U četvrtak imamo roditeljski sastanak za Ljetni kamp. Dođite bez obeza. Dolazak vas ni na što ne obvezuje!

- nedjelja 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u 13:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

- petak 12.12. u 17:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

- nedjelja 21.12. u 09:00 HVU (koncert za djecu djelatnika HVU), o/o Tinana

- nedjelja 21.12. u 16:00 HVU (Božićni koncert Zagrebačkih mažoretkinja), o/o Tinama

MEDALJICE

Kod odlaska iz tima svaka mažoretkinja dobiva medaljicu, koja je zapravo plaketa sa grbom Zagrebačkih mažoretkinja.

Zagrebačke mažoretkinje u skladištu imaju 110 ovih medaljica i stoga smo još neko vrijeme mirni sa izradom istih.

U skladištu imamo i rezervne zvjezdice za uniforme, Swarovski kristale za štap za 20 godina, te 2 zlatna štapa.

U KOJIM DVORANAMA RADIMO

Zagrebačke mažoretkinje imaju treninge u slijedećim dvoranama:
• Hrvatsko vojno učilište
• Hercegovačka 111
• Palmotićeva 30
• Maksimirski stadion (od 4. do 9. mjeseca kada je toplo vrijeme svi sastavi)
• Dječji vrtić Različak (izvanredni treninzi)

LEGENDA O IMENU ZAGREBA

Postoje dvije legende o Mandi po kojoj je Manduševac, vrelo na istočnoj strani Trga bana Jelačića dobio ime.

Po prvoj je ispod Medvednice prolazio ban s vojskom koja je klonula od žeđi. Naišli su na Mandu koja je upravo sa izvora uzimala vodu i ban reče „Zagrebi mi Mando vode“. Ban se zaljubio u prekrasnu Mandu, te je osnovao grad ponad Mandina izvora kojeg nazove Zagreb po prvoj riječi „Zagrabi“, a izvor Manduševac po Mandi. Ban je oženio Mandu, no njihova sreća je bila kratkog vijeka jer je bana ubio ljubomoran brat koji je također bio zaljubljen u prekrasnu Mandu. Brat je tada prisilio Mandu da bude sa njime, no ona je umrla od tuge za svojim ubijenim izbornikom. Kažu da još danas možete vidjeti duh tužne Mande kako lebdi iznad kule Lotršćak i traži duh svog ubijenog bana.

Po drugoj legendi kćer kralja Krešimira, koja se zvala Manduša je bila zaljubljena u bana Dobromira. No, ruku Manduše je zaprosio mađarski kraljević Emerik, kojem Krešimir odluči dati Mandušu radi mira. Manduša je tri dana gorko plakala. Krešimir, da bi si malo smirio savjest odluči da ban Dobromir prati Mandušu na putu do budućeg muža. No, na samoj granici Mađarske kod rijeke Drave, par dozna da je Emirik mrtav, pa krenuše kući. No, kako je te godine vladala ogromna suša radi koje su presušile čak i rijeke, Dobromir zamoli Mandu da pronađe izvor, jer je bila poznata po tome da to uspijeva rašljama. Manduša je uzela rašlje i iste su se nakon duže potrage zatresle. Manuša uzvikne „Zagrabite“, a vojnici Dobromira vrlo brzo iskopaše izvor hladne i čiste vode. Dobromir te večer sretan radi toga što mu se izabranica neće udati za Emerika i što mu vojska neće izginuti od žeđi kaže Manduši: „Tu gdje Panonska ravnica utječe u zapadne brda, treba podići grad“. Dobromir pritom odluči da će se izvor zvati Manduševac, a grad će nazvati prema prvoj riječi koji je Manduša rekla kada je pronašla izvor „Zagrabite“.

Manduševac je originalno bio malo više od današnjeg vrela, pri kraju Bakačeve, no 1852. je potok zakopan, a cijevima je vrelo pomaknuto na današnju lokaciju da bi služilo za napajanje konje putnika namjernika u grad Zagreb i trgovaca koji su prodavali na tržnici na Trgu bana Jelačića. Potom je vrelo okruženo željeznom ogradom, a u sredini je postavljen kandelaber sa pet svjetiljki. 1878. izvor je usmjeren prema kanalizaciji, a 1895. je i zatrpan. 1898. Trg bana Jelačića je rekonstruiran i popločen pa je i samo vrelo potpuno zatvoreno, a zagrepčani su zaboravili da isto postoji.

1986. rekonstruktori Trga bana Jelačića nemalo su se iznenadili kad su otkrili zdenac. Odmah su se povjesničari prisjetili starog zdenca i legendi, pa su arhitekti na inzistiranje javnosti promijenili planove obnove Trga i ponovo sagradili Manduševac.

Postoji i vjerovanje da tko baci novčić u Manduševac sigurno će ponovo doći u Zagreb. U sam zdenac maturanti skaču na svojoj Norijadi, kada razuzdano obilaze grad nakon dovršetka posljednjeg razreda srednje škole.

FURT
Furt, fort = stalno, uvijek
Fakat = stvarno, zaista
Tlačiti = gnjaviti
Ziher, zicer = sigurno
Pak = pa
Alzo = dakle, no
Naj = nemoj
Kurtoazija = uljudnost, uglađenost, pristojnost, lijepo ponašanje
Prenemagovati, prenemagati = pretvarati

“Furt nekaj delam“ = stalno nešto radim
„Furt se tak prenemaguješ“ = stalno se pretvaraš
“Fakat si to rekel“ = stvarno si to rekao
„Kaj me tlačiš“ = zašto me gnjaviš
„Naj me tlačit“ = nemoj me gnjavit
„Ma zicer si to mislil“ = ma zasigurno to nisim mislio
„I sad sem tu i pak sem tvoj“ = I sad sam tu, pa sam tvoj
„Alzo dakle“ = no stvarno
„Naj me tlačit“ = nemoj me gnjaviti
„Kaj se prenemaguješ“ = što se pretvaraš

ŠIBICARI
Šibicari su bili prevaranti koji su varali lakovjerne građane tako što su glumili kockare, uz kakti veliku šansu da građanin zaradi brz i prilično velik novac.

Šibicarenje je igra sa tri kutijice šibica ispod koje je bila kuglica. Te kutijice je šibicar brzo i vrlo umješno pomicao, no dovoljno „sporo“ da ih žrtva zapamti. Čak štoviše „nespretni“ šibicar bi malim prstom digao kutijicu da žrtva vidi gdje je kuglica. Dok su mamili žrtvu partneri šibicara su kakti igrali protiv šibicara i „dobivali“ kako bi žrtvu uvjerili da je lako i da ima šanse pobijediti. Tih partnera je bilo nekoliko i svi su imali neku ulogu. Ili su „igrali protiv šibicara i dobivali“ ili navijali za „igrača“ i „protiv šibicara“, te nagovarali žrtvu da „opelješi nespretnog šibicara“. Drugi partneri su pazili na dolazak policije, te bi upozorili družinu koja bi se onda naglo razbježala. Svi ti partneri čuvali su leđa šibicaru jer ako bi žrtva otkrila prijevaru partneri su žrtvu fizički napali da šibicar i oni uspiju pobjeći sa novcem žrtve. Naime, šibicar je dok je kakti „nespretno“ premještao kutijice, zapravo kuglicu spremio u rukav, pa ni ispod jedne kutijice ne bi bilo kuglice, tako da je žrtva izgubila neovisno o tome koju je kutijici pokazala (sve su bile prazne). Šibicar bi čak i koji puta za malu lovu dao žrtvi da pobjedi kako bi je navukao da igra za ozbiljniju lovu. Kada bi žrtva odigrala za veliku lovu šibicar bi odigrao svoju prijevaru. Bila je i varijanta igre sa tri polusavinute karte.

Šibicari su ordinirali prvenstveno po sajmovima, ali ih je bilo i po zloglasnijim bircevima, placevima, utakmicama, čak i na gradskim trgovima.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 8. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja























html image embed
































...nastavak u idućem postu...

Suza i Šef su od petka do utorka bili u Parizu (Francuska), te su se vratili u utorak navečer. No, već u srijedu rano ujuto (u 6:00 sati) lete za Osijek na sastanak.

- srijeda 26.11. u 9:45 Slovenska 21 (Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91), o/o Ačkar

- nedjelja 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u 13:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

- petak 12.12. u 17:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

REZERVNA OPREMA ZA TIM

U skladištu Zagrebačkih mažoretkinja imamo veliku količinu rezervne opreme:
• navijačkih majici 60 komada
• ostalih majici
• službene gače i potkošulje
• službene futrole za uniforme
• ogledala 50 komada
• kabanice za kišu
• službene torbe 2 komada
• Sokol majice, hudice i jakne
• steznici i ortoza za povrede 20 komada

TRENER UVIJEK U DVORANI

Trener nikada ne smije izaći iz dvorane i prepustiti trening asistentu (osim u slučaju više sile).

Trener ne može otići iz dvorane ako nije došao trener slijedećeg sastava sve do momenta dok ne dođe.

Trener ne smije slati asistenta da mu ode obaviti neku privatnu stvar tijekom treninga (trgovinu, kafić, mjenjačnicu, banku…).

Trener ne smije ostaviti mažoretkinju mlađu od 10 godina samu.

SABOR RH

- od 9. stoljeća su se organizirali sabori na kojem se raspravljalo o pojedinim političkim pitanjima u Hrvatskoj (kao što je bio Crkveni sabor 925, sabori za krunidbu kraljeva isl.)
- 19. travnja 1273. godine. održan prvi poznati sabor i to u Zagrebu, sa sačuvanim zapisnicima, odlukama i potpisom bana
- 1527. Sabor je potpuno neovisno odabrao austrijskog cara Ferdinanda Habsburga za hrvatskog kralja, a 1712. samostalno je potvrdio pragmatičnu sankciju (da žene mogu biti prestolonasljednici)
- od 1533. zasjeda jedinstveni Sabor za Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju u Zagrebu pod predsjedanjem zajedničkog bana
- 1847. Sabor proglašava hrvatski jezik kao službeni (do tada je službeni bio latinski, mađarski i/ili njemački)
- 1848. Sabor proglašava niz povijesnih odluka poput ukidanja kmetstva, ukidanja veza sa Ugarskom (proglašenje neovisnosti), građanske slobode, ujedinjenje Hrvatske
- Sabor nije radio za vrijeme tiranije jugoslavija od 1920-1941. (prvo zasjedanje u NDH je bilo 1942.)
- 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor proglašava neovisnost Hrvatske i prekid odnosa sa Jugoslavijom


SABORSKA PALAĆA
Iako Sabor u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća nije imao svoju stalnu zgradu do 1731. kada se na glavnom Markovom trgu izgrađuje tada najveća palača u Zagrebu na mjestu današnjeg Sabora. 1807. Sabor se seli u zgradu na zapadnom dijelu Markova trga, gdje se gradi zgrada danas poznata kao Banski dvori, a sjedište je Vlade RH. No Banski dvori nisu bili dovoljni za sve urede Bana, sudova i Sabora, pa se 1839. odlučilo graditi novu zgradu na staroj lokaciji iz 1731. (gdje je Sabor i danas). Do tada je Sabor zasjedao u kazalištu na uglu Ćirilmetodske ulice i Markovog trga, danas poznatiju kao Skupština grada Zagreba, a u kojoj inicijacije imaju i Zagrebačke mažoretkinje. U zgradi današnje Skupštine grada održala se i povijesna sjednica 1848. 1849. Sabor ponovo seli na lokaciju iz 1731, no gdje je napravljena nova zgrada koja je dio današnje zgrade. 1907. Sabor kupuje sve okolne zgrade do Opatičke ulice i gradi današnju zgradu Sabora, pod arhitektonskom palicom Lava Kalda i Karla Susana (useljena 1911.).

SPIKA
Spika, špreha = govor
Veli = kaže
Povedati = reči
Brija = stil
Zašprehati = zapričati
Žašprehava = zapričavati

„Koja ti je to špreha“ = Kako se to razgovaraš
„Lik ima baš dobru spiku“ = Mladić je elokventan (baš lijepo govori)
„Lik ima dobru briju“ = Mladić ima stila
„Kaj briješ“ = Ne radi gluposti, što radiš
„Kaj on tu trebu zašprehava“ = Ozbiljno se udvara ovoj djevojci

AJMO ŽENE GAĆE
Osamdesetih su na Trgu Republike (današnji Trg bana Jelačića) operirale ciganke koje su sezonski prodavale raznu robu široke potrošnje. Tako ste najčešće mogli čuti "Ajmo žene gaće, gaće..." ili "Čarape, ajmo žene, čarape". Prodavale su one tako i stolnjake, kvačice, majice, potkošulje, čak i noževe („ajmo nožovi, nožovi“)... Kad je bila kiša u roku keks su prešle na prodaju kišobrana pokislim građanima i u sekundu je "Ajmo žene gaće" prešlo u "Kišobrani, kišobrani, da ne kisne glava". Imale su povremeno i originalne parole poput: "Ajmo žene gače, poludio gazda skinuo cijenu".

U prosincu su prodavale prskalice, jednostavni priotehnički preparat koji se držao u ruci, uz parolu: "Prskalice, prskalice, svaka žeže, svaka pali, sto boja sto kolora".

Najčešće su prodavale ciganke, ali u prosincu su Trg okupirali i frejerčići koji su prodavali petarde, jer se iste nisu mogle kupiti u trgovini. Pedarde su se prodavale na komad, a za više komada su se prodavale u kutijama od napolitanki.

Dio folklora Trga su bili i nelegalni preprodavači deviza tzv. šverceri, koji su koristili veliku inflaciju i želju ljudi za devizama koje nisu mogli nabaviti u bankama. Švercere ste mogli prepoznati jer su uz polaganu šetnju polutiho govorili "devize, devize, devize". Najčeće su mijenjali njemačke marke, ali mogli ste kupiti i talijanske lire i austrijske šilinge, a uz "najavu" i francuske franke, švicarske franke, američke dolare ili britanske funte. Pritom ste morali jako paziti da vas ne prevere, tako što bi vam uvalili falsificirane novčanice (lažnjake) ili među novčanicama papir od novina izrezan da izgleda kao novčanica, često kada bi stavili prve tri-četiri i zadnje dvije-tri novčanice, a ostalo u pasici je bio novinski papir. Kako se sve radilo na brzaka, potajno i u nekom mračnom korneru, mogućnost muljaža je bila to veća.

Svi su oni boravili i na placevima, posebno na Dolcu i Malom placu (Britancu), a subotom i nedjeljom su se selili na Hreliću i Jakuševcu (sajam automobila). No, tamo su ciganke umjesto gaća, potkošulja, stolnjaka i kvačica, prodavale noževe, alat i kišobrane. Šverceri su i tamo mijenjali lovu, čak štoviše i više nego na Trgu radi velikih iznosa kod prodaje automobila koji su se radi inflacije brzo mijenjali u devize da ne izgube vrijednost.

Sastavni dio Hrelića bili su i šibicari, no o tome u idućem postu…

Svi ovi muljatori su imali dodatne pomagaće koji su pratili da blizu nema milicije (policije), a ako bi se milicija pojavila u blizini signalizirali su i ovi bi brzinom munje skupili svoju "radnju" i pobjegli na unaprijed osigurane lokacije.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 7. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja






















































...nastavak u idućem postu...

U XI. mjesecu obično nemamo puno nastupa, to je mrtav mjesec u Zagrebu. No, ovog XI. mjeseca imamo čak 7 nastupa ili u prosjeku 1,8 nastupa tjedno. Imali smo 6. i 8.11. audicije, 14.11. Game show na Velesajmu, 15.11. Maraton na Jarunu, pa 22.11. imamo utakmicu na Dinamu, 26.11. radimo za Branitelje, pa 30.11. imamo Savjet za nacionalne manjine u Lisinskom.

- subota 22.11. u 13:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Varaždin), o/o ????

- srijeda 26.11. u 9:45 Slovenska 21 (Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91), o/o Ačkar

- četvrtak 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u 13:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

- petak 12.12. u 17:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

KREDE I TRAKE

Zagrebačke mažoretkinje u svom skladištu imaju:
- 10 velikih kutija kreda za iscrtavanje borilišta pred natjecanja
- 23 velika koluta samoljepljivih širokih traka za borilišta
- 11 velikih kolutova crveno-bijelih traka za odvajanje zona

POSTUPANJE U SLUČAJU POLICIJE I VATROGASACA

Postupanje u slučaju nasilništva ili drugih radnji za koje je potrebna policija:
1. Zaštititi članove (zaključavanje prostorije, fizičko sprječavanje, pozivanje roditelja, prolaznika isl.)
2. Pozvati povjerenika za sigurnost ili zaštitare ako su u blizini događaja.
3. Pozvati upravu i izvijestiti ih o događaju.
4. Pozvati policiju, a ukoliko to hitnost nalaže i prije pozivanja uprave.
5. Jasno, što kraće i precizno objasniti policiji što se dešava, te im dati točnu adresu dvorane.

Postupanje u slučaju potrebe za vatrogascima:
1. Hitno, no bez panike, evakuirati mažoretkinje i ostale osobe iz prostorija na sigurnu razdaljinu.
2. Provjeriti jesu li sve osobe evakuirane.
3. Još jednom provjeriti jesu li sve osobe evakuirane.
4. Pozvati vatrogasce.
5. Provjeriti je li netko povrijeđen i ako jest postupiti prema članku XII.
6. Ukoliko to sigurnost članova i trenera dozvoljava pristupiti gašenju požara.
7. Ukoliko to sigurnost članova i trenera dozvoljava izvaditi opremu.
8. Pomoći vatrogascima i ostalim službama.

NACIONALNA I SVEUČILIŠTA BIBLIOTEKA

Nacionalna i sveučilišna biblioteka (NSB) je središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu i Republike Hrvatske

- 1607. osnovana (Isusovačka knjižnica)
- 1645. knjižnica imala profesionalnog knjižničara, posebnu dvoranu i pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga
- 1669. osnivanjem Filozofskog fakulteta knjižnica dobija akademski status i naziv "Academia Zagrabiensis"
- od 1816. svaka knjiga i novina koja se izda u Hrvatskoj kopiju mora dostaviti NSB-u
- 1913. NSB se seli u zgradu današnjeg Državnog arhiva koja je projektirana i građena samo za nju, kao namjenska zgrada
- 1995. NSB se sli u današnju modernu zgradu

NSB U BROJKAMA:
- 3 milijuna knjiga (svezaka)
- zatvoreno spremište – pokretni regali 110.000 metara
- čitaonice sa slobodnim pristupom – police 12.900 metara
- prostor Knjižnice 44.432 metara kvadratnih
- 1100 mjesta za korisnike
- dodatno 64 mjesta u čitaonicama zbirki posebne građe, dodatno 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad i 2 sobe za grupni rad
- 10 odjeljaka za studijski rad
- 100 mjesta u dvoranama za seminare
- 150 mjesta u čitaonici za večernji rad (21 – 24 sata)
- posjeta Knjižnici 357.291, sa virtualnim posjetima preko milijun godišnje

BOK

I da odmah razjasnimo u nekim dijelovima Hrvatske kaže se „bog“ što je došlo od „bogdaj“, skraćeno od „bog daj sreću“ (u nekim dijelovima Zagorja pozdravljaju se sa ovom rečenicom, a drugi odgovara „bogdaj“).

Purgerski pozdrav bok je skraćenica od austrijskog kulturnog pozdrava „Mein buecken“ (majn bukn) koji su purgeri (kao i sve) iskrivili u (Majn bokn), pa skratili u „bok“, a znači „moj naklon“.

Kizdihant = također iskrivljen germanizam za „ljubim ruke“, koji su klinci obično govorili „m'ruke“.
Serbus = također iskrivljen germanizam „servus“ (zervus), a znači zdravo
K&K manire = kulturno, zagrebačko (carsko) ponašanje
Alzo = dakle

„Bok stari, kak si“ = zdravo prijatelju, kako si
„Kizdihant milostiva“ = ljubim ruke gospođo
„Serbus amice“ = zdravo dragi prijatelju
„Je alzo dakle“ = no dakle stvarno
„Alzo, kaj si štel reči“ = dakle, što si htio reći

MUZIČKA OMLADINA U MESNIČKOJ

Na početku Mesničke ulice sa lijeve strane bila je trgovina socrealističkog naziva "Muzička omladina". Ne, tamo se nisu održavali kružooci i nije bio dom kulture za mlade bendove. Tamo se prodavala glazbena oprema, gitare, klavijature, bubnjevi, palice, partiture.

No, najbitnije tamo su se mogle kupiti ili naručiti "nevjerojatne" tehničke novotarije, kao što je veza između dva kaziča koja je omogućavala presnimavanje s kazete na kazetu. Na jednu kazetu bi snimli "Top listu Radio Velike Gorice" (koja je bila the best of the best), a onda bi na drugom isto presnimili bez upadica urednika i reklama, pa ste na tulumu bili glavni faca jer ste imali najnovije hitove za malo love (ploće i originalne kazete su opako puno koštale). Za to su se koristile crom-dioxid kazete, a ko je bio baš faca imao je i metalku za najveće hitove. Glavne firme su bile TDK, BASF, Maxwell. Da bi to mogli napravit, trebali ste imati dvostruki peteropolni din, a to ste kupovali u Muzičkoj omladini. I to ste naručili i platili, a onda čekali danima, pa čak i tjednima da se napravi. Danas 1000 vrsta i kvaliteta činčeva kupite u svakoj osrednjoj trgovini u Zagrebu. I napomena, kad ste presnimavali morali ste imati drugi kazič, a kako je to bilo skupo, imali ste samo jedan. I onda ste otišli kod bake, te posudil njen, uz kvocanje "kaj to uštekavaš, buju se lampe pregorile". :-)

Muzička omladina je imala trgovine i drugdje, ali ova u Mesničkoj je bila najveća, najopskrbljenija i tamo se moglo naručiti "baš sve".

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 6. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja







udaljena pohrana slika



















image sharing site
















...nastavak u idućem postu...

Suzana i Alen su nam bili u Banja Luci i u Sarajevu od petka do nedjelje gdje su imali sastanke. U Sarajevu (ali privatno) od petka do nedjelje je bila i Martina Karol Kekelj naša povjerenica.

- petak 14.11. u 9:00 Velesajam (Game week), o/o Suza
* plesni nastup S1A

- subota 15.11. u 11:00 Jarun (maraton), o/o Ačkar

- subota 22.11. u 13:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Varaždin), o/o ????

- četvrtak 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u 13:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

- petak 12.12. u 17:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

STANICE

Zagrebačke mažoretkinje imaju profesionalne vrlo vrijedne komunikacijske stanice Kenwood i to tri komada. Uz njih imamo i dodanu opremu mikrofone koji se spajaju direktno na grlo čime se anulira okolna buka, slušalice za uši, punjače...

Uz to imamo i četiri male amaterske komunikacijske stanice.

POSTUPANJE U SLUČAJU POVREDE

U slučaju malenih ozljeda iz Skripte Osnova Anatomije i prevencije sportskih povreda trener iste mora sanirati, te o istima upozoriti roditelje, te upravu na prvom slijedećem Trenerskom kolegiju.

U slučaju većih ozljeda iz Skripte Osnova Anatomije i prevencije sportskih povreda trener mora postupiti po naputcima skripte (imobilizacija, prekid krvarenja, izolacija...), te hitno pozvati hitnu pomoć ili mažoretkinju odvesti u adekvatnu zdravstvenu ustanovu. Cijelo vrijeme trener mora biti sa mažoretkinjom (neovisno je li u zdravstvenu ustanovu odvezena hitnom pomoći ili ne), brinuti se o njoj i adekvatnoj zdravstvenoj njezi, a barem do dolaska roditelja. Ukoliko je potrebno trener će ostati sa mažoretkinjom i nakon dolaska roditelja.

Način postupanja:
1. Ustanoviti ozljedu i obaviti sve radnje prve pomoći
2. Pozvati hitnu pomoć ili mažoretkinju otpremiti u adekvatnu zdravstvenu ustanovu (ako je sigurno i bez posljedica to učiniti bez hitne pomoći).
3. Zdravstveno zbrinuti mažoretkinju.
4. Nazvati direktora Zagrebačkih mažoretkinja, a ako nije dostupan predstojnicu ureda ili neku drugu osobu iz uprave.
5. Nazvati roditelje, smiriti ih, detaljno im objasniti situaciju, dati im naputak što moraju sa sobom uzeti (liječničku iskaznicu, lijekove isl.), te gdje moraju doći.
6. Biti sa mažoretkinjom do dolaska roditelja, nekoga iz uprave, a po potrebi i duže.
7. Biti siguran da je mažoretkinja zbrinuta, te pod nadzorom roditelja ili osobe iz uprave.
8. Raspitivati se konstantno kako je mažoretkinja zbrinuta i mogu li Zagrebačke mažoretkinje još što učiniti.
Trener se mora najstrože pridržavati svih pravila zdravstvene prevencije iz Skripte Osnova Anatomije i prevencije sportskih povreda, a posebno one koje se odnose na nadoknađivanje tekućina, potrebe za isotoničkim napitcima, kalcijem i magnezijem, dostatnosti odmora i spavanja, prevencije sunčanice, spriječavanja trovanja hranom ili unošenja loših namirnica prilikom natjecanja, saniranja upaljenih ligamenata idr.

TRG BANA JELAČIĆA
Glavni je trg grada Zagreba. Današnje ime nosi od 1848. godine. Zagrepčanci ga skraćeno zovu još i Jelačićev trg, Jelačić plac, Trg ili Trgač ("jel ovaj tramvaj vozi na trg"). Tijekom povijesti zvao se Trg Republike (od 1947. do 1990.) i Harmica, od mađarskog harmincz jer se tu ubirala tridesetina, tj. postojala je mitnica na kojoj se ubirala daća. Po njoj se prolaz na sredini sjevernog dijela Trga odmah iza spomenika bana Jelačića koji vodi prema Dolcu zove se Harmica.

Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Jelačića je postao najužim dijelom grada.

Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se na mjestu Jelačić placa održavati sajmovi, a i danas se na Trgu više puta godišnje održavaju specijalizirani sajmovi (Kupujmo hrvatsko, Dani Zagorja na Trgu, Sajam zimnice, Markov Sajam...).

Današnje zgrade su nastajale od početka 19. stoljeća. Na njihovim fasadama su vidljivi različiti graditeljski stilovi od neostilova 19. stoljeća, bidermajera i secesije do moderne i postmoderne.

Jelačićevim trgom dominira kip bana Josipa Jelačića kipara Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip 1866. prvi put postavljen na trg, gledao je prema sjeveru. 1947. godine komunistički režim kip je uklonio, a 1990. kip je ceremonijalno vraćen na trg.

Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca, iliti Mandušinog zdenca. Prema legendi, Zagreb je dobio ime od lijepe Manduši koja je, ZAGRABila vode iz tog zdenca, napojila vojsku koja je tuda prolazila, te se u nju zaljubio drevni ban koji je tu vojsku vodio i koji se zbog nje ovdje nastanio i ustanovio Zagreb. Danas živi predaja o Manduševcu kao zdencu sreće koji ispunjava želju za novčić.

Osim što se na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju središnja društvena događanja, stanovnici se svakodnevno sastaju na za to najpoznatijim mjestima u gradu – “pod vurom” (kod javnog sata na zapadnoj strani Trga) ili “pod repom“ (kod spomenika banu Jalačiću).

KAJKATI
kaj = što
kajkavci = koji govore kajkavicu
kajkati, kajkarit = govoriti kajkavicu
kajgot = svašta
kajgotarije = svaštarije, što god

„Čuj daj naj kajkarit, nejde ti“ = Hajde nemoj pričat kajkavski, ne uspijevaš
„Ma to je baš kajgot“ = baš svašta
„Naj pripovedati kajgotarije“ = daj nemoj govoriti što god

ŠIZIKA
Šizika je bila minijaturna pizza koja je punjenje imala kao i miješana tj. capriccioza (šir, šunka, gljive, sos od rajčice), a bila je prelomljena i pečena kao calzone iliti štruca. Šizika je bila taman veličine sendviča, tj. dostatna za gablec u školi ili na poslu. A bila je i bitno praktičnija od pizze jer zbog zatvorenosti ništa nije ispadalo i ništa nije curilo, pa ste tijekom velikog odmora od 10 minuta stigli kupiti šiziku, te ju pojesti do povratka u razred. Šizike su se prodavale u školskim zdravljacima (tadašnjim kantinama), a moglo ih se kupiti i u pokojoj pekarnici, restoranu društvene prehrane ili trgovini.

Šizika je bila ultimativna sreća. Kako je bila najskuplja, bitno skuplja od svih ostalih jela zdravljaka (sendviča, tostova i toplih sendviča, hod-dogova, bureka…) tako je onaj tko je skupio lovu za šiziku bio predmet zavisti i standardnih „daj mi bezec“ (prijevod: molim te griz). Bezec se nije smio odbijati prijateljima, kolegama ili djevojkama, pa ste obično kupovali šiziku potajno, nabrzaka i u sebe je utovarili brzinom koje se ne bi postidio ni Chuck Norris.

Moja malenkost je povremeno (kad bi skupio lovu, iliti jednom u dva tjedna) uživao u šiziki zdravljaka Pedagoške škole (danas 5. gimnazija) koja je bila sustanar mog CUP-a (1. gimnazije) u današnjoj Mimari (u podrumu), a koji je bio predmet naših svakodnevnih posjećivanja za velikog odmora.

Zdravljaci su nosili naziv „zdrav“ što ih je trebalo odmaknuti od „nezdravih“ birceva (kafića) i bili su smješteni najčešće u školama. No, zdravljak zapravo nije imao baš ništa zdravo od ponude, tamo se kupovala brza i nezdrava hrana, nezdravi gazirani i umjetni sokovi, vrlo nezdravi slatkiši, a u njima se čak i pušilo.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 5. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja








































...nastavak u idućem postu...

Zagrebačke mažoretkinje su dobile nove razvodnice:

- Elena Tašev**
- Lara Guberina**
- Lucija Kos Grabar**

Bravo cure i čuvajte nam tim!

- petak 14.11. u 9:00 Velesajam (Game week), o/o Suza
* plesni nastup S1A

- subota 22.11. u 13:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Varaždin), o/o ????

- četvrtak 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u 13:45 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

- petak 12.12. u 17:00 Ivanec (team building do nedjelje 14.12. u 20 sati), o/o Tinana

- subota 20.12. u 16:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Lokomotiva), o/o ????

GRIPOVI, PUDER I DR.

Zagrebačke mažoretkinje troše jako puno na opremu štapova. Iako gripove (trake za štapove) kupuju mažoretkinje same za potrebe cijele godine, prije natjecanja (državnog i europskog) tim pribavi gripove i ostalu opremu. Stoga svake godine potrošimo:

- 110 grip traka
- 3 pudera (Anti-Fungal Powder sa Toinaftateom) za ruke
- 10 izolir traka

PREDAVANJE DJECE

Na treninzima Zagrebačkih mažoretkinja djeca starija od 10 godina mogu ići kući sama. No, ona stara 10 godina i mlađi predaju se isključivo u ruke roditelja.

Trener ne smije ostaviti mažoretkinju mlađu od 10 godina samu, te mora sa njom čekati roditelje, bez obzira koliko to trajalo. Bilo je slučajeva gdje su treneri sa mažoretkinjom čekali i više od jednog sata.

Jednako tako na svim koncertima i drugim aktivnostima djeca stara 10 godina i mlađi se predaju isključivo roditeljima u ruke i to po načelu jedno po jedno. Bez obzira koliko ovaj postupak trajao i ljutili se roditelji na dužinu trajanja postupka, isto se mora provoditi isključivo na ovaj način radi sigurnosti naših članova.

ZAGREBAČKA KATEDRALA

Puni naziv: Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Josipa i Ladislava

- prva katedrala po osnivanju biskupije u Zagrebu 1094. godine, na istom mjestu kao i danas (građena od 1102. do 1217.)

- u velikom potresu 1880. ozbiljno je oštećena katedrala sa jednim zvonikom, pa se nadogradnja i obnova povjerava Hermannu Bolleu, bečkom arhitekti, a prema nacrtima F. Schmidta
- u posljednjem potresu 22.6. srušilo se 15 metara južnog tornja, te pozlačeni križ visok 2,55 metara, a pomaknut je i sjeverni toranj
- u katedrali počivaju Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, Alojzije Stepinac, Eugen Kvaternik i drugi hrvatski velikani

Zanimljivi podaci o Katedrali
- ima osam satova, svaki promjera 3 metra i 20 cm, težak 600 kg, za sve zajedno utrošeno je 8 tona bronce i mjedi
- ima 8 zvona, najveće je zvono Presvetog Trojstva (1843. godina), teško čak 6,5 tona
- do sada je utrošeno preko 200 m3 kamena za obnovu katedrale
- najteži kamen na katedrali ima 2.750 kg
- obnovljeni kipovi Majke Božje i anđela teže 9.000 kg
- križevi na tornjevima su pozlačeni, dimenzija su 2,55 x 1,44 metara, teški 150 kg
- tornjevi katedrale visoki su 108 metara
- dimenzije katedrale su 77 x 48 metara i prima 5.000 vjernika
- katedrala ima ekstremno vrijednu riznicu
- u riznici se nalazi i relikvijar Sv.Križa kojeg je iz Jeruzalema donio 4. zagrebački biskup (1134.)

PURGER

Purger =Stari naziv za one koji su nekad živjeli na području Zagreba, dolazi od njemačke riječi burg, burger, a što znači grad, građanin. U zadnjih stotinjak godina da bi netko bio Purger mora biti rođen u Zagrebu, te njegovi roditelji i svi djede i bake moraju biti rođeni u Zagrebu ili u njemu živjeti bar 40 godina

Agramer, zagrepčanec = zagrepčan (rođen u Zagrebu ili u njemu živi 40 godina)
Agramerski, zagrebečki, purgerski = zagrebački
Purgerski šprehat = pričat zagrebački

“Oni su ti stara purgerska familija“ = To je stara obitelj zagrepčana u bar tri koljena
„On ti je pravi zagrepčanec“ = On je pravi zagrepčan
„To je tak agramerski“ = To je baš zagrebački
„Purgerska špreha“ = Zagrebačko narječje (sleng)

GRADSKA KAVANA

Na mjestu Gradske kavane (zgrada Zagrebačke banke na sjeveroistočnoj strani Trga bana Jelačića) prvo je bila kavana „K vječnom svjetlu“ u kojoj su se okupljali kartaši, skitnice i pijanci. 5.12.1931. na tom mjestu je otvorena Gradska kavana koja je uređena u stilu bečkih kavana, stilu koji Zagreb prati već preko 450 godina i kojim se ponosi. Čak i u vrijeme Kraljevine Jugoslavije gdje se što više nastojalo odvojiti Zagreb od bečke tradicije i silovati onu balkansku beogradsku čaršijsko-tursku tradiciju zagrepčanci su napravili bečku kavanu na koju su generacije bile ponosne. Kavanu je projektirao poznati arhitekt Ignjat Fisher. U njoj je obožavao sjediti čak i planetarno poznati Orson Welles.

Skoro 90 godina Gradska kavana je bila kultno mjesto okupljanja zagrebačke elite, pravih purgera, prijepodnevne kave uređenih penzionera, večernjih izlazaka zagrebačke kreme, glavnih gradskih događaja, komornih koncerata… Ona je nudila neku drugu, višu uslugu, ugodniju atmosferu, konobara koji su znali što pijete, „pristojniju“ vrhunsku kavu, bolju i nobel cugu (tamo je bilo baš svih najskupljih i najelitnijih pića), tamo su viđeniji zagrepčani pokazivali svoje najbolje.

I onda su došli neki moderni barbari i uništili Gradsku kavanu 2015. te otvorili mjesto za okupljanje klinaca „Johann Franck“. I da se razumijemo kavana poput ovog današnjeg „Francka“ je Zagrebu i te kako potrebna, više nego potrebna. Franck je brend star 131 godinu (od 1892.), koji ima superioran vrhunski proizvod, on je lendmark i ponos Zagreba koji je zaslužio kavanu takvog stila na glavnom gradskom trgu. No, toliko je praznih prostora i praznih kavana na Trgu gdje se moglo napraviti još jednu super kavanu poput „Francka“, ali u purgersku svetinju Gradske kavane, glavne kavane, bečke kavane se nije smjelo dirati. To je svetogrđe koje vapi do neba!!!! SRAMOTA!!!!!

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 4. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja








































...nastavak u idućem postu...

Zadnja audicija za Zagrebačke mažoretkinje biti će u subotu 8.11. u 15 sati u Palmotićevoj 30.

- subota 8.11. Palmotićeva 30 (audicije), Suza

- petak 14.11. Velesajam (Game week), Suza

- subota 22.11. u 13:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Varaždin), o/o ????

- četvrtak 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

TURISTIČKI MATERIJALI

U skladištu Zagrebačkih mažoretkinje ima velik broj turističkih materijala. U prosjeku u skladištu imamo:
- bar 2000 brošura, DVD-ova i kataloga o Zagrebu na 20 svjetskih jezika različitih kvaliteta
- bar 200 licitara Zagreba i Hrvatske
- niz suvenira Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske
- drugih suvenira (nogomet, rukomet, Hell…)

ASISTENTICA

Treneri Zagrebačkih mažoretkinja na treninzima imaju pomoć asistentice. Asistentica je mažoretkinja koja se školuje za budućeg trenera. Osim asistentica koji puta na treninzima budu i pomoćne mažoretkinje, koje su tu ili kao ispomoć za honorar ili po kazni.

Asistentica zaključava vrata 15 minuta nakon što je trening počeo, a otključava ih 10 minuta prije nego trening završi.

Ako trener nije uspio prikupiti članarinu ili obaviti ostale obveze asistentica kreće sa zagrijavanjem točno u vrijeme kada je trening trebao početi i to bez upozorenja trenera. Trenerica nakon što završi svoje obveze u uredu, hitno odlazi u dvoranu gdje preuzima vođenje treninga.

Asistentica pomaže treneru isključivo prema naputcima trenera! Asistentica nikada ne ispravlja trenera, preuzima inicijativu ili samostalno vodi trening (osim ako trener to od nje ne traži radi edukacije asistenta). Asistent nikada ne smije davati dozvole (npr. da neka mažoretkinja ode na WC isl.) već upućuje mažoretkinju na trenera.

Bonton iz 1883.


Evo kako je to izgledalo daleke 1883. godine:


REGULE ZA LEPO PONAŠATI SE


Vu društvu nokte obrezivati, ali pak
ogrizavati ni lepo videti, a hudo je i
odurno po nosu z persti dupsti i po
njemu črve iskati.

Ak negdo hoče hračkati ili se seknuti naj
se z ropcem pokrije, na stran oberne i
dok se sekne naj ne tuli kak vol.

Pri stolu se hlačnjek ne popravla a niti se
kapči šlic. Takaj se niti gaće za dretu
(svitnjak) ne natežeju, a isto tak se ne
čoha po jajci i drugi meštriji bez hude sile.

Hodeč z rukami se ne dopušča lamatati,
niti sedeč z nogami zvoniti.

Pri stolu ni lepo s persti bubnjati, zubmi
škripati ili zevajuč kakti vuk zavijati, a
niti kak prostak s celim se telom rastezati.

Ak se hoče kašljati ili kehnuti, pošteno je
gobec na stran obernuti i z ropcem ga pokriti.

Pri stolu ruke i zubi trebaju biti čisti, a ak
je kaj od jela med zubmi ostalo, gerdo
je videti če se to z nožom, vilicom, a još
menše z persti vun trebi.

Če se z nekim spominaš, ni lepo pajdašu z
persti pred nosom mahati, natreskavat
ga z laktom vu rebra drukati i za ancug
ga natezati.

Gusto krat i hudo na glas smejati se ni
lepo, a ni spametno, a još manje smejuć
se drugom svoje šćerbe kazati.
Ak pri stolu nešći spelava norije na lucki
račun, vsaku šalu treba prijeti na svoj račun.

Pri stolu takaj ni lepo povedati odurni
vic, a još menše je spametno delati
komedije na domaću političku temu, kaj
ti se lehke radi toga more dojti vu rešt.

Pri stolu se ne loviju buhe, vuši ili kaj
takega drugega puzećega gada i smrada.
Če se kaj takvega na drugome vidi,
nego kak se najtiše more z ancuga ili z
las se zeme, med persti zdrobi i da nišče
drugi to ne čuti pod stol hiti.

Ak se na jelo dugo čeka, ni lepo zubmi
škripati i pridivati.

Če je juha kipuća, ni lepo vleči vu se i
srkati kak da se čuje struganje
kravskega vagira ili kotača na zdencu.

Ak se vu posudi najde kakav smrad ili
bilo kaj odurnoga, to se s prsti zvadi po
skrivečki. Če se na jeziku najde, pljuje
se van, a gubec se pokrije i na stran obrne.

Če je negdo tak lakoten da vu čubu meče
kipuće jelo, ni lepo v ruku ili susedu na
ancug, nego treba na pod pod stol plunuti.

Smrdeče štrumfe ili obujke na nogah vu
fino društvo se ne nosiju. Takaj se
pezdenje dopušča samo med puno ljudi,
tak da se nemre čuti, ar se skrije vu
hižnom domaćem smradu.

Pri stolu je gerdo videti ak se kosti po
pesjem oglabaju ili hrustaju.

Isto tak je gerdo videti i čuti ak negdo
pri jelu kak prasica ze čubami cmokče.

Tuđu žensku ni lepo ni pristojno vu
društvu štipati, pri tancu stiskati, a
tvrdim stvarima žuglati i na zlo snubiti.
Isto tak se nesme tuđu babu pod stolom
kolenima smicati ili joj se oko gač z persti motati.

FAJRUNT
fajrunt, fajront = kraj, gotovo, zatvaramo
konac = svršetak
otprto = otvoreno
otpremo = otvorimo
zaptro = zatvoreno
zapremo = zatvorimo
zglihati = srediti
zdura = izdrži

„Dečki ajmo doma, fajrunt je“ = momci, idemo kući, zatvaramo
„Kaj je pumpa zaprta“ = što je benzinska stanica zatvorena
„Daj mi to zglihaj“ = sredi mi to
„Si to zdural“ = jesi to izdržao

RIFLE
Rifle su bile zakon. Prva roba koja se kupovala na shopinzima u Trstu bile su Rifle, zapravo radi njih se išlo u Trst, a usput su se kupovale cipele, špeceraj, ploče, jakne i ostalo. A shoping u Trstu je bio obiteljski događaj sezone, nekima i godine.

Imati Rifle značilo je da si faca, sve ostalo su bili nebitni supstituti. Ako si nosio Rifle, onda si otimao poglede suprotnog spola. Rifle su bile istinski statusni simbol.

Kasnije su došle Lee Cooper traperice, pa Levi's (posebno model 505), a zadnjih godina da bi bili faca morate nositi nešto ozbiljnije i skuplje poput Armani Jeansa, Bossa, Guessa ili još skuplje. No, ono što su bile Rifle, to nitko nije dostigao. Rifli se mogu kupiti i danas internetom, ali to više nije to, zapravo nitko više ni ne zna za njih, a kamoli da su statusni simbol.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 3. dio













































...nastavak u idućem postu...

Kraj je sezone i kao i svake godine iz S1A su otišle neke od cura. Otišle su:
- Laura Ždravec
- Petra Žučko
- Patricija Dujić*
- Paula Sičaja**
- Lea Koljaja**

- četvrtak 6.11. Palmotićeva 30 (audicije), Suza

- subota 8.11. Palmotićeva 30 (audicije), Suza

- petak 14.11. Velesajam (Game week), Suza

- subota 22.11. u 13:30 službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Varaždin), o/o ????

- četvrtak 30.11. u 15:30 KD V.Lisinski (Savjet za nacionalne manjine RH), o/o Suza

- subota 6.12. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Hajduk), o/o ????

PLOČE ZEMALJA

Zagrebačke mažoretkinje imaju 151 profesionalnu svijetloplavu drvenu ploču sa natpisima zemalja na engleskom jeziku. Natpisi su sa tamnoplavim slovima.

Ove ploče se koriste na svim svjetskim i europskim prvenstvima koji se održavaju u Zagrebu, pa čak i diljem Hrvatske, a bile su i u inozemstvu, za ceremonijal otvaranja natjecanja.

ZABRANJENO PUŠENJE

Dok su mažoretkinje u uniformama najstrože je zabranjeno ispijanje bilo kakvog alkohola, korištenje droga ili pušenje.

Ako u stanci pauze mažoretkinje idu zapaliti onda odlaze to učiniti na skriveno mjesto kakvo imamo baš u svakom prostoru na kojem imamo više nastupa godišnje (stadion Maksimir, Dom sportova, Arena Zagreb, HNK, Zračna luka Zagreb...) i to isključivo pod kontrolom razvodnice ili predvodnice.

TOP-BRENDOVI ZAGREBA

Franck kava
Kraš bajadera i ostali kraševi proizvodi (Griotte, Dorina, Krašexpress…)
Vincek slastičarnice
Mlinar
Klara
Pan Pek
Ledo (sladoledi, torte idr.)
Zvijezda (majoneze, margarini, ulja i drugo)
Dukat (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi idr.)
Cedevita
Ožujsko pivo
Badel 1862 (Pelinkovac idr.)
Labud (Čarli i dr.)
Chromos (Luxal i ostalo)
Pliva
Zagrebački melem
Penkala kemijske olovke (TOZ)
Jadran čarape
Končar (liftovi, tramvaji, vlakovi, generatori idr.)
Konzum

…i naravno Zagrebačke mažoretkinje!

PUCI GA
puci ga = drži ga, ugrizi ga (naredba psima)
aport = donesi (pas)
fuj = ne to
šapu = nogu

„Daj šapu“ = Daj nogu

STARA ZAGREBAČKA KINA
Zar je bilo kina prije Cinestara? O da, je. Bila su opako neudobna, zvuk je bio loš, pogled još lošiji, nije bio kokica, cuge, grickalica, a kamoli 4D, ljubavnih sjedala, Gold Classa, ali išli smo u njih ko ludi jel nije bilo ni DVD-a, interneta, Netflixa, MaxTV-a... Zagreb je imao čak 23 kina.

Da bi odabrali što ćete gledati imali ste samo dva načina: treća stranica Večernjaka odozada bio je popis kino-predstava, ili ste otišli do ulaza jednog od kina gdje je bio display iza stakla u kojem su bila popisana kina i ispod rukom ispisano ime filma, žanr, glavni glumci i u koliko sati su predstave. Tamo ste odlučili što bi gledali i onda juriš do kina u nadi da ćete stići na vrijeme. Često kada niste. Ipak većina kina je bila u centru pa ste u 10-tak minuta mogli odjuriti do bilo kojeg od njih, a tek par ih je bilo na periferiji, pri čemu oni nisu imali top-filmove.

Kad bi došli u kino kartu ste kupovali kod tete koja je bila čisti horor i oličenje bezobrazluka. Ona bi istrgala kartu iz bloka, ako ste joj se više sviđali onda bi dobili sjedala iza, a ako niste, prve redove. Posebne zahtjeve poput "4 u sredini" ste mogli zaboraviti, dobili ste ono što je ona htjela. Ako bi na šalteru pisao "rasprodano" onda ste odlazili kod preprodavača koji je odmah do vrata prodavao "duge", iste one karte sa blagajne, no koje je on kupio u dosluhu sa onom bezobraznom tetom i prodavao je za višu cijenu, koji puta i duplu. Dugu nikad niste mogli kupiti po cijeni sa blagajne pa čak ni ako bi predstava već počela. Jer da je to bila praksa svi bi kod preprodavača dolazili u zadnji čas. A i preprodavač je tu bio "ziher" jer je bio u talu sa tetom koja bi mu otkupila nazad neprodane karte i prijavila upravi da se se predstava nije rasprodala.

Kina su u načelu bila specijalizirana. U Balkan (danas Europa), Zagreb (današnji shoping centar Cvjetno) i Sloboda (Tuškanac) se išlo na najpopularnije filmove jer su to bila najveća kina. U Studiju su bili umjetnički filmovi, u Kinoteci retrospektive koje nitko nije gledao, u Partizanu ratni i borilački, u Centar smo išli na soft erotske fimove kao srednjoškolci, a po tome je bio poznat i Kosmaj... Posebna brija su bile matineje. Kina, posebno ona na periferiji, davala su predstave i za školarce.

SA EUROPSKOG PRVENSTVA U BARU - 2. dio
















uredi sliku online


























...nastavak u idućem postu...