KRENULE UTAKMICE NA MAKSIMIRU



Tim se još uvijek odmara. No, krenule su nam utakmice na Maksimiru. Pa dio cura ipak već radi.






Audicije za Zagrebačke mažoretkinje su u četvrtak 19.9. u 20 sati i subotu 21.9. u 11 sati. Dobrodošli!






- subota 27.7. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Šahtar), o/o ????

- četvrtak 1.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????

- subota 3.8. u 17:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- nedjelja 4.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????






NEMA POSTOVA DO 3.9.

Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.

I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.






KOLIKO IMAMO ZASTAVA

U skladištu imamo skoro sve zastave svijeta:
- 842 zastave
- 194 države, teritorija ili ovisnih autonomija od njih 206 (čak i minijaturnih poput Isle of Man)
- većina zastava je 1x2, no imamo i nekoliko zastava 1,5x3, te 20-tak stolnih zastavica (15x30 cm), te nekih zastavica drugačijih dimenzija
- imamo i nešto zastava gradova, organizacija, instutucija, čak i poduzeća
- 50 metalnih i 20 drvenih kopalja sa tuljcima za držanje
- stative za zastave na koje stane 25 kopalja
- dva jarbola za dizanje zastava, veći visok 6 metara, i manji visok 3 metra






ZDENKA

Zdenka Mikelj je doaen hrvatske šminke. Uz vlastiti kozmetički salon, nema toga što nije šminkala Zdenka. Brojne televizijske emisije, izbori za missice, filmovi, revije, najviši političari (čak i jedan premijer), showovi, najveći pjevači i pjevačice… Malo je velikih faca koje nije šminkala Zdenka, poput Cezaria Evora, Jelenu Rozgu, Jelanu Radan, Meritas, Mladena Gavrana, Žaka Houdeka… I zato smo više nego ponosni što šminka i nas.

Većina bi rekla kako je to jednostavno. Uzmeš šminku i navali. No, istina je upravo suprotna.

Odabir šminke
Šminka za natjecanja je potpuno drugačija od šminkanja za scenu, televiziju ili film, a sve to nema sličnosti sa šminkom za izlaze ili svakodnevnom šminkom. Za nas Zdenka upotrebljava profesionalnu šminku „Temptu“, zato što su lagane, naprave debeli sloj i postojana je cijeli dan (što je jako bitno pošto se djevojke šminkaju više sati prije samog natjecanja), čak je i vodootporna.

Priprema šminke
Nekoliko tjedana prije prvenstva Zdenka u svom salonu skupi dio stručnog stožera (trenere, predvodnice i stručni stožer) te prikaže svoje ideje tako što u beskraj šminka prema svojim zamislima, a mi uspoređujemo i odaberemo. Nakon što odaberemo konkretan prijedlog šminke ista se modificira sukladno zahtjevima trenera (neki dodaci nisu praktični, neke stvari nisu izvedive, ne pašu karakteru koreografije…).

Šminka Zagrebačkih mažoretkinja je isključivo u plavim nijansama, a mora biti postojana. Šminka ne smije biti prejaka, ali se mora vidjeti, tj. suci moraju vidjeti šminku. Šminka ne smije odvlačiti pozornost od djevojaka, jer ipak koncentracija sudaca mora biti na njihov ples i tehniciranje, a ne na šminku. Na prvenstvu su dva različita modela šminkanja, jedan za defile, drugi za koreografiju, pri čemu je svaki potpuno različit (da djevojke izgledaju drugačije), no obije moraju imati poveznice, kako u boji, tako u elementima šminkanja. Ako je prvenstvo na otvorenom, vrlo se mnogo pažnje posveti poziciji šljokica i kamenčića kako curama ne bi smetali prilikom pogleda prema suncu, tj. da se ne bi desilo špigliranje. Ako je prvenstvo u dvorani onda je posao bitno lakši i moguća je veća kreativnost, jer se svjetlo reflektora lakše kompenzira i kontrolira, pa si Zdenka može dozvoliti više svjetlucavih detalja. Sve je to bitno kod odluke kako će šminka izgledati.

Naravno, šminka i frizura moraju biti kompatibilne pa tu u definiranju šminke utječe i naša službena frizerka Valentina Behin. Kad se šminka definira napravi se plan šminkanja i Zdenka nabavi svu šminku i alate, a toga na prvenstvu ima kao u omanjem beauty salonu. U posljednje vrijeme mnogo se koriste razno-razne šljokice i kamenje koje se posebno biraju u dogovoru prije prvenstva, a na kožu se lijepe posebnim kazališnim ljepilima koja ne štete koži.


Šminkanje na natjecanju
Šminkanje za prvenstvo započinje nakon doručka u prostoriji koju uvijek pripremimo za Zdenku i Behin, a u kojoj se napravi pravi salon za uljepšavanje. Prvo se stavlja podloga, pa se na nju gradi šminka. Od kada Zdenka koristi zračni kist isti joj je bitno ubrzao posao, jer sada puder nanese za samo 5 minuta, što je prije, sa spužvicama i kistovima, trajalo bitno duže. Cure pomažu Zdenki jer same nanesu maskaru, a Zdenka to samo popravi. Zdenka uvijek jako naglašava trepavice. Još više se naglašavaju usne, ali ne ružem, nego drugim tehnikama, kako bi se još više istakao osmjeh koji je vrlo važan na natjecanju. Obzirom da se sve pripremi prije, a sve djevojke se šminkaju po istom obrascu kako bi što više sličile jedna drugoj i time se još više naglasila jedinstvenost formacije, za našminkati 17 mažoretkinja Zdenki treba 4 do 5 sati. Zdenke u načelu šminka samo seniorke, no pomogne u šminkanju juniorki i kadetkinja koje se ipak daleko slabije šminkaju, što znači da na samom prvenstvu šminka nekih 8-10 sati.

Prije samog izlaza na natjecanju Zdenka u načelu nema previše posla, jer je šminka, kao što smo već spomenuli, postojana, pa se eventualno naprave manje korekcije, te se popravi ruž. Za popravke netom prije izlaska pomaže joj rezervna mažoretkinje, poglavito što Zdenka nema pristup do same B zone.


Kada nas još Zdenka šminka
Osim natjecanja Zdenka nas šminka i za najvažnije televizijske ili filmske nastupe, kao i u slučaju nekih važnijih snimanja poput reklama, dokumentaraca… Uz to Zdenka sređuje probleme sa tenom naših cura koje kod nje odlaze na tretmane. Zdenka nam održava i seminare o šminkanju gdje uči mažoretkinje 1A sastava kako da se našminkaju za svakodnevne nastupe.







I. (NAJSTARIJA) GIMNAZIJA U ZAGREBU
Najstarija gimnazija u Zagrebu je iz 1607. godine, a organizirali su je Isusovci. No, najstarija zagrebačka javna gimnazija je I. gimnazija, koja je radom započela 20. runa 1854. godine, tada pod nazivom "Realna gimnazija".

Prva lokacija škole bila je Vrazovo šetalište. Dvije godine kasnije gimnazija se seli na Strossmayerovo šetalište, da bi 1895. godine preselila na Rooseveltov trg, zgradu dizajniranu za gimnaziju. Iz te zgrade seli se 1986. godine zbog zbirke Ante Topić Mimare, da bi na koncu svoju zgradu dobila 1992. u Novom Zagrebu.

Danas škola ima 50 profesora i preko 600 učenika.

Najpoznatiji učenici I. gimnazije:
- August Cesarec, književnik
- Dobroslav Cesarić, akademik i pjesnik
- Vladimir Devidé, akademik, istaknuti matematičar i japanolog
- Villim Feller, istaknuti matematičar i sveučilišni profesor u Kielu, Stockholmu, Kopenhagenu, Lundu, Princetonu i Providenceu.
- Oton Gliha, akademski slikar
- Dragutin Gorjanović-Kramberger, paleontolog, arheolog i geolog, otkrivač krapinskog pračovjeka
- Ivo Josipović, skladatelj, sveučilišni profesor i bivši predsjednik Republike Hrvatske
- Boris Magaš, akademik i arhitekt, projektirao Poljudski stadion u Splitu
- Vatroslav Mimica, filmski redatelj, scenarist i producent
- Vladimir Prelog, znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju
- Vjekoslav Šutej, dirigent

I. gimnaziju je završio i naš Šef (još na Rooseveltovom trgu)

Zgrada I. gimnazije na Rooseveltovom trgu (danas Muzej Mimara)






BOLEST

Betežan = bolestan
Zašvicati, ušvicati, švicati = preznojiti se
Zahliknuti = gutiti se slinom
Zdotrti se, dotrti se, zdošel se = umrijeti od starosti
Giht = upala zglobova
Platfus = spušteno stopalo
Hercinfarkt, hercenšlag, šlaginfakt, kap = srčani udar
Fršlok, šlaganfal = kap, moždani udar
Fršloknuti = udariti kap, doživjeti moždani udar
Rak = tumor
Sušica = bolesti od kojih je pacijent izgubio težinu (zasušil se), a bila je "objašnjenje" za sve što se nije znao uzrok, kao što je rak isl.
Picajzli = stidne uši
Viksl = menopauza
Abić = abortus
Bljuvati = povraćati
Vritnos = nazdravlje
Čela = ćelav

"Ostani doma pak se zaštvicaj" = Ostani kod kuće i preznoji se
„Šlopil ga je fršlok“ = Doživio je moždani udar
„Je, deda se zdošel“ = Da, djeda je umro od starosti






IGLA I KONAC U VOJNIČKOJ KAPI
U vojsci (JNA) je bilo zatupljujuće, osnovni sistem je bio ubijanje svake kreativnosti, volje, inteligencije i osobnosti, kako bi se u vojniku stvorilo robota koji ispunjava zapovijedi starješina bez pogovora. Stoga je ta vojska imala brdo modaliteta koji su to činili, od dizanja u neljudskih 5 sati, preko jutarnje higijene u ledenoj vodi, zajedničkog tuširanja sa kipućom ili ledenom vodom, šišanje skoro na nulericu, jutarnja tjelovježba, jelo u samo 2-3 minute, drnč i ostali napoji za obroke, nelogične i zatupljujuće zapovijedi i rutine, nedjeljna trešnje deka, tjedni pregled opreme, uzbune usred noći, zabrana držanja karata u kazetama, kockanje i slaganje kreveta više puta na dan, izlazak u grad i odlazak kući kao ogromna povlastica, preglupe kazne…

Prve dvije rečenice koje su vam odmah na početku jasno pokazale o kakvom se sustavu radi bile su: „Kad uđeš kroz kapiju prestani razmišljati, ja razmišljam za tebe“. No, druga je bila istinski vrh: „U vojsci je bitno samo JEDNO, a to su DVIJE SVARI: rad, red i disciplina“. Uvijek se našao netko zelen i neiskusan tko bi rekao: „Oprostite ali to su tri stvari“ i dobio 5 dana pritvora ili neku drugu drakonsku kaznu.

No, najgluplji oblik zatupljivanja je bila igla i konac u unutarnjem obodu kape. Igla i konac su navodno služili da si možeš na terenu ili u gradu prišiti gumb koji je olabavio. No, to nitko nije radio dok nije došao u sobu u kasarni (vojarni). Ali zato, ako niste imali iglu i konac i to baš u unutarnjem obodu kape (u đepu se nije računalo, tj. bilo je kao da nemaš) bili bi ozbiljno kažnjeni, pa bi to bio i razlog da vas ne puste u grad ako vam ju nisu našli prilikom pregledavanja prije izlaska. Kako ste u grad smjeli jednom u 2-3 tjedna to je bila najopakija kazna.




SA DODJELA PRIZNANJA DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA -

foto: Alen Šćuric
20240404-103258
upload


20240404-103311

20240404-103329

20240404-103354

20240404-103410

20240404-110632

20240404-110658

20240404-110713
upload image


20240404-114055

SA UTAKMICE DINAMO-ISTRA

foto: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
dinamoist93756002

dinamoist93756004

dinamoist93756009

dinamoist93756015

dinamoist93756021

dinamoist93756023

dinamoist93756026

dinamoist93756049

dinamoist93756050

dinamoist93756057

dinamoist93756058

dinamoist93756067
(objavljeno: subota, 27.07.2024. u 20:52) komentiraj (0)

SVI SE ODMARAMO



Cijeli tim je na zasluženom godišnjem odmoru. S1A i J1A sa treninzima kreće 12.8, a ostatak tima 3.9.

Curke, dobro mi se odmorite!

A Suza i Šef su nam u Egiptu, u Soma Bayu kod Hurghade. Bili su u Cairu, Gizi i Luxoru. Nevjerojatna zemlja, nevjerojatne povijesti.






Audicije za Zagrebačke mažoretkinje su u četvrtak 12.9. u 20 sati i subotu 14.9. u 11 sati. Dobrodošli!






- subota 27.7. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Šahtar), o/o ????

- četvrtak 1.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????

- subota 3.8. u 17:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- nedjelja 4.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????






NEMA POSTOVA DO 3.9.

Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.

I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.






KOLIKO GODINA IMA S1A

Seniorski 1A sastava ima u prosjeku 18,1 godinu.






GODIŠNJE NAGRADE

Nagrade dodjeljuje komisija od 3 osobe u kojoj su trenerica, Šef i još jedna osoba. Ova komisija iznese svoje prijedlog, prodiskutira o njima, te donese zajedničku odluku.
11. Nagradu dobivaju sve mažoretkinje koje su imale prosječnu ocjenu klasifikacije od 5,0

10. Godišnja nagrada za najveće napredovanje
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je najviše napredovala u posljednjih godinu dana
* nagrada: plaketa

9. Godišnja nagrada za najbolje tehniciranje sa štapom
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je imala najmanje dodatnih treninga tehniciranja sa štapom, te koja je na nastupima i treninzima pokazala najkvalitetnije tehniciranje
* nagrada: plaketa i mažoret-štap

8. Godišnja nagrada za najprofesionalniji stav na nastupu
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je na nastupima pokazala maksimalni profesionalizam, te na plesnim nastupima ima neverbalnu komunikaciju sa publikom, vrhunski smješak i položaj tijela plesačice
* nagrada: plaketa

7. Godišnja nagrada za najviše nastupa
- dodjeljuje se mažoretkinje koje je imala najviše nastupa u prošloj godini
* nagrada: plaketa

6. Godišnja nagrada za najboljeg trenera
- dodjeljuje se najboljem treneru Zagrebačkih mažoretkinja
* nagrada: plaketa

5. Godišnja nagrada za najboljeg povjerenika
- dodjeljuje se povjereniku sa najboljim rezultatima u radu.

4. Medalja Zagrebačkih mažoretkinja
- dodjeljuje se mažoretkinji prilikom odlaska iz Seniorskog 1A ili iznimno nekoj drugoj osobi koja je zadužila Zagrebačke mažoretkinje
* nagrada: medalja sa grbom Zagrebačkih mažoretkinja

3. "Zlatni štap" za 5 godina u 1. formaciji Seniorskog 1A ili 10 godina sveukupno u Seniorskom 1A
- dodjeljuje se mažoretkinji koja je 5 godina plesačica 1. formacije S1A ili je ukupno 10 godina u S1A
* nagrada: štap sa 24 karatnim zlatom

2. Nagrada za najmarljiviju mažoretkinju godine
- dodjeljuje se mažoretkinji koja se najviše žrtvovala za tim, odradila velik broj nastupa, uvijek bila na dispoziciji timu, koja nije izostajala sa treninga i pokazala izuzetnu marljivost na treninzima, te koja je na nastupima i drugim aktivnostima Zagrebačkih mažoretkinja pokazala veliku požrtvovnost i marljivost
* umjetnička slika sa motivom Zagreba jednog od poznatih likovnih umjetnika uz plaketu

1. Red zahvalnosti
- dodjeljuje se osobama koje su posebno zadužile Zagrebačke mažoretkinje u prethodnoj godini
* plaketa sa medaljom Zagrebačkih mažoretkinja
Red zahvalnosti godišnje dobije 2 do 4 osobe (o istome odlučuje uprava), a neke od najznačajnijih osoba grada Zagreba i Hrvatske su do sada dobile Red Zahvalnosti. Nekoliko osoba iz inozemstva je dobilo Red zahvalnosti.

Mecena Zagebačkih mažorekinja je najviša godišnja nagrada koja se dodjeljuje samo jednoj osobi za više godina pomoći timu.








ZAGREBAČKE KULE

Grad je imao 13 kula, no danas su sačuvane samo 3.

Najveća sačuvana gradska kula Lotrščak je na južnoj strani i nazvana je tako jer je uz nju bilo zvono koje se oglašavalo ljeti u 22, a zimi u 21 sat kako bi građani ušli u grad prije zatvaranja svih gradskih vrata. Zvono se zvalo Campana Latronculorum ili zvono pljačkaša, što su purgeri iskrvili u "lotrijaš" i jasno da je kula onda dobila i tako iskrivljeno ime. Kula je sa krovištem i kupolom visoka 30 metara. Kula je dovršena 1266. godine. Debljina zidova kule je 195 cm.



Na kuli Lotrščak od 1.1.1877. top svaki dan označava podne. Grički top je pucao u podne zato da građani koji su radili na poljima u ravnici južno od Gradeca krenu prema Gradu na ručak, koji je za građanstvo bio u 13 sati. Pravi zagrepčanci po pucnju uvijek pogledaju na sat, da vide jel im sat "dobro ide". Grički top nije pucao tijekom i još 10 godina nakon Prvog svjetskog rata, kraće vrijeme tijekom Domovinskog rata, te od 28.3. do 11.5.2020. radi posljedica potresa. Tijekom Domovinskog rata kad bi top puknuo mi studenti koji smo jurili na Gornji grad na predavanja uvijek bi umirali od smijeha jer bi par ljudi bilo na podu pokrivenih ruku preko glave, što su uvijek bili stranci (NATO, novinari, diplomati) koji su mislili da se grad bombardira. Današnji topnik je Alem Tutundžić koji je funkciju preuzeo 2008. godine od legendarnog topnika Stjepana Možare koji je otišao u mirovinu. Topnik nosi tradicionalnu svijetloplavu uniformu.

Popov toranj se nalazi na sjevernoj strani Gradeca. Toranj je nastao sredinom 13. stoljeća. Ime je dobio jer je bio vlasništvo zagrebačkih biskupa, a ne Gradeca. Naime, Kaptol nije imao pravo na zidine, pa su svećenici kod navala neprijatelja tamo selili vrijednost i blago Kaptola, te se u kuli skrivali. Kula je tek od 16. stoljeća dio gradskih zidina. U Popovom tornju se nalazi Zagrebačka zvjezdarnica od 5.12.1903. godine.

Kamenita vrata su kula i jedina očuvana gradska vrata. Sagrađena su u 13. stoljeću, a današnji oblik su dobila 1760. godine. Iznad vrata nalazi se predivna dvorana Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, unutar prolaza nalazi se tipični srednjevjekovni dućan "Pod boltom", a uz sama vrata je i omanja kula koja je bila dio obrambenog objekta. Unutar Kamenitih vrata nalazi se oltar na kojem je slika Majke Božje od Kamenitih vrata koje je čudom preživjela veliki požar 30.5.1731. godine. Ova slika je simbol Zagreba, po njoj je Zagreb dobio zaštitnicu u Majci Božjoj, a Dan grada se slavi upravo na dan kada je slika pronađena nakon požara. Na Kamenitim vratima purgeri pale svijeće kada im se ostvarila neka velika želja, te se time zahvaljuju Bogu i Majci Božjoj (npr. prošli ste težak ispit, preživjeli tešku bolest, ostvarila se željena ljubav...).



Na sjevernoj strani Kamenitih vrata nalazi se kip Dore Krupićeve koji je napravio Ivo Kerdić, a na južnoj strani spomenik Sv.Jurja koji su napravili austrijski kipari Winder i Kompatscher. Odmah do Kamenitih vrata nalazi se druga najstarija ljekarnica na prostoru Hrvatske (neprekidno radi od 1355.). Nasuprot ljekarnice nalaze se lanci sa HMS "Victorye" Nelsonova broda iz znamenite bitke kod Trafalgara. I oprez, na Kamenitim vratima postoje po dva željezna stupa koji vrata dijele na tri dijela. Legenda kaže da se ne smije prolaziti kroz srednji prolaz (između dva stupa) jer isto znači nesreću.

Kaptol je kasnije dobio zidine i kule, a sačuvano je samo 6 kula oko Katedrale.






DOKTOR
Doktor = liječnik
Mesar = loš liječnik
Ginić = ginekolog
Zubar = stomatolog
Apoteka = ljekarnica
Gospon magistar, apotekar = ljekarnik
Živinar = veterinar
Ludara, ludnica = psihijatrijska bolnica
Ambulanta = liječnika ordinacija
Ordinirati = postupati, primati bolesnike
Hitna = vozilo hitne pomoći
Šprica = injekcija

„Doktor baš ordinira v svojoj ambulanti“ = Liječnik upravo prima bolesnike u svojoj ordinaciji
„Kaj još ni došla hitna“ = još uvijek nije došlo vozilo hitne pomoći
"Sprašil mi je špricu vrtit" = Zabio mi je injekciju u stražnjicu






GASTERBAJTERI
Gastići i gasterbajteri, a ako su radili u Njemačkoj i jugošvabe, smo svi obožavali, a svi smo i imali nekog bližeg rođaka koji je bio gastić i kojeg smo obožavali. Naime, naši gastići su dolazili tri puta godišnje (Uskrs, godišnji, Božić), u zapadnim autima (Mercedesi, BMW-i, Opeli, Audiji, Peugeoti, Volva…), koji kod nas nisu bili pretjerano česta pojava. No, još bitnije Gastići bi sa sobom donijeli stvari koje se kod nas nisu mogle nabaviti, a bile su od „presudne životne važnosti“ kao što su Coca-cole i drugi sokovi u limenkama, čipsevi sa raznim okusima, brendirani slatkiši, kozmetički proizvodi, poznati viskiji, konjaci i druga žestoka pića idr. Nosili su oni i tehniku koja bi kod nas došla tek za nekoliko godina, kao što su video-rekorderi, kazići, kasnije CD-ovi, prvi kompjuteri sa jednostavnim video-igricama… Uz to donijele bi se i kakve brendirane traperice, majice, jakne, digitrone, tranzistore na baterije, digitalne satove … Uglavnom sve ono sa čime smo se mogli šminkati u školi i u kvartu.

Gastići su služili i za obilaske dutića i posrednika kada smo koristili njihove privilegije i dokumente da preko njih kupimo tehniku koju kod nas nismo mogli kupiti. Gastići bi pričali i nevjerojatne priče o zapadu od kojih su nam se otvarale oči i spuštala usta. U stvari gastići su bili jako nesretni ljudi koji su živjeli u neljudskim uvjetima (podrumi, konzerve, rad 14 i više sati na gradilištima…), da bi se mogli pošminkati tih 3 puta godišnje i sve nas uvjeravati kako je na zapadu sve savršeno, za razliku od nas. Nakon 30+ godina rada gastići su doslovce došli umrijeti od bolesti koje su pokupili na bauštelama (gradilištima) i vlažnim podrumima.




SA MEĐUNARODNOG PRVENSTVA U BOĆANJU ZA INVALIDE - 2. dio

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf)
bocedodjela92730006
share picture


bocedodjela92730009
image share


bocedodjela92730010

bocedodjela92730019

bocedodjela92730024
russian image hosting


bocedodjela92730026

bocedodjela92730029

bocedodjela92730031

bocedodjela92730033

bocedodjela92730034

bocedodjela92730037

bocedodjela92730039

bocedodjela92730041

bocedodjela92730042

bocedodjela92730044

bocedodjela92730046

bocedodjela92730054
upload a picture


bocedodjela92730062
(objavljeno: četvrtak, 18.07.2024. u 17:31) komentiraj (0)

TIM NA LJETNIM PRAZNICIMA



I S1A je prekinuo treninge, a zadnji trening je bio u srijedu. Stoga je cijeli tim na zasluženom godišnjem odmoru. S1A i J1A sa treninzima kreće 12.8, a ostatak tima 3.9.

Curke, dobro mi se odmorite!






Audicije za Zagrebačke mažoretkinje su u četvrtak 12.9. u 20 sati i subotu 14.9. u 11 sati. Dobrodošli!






- srijeda 10.7. u 8:30 Palmotićeva 30 (Dan Nikole Tesle, ugao Preradovićeve i Tesline), o/o Tinana

- subota 27.7. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Šahtar), o/o ????

- četvrtak 1.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????

- subota 3.8. u 17:00 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o ????

- nedjelja 4.8. u ????? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (turnir Ramljak), o/o ????






NEMA POSTOVA DO 3.9.

Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.

I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.






LJETNI KAMP

Ljetne kampove radimo svake godine:
- do sada smo imali 10 ljetnih kampova (prvi 2014.)
- prije smo odlazili u Crivenicu, no zadnji 8 godina smo u Posedarju
- 446 mažoretkinja je do sada bilo u Ljetnom kampu

Svake godine u ljetnom kampu potrošimo 314 kg hrane:
- 70 kg mesa
- 35 kg priloga
- 30 kg kruha
- 20 kg salate
- 15 kg deserta
- 15 kg voća
- 10 kg kompota
- 14 kg mussla i žitarica
- 100 bureka
- 60 pizza
- 60 jogurta
- 1 kg kave
- 50 litara različitih pića
- 350 listova papira
- 1200 novčanica "mažoret kuna"
- sa sobom donesemo oko 30 kubičinih metara opreme






NAŠE UNIFORME

Uniforme Zagrebačkih mažoretkinja mijenjale su se više puta u 28 godina tima


1993-1994
Dizajn i izrada su bili "home made", tj. doslovce su mažoretkinje i roditelji šivali uniforme na zajedničkim "radnim akcijama". Kombinacija je bila tamno-plavo / svijetlo plavo / žuta, još nije bilo razlike između predvodnice i ostatka formacije. Cizme su crne samo zato sto nismo imali novaca pa su djevojke nosile svoje vlastite čizme od velura koje su tada bile jako moderne i svaka djevojka ih je imala.
>

1994-1995
Uniforme su dobile akselbendere (ukrasne gajtane), predvodnica je imala obrnutu kombinaciju boja, a oznake činova vidjele su se na suknji i rukavima (broj linija), te na reverima (broj pletova). Štapovi su i dalje bili drveni i to u žuto / tamno-plavoj kombinaciji, no dobil su žute trakice po štapu, te su trakice visjele pokraj kugli, te su time opisivale kruznicu. Tada su se samo radile osmica i kuhanje pa te trakice koje su visjele nisu smetale pri tehniciranju.


1995-1999
Potpuni redizajn uniforme su doživjele 1995. godine kada je Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) tražila da, zbog popularnosti tima, dobijemo prepoznatljive uniforme. TZGZ je sama isfinancirala unifome, a angžirala je i profesionalnu dizajnericu. Uniforme su bile rađene od vrhunskog materijala, kombinacija je bila kao i današnja (tamno-plavo / svijetlo plavo / bijele), pletovi su bili profesionalno napravljeni (habsburški plet, a koji imamo i danas), na ramenima smo imali admiralske epolete, čizme su bila sa uniforme bana Jalačića i nisu imale pete, a kapa je bila čako (popularni "lonci"). Razlika u činovima se i dalje razlikovala prema broju traka na suknjama (ne i na rukavima).


1999-2004
Još jedna korjenita promjena desila se pred Europsko 1999. Pred nekoliko dizajnerica stavio se zadatak: boje se moraju zadržati, brend mora ostati prepoznatljiv, a uniforma se mora osuvremeniti i poženstveniti. Na natjecaju je pobjedila Matea Novosel iz Samobora, naša bivša dugogodišnja mažoretkinja, koja je diplomirala dizajn na visokoj talijanskoj školi za dizajn. Interesantno je da je Matea pobjedila najpoznatije hrvatske dizajnerice koje su se javile na natječaj. Oznake činova bila su vidljive samo na rukavu (broj pletova), čizme su dobile 6 cm pete, a kape su dobile metalne znakove. Izgubljeni su svi ukrasi koji su smetali tehniciranju (epolete, čako kapa, reveri, reljefni pletovi...), uniforma je poženstvenjena (linije figure, strukirani sako, diskretan otvor dekoltea, dizajnerska rješenja, visoke čizme, kapa, kosa pod kapom...), boje su bile vidno izraženije, a izrada uniforme bila je kvalitetnija (hidrofobnost, kvalitetniji materijali).


2004-2011
Nova uniforma djelomično je poženstvenila postojeću (linije figure, oblik kragne i dekoltea posebno na ljetnim uniformama), izgubila je oznake činova na reverima i dobila zvjezdice na kragni, no prvi puta smo izradili ljetne (kratki rukav, bitno tanji materijal od samo 210 gr) i zimske uniforme (320 gr. materijal, pelerina, hlače i marama). Samim time i rok trajanja uniforme se produljio sa 5 na 8 godina.


2011-danas
Za Europsko prvenstvo 2011. Matea Novosel je dobila zadatak da još jednom redizajnira uniforme, ali da iste ostanu prepoznatljive. Boja je bitno potamljena čime se dobilo na elegantnosti, te suknjom koja postaje tamnoplava umjesto svjetloplave. No zato se stavljaju svjetloplavi detalji oko struka koji istiću struk, večim brojem paspula, razdiobom ramena u dvije boje i atraktivnijim izgledom kragne. Predvodnica više nema obrnute boje uniforme, što je prvenstveno napravljeno radi protokola gdje je inverzna boja previše odstupala, no razlikuje se po svjetloplavoj suknji i inverznom rasporedu boja na kapi.


juniorske uniforme 1996-1999
koje su kasnije bila kadetske uniforme 1999-2004
Uniformice su bile vrlo jednostavne, ali i funkcionalne, na nogama su imale tenisice, a na glavama beretke. Kasnije uniforme juniorki i kadetkinja pratile su linije seniorskih uniformi








JARUN
Najveća zagrebačko jezero Jarun se spominje još prije 800 godina. Oko njega su živjeli kaptolski kmetovi koji su ga zvali „Jaruga“ (rupa puna vode) od čega je i dobio ime. On je ostatak savskog toka koji je promijenio smjer pa je ostalo jezero.

Jarun je uređen 1987. godine za Univerzijadu. Ukupna površina centra je 235 ha. Od 1988. Jarun je kupalište sa 5 plaža od koje je jedna i nudistička, te jedna prilagođena za invalide i osobe sa posebnim potrebama. Godišnje oko 170.000 kupaća pliva na Jarunu. Za njihovu sigurnost brine se ekipa spasioca po čitavom parku koji godišnje imaju preko 300 intervencija. Mulj otklanja poseban stroj koji stalno usisava jezero. Krug oko jezera dug je 6,5 km, a jezero ima 6 otoka, od kojih je 4 povezano mostovima.

Na Jarunu živi 29 vrsta riba i 130 vrsta ptica. Labudovi na Jarunu ostaju cijelu godinu. Postoji legenda o somu Juri koji navodno ima preko 3 metra. Kod Divljeg otoka ostavaljeno je prirodno okružje gdje je zabranjena gradnja i razvijaju se autohtone biljne vrste i gnjezde ptice, posebno patke, kormorani i čaplje.

Jarun ima regatnu stazu, veliko jezero služi za treninge jedriličara, ima konjički klub sa hipodromom i jahanjem za djecu, dva terena odbojke na pjesku, jedan rukometa na pjesku, polivalentno igralište, softbol teren, bočalište, veliki park za ekstremne sporove (skate park), terene za mini golf, stolni tenis, na jezeru treniraju koturaljkaši, biciklisti, trkači, plivači, ronioci, sportski i rekreativni ribolovci, ukupno na jezeru ima 26 sportskih klubova. Po regatnoj stazi je izgrađena i staza za Olimpijske igre 2004. u Ateni. Jarun ima i Aleju velikana hrvatskih sportova sa 140 memorabilnih ploća.

Jarun godišnje posjeti preko 800.000 posjetitelja. Prostor ima velik broj parkirališnih površina, uređenih mjesta za roštiljadu, dječje parkove, trim staze, noćnih klubova, 4 restorana, velik broj barova, a navečer je mjesto izlaska. 2/3 vozila dolazi noću radi provoda.

Osim Jaruna Zagreb ima još jezera: Bundek, 5 jezera u Maksimirskom parku, te Rakitje.








ŠNAJDERAJ

Šnajder, šnajderica = krojač, krojačica
Šnajderaj = krojački salon
Zingerica, singerica, šivaća mašina = stroj za šivanje
Pegla = glačalo
Ziherica = sigurnosna igla
Poštopati = zakrpati
Zaflekati = zaprljati
Canjek = krpa
Coflek = okrugli ukras na kapi ili odjeći od vune, dlake ili drugog materijala

„Poštopal sam ti taj canjek“ = Zakrpao sam ti te stare krpe






DJUTIĆI
Ako si mogao kupovati u djutiću, kako smo popularno zvali duty fee shopove, onda te bog pomazio. Naime, u djutiću se kupovalo sve ono što se nije moglo kupiti u običnom dućanu, čak i u posredniku, sva najluksuznija i najkvalitetnija roba, posebno alkohol, slatkiši i parfemi, i to bez poreza. Djutića je bilo u gradu (npr. autobusni kolodvor), ali su na njima mogli kupovati samo oni koji su imali strane putovnice. Kako su naši gasterbajteri često kada imali njemačke i ine putovnice obično smo ih koristili da za nas kupe neki video rekorder ili nešto drugo iz djutića.

Oni koji su imali tu sreću da idu van često su kupovali u djetićima koji su bili na graničnim prijelazima (između dvije carinske kontrole, te prije carine na aerodromima, lukama idr.), i to zato što je tamo bilo nešto jeftinije nego u inozemnim trgovinama. No, tu ste morali jako paziti da vas carinici ne ubiru kako dolazite iz djutića sa brdom vrećica. Pa ste poskrivečki zaklonjeni od carinika, vadili sve iz vrećica i preslagivali po automobilu „da se ne vidi“.

Danas djutića još ima samo na aerodromima, a i tamo ne možete plaćati bez poreza i carina ako letite u Europsku Uniju. No, čak i kada plaćate bez carina i poreza često kada su cijene u djutićima veće nego u trgovinama sa porezima, jer nas trgovci u djutićima na ovaj način varaju, znaju da vam je to zadnji čas da nešto kupite, i da se više nećete moći vratiti „van“, pa vas oderu više nego trgovci izvan zračne luke koji plaćaju poreze i carine. Stoga sve više iskusnih putnika ne kupuje u djutićima na aerodromima, nego prije nego što dođu na aerodrom.




SA UEFA UTAKMICE DINAMO-PAOK -

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf) i Alen Šćuric

20240307-185441

20240307-225830

sa MEĐUNARODNOG PRVENSTVA U BOĆANJU ZA INVALIDE

boceotvorenje92733200

boceotvorenje92733204

boceotvorenje92733210

boceotvorenje92733212

boceotvorenje92733231
always sunny free online


boceotvorenje92733237
loading gif png


boceotvorenje92733240

boceotvorenje92733245

boceotvorenje92733248
tab images download


boceotvorenje92733252

boceotvorenje92733254
free picture album


boceotvorenje92733256

boceotvorenje92733261
star outline png


boceotvorenje92733263

boceotvorenje92733267

boceotvorenje92733279

boceotvorenje92733282

boceotvorenje92733290

boceotvorenje92733291

boceotvorenje92733292
pic size


boceotvorenje92733307
free forum logo


boceotvorenje92733318

20240408-182416

20240408-182419

boceotvorenje92733326

boceotvorenje92733329

boceotvorenje92733331

boceotvorenje92733333

boceotvorenje92733336
(objavljeno: subota, 06.07.2024. u 10:46) komentiraj (0)

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.