota 28.2. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????






LJETNI KAMP

Ljetne kampove radimo svake godine:
- do sada smo imali 12 ljetnih kampova (prvi 2014.)
- prije smo odlazili u Crivenicu, no zadnji 9 godina smo u Posedarju
- 523 mažoretkinja je do sada bilo u Ljetnom kampu

Svake godine u ljetnom kampu potrošimo 314 kg hrane:
- 70 kg mesa
- 35 kg priloga
- 30 kg kruha
- 20 kg salate
- 15 kg deserta
- 15 kg voća
- 10 kg kompota
- 14 kg mussla i žitarica
- 100 bureka
- 60 pizza
- 60 jogurta
- 1 kg kave
- 50 litara različitih pića
- 350 listova papira
- 1200 novčanica "mažoret kuna"
- sa sobom donesemo oko 30 kubičinih metara opreme






SAVJET

Savjet Zagrebačkih mažoretkinja je tijelo koje savjetuje upravu i trenere oko bitnih odluka Seniorskog 1A. Članovi savjeta su predvodnice, razvodnice i nekoliko djevojaka 1. formacije S1A, trenerice S1A i Šef.

Savjet raspravlja o
- Izboru razvodnica
- Mažoretkinjama koje ulaze u 1. formaciju S1A
- Prvim zamjenama i djevojkama koje ulaze u S1A
- Novim članovima Savjeta
- Kome se daju uniforme
- Pohvalama u timu
- Kaznama za prekršitelje pravila tima
- Strategiji tima
- Dodatnim treninzima, turnejama, team buildinzima i drugim aktivnostima tima
- Raspravlja o predvodnicama tima, te daje mišljenje o budućim predvodnicama
- Ostalim bitnim pitanjima koja utječu na budućnost tima

Savjet o većini svojih odluka glasa, no koji puta se traži i konsenzus Savjeta. Nemalo puta se desilo da Savjet donese potpuno suprotnu odluku stavu Uprave i da Uprava prihvati odluku Savjeta. Gotovo nikada se ne desi da Uprava ne prihvati odluku Savjeta (ukupno u 24-godišnjoj povijesti Savjeta to se desilo tek 3 puta).

Savjet se sastaje po potrebi, a sjednice Savjeta znaju trajati i po nekoliko sati, čak i više dana ako se ne uspije donijeti odluka na jednoj sjednici.






MEDVEDGRAD
Mevedgrad (Arx Ursina) je utvrda i stari grad na Medvednici (brdo Mali Plazur) koji je sagrađen 1254. godine nakon provale Tatara (1242.), a utemeljio ga je zagrebački biskup Filip kako bi branio Kaptol i biskupske posjede. Kako je utvrda sagrađena na kraljevoj zemlji Bela IV ju je prisvojio nakon smrti Filipa. Utvrda je stoga bila predmet sukoba između svjetovne i crkvene vlasti. 1436. vlasnici Medvedgrada su postali Grofovi Celjski. Krajem sedamdesetih Medvedgrad je restauriran.

Medvedgrad je vremenom postao sinonim za zlo, te su se oko njega predale mnoge priče i legende, od kojih je najpoznatija ona o Crnoj kraljici (Barbara Celjska, žena hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog), koja je prodala dušu vragu. Tvrdi se da je njeno blago još danas zakopano negdje u unutrašnjosti medvedgradskih zidina. Stoga je u tajnim kaptolskim zapisima Medvedgrad prozvan Maledictum Castrum Medved (Prokleti grad).

Grad ima kapelu i Oltar domovine (spomenik žrtvama Domovinskog rata). Danas je Medvedgrad izletište sa najljepšim pogledom na grad, te nacionalnim restoranom u podrumu stambene zgrade.

Zagrebačke mažoretkinje su imale nekoliko nastupa na Medvedgradu, a najupečatljiviji je bio postavljanje ogromne zastave koju je predsjednik Tuđman postavio na Kninsku tvrđavu prilikom oslobađanja Knina.








KAK PURGERI ZOVU SVOJE TRGOVE I ULICE

Trgač ili Trg = Trg bana Josipa Jelačića
Pod vurom = javni sat na Trgu bana Jelačića, omiljeno mjesto sastanka poglavito zaljubljenih
Pod repom = još jedno sastajalište purgera i to kod spomenika banu Jelačiću

Kazališni trg = današnji Trg Republike Hrvatske koji je mijenjao naziv čak 8 puta (1878. Sajmišni trg, 1888. Sveučilišni trg, 1919. Wilsonov trg, 1927. Trg kralja Aleksandra I, 1941. Trg I., 1945. Kazališni trg, 1946. Trg Maršala Tita, 2017. Trg Republike Hrvatske), no pravi purgeri su ga uvijek zvali Kazališni trg zbog HNK koji je na centralnom mjestu trga

Štros = Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu

Cvjetni plac = Trg Petra Preradovića

Keglbajs ili Keglić (Keglevićev trg) = kvart koji se danas zove Trg Francuske Republike

Britanac, Ilički Plac ili Mali Plac = Britanski trg

Glavni = onaj tko za Trg kralja Tomislava ne kaže Glavni nije iz Zagreba

Kvatrić = Kvaterikov trg

Đamija = Trg žrtava fašizma (jer je tamo bila đamija tijekom NDH), tako smo ga zvali i za komunizma iako je to nasljeđe NDH, ali ni komunisti to nisu mogli iskorijeniti iz purgera

Pimpekplac = spomenik golog atletičara na uglu Svetica i Maksimirske, mjesto sastanka ljudi koji idu na Maksimirski stadion ili Maksimirski park (ZOO)

Tkalča = Ulica Ivana Tkalčića

Nikoličina ulica = Ulica Nikole Tesle

Prilaz = danas Prilaz Giure Deželića, bio je Prilaz JNA, a purgeri su ga uvijek zvali samo Prilaz

Zeleni val = postoje dvije ulice i to „gornji“ (sjeverni) koji je zapravo Boškovićeva-Hebrangova-Klaićeva, i „doljni“ (južni) koji je zapravo Kršnjavoga-Žerjavića-B.Trenka-P.Hatza, no ove nazive ne zna ni jedan purger, već ih jednostavno zove Zeleni val jer su tako sinkronizirani semofori

Špica = Bogovićeva ulica, subotom prije podne tamo se „treba biti viđen“

Miškecov prolaz = Prolaz Sestara Baković između Masarykove i Varšavske, ime dobio po mladiću koji je živio u kotlovnici tadašnjeg kina Balkan (danas Europa), bio cirkusant i nakon što je sve izgubio u ratu bio prisiljen živjeti u kotlovnici, i svirao je vergl

Neboder prolaz = prolaz ispod Nebodera na Trgu bana Jelačića koji se službeno zove Petrićev prolaz

Stara Vlaška = dio Vlaške ulice koji se proteže između Bakačeve i Palmotićeve

Gluhakova = je danas Gospodska, ali svima je i dalje Gluhakova

Grič = Gornji grad

Črnkas, Črnek = Črnomerec

Đu'brava = Dubrava

Pešća = Peščenica

Pruđe = Zapruđe

Folka = Folnegovićevo naselja

Rotor = iako Zagreb ima više rotora, pa i većih poput onog kod Zapruđa, jedini „pravi“ je onaj kod Kajzerice

Stari autoput = Zagrebačka i Slavonska avenija zajedno, naziv je dobio jer je to bila prva glavna tranzitna prometnica (tada na periferiji) prije izgradnje Zagrebačke zaobilaznice

Petlja = iako ima puno petlji, samo je jedna „petlja“ na Držićevoj i Slavonskoj

Zaobilaznica = Autoput A3 koji se proteže od Jankomira do Ivanje Reke i preusmjerava tranzitni promet izvan Zagreba

Burza = zgrada Hrvatske narodne banke jer je 1927. napravljena kao Zagrebačka burza

Gumica = Autobusni kolodvor (naziv je dobio jer su se sedamdesetih jedino tamo mogli kupiti kondomi)

Kockica = nekad zgrada CK SKJ, danas je u njoj nekoliko ministarstava, za kvart se kaže „Kod Kockice“ iako je on zapravo Trnje Jug

Vinogradska bolnica= KBC Sestre Milosrdnice

Rebro = KBC Zagreb

Zajčeva bolnica = KB Markur

Klaićeva bolnica = Klinika za dječje bolesti

Ludnica ili Ludara = Psihijatrijska bolnica Vrapče

Interkonti = Hotel Westin

Sava = Studentski dom Stjepan Radić

Remiza = Okretište tramvaja na Trešnjevci iako Zagreb zapravo ima dvije „remize“ tj. spremišta tramvaja, tu na Trešnjevci i drugu na Dubravi, svi Remizom zovu ovu stariju trešnjevačku

Hrelić = najveći zagrebački buvljak i sajam automobila na Jakuševcu

Sljeme (ili Sleme) = zapravo purgeri tako zovu cijelu Medvjednicu iako je to samo njen vrh






K CARU AUSTRIJSKOMU
U 19. stoljeću jedno od prvih svratišta bilo je u Ilici 4, gdje je Teodor Demetar 1837. izgradio jednokatnicu i uredio svratište "K caru austrijanskomu". 1867. izgrađen je i drugi kat pa je svratište uređeno u reprezentativni "Hotel k caru austrijanskomu" u kojem su odsjedali visoki dostojanstvenici i najvažniji gosti grada. Upravo zato je hotel među prvima u Zagrebu, 1881, dobio telefon, a 1887. i električnu rasvjetu.

U hotelu je otvorena i prva zagrebačka putnička agencija, 1.4.1840, a ispred nje je svaki dan vozila kočija do Varaždina i Beča.

Odmah do "Hotela k caru austrijanskomu" bilo je na Ilici 6, svratište "K ugarskoj kruni" čija je glavna atrakcija bila biljar i najbolji gulaš u gradu. I tamo je od 1844. bila putnička agencija, a kočija je išla do Karlovca, kasnije i do Budimpešte. 1868. srušeno je svratište i napravljen "Hotel k kruni Ugarskoj" (1894. preimenovan u "Hotel Grand"). Veliki bečki trgovci Kastner i Öhler su 1911. pretvrili oba hotela u popularnu robnu kuću, a 1929. su preuredili pročelje i time napravili jedan od najvećih kulturocida i sramota grada Zagreba. Nakon 2. svjetskog rata u tom prostoru je bila NAMA.






SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 11. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
barnedjelja95311523

barnedjelja95311525

barnedjelja95311526

barnedjelja95311529

barnedjelja95311534

barnedjelja95311535

barnedjelja95311538

barnedjelja95311540

barnedjelja95311541

barnedjelja95311542

barnedjelja95311545

barnedjelja95311547

barnedjelja95311555

barnedjelja95311558

barnedjelja95311564

barnedjelja95311565

barnedjelja95311567

barnedjelja95311587

barnedjelja95311609

barnedjelja95311612

barnedjelja95311614

barnedjelja95311620

barnedjelja95311635

barnedjelja95311638

barnedjelja95311640

barnedjelja95311641

barnedjelja95311644

barnedjelja95311652

barnedjelja95311662

barnedjelja95311675

...nastavak u iduće postu...

(objavljeno: utorak, 20.01.2026. u 12:35) komentiraj (0)

KRENULA SEZONA



Krenula je sezona. Svi timovi od ponedjeljka imaju treninge. Sad se spremamo za veliki godišnji koncert "Mažoret bajka".






- subota 17. i nedjelja 18.1. DVD Dubrava (Trenerska škola, ispiti), o/o ????

- četvrtak 22.1. u 18:00 sati hotel Westin (Izbor za sportaša godine sa invaliditetom), o/o Suza

- ponedjeljak 2.2. u 16:45 sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Vukovar), o/o ????






KOLIKO HUMANITARNIH NASTUPA SMO ODRADILI

Od prosinca 1993. do danas. odradili smo 406 humanitarnih nastupa. Naš prvi humanitarni nastup bio je podjela poklona djeci palih hrvatskih vojnika na Božićnom sajmu Zagrebačkog velesajma, 22.12.1993.






KAKO SE PROIZVODE ŠTAPOVI

Zagrebačke mažoretkinje nikada nisu uvozile štapove. Uvijek smo ih proizvodili sami, a nakon 30 godine proizveli smo preko 110.000 štapova.

DRVENI ŠTAPOVI
Prve štapove proizveli smo prije više od 28 godine, davne 1993. godine. Bio je to doslovce štap iz kućne radinosti. Imao je plavu palicu i žutu nepravilnu kuglu, te žute resice iz kugle. Nikako nam nije bilo jasno zašto „trokira“ prilikom vrtnje, t.j. nepravilno se okreće. Morate znati da u to vrijeme nije bilo interneta, a da je u Hrvatskoj bilo tek tri mažoret tima, koji ili nisu imali štapove ili su imali štap sa jednom kuglom. Dok nam jedan tata, profesor fizike, nije rekao da je to zato što je kugla teža na jednoj strani. Stoga smo pokušali sa dvije kugle i ostali totalno pozitivno šokirani. Plavo-žuti štapovi su kasnije promijenjene u plave štapove sa bijelim kuglama, koji su krajem devedesetih godina postali bijeli štapovi sa plavim kuglama. No, kako su plave kugle ostavljale tragove po zidu, a bijele su i bolje opisivale kružnicu što daje bolji efekt kod bacanja i rotacija, nekoliko godina kasnije ponovno smo se vratili na plave palice i bijele kugle, što imamo i do danas.


Prvi seriju manufakturnih štapova napravili smo 1994, njih stotinjak. Štapove smo radili tako da smo kupovali dva metara dugačke palice koje smo rezali na 60 cm, dok smo kugle dali tokariti. Sami smo lakirali štapove i spajali ih. I danas slično proizvodimo drvene štapove. Kugle i dalje dajemo tokariti našem stalnom proizvođaču, samo što palice dajemo strojno rezati i baždariti. Potom se kugle i palica lakiraju prvo temeljnim lakom, a potom sa dvije boje koje zahtjeva naručilac. Ovo lakiranje se obavlja u posebno izrađenom gnijezdu za lakiranje, te se suše na visokim temperaturama na posebnim kalupima. Nakon toga se štap spaja posebnim ljepilom. Godišnje proizvedemo oko 300 drvenih štapova za nekoliko mažoret-timova.

1995. godine naša nova trenerica Virginie Cathelain iz Francuske je sa sobom donijela metalne štapove iz SAD-a. Ovi štapovi su nas očarali, a sa njima smo mogli daleko više. Stoga smo krenuli sa intenzivnim istraživanjem kako materijala, tako i zakonitosti štapa. Za tu svrhu angažirali smo niz vrhunskih stručnjaka koji su ustanovili kakav omjer težine same palice i utega treba biti, kakav treba biti oblik utega, koje materijale trebamo napraviti, te na koji način spajati komponente. U tu svrhu je izrađen i elaborat. Nakon toga smo izradili nekoliko protutipa i dali ih mažoretkinjama na testiranje. Temeljem tih proučavanja i testiranja smo se odlučili za slijedeće:

1. Štapovi će imati zvjezdaste stožaste nastavke (okrugli se kod pada otkotrljaju nekoliko metara, a zvjezdasti se zaustave već nakon pola metra)
2. Štapovi će imati stožaste nastavka različitih veličina (manju i veću)
3. Pod manjim stošcem će biti teži i duži uteg, pod većim lakši i kraći. Težina većeg stošca + manjeg utaga = težini manjeg stošca + većeg utega
4. Definirali smo težine utega i stožaca radi centripetalne sile
5. Definirali smo težinu i debljinu palica
6. Definirali smo materijale i debljinu stjenki palice
7. Definirali smo da štap mora biti balansiran na +/- 1 mm

Potom smo u svibnju 1997. napravili gnijezda za vulkanizaciju gumenih stožaca i prvu seriju metalnih štapova, te jedini imali metalne štapove na prvom državnom prvenstvu mažoretkinja RH. Istime smo štapove počeli prodavati i drugim timovima u Hrvatskoj. Nažalost trebalo nam je dvije godine i stotine reklamiranih štapova da proizvedemo dovoljno dobar proizvod. Glavni problemi su bili savijanje palice nakon malog broja padova na pod, pucanje gume stošca, brzo mijenjanje bolje gume iz bijele u smeđu, posebno na suncu, odvajanje glave stošca od tijela, pretvrda guma stošca, pucanje prokroma na palici zbog čega se od istog moglo porezati, ispadanje utega iz tijela palice. Nekoliko puta smo mijenjali načine učvršćivanja utega, ako i oblike istih. U prvoj godini 80% štapova je reklamirano, a potom su po cijele serije bile vraćene. Za reklamiranje štapova (mi smo preuzimali sve troškove poštarine i reklamacija) smo potrošili ogroman iznos novaca, nekoliko tisuća EUR. No, na kraju smo dobili odličan i konkurentan proizvod, tako da smo u prošloj godini imali tak jedan jedini reklamirani štap. Konkurentnost se očituje i u tome da je naš štap za 5% jeftiniji od najjeftinijeg mađarskog, te oko 30% od najjeftinijeg američkog štapa.


KAKO DANAS PROIZVODIMO ŠTAPOVE
Štapovi se danas proizvode manufakturno. Iz Italije uvozimo tijelo štapa i to u serijama od po 5 kilometara. Tijelo se reže na potrebne dimenzije od 45, 50, 55, 60, 65, 70 i 75 cm, a moguće su i dimenzije po narudžbi. Sve ostalo proizvodi se u Hrvatskoj. Utezi se strojno tokare na propisane dužine i dimenzije te se posebnim hladnim, pa potom vrućim postupkom ubacuju u tijelo štapa i tamo lijepi. Gumi se dodaju svi aditivi po posebnoj tajnoj recepturi koja je produkt naših istraživanja, a potom se isti vulkaniziraju u posebnim gnijezdima koje smo sami proizveli i nekoliko puta usavršavali. Ovako vulkanizirana guma se termički obrađuje. Zadnja faza izrade štapa je poliranje palice i spajanje stožaca i palice, te kontrola finalnog proizvoda. Štap je originalan hrvatski proizvod i kao takav ima oznaku „EU“.

KOJE ŠTAPOVE PROIZVODIMO
Danas proizvodimo nekoliko različitih štapova:
- Beginner (drveni) za početnike
- Economic (prokrom) - on je 90% naše proizvodnje
- Adriatic (mesing) – za Pakoštane no i još neke timove
- Gold (zlatni), sa certifikatom zlata (suvenir)
- Toy (igračku od 30 cm bez utega koja je samo suvenir)
- Par kugli koji se mogu posebno naručiti

Do danas smo proizveli preko 110.000 štapova. Štapove prodajemo u 132 tima iz Velike Britanije, Francuske, Češke, Slovačke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, BiH, Crne Gore, Srbije, Poljske, Mađarske, Austrije, Italije, a pregovaramo oko prodaje u Mađarskoj, Rusiji, Ukrajini, Makedoniji, Irskoj, Njemačkoj i Martiniku. U Francuskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori imamo prodajnog zastupnika. Najviše štapova prodaje se u posljednjem kvartalu godine (zbog audicija i novoupisanih članova).








OKTOGON
Oktogon je prolaz nekadašnje Prve hrvatske štedionice koji povezuje Cvjetni trg i Ilicu. Projekt zgrade i oktogona je napravio Josip pl. Vancaša. Oktogon je bio prvi zagrebački natkriveni pješački prolaz.

Sa obije strane prolaza nalaze se trgovine, među kojima i trgovina Croata kravata, koja promiće hrvatsku povijest kravata (Hrvati su izmislili kravatu). U središnjem dijelu oktogona gdje prolaz svija za 90 stupnjeva. nalazi se mali osmerokutni trgić sa staklenom kupolom i vitrajima. Iz tog trgića je ulaz u banku. Podovi pasaža pokriveni su kvadratni pločicama u dvije boje.

Oktogon ima ploću i spomenik psu Plutu koji je dolutao na gradilište, gdje su ga radnici udomili i hranili. Pluto je nastradao pred sam kraj izgradnje, prema legendi u sukobu sa razbojnicima. Radnicima i arhitektu to je teško palo, pa su mu podigli spomenik.







KVART
Kvart, firtl = gradska četvrt
Elitni kvart = sjeverni dio grada u posljemenskoj zoni (Pantovčak, Šestine, Gračani...)
Čorava ulica, čorsokak = slijepa cesta
Plac = trg, tržnica

„S kojeg si ti kvarta“ = Iz koje si ti zagrebačke četvrti
„To ti je drek od kvarta“ = Živiš u lošoj četvrti







NAMA
Nama (NArodni MAgazin) je bila jedini „shoping centar“ u komunizmu.

Preteća Name su bili Kastner i Öhler koji su imali veliku robnu kuću u Beču i češkoj Opravi, pa su 19.11.1881. u Ilici 51. otvorili prvu trgovinu lakatne i manufakturne robe. Zbog protesta građana trgovina se seli u Mesničku ulicu, a drugu trgovinu otvara 1.8.1882. u Ilici 16. 1903. kupuju prostor u prizemlju elitnog hotela „K caru austijanskom“. 1928. trgovina se širi na cijelu zgradu hotela i potpuno preuređuje pročelje čime je napravila jedan od najvećih kulturocida i mega-sramotu u Zagrebu, uništivši prekrasno pročelje modernističkim zdanjem. Nedugo nakon toga su preuzeli i susjedi „Hotel Grand“. Politika ove trgovačke kuće je da osobe mogu doći samo razgledati, bez obveze kupnje, da sve cijene moraju biti istaknute, da se naglase veliki popusti koji su bili konstanta, te su prodavači imali posebnu edukaciju za komunikaciju sa kupcima. Prvi su uveli i izloge kao „mamac za kupce“. Prvi su pokrenuli i katalošku prodaju koji se izdavao 4 puta godišnje. NDH je oduzela trgovinu od Franje Öhlera jer je bio židov, te je deportiran u koncentracijski logor, a firma se preimenovala u „Kastner i Grgić“ po novom vlasniku.

1945. je osnovana trgovačka organizacija „NAMA“ koja nacionalizira „Kastner i Grgić“. NAMA je vrlo brzo imala 17 filijala u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu. Tijekom godina NAMA uz glavnu trgovinu u Ilici, otvara i robne kuće na Trešnjevačkom trgu, Kustošiji, Volovčici, Dubravi, Trnskom, Kvaternikovom trgu, na Remizi, Vrbanima, Žitnjaku, a u ostalim dijelovima Hrvatske u Kumrovcu, Sisku, Bjelovaru, Klanjcu, Vinkovcima, Vukovaru, Plovaniji, Varaždinu, u BiH u Prijedoru, te u Sloveniji u Kočevju, Ljubljani, Ravne na Koroškem, Slovenj Gradecu, Škofiji Loki, Velenju i Žalecu. 80-tih je NAMA imala 3300 zaposlenih i 21% udjela u maloprodaji. Nakon neovisnosti Hrvatske NAMA se vrlo sumnjivo privatizira, te joj udio pada na samo 5,3%. 2000. NAMA odlazi u stečaj. Na koncu nekada ogroman lanac zadržava objekte u Ilici i na Kvaternikovom trgu, dok se svi ostali prostori prodaju.

NAMA je bila pojam, tamo se kupovalo redovno i obavljali su se sezonski i važni šopinzi. Danas je NAMA blijeda slika onog što je bila, a prosječan purger tamo vrlo rijetko ulazi, prije greškom nego namjenski.



SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 10. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
barnedjelja95311278

barnedjelja95311280

barnedjelja95311317

barnedjelja95311327

barnedjelja95311335

barnedjelja95311340

barnedjelja95311347

barnedjelja95311349

barnedjelja95311355

barnedjelja95311359

barnedjelja95311362

barnedjelja95311397

barnedjelja95311407

barnedjelja95311409

barnedjelja95311410

barnedjelja95311411

barnedjelja95311416

barnedjelja95311423

barnedjelja95311430

barnedjelja95311448

barnedjelja95311457

barnedjelja95311484

barnedjelja95311493

barnedjelja95311503

barnedjelja95311503

barnedjelja95311511

barnedjelja95311518

barnedjelja95311520

barnedjelja95311520

barnedjelja95311522

...nastavak u iduće postu...

(objavljeno: utorak, 13.01.2026. u 20:43) komentiraj (0)

TRENERSKA ŠKOLA



U Zagrebu se održava Trenerska škola. Ove godine škola ima 10 polaznika iz Hrvatske i Srbije. I u ovoj 11 generaciji imamo 10 predmeta i 100 sati školovanja, te vrunske predavače, sveučilišne profesore...






- utorak 6.1. u 10:00 DVD Dubrava (Trenerska škola), do 10.1, o/o ????

- subota 17. i nedjelja 18.1. DVD Dubrava (Trenerska škola, ispiti), o/o ????






KOLIKO IMAMO BANERA I PANOA

- 1 veliki samostojeći pano 3x4 metra
- 3 samostojeća "pingvina" 1x2 metra
- 6 banera koji pokazuju dvije turneje u Kini, te Tajvanu i tri na Martiniku
- 15 različitih navijačih banera i transparenata
- 20 zastava Zagreba i Zagrebačkih mažoretkinja 1x2
- 1 zastava Zagreba 1,5x3
- 2 ploće za autobus
- 4 magnetna natpisa za vozila
- 10 različitih ploća za najave tima na raznim jezicima
- natpise na cassa bubnjevima






VOZNI PARK

Zagrebačke mažoretkinje imaju vozni park od dva vozila (po jedan BMW X5 i Citroen C4). Automobilima idemo na nastupe, turneje, natjecanja, prevoze mažoretkinje iz škole na treninge, a doslovce služe i kao kamioni za prijevoz robe na nastupe i druge događaje.

Za automobile se brine dostavljač, koji prati njihovu ispravnost, servise, registraciju, doljeva ulje, vodu i ostale potrepštine, vodi evidenciju i to svaki tjedan... O tehničkoj ispravnosti vozila brigu brine mehaničar sa kojim imamo ugovornu obvezu i koji popravlja sve automobile.

Svaki automobil ima mjesečni putni radni list u koji se bilježe sve vožnje i detalji (ovo je naša zakonska obveza), te kontrolni karton na kojem su svi detalji o ispravnosti i stanju vozila, obavljenim servisima i registracijama.

Svi automobili su kasko osigurani upravo zato što ih vozi veliki broju ljudi. Za sva osiguranja vozila, kao i ostala osiguranja brine se Lucija Milas, naša bivša mažoretkinja S1A i mama naše sadašnje juniorke, koja ima svoje poduzeće za osiguranje.

Uz urede imamo garažu u kojoj su smještena sva vozila, te gume, ulja, antifriz i ostale tekućine, rezervni dijelovi i sva ostala oprema vozila. Svako vozilo ima aparat za gašenje požara u prtljažniku. Uz to u opremu vozila spadaju i dva mobilna razglasa za automobile, krovni nosači, te četiri žuta rotacijska svjetla.

Sva vozila su obojana u brendirana (brendiranje svakog košta 1100-1800 EUR), a automobili imaju velike oznake "ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE" na sve četiri strane.






CRKVA SV.KATARINE

Crkva svete Katarine Aleksandrijske je barokna crkva na Gornjem Gradu. Crkva je bila dio Isusovačkog samostana.

Na mjestu današnje crkve bila je mala dominikanska crkva iz 14. stoljeća koja se tijekom turskih provala koristila kao vojno spremište. Po dolasku isusovaca crkvica im je data na uporabu, a kako je bila premala, između 1620. i 1632. su sagradili potpuno novu crkvu, te uz nju podigli samostan (danas Galerija Klovićevi dvori). U požaru 1674. crkva je potpuno izgorjela, pa su obnovu pomogli hrvatski velikaši, zbog čega su im postavljeni grbovi u crkvi, a dobili su i pravo da u njoj budu sahranjeni. 1874. crkva postaje sveučilišna crkva. Nakon stradanja u velikom potresu 1880. crkva je obnovljena prema projektu Hermanna Bollea.

Crkva ima pet drvenih i jedan mramorni oltar (iz 1729.). Svodovi i zidovi su ukrašeni raskošnim baroknim štuko dekoracijama iz 1732. godine. Crkva ima i baroknu propovjedaonicu iz 1690. Crkva ima raskošne orgulje. Zbog posebnog ambijenta u njoj se organiziraju koncerti ozbiljne glazbe.







MRTVIK
Mrtvik = mrtvac
Hmerl, kapnul, riknul, odapel = umro
Zdotrl se = umro je od starosti (potrošio se)
Sušica = bolest u kojem je osoba fizički propala (vjerojatno od raka što se prije nije znalo)
Posušil se = umro je od sučice
Pod ledinu = pokopan je
Particepl = osmrtnica

“Riknul je“ = umro je
„Hitili smo ga pod ledinu“ = pokopali smo ga







FILOZOF NA CVJETNOM
Na Cvjetnom trgu se sredinom osamdesetih muvao vrlo neugledan lik, puno pretio, neokupan, zarastao, u ofucanoj trenirci. Ponašao se vrlo vulgarno, priprosto i bez imalo manira (pljuvao po podu, vrijeđao prolaznike, puno psovao…). Iskreno, čovjek bi mu dobacivao par dinara jer je izgledao kao prosjak i lutalica.

No, pričalo se da je bio sveučilišni profesor filozofije koji je „prošvicao“, a svima nam je to bio dokaz da je mala granica između genijalnosti i ludila. U svakom slučaju čim bi ga obični prolaznici potakli na raspravu o nekoj temi iz društvenih znanosti, ne bi stao izbacivati podatke i filozofske teze. Mogao je satima pričati.

Mi bi nakon škole, kad su nam dali zadaću iz filozofije, marksizma ili sociologije dolazili na Cvjetni i nabacili bi mu temu iz zadaće, a lik bi u beskraj mljeo o tome. Mi bi lovili njegove misli i tako bez puno muke napisali zadaću. I pritom nije htio za „uslugu“ primiti nikakve nadoknade, niti cugu, niti lovu.




SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 9. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
barnedjelja95311008

barnedjelja95311009

barnedjelja95311013

barnedjelja95311017

barnedjelja95311026

barnedjelja95311037

barnedjelja95311038

barnedjelja95311041

barnedjelja95311059

barnedjelja95311062

barnedjelja95311065

barnedjelja95311078

barnedjelja95311088

barnedjelja95311135

barnedjelja95311137

barnedjelja95311147

barnedjelja95311176

barnedjelja95311193

barnedjelja95311194

barnedjelja95311196

barnedjelja95311205

barnedjelja95311207

barnedjelja95311209

barnedjelja95311210

barnedjelja95311217

barnedjelja95311236

barnedjelja95311246

barnedjelja95311249

barnedjelja95311258

barnedjelja95311268

barnedjelja95311274

...nastavak u iduće postu...

(objavljeno: srijeda, 07.01.2026. u 19:09) komentiraj (0)

BILI SMO SA THOMPSONOM



Jučer, u ponedjeljak 29.12. smo radili dodjelu godišnje nagrade Marku Perkoviću Thompsonu od strane udruge branitelja. I imali priliku sa njim popričati i slikati se.

IMG-20251229-WA0000



Nova-2026






- utorak 30.12. u ????? KC D.Petrović (finale Kutije šibica), o/o Suza

- utorak 6.1. u 10:00 DVD Dubrava (Trenerska škola), do 10.1, o/o ????

- subota 17. i nedjelja 18.1. DVD Dubrava (Trenerska škola, ispiti), o/o ????






NAŠA KAMPERSKA OPREMA

Opremu za van koristi navijačko pleme na natjecanjima, ali nam koristi i za roštiljade, team buildinge i druge aktivnosti na otvorenom. U opremi su:

- tri šatora koji zajedno imaju 27 m2
- dva stola sa četiri klupe za 20 osoba
- još jedan manji stol za 6 osoba
- 3 aluminijska mobilna stola
- ukupno 10 stolica
- mobilni razglas
- agregat za struju
- ledomat
- dva mobilna frižidera i jedan manji fiksni frižider
- mobilne trake za odvajanje zona
- stativi za zastave
- veliki roštilj na plin na kojem se odjednom može pripremiti 4 kg mesa
- veliki roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 5 kg mesa
- manji roštilj na ugljen na kojem se odjednom može pripremiti 3 kg mesa
- veliki kotao za kotlovinu na kojem se odjednom može pripremiti 10 kg mesa
- kotao za čobanac
- veliku banju za podgrijavanje hrane za 20 kg mesa
- niz velikih plastičnih i drvenih posuda i košara za hranu
- velik broj mobilnih panoa za uređenje

Uz to od poslovnih partnera (vatrogasci, vojska, policija) koji puta posuđujemo:
- velike šatore od više desetaka kvadrata
- stolove, klupe i stolice
- opremu za kuhanje hrane






MANUALI(podsjetnici)

Zagrebačke mažoretkinje nisu tipična hrvatska institucija obzirom da nam nije osnovni princip improvizacija, za koju su Hrvati doktori znanosti. Naravno da i mi moramo često kada improvizirati, najčešće ne svojom krivicom. Ali 90% naših obveza pokriveno je manualima. Manuali su dokumenti koji definiraju sve obveze tijekom nekog projekta i odgovaraju na pitanje:
- kada
- što
- tko i s kim
- kako

Naši manuali su vrlo precizni i ne ostavljaju prostor improvizaciji. Naravno, za svaki projekt koji se ponavlja manuali se moraju updatati tj. prilagoditi novim okolnostima i konkretnom projektu u realnom vremenu.

Manuali se rade za pojedine službe na prvenstvu, koncertu, turnejama, ali i kao podsjetnici za opremu koju se treba uzeti na putovanje, za pakiranje, za letove avionom, za audicije, za bolove u koljenu, za gripu, za nogometne utakmice... Rade se i manuali za neke specifične aktivnosti pa tako postoji manual za mažoretkinje koje individualno putuju avionom (što i kako da naprave na aerodromu).

Iskreno smatram manuale najvećom vrijednosti Zagrebačkih mažoretkinja na koje smo potrošili sate rada, ali sada nam štede užasno mnogo vremena, povećavaju profesionalizam i bitno smanjuju broj pogrešaka.






MAKSIMIRSKI PARK

Park Maksimir je spomenik parkovne arhitekture i zaštićeno kulturno dobro. Prostire se na 316 hektara površine.

Park je podignut 1794. krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i graba. Prvi je javni park u jugoistočnoj Europi i jedna od prvih u svijetu. Osnivač parka je zagrebački biskup Maksimilijan pl. Vrhovec de Ehrenberg i Rakitovec po koje je park i dobio ime. Biskup Vrhovec je biskupsku šumu poklonio građanima Zagreba za odmor i relaksaciju. U to vrijeme park je bio jedan od najljepših austrougarskih javnih parkova, obzirom da su ostali parkovi u prvom redu bili privatnog karaktera, uz dvorce i palače. I nakon biskupa Vrhovca biskupi nastavljaju uređenje parka, a na kraju ga je majstorski dovršio i oblikovao nadbiskup Juraj Haulik de Varallya 1839. u engleskom stilu. Za tu svrhu angažirao je niz austrijskih umjetnika koji su oblikovali carske perivoje u Schönbrunnu, Hatzendrofu i Laxenburug, a koje je predvodio arhitekt carskih vrtova Michael Sebastian Reidl.

Park ima:
- 3.160.000 m2 površine
- 5 jezera
- Zoološki vrt sa 2.255 životinja
- livade, potoke, mostove...
- Švicarska kuća (1842.)
- Vidikovac (1843.)
- Paviljon Jeka (1840.)
- Kapela sv. Jurja (1880.)
- Ljetnikovac biskupa Haulika (1855.)
- Vrtlareva kuća (1847.)
- spomenik Mogila (1925.) i Obelisk (1843.)
- restoran Ježeva kućica
- restoran Kod morskog lava (unutar ZOO)
- Ribičko drušvo “Bukovac-Maksimir” (lovi na 5. jezeru)
- Konjički klub Hiperion (organizira jahanje i ponije za djecu)
- niz drugih objekata (kafiće, nadzornička postaja, dvije pozornice, parkove za djecu...)







PEKARA
Pekara = pekarnica
Friško = svježe
Frtalj kruha = četvrt (1/4) kruha
Šnita = kriška
Štruca = umiješano tijesto, kruh ili meso, zatvorena pizza
Šizika = mini-pizza u štruci
Krampogačica = čvarkuša ili pogačica sa čvarcima
Lizika = ravno pecivo oko 30 cm sa hrustavom koricom
Kajzerica = Kaisersemmel (carsko pecivo)
Žemlja, žemla = žemička, uzdužno zarezano pecivo (brötchen)

„Bi vas prosil frtalj kruha“ = molim vas četvrt kruha






POD VUROM
Omiljeno mjesto sastanaka zagrepčana je "pod vurom", tj. pod satom na Trgu bana Jelačića. Odlično mjesto za dogovore parova, frendova koji idu van, ali i poznanika, turista i njihovih domaćina... Dok nije bilo mobitela (pa se nismo mogli zivkati ako kasnimo ili gdje da se nađemo) daleko više se ekipe skupljalo pod vurom, no i danas tamo bude ljudi koji nekoga čekaju. Pod vurom je najviše ljudi na pune sate, nešto manje na polovice, a u ostalo vrijeme bitno manje ljudi. Par minuta nakon punog sata uvijek možete vidjeti nekoliko mladića i djevojaka koji razočarano gledaju na sat jer su "izvizili" tj. nesuđeni partner nije došao na dogovoreni sastanak.

Osim "pod vurom" zagrepčani se još nalaze i "pod repom" (kod spomenika Banu Jelačiću na njegovo trgu), "kod Manduševca", "kod knjižare" (knjižara ispod nebodera na Trgu bana Jelačića), na "pimpek placu" (kod spomenika na uglu Maksimirske i Svetica, a sa one koji idu na stadion, Maksimirski park ili ZOO), prije "kod tunela" (za one koji idu na Sljeme). Za sve ove lokacije ne treba posebnih objašnjenja, svaki zagrepčanec zna gdje je to. Nažalost sve je manje takvih dogovora, prvo zato što ima sve manje socijalnog kontakta, drugo zbog mobitela (pa se dogovara u hodu), treće jer se puno brže živi (pa se nalazi direktno na lokaciji, a ne na zbornom mjestu), te četvrto zbog bitno većeg broja automobila i korištenja Ubera zbog čega se ekipu "skuplja doma" umjesto da se nalaze na zbornom mjestu.




SA LJETNOG KAMPA - 7. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

Petak - 7. dan
kamppet77325801

kamppet77325807

kamppet77325835

kamppet77325836

kamppet77325838

kamppet77325849

kamppet77325855
album slika zaštićen lozinkom


kamppet77325857
udaljena pohrana slika


kamppet77325885

kamppet77325893

kamppet77325897

kamppet77325899

kamppet77326013

kamppet77325908

kamppet77325926
koje formate slika podržava


kamppet77325932

kamppet77325934

kamppet77325935

kamppet77325936

kamppet77325939

kamppet77325940
podijeli sliku linkom


kamppet77325942
kreiranje računa za hosting slika


kamppet77325943

kamppet77325957

kamppet77325964

kamppet77325965

kamppet77325970

kamppet77325971

kamppet77325974

kamppet77325980

kamppet77325981

kamppet77325985

kamppet77325996

kamppet77325997

kamppet77326002

kamppet77326005

kamppet77326007

...kraj!

(objavljeno: utorak, 30.12.2025. u 15:20) komentiraj (0)

SPROVOD TINANINE BAKE U UTORAK



Bozic2012



Sprovod Tinanine bake i Šefove mame Marine Šćuric je

u utorak 23.12.2025. u 13:00 sati na Krematoriju
misa zadužnica je u Crkvi Uznesenja BDM u Stenjevcu u 18:30.




NAMA TRENINGA
Od ponedjeljka 22.12. Zagrebačke mažoretkinje nemaju treninga radi zimskih praznika. Treninzi se nastavljaju 12.1.
Iz istog razloga će se i blog objavljivati samo utorcima do 13.1.






- ponedjeljak 29.12. u 10:00 HVIDRA, Slovenska 21 (dodjela priznanja Thompsonu), o/o Suza

- ponedjeljak 29.12. u ???? KC D.Petrović (polufinale Kutija šibica), o/o Suza

- utorak 30.12. u ????? KC D.Petrović (finale Kutije šibica), o/o Suza

- utorak 6.1. u 10:00 DVD Dubrava (Trenerska škola), o/o ????






KOLIKO BUBNJEVA IMA DRUM LINE

6 tenora (od čega 1 Yamaha i 1 Stagg)
4 snara (od čega 1 Stagg)
6 cassa (od čega 1 Stagg)
5 tomova (4 quatro i 1 trio)
1 činele
1 bubanj za probe
= 23 bubnja i činela

Uz to imamo desetke palica i batova, te velik broj rezervnih opni za bubnjeve, te jedan stalak za snar






ZAŠTO CURE DOLAZE SAT VREMENA PRIJE NASTUPA

Na nastupe se dolazi sat vremena prije nastupa. 30 minuta nam služi radi "rezerve" i pripreme jer:
- neke cure zakasne (ne baš često, ali se ipak desi, a to je dovoljno da možemo organizirati zamjenu ili prijevoz na nastupa poput taxija...)
- moramo se raspitati gdje je garderoba za preskidanje (čak i kada imamo svoje garderobe poput one na Dinamu, koji puta se desi da je ne možemo koristiti ili tamo ima nekih problema npr. nema struje, prljava je, prosuta je vode, nema ključa…)
- treba definirati osnovne želje naručioca koje nismo uspjeli definirati tijekom ugovaranja nastupa (npr. je li nastup vani ili unutra da znamo curama reči koje uniforme odjenuti)
- dajemo curama osnovne naputke kako se našminkati i odjenuti
- eventualno isprobamo ceremonijal, protokol ili postavimo formacije nastupa u konkretna prostor (posebno ako se radi o speficičnom ili premalenom prostoru)

Ostalih 30 minuta je za odjevanje i šminkanje:
- cure se odjevaju i šminkanju oko 20 minuta (uniforme, čizme, frizure pod kapu, sređivanje frizura da kosa ne strši na sve strane, lakiranje, šminkanje...)
- 10 minute prije izlaska iz garderobe pregledavamo svaku curu i ako nešto nije u redu vračamo je da popravi nedostatak (pregledava se urednost uniforme, svi dijelovi uniforme, šminka, kosa, te usta da mažoretkinje nemaju kaugume)
- u slučaju visokih temperatura ili dužih ceremonijala tražimo od svake cure da popije dovoljnu količinu vode i isotonika

Ukoliko se nešto izjalovi pa nam treba više od 30 minuta "rezerve" cure se uspiju odjenuti i našminkati u 15 minuta, a bilo je slučajeva da su to napravile i u 10 minuta.

Kada se radi o vrlo zahtjevnim koreografijama, nastupima ili prostorima (npr. Lisinski) nalazimo se dva sata prije nastupa kako bi imali sat vremena samo za formacijsku probu ili probu ceremonijala/protokola.






ZRINJEVAC

Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, dio je tzv. Zelene ili Lenucijeve potkove, koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova.

- napravljen 1872. (do tada je tamo bio stočni sajam)
- površina 12.540 m2
- na parku ima 220 platana i tri fontane
- na sjevernom dijelu stoji meteorološki stup postavljen 1884. godine.
- na južnom dijelu poprsja: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića.
- u sredini parka, nalazi se glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine (projektant Hermann Bolle).

- Zrinjevac je obrubljen zgradama Vrhovnog suda Hrvatske (sjever), Županijskog suda (istok), Arheološkog muzeja (zapad), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (jug), Ministarstva vanjskih poslova (jugoistok)
- ime dobio na spomen na 300. godišnjicu bitke N.Š. Zrinjskog kod Sigeta








BONKASI
Bonkas = bombon
Kikič = Ki-ki bomboni
Kauguma, žvačka = žvakača guma
Preživati = žvakati žvakaču gumu
Mikič = lizalica
Cuclat = sisati
Čoksa = čokolada
Slatkač = sladoled

„Kaj preživaš tu kaugumu“ = zašto žvačeš tu žvakaču gumu






PIZZARIA ANTONIJO, PURGER, DVOJKA…
Zagreb je prije imao legendarne pizzarije. U njih smo išli vrlo rijetko, jednom, dva, najviše tri puta godišnje i odlazak u pizzerije je bio istinski doživljaj, zbog kojeg se nije spavalo noć prije od uzbuđenja. Pizzerija je bilo malo, ne kao danas nekoliko u svakom kvartu.

Purger na Trešnjevci u Ozaljskoj ulici bila je prva pizzeria, legandarno mjesto gdje smo gubili pizza-nevinost. Odličan ambijent. Purger i danas radi no osim identičnog ambijenta nema veze sa onom pizzom iz osamdesetih. Blijeda je to slika, ma ni to.

Antonio je bio vrhunska pizzeria u Ilici. Kultno mjesto bila je Dvojka na početku Nove Vesi na kućnom broju 2 u podrumu. Tu nikada nije bilo mjesta, a na stepenicama se čekao slobodan stol, red se znao protegnuti sve do Kaptola. Početkom devedesetih legendarne pizzerije su bile Diogeneš (na Dolcu) i Kamenita Vrata (prvi ulaz do Kamenitih vrata), te DG (i ona danas nije ni blijeda kopija nekadašnje pizzerie). Jedna bolja od drugih. Nema toga danas... sad se naručuju kvartovske pizze koje se najčešće jedu doma. Šteta.




SA LJETNOG KAMPA - 6. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja

Četvrtak - 6. dan
kampcet77325700

kampcet77325702
dodaj naslov slici


kampcet77325707

kampcet77325804

kampcet77325718

kampcet77325720

kampcet77325721

kampcet77325725

kampcet77325733

kampcet77325736

kampcet77325740

kampcet77325742

kampcet77325751

kampcet77325752

kampcet77325758

kampcet77325760

kampcet77325767

kampcet77325785

kampcet77325787

kampcet77325801

...nastavak u idućem postu...

(objavljeno: utorak, 23.12.2025. u 04:17) komentiraj (0)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.