PUNO NASTUPA U II. MJESECU
|
Palača Karla Schlesingera je izgrađena 1891. među palačama koje se tada grade oko Zrinjevca. Od 1907. počinju preuređenje palače u hotel. Palace je jedan od rijetkih primjera neorokoko stila. Hotel je nekoliko puta nadograđivan i adaptiran, a danas je spoj starog secesijskog stila 19. stoljeća i moderne tehnologije i hotelijerskih zahtjeva. Palace je jedan od starih zagrebačkih hotela koji ima dušu, te je rangiran sa 4****. Hotel ima 116 soba i 6 apartmana, restoran, kavanu, 1 manji salon za sastanke do desetak osoba, 3 salona za sastanke 40-60 osoba, te dvije velike dvorane za 120 osoba, galeriju umjetnina, wellnes sa saunom i fritness dvoranu.   KLINCI Klinac = dječak Klinka, klinceza = djevojčica Puca, pucka = cura Pucica = curica Balavac, balavander, šmrkavac, balavica, šmrkavica = mladac (podrugljivo za mladu osobu) Mulec, bilmez = neozbiljan ili neodgovoran klinac Mularija = starija djeca, stariji osnovnoškolci i srednjoškolci Derište = neodgojeno dijete Kinderbet = dječji krevetić sa ogradom na sve četiri strane Ampedekl = zaštitni omotač-jastuk za novorođenče Kindergarten = vrtić Kinderštube = kućni odgoj Kinderšpil = dječja igra „Ona je feš pucka“ = ona je lijepa djevojka „Taj šmrkavac je pravo derište“ = taj mladac je neodgojeno dijete „Mulec jedan“ = ne budi toliko neozbiljan  MOŽEMO MI I BEZ TEBE JUGOSLAVIJO Te 1990. bila je popularna jedna pjesma koja se pjevala na muziku jugoslavenske „bratstvo i jedinstvo“ pjesme „Od Vardara pa do Triglava“ i svi smo je pjevali te i iduće godine, a išla je „Pu*i kur** ko te j*be, možemo mi i bez tebe. Jugoslavijo, Juuugoslavijo!“.  fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja Inicijacija - sama inicijacija je tajna i nitko je ne može znati izvan S1A, pa ćemo objaviti samo fotografije početka i kraja inicijacije   de duplicate  find duplicate strings     duplicate email finder         how to remove duplicate sentences in word  find duplicates online              ...nastavak u idućem postu... |
JOŠ NISMO UŠLI U HVU
|
Kaptolske zidine nisu bili ni izblizu moćne i fascinantne kao one na Gradecu. Biskup Osvald Thuz je, nakon pada Bosne od strane Turaka, izradio jarke i zidine oko Katedrale i svog sjedišta, koji se nisu sačuvali. Od 1476. do 1478. kanonici su podigli utvrdu oko kaptolskog brežuljka. No kako utvrda nije bila dovoljno sigurna, kanonici su sagradili zidine od 1512. do 1521. godine. Opasnost od Turaka je jenjavala po velikoj pobjedi kod Siska 1593, iako se vojska pod Zagrebom okupljala za rat s Turcima još do 1639. U današnje vrijeme najbolje očuvani dio kaptolskih zidina je iz nadpiskupskog parka Ribnjak, ali postoje i ostaci zidina diljem Kaptola. Velik dio je vidljiv na Opatovini gdje je i Prišlinova kula (fortifikacijski objekt). Zidine sa kulama su očuvane i oko Katedrale, iako je dio zidina pretvoren u Nadbiskupsku palaču. Taj dio je i jedan od najbolje očuvanih renesansnih obrambenih zidina u Europi. Kaptol je bio i vlasnik Popovog tornja, jedne od kula koje su branile Gradec (sjeverna kula) gdje je Kaptol u opasnostima skrivao svoje blago i stanovnike.  BELA Najpopularnija zagrebačka kartaška igra je bela, koju igraju svi purgeri i dotepenci. Bela ima niz germanizama u nazivima koje ljudi koji ju ne igraju ne razumiju, a onima koji je igraju to je potpuno uobičajna konverzacija: Kara - tikva Pik - zelje Herc - srce Tref - žir Zibnerica - sedmica, najslabija karta koja ništa ne vrijedi Cenerica – karta boj X. Devetača – karta broj IX. u adutu As - najjača karta koja vrijedi 11 bodova i nosi sve ostale karte, osim u adutu gdje je jača 9 i dečko Adut - glavna boja koja je glavna i jača od ostale tri boje Zvati - kada igrač na redu odluči koja je boja adut Mus - obveza da posljednji igrač zove aduta iako to i ne želi Štih - ruka koju je par osvojio, tj. četiri karte (po jedna od svakoga) Bacanje - set od 8 štihova, tj. nakon što se odbacaju sve karte Partija - odigran set bacanja u kojem je jedan par pobijedio došavši do 1001 Bela - kralj i dama u adutu koji vrijede 20 bodova 20 deka, cvancik - tri karte u nizu koje vrijede 20 bodova Sindikalnih cvancik, 19 – zvanje od 20 bodova ali sa najmanjim kartama VII, VIII i IX Pol kile, fifcik - četiri karte u nizu koje vrijede 50 bodova Kila - pet karata u nizu koje vrijede 100 bodova Belot - osam karata u nizu koji znače dobivenu partiju Iber - obveza da se ako karte dozvoljavaju uvijek igra jačom kartom od prethodne Podigrat - kada protivnički igrač odigra kartu radi koje morate baciti jako vrijednu kartu koji će protivnički suigrač nadigrati i odnijeti Prošli - kada par koji je zvao sakupi najmanje 50% + 1 bod (osnovna igra bez zvanja je 162 boda, stoga je osnovni prolaz 82 boda) Pad, zrušit - kada par koji je zvao ne sakupi bodove za prolaz, a tada protivnički par piše maksimalni broj bodova te igre Mački, mačići, štiglja, štih-mač - kada par nema ni jedan štih, što se kažnjava sa dodatnih 90 bodova Auzmešt - kada je počinjena greška radi koje se mora prekinuti igra, npr. kada su krivo podijeljene karte, ili igrač nije poštivao boju ili igrao iber (u posljednja dva slučaja piše se pad) Zmača - 33 boda (ovaj naziv je i šnapsa, ali se korisi u žargonu bele iako ništa ne znači u beli) Kibic = osoba koja sa strane prati kartašku igru „Smo naredili štiglju“ = ostavili smo vas bez i jednog štiha „Kaj si zmačal“ = jesi li napravio 33 USTANI BANE I onda je došao sam kraj osamdeset i devete, Nova godina na 1990. Na štandovima Adventa pojavljuju se kazete sa budnicama. Sjećam se svi smo u panici kupovali te kazete, na brzaka, da nas nitko ne vidi i onda još brže nestajali u masi. Jer 20 godina straha nakon „hrvatskog proljeća“ napravili su svoje. Naime, za hrvatske budnice išlo se na Goli otok, na tešku robiju sa svakodnevnim fizičkim mrcvarenjima i najtežim psihičkim torturama. Ako ste se nacugali i otpjevali „Ustani bane“ otišli bi bar na par dana u zatvor, često kada i par tjedana, a ako ste to ponovili ili vam se uz to „dokazao“ nacionalizam Goli otok vas nije mimoišao. A mi neki koji smo bili nacionalisti, i čiji starci nisu bili u komunistima, imali smo doma supervrijedne ploče, singlice, bez oznaka, samo bijeli papir bez ičega sa obije strane. Sa jedne strane je bila Ustani bane, sa druge Oj ti Vilo Velebita. Budnice koje se nije smjelo slušati su bile: • Ustani bane • Vilo Velebita • Još Hrvatska ni propala • Evo zore, evo dana (evo Jure i Bobana) • Puška puca (za to se išlo direktno na Goli otok) • Tvoja zemlja (Vice Vukov) • Marjane Marjana u originalnoj izvedbi (sa „I još jedno slovo, ime Isusovo“) Te 1990. svi su i stalno pjevali hrvatske budnice. Dok su bile zabranjene pjevali smo ih po tiho u sigurnosti vlastitih domova, 1990. smo ih pjevali na gradskim trgovima, a 1991. ih više nitko nije pjevao. Jer više nisu bile zabranjene. I na kraju jedan vic srpskog komičara Minimaxa koji je rekao: „Što ti Hrvati pričaju da ne sme da se kaže Ustani bane. Ja svako jutro odem pred prozor haustora i zaderem se „Ustani Bane, već je osam sati idemo na kafu“. fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja cafnšrajt   image hosters      free image share    photo upload free    hosting png         Inicijacija - sama inicijacija je tajna i nitko je ne može znati izvan S1A, pa ćemo objaviti samo fotografije početka i kraja inicijacije       delete duplicate keywords  ...nastavak u idućem postu... |
IDEMO U STRUMICU, MAKEDONIJA
|
|
SVE SMO DOGOVORILI SA HVU
|
Umjetnički paviljon je otvoren 1898. godine. Spomenik je 1. kategorije. Autori konačnog izgleda paviljona su zagrebačke ikone Fedrinand Fellner i Hermann Helmer (autori HNK), iako je arhitektonsku konstrukciju napravio mađarski dvojac Korb i Giergl. Umjetnički paviljon je jedan od prvih montažnih objekata u Europi. Naime, paviljon je napravljen kao montažni (željezna konstrukcija) za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896, nakon koje je rastavljen i prenesen u Zagreb. Umjetnički paviljon je bio prvi izložbeni prostor Zagreba, a u svojoj dugoj povijesti organizirao je vrhunske izložbe i događaje.  PODRUGLJIVO ZA NACIJE Purgeri imaju podrugljive nazive za nacije, vjere, rase, orijentacije… Neke su simpatične i zapravo deminutivi (Čedo), a neke jako uvrjedljive (npr. Crnčuga): Digić = Talijan Čifut = Židov Srbić, Čedo, Četnik = Srbin Cigić, Šaban = Cigan, Rom Bosanđeros = Bosanac Mujo, Suljo, Haso i Fata = „jedina“ bosanska imena Šipuš, Šiptar = Albanac Janez = Slovenac Švaba = Nijemac Amer = Amerikanac Japanezer = Japanac Činez = Kinez Indijaneri = Indijanci Čoban = tko je došao iz brda (Bosanci, Ličani, Imočani, Hercegovci, Dalmatinska Zagora) Dalmoš, Tovar, Blitvar = Dalmatinac Likota = Ličanin Gastić, Jugošvaba = Gasterbajter, Hrvat na privremenom radu u Njemačkoj Uglješa, Mrki, Zgoreli, Crnčuga = Crnac Kosooki = Žuta rasa (Kinezi, Japanci, Koreanci, Tajvađani idr.) Baruba, Barubica = osoba iz trećeg svijeta na radu u Hrvatkoj Muslić = Musliman Komunjare = Komunisti Derpiči, Buzoranti, Lejzbače = Homoseksualci Dvocjevka = Biseksualci Transiči = Transeksualci CIBOSI To kaj je Cibona bila, to ni bil ni jedan zagrebački klub. Išlo se na tekme, Dom sportova, a od 1987. Košarkaški centar Dražena Petrovića je bil uvijek prepun. Tražila se karta više. Zakaj? Pa Cibona je razvaljivala. Cibona je nebrojeno puta osvojila Prvenstvo i kup bivše i ove države. No, osvojila je ona i ABA ligu 2013, Kup Radivoja Koraća 1972, Kup pobjednika kupova 1982. i 1987, te dva najveća trofeja koje neki klub može osvojiti, bila je pobjednik kupa prvaka 1985. i 1986. Joj kaj smo bili ponosni. Braća Petrović, Knego, Nakić, Čutura, Arapović, Anzulović… i legendarni trener Mirko Novosel I svi smo urlali: Eja, eja Cibosi!     IZ ESCAPE ROOMA   SA DODJELE PARAOLIMPIJCA GODINE fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja       sonnet 91  a poem with 20 lines       
|
SELIMO SE U HVU
|
Opatovina je stara zagrebačka ulica koja se proteže paralelno sa Tkalčićevom ulicom. Na početku Opatovine je tržnica sa cvijećem, koja se popodne pretvara u terase kafića. Potom su na Opatovini mali štandovi sa garderobom i suvenirima, kafići, restorani i antikvarijati. U Opatovini je poznati restoran Lanterna i jedna od najboljih pivnica Veliki Tolk u kojoj ćete popiti brojne vrste piva. Na kraju ulice sa desne strane je Franjevački samostan (u kome je pisac ovih redova provodio dane i dane radivši u Pokretu mladih katolika), pučka samostanska kuhinja i crkva Sv.Franje (gdje se oženio i pisac ovih redova). Na kraju ulice, iza željeznih vrata je park. Park je danas javan iako je do 2. svjetskog rata pripadao kuriji na Kaptolu 15 i nije bio za građanstvo. U njemu je danas dječje igralište, manja šetnica, te prostor na kojem ljeti Histrioni igraju svoje legendarne predstave. U tom prostoru su i ostaci kaptolskih zidina i stara kuća Prišlinova kula koja je Histrionima sastavni dio scenografije, a koja je bila dio fortifikacijskog objekta Kaptola, nešto između kuće, kule, oružarnice i puškarnice. Sa jedne strane Prišlinova kula izgleda kao omanja palaća (prema Opatovini), a sa strane prema Tkalči izgleda kao obrambena kula. Kula je sagrađena u 16. stoljeću, u 18. stoljeću je pregrađena i preuređena. 1720. je postala gospodarstveni objekt kurije na Kaptolu 15. Iz Opatovine kroz vrata u zidinama prema Tkalči vode Stube biskupa Duha, koje su ime dobile po prvom zagrebačkom biskupu. Na Opatovini je i najčudniji kućni broj 49ľ koji je vlasnik dao svojoj kući iako je pravi kućni broj zapravo Kaptol 10.  ŠKOLA Kintergarden = vrtić Osnovnjak = osnovna škola Biflati, štrebati = učiti Navčiti, nabiflati = naučiti Štreber = nepopularni učenik koji previše uči ili previše zna (pa mu svi zavide), ili učenik koji bifla napamet Šalabahter = nedopušteno pisano pomagalo sa odgovorima kako bi se manje učilo Kulja, kolac, kec, sulja = jedinica, nedovoljna ocjena u školi Markirat = nedozvoljeno napustiti nastavu, pobjeći sa nastave (najčešće radi testa) Raska = razrednica Profa = nastavnik Diša = ravnatelj škole Matiš, matika = matematika Zika = fizika Maturalac = maturalno putovanje Ferje = školski praznici Penkala = kemijska olovka (dobila ime po Slavoljubu Penkali) Tene, tenke = tenisice Šlape = papuće (koje se nose u osnovnoj školi) MIOC = 15. gimnazija Lucijanka = Gimnazija Lucijana Vranjanina Tituš = Gimnazija Tituša Brezovačkog Prelog = Prirodoslovna škola Vladimira Preloga "Markirali smo, raska nas je ubila" = Pobjegli smo sa nasave, razrednica je jako ljuta "Profa iz matiša mi je zapisala kulju" = Profesorica matematike mi je zapisala jedinicu „Diša nas je fural na maturalac“ = Ravnatelj nas je vodio na maturalno putovanje DINAMO I HAJDUK DVA SU KLUBA BRATSKA E da, bila su to neka druga vremena. Na ulicama se pjevalo „Dinamo i Hajduk dva su kluba bratska, njima se ponosi čitava Hrvatska“. I to je stvarno tako bilo. Dinamovci i hajdukovci (još nisu bili BBB i Torcida) išli su zajedno na gostovanja u Beograd protiv Partizana i Zvezde, pa su se tamo međusobno pomagali, zajedno navijali, ali se i branili (pa i ozbiljno potukli). I onda se desila Hrvatska, više nismo imali zajedničkih neprijatelja u Beogradu, a Dinamo i Hajduk postali su zadrti neprijatelji. Da mi je netko rekao 1985. da će se to desiti rekao bi mu da je idiot. Uzgled na Dinamovim tekmama se ozbiljno drukalo. Glavno drukanje bilo je kad jedna tribina zaurla „Dinamo“ a potom druga „Zagreb“. To se još danas očuvalo. A u šali bi se reklo „Oj Diname, oj Diname nebuš prvi“ (idi ne mene, nebudeš prvi). Dinamova himna iz sredine osamdesetih je glasila: Nebo se plavi, bijeli se Zagreb grad Maksimir slavi, prvi smo prvi sad! Plavi, plavi, plavi, plavi Iz naših grla sve je jači zvon! Dinamo je pravi, Dinamo je pravi Šampion! Zastave plave viju se u zraku Dinamo u čast, u slavu prvaku. Plavi, plavi…      gif pho                    ...kraj! |
PREMORENI SMO
|
|
KRENULO SVJETSKO PRVENSTVO U RUKOMETU
|
Od prvog nastupa (8. 12. 1993.) održali smo više od 5000 nastupa. Stoga samo najbitnije: • godišnje naše nastupe vidi 12 miliona ljudi (prema nizozemskoj agenciji SPH) • 18 puta smo osvojili Prvenstvo Europe • 22 puta Prvaci smo Hrvatske • godišnje održimo do 250 nastupa • do sada smo održali više od 4.000 nastupa u Zagrebu i više od 600 nastupa u 143 grada, u svim županijama • godišnje održimo 30-tak inozemnih nastupa • do sada smo održali 354 nastupa u 27 zemalja (138 gradova) Amerike, Europe i Azije • nastupali smo u 282 različita grada • imamo više od 600 mažoretkinja (od 3 do 25 godina) • snimljeni smo više od 3000 puta od od čega 445 puta za internacionalne TV kuća • o nama je napisano više od 1.500 novinskih članaka u 203 različitih novina diljem Svijeta • održali smo 390 nastupa za Hrvatski nogometni savez i 510 nastupa za GNK Dinamo – 30 godina • više od 50 puta smo nastupali pred i za predsjednike Republike Hrvatske • jedina smo grupa koja je bila u “Vlaku Slobode” tijekom cijelog puta (Zagreb-Knin-Split, 26. 8. ’95.) • nastupali smo za najpoznatije institucije (Vlada RH, Zgb.filharmonija, Croatian music art, Hrv. gospodarska komora, Turistička zajednica, Floraart, Poglavarstvo Zagreba, Hrv. vojska, Zagrebfest, Europska unija…) • surađujemo sa najvećim zvijezdama estrade i najvećim tvrtkama (UEFA, Vlada RH, Hrvatski nogometni Savez, Suzuki, Siemens, Nokia, McDonald's, Toyota, Nike, Henkel, Lego, Ferrero, Diners, Mc Cann Erikson, Lions club, Rotary, Zagrebačka filharmonija, KD V.Lisinskog, Hrvatski rukometni savez, Hrvatski skijaški savez...…) • nastupali smo i vršili protokole na najvećim kongresima, a redovno pokrivamo protokole • u hotelima Sheraton, Westin, Esplanade, Holiday, Internacional, AS... • te na Zagrebačkom velesajmu i u Zračnoj luci Zagreb • jedina smo hrvatska grupa koja je nastupala u najvećim cirkusima “Europa Moira Orfei” i “American cirkus” • organizirali smo doček Hrvatske nogometne reprezentacije 2018. u Zračnoj luci, te povorku kroz Zagreb (550.000 gledatelja) • imamo 13 trenera i instruktora, 20 povremenih trenera, 4 stalno zaposlenih u upravi, 15 povjerenika, 10 stalnih savjetnika, 10 stalnih suradnika, te koreografe iz Hrvatske, Slovenije, Rumunjske i Francuske  PROVOSLAVNA PRVOSTOLNICA Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu je prvostolnica Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve, koja se nalazi na Trgu Petra Preradovića. Crkva je izgrađena 1866. po nacrtu Franje Kleina, a obnovljena 1884. po nacrtima Hermana Bolléa. Na tom mjestu je bila katolička crkva Sv. Margarete (od 1334.) a uz nju su se održavali i „Margaretski sajmovi“), te se zbog toga i ulica uz crkvu zove Margaretska. 1794. je prodana pravoslavnim trgovcima, Grcima, no doseljavanjem većeg broja Srba u Zagreb, pravoslavna zajednica dobiva prefiks „srpska“ (od 1848.). Stara crkva je srušena 1866. i na njenom mjestu je napravljen reprezentativniji objekt.  PLAC Plac = tržnica, trg Kumica = prodavačica na placu Šdand = pult, stol na tržnici Zvagati = izmjeriti težinu Šknicl = papirnata vrećica za povrće ili voće bez ručki Mjerica = plastična posuda u kojoj se prodaje voće (obično jagode) ili gljive i teži 250 ili 500 grama Grincajg = mrkva, celer, peršin Pušlec = buketić „Imam svoju kumicu na placu“ = imam svoju prodavačicu na tržnici „Metni mi to v škrnicl“ = stavi mi to u papirnatu vrećicu MURJA Je murje (policije) smo se ono fakat bojali. Zvali smo ih murja, drotovi, mileki, panduri... S što su oni lupali. Pendrekom si dobio bez upozorenja, mogli su te privesti bez da su ikoga obavijestili, držati u zatvoru par dana bez objašnjenja, ubiti boga u tebi. Oni su doslovce bili bogovi. Za sebe su govorili da su oni zakon. I bili su. I nikome nisu polagali račune, nisu se morali opravdavati za svoje postupke. Nedo ti bog da se sudariš sa policajcem, čak i kad je bio u civilu. Uvijek si ti bio kriv. Ali uvijek. Oni su mogli divljati po cesti, piti i voziti, nitko im ništa nije mogao. Ako si bio murjak, mogao si sve. Ako nisi bio murjak čuvao si ih se. I izbjegavao ih svagdje i stalno. A ako su te našli, bio si manji od makova zrna i ničime nisi izazivao, jer i najmanja provokacija je značila da se nećeš dobro provesti. fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja 7. dan (petak)                    what album is cinema on  share your photo  avatar url image          ...kraj! |
OD DANAS KREĆU TRENINZI
|
Naš Šef je firmu otvorio 1991. godine i zvala se DA-agent. Firma se bavila zastupanjima u show businessu. Imali sam ugovore direktno sa Tončijem Huljiće, Nenadom Ninčevićem, Rajkom Pavlićem, Ilidko Ilonom Varga, a radili sam za Galijaševića, Šuputa, Škugora, Mihaljeka, Pavića, Vrčeka, Fodora, Globus i niz drugih. Aktivno sam radio za Croatian Music Aid tijekom Domovinskog rata. Dakle za sam vrh vrhova. U tom vremenu radili smo i velik projekt Liberdance Group In the mood / Tri tempa koji je bio prva turneja koju je Šef organizirao diljem Hrvatske (1993). Napravili smo i prvi veliki koncert 25.6.1991. ADP Mađarac na kojem je bilo preko 1000 gledatelja, te organizirali niz nastupa eminentnih plesnih grupa na Zagrebačkom velesajmu i na produkcijama HTV-a. Organizirali smo i obilaske medija, te medijske prezentacije najvećih pjevača tadašnjice (Magazin, Vatrogasci, Začić, Thompson…). Organizirali smo i plesne škole diljem Hrvatske (Zagreb, Zaprešić, Krapina, Kotoriba, Prelog). Kada smo otvorili Zagrebačke mažoretkinje preimenovali smo se u ZAMA-Zagrebačke mažoretkinje JELAČIĆEVA PALAČA Palača Magdelenić-Drašković-Jelačić u Demetrovoj 7-9 na Gornjem Gradu, izgrađena je 1754. za Baltazara Madalenića. U to vrijeme kuća je bila naslonjena na gradski bedem i povezanih sa gradskom kulom, zbog čega je Madalenić plaćao jedan zlatnik odštete. Iz istog razloga kuću nije smio ustupiti nikome tko nije bio po volji gradskom „fisku“. Dograđena je 1830. za grofa Ivana Draškovića. Kada dobiva šest jonskih stupova i portal od dorskih stupova. Unutar zgrade je i gradska kula koja je jedina sačuvana kula grada. U palači je tijekom boravka u Zagrebu živio ban Jelačić. Za razliku od ostalih gornjegradskih palača ova ima veliko dvorište i park-šumu. Palača objedinjuje nekoliko epoha i više arhitektonskih i urbanističkih cjelina. Do 2005. u palači dječji vrtić, što je bio istinski nonsens, a danas pripada Muzeju grada Zagreba.  DUĆAN Shoping = veća kupovina Shoping centar = trgovački centar Štacun, dućan = trgovina Djutić = duty free shop Gertašlin = novčanik Penezi = novci Ceker = plastična ili torba od skaja za trgovinu Škarnicl = papirnata vrećica bež ručki Frtalj = 1/4 Trifrtalj = 3/4 Badav, zabadav = besplatno “Idemo vu šoping“ = Hajmo u kupovinu “Metnite mi to v škarnicl“ = Stavite mi to u papirnatu vrečicu "Dajte mi frtalj beloga" = Molim vas četvrt bijelog kruha „Kaj vam je to zabadav“ = Jel vam to besplatno SOKOVI S TETRAPAKA Ko klinci smo znali samo za sokove u tetrapaku. OK, bilo je cole, kokte, Pipi, Inke i drugih sokova u bočicama, ali ipak se u školi, na izletima i drugdje pilo sokove iz tetrapaka. Bili su praktičniji. Ti sokovi su dolje bili zadebljani, a gore vrlo tanki, tako da su zapravo išli u trokut. I uz njih ste obavezno dobili slamku. Kad bi popili sok, frajerčići bi napuhali tetrapak do krajnje granice i onda nagazili na njega, a on bi eksplodirao vrlo bučno, što je plašilo curice. A mi smo si bili face. U piramidalnom tetrapaku ste kupovali i čokoladno mlijeko. To je bila baš ultimativna delicija. Obično mlijeko smo kupovali u plastičnim vrećicama od litre koje su se onda stavljale u plave plastične držače kako bi mogle stajati u frižideru. I na koncu jogurti. Nije bilo ovih tekućih današnjih, nego ste ih kupovali u čašicama koje ste onda bar minutu-dvije morali tresti (dok vam ne otpadne ruke) da postanu iole tekući i da ih možete popiti. Nije bilo tada kefira, kiselog mlijeka, acidofila, AB-kulture, proteina… Jogurt uz sendvič i fajront! fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja 7. dan (petak)    share images   share images              facebook share image code  fb images   book sharing sites free       ...nastavak u idućem postu! |
O NAMA
- Ponosni smo član
web-stranica:
pritisnite ovdje
MAŽORETKINJA LISTOPADA
Elena Tašev*
Mi smo ponos grada Zagreba. Brojne medalje i pehari dokaz su naše volje, upornosti i truda kako bi u što bojem svijetlu predstavili Zagreb u Hrvatskoj i u Europi! U vrlo kratko vrijeme postale smo nezaobilazni simbol metropole, te zaslužile titule "Jedini živući suvenir grada" i "Najbolje ambasadorice Zagreba".
Za grad Zagreb čuvamo i ključeve grada
(koji su se od XIX. stoljeća predavali gradonačelniku prigodom stupanja na dužnost).
- imamo više od 600 mažoretkinja (od 3 do 25 godina)
osvojene medalje
- 21 puta Prvaci smo Hrvatske
- 17 puta smo osvojili Prvenstvo Europe
- 221 medalje smo osvojili na svim natjecanjima
nastupi
- godišnje naše nastupe vidi 12 miliona ljudi (prema nizozemskoj agenciji SPH)
- godišnje održimo do 250 nastupa (do sada više od 4.500 nastupa od cega 3.900 nastupa u Zagrebu i 71 nastup u 141 gradu, u svim županijama)
- 343 inozemnih nastupa u 25 zemalja (131 gradu) Amerike, Europe i Azije
- ukupno smo nastupali u 273 različita grada
- snimljeni smo 3.000 puta za TV, od čega 420 puta za strane TV kuće
- o nama je napisano više od 1.000 novinskih članaka
- otvorili smo i vršili više od 150 Svjetski i Europskih prvenstava
- 50 puta smo nastupali pred i za predsjednika Republike Hrvatske
- nastupali smo za najpoznatije institucije (Vlada RH, Zgb.filharmonija, Poglavarstvo Zagreba, Hrv vojska, Europska unija, Zagrebfest, Turistička zajednica, godpodarska komora,....)
- surađujemo s najvećim zvjezdama estrade i najvećim tvrtkama (Suzuki, Henkel, ferrero, Nokia, Kodak,
NIKE, McDonald's, Mercatone, OMV, Lego, King Cross, Lions club, Podravka, Siemens, Diners, Cameo...)
- nastupali smo i vršili protokole na najvećim kongresima,a redovito pokrivamo protokole u hotelima Sheraton, Westin, The Regent Esplanade, Golden Tulip Holiday, AS....te na Zagrebačkom velesajmu i u Zračnoj luci Zagreb
- jedina smo grupa koje je bila u ''Vlaku Slobode'' tijekom cijelog puta (Zagreb-Knin-Split, 26.08.1995.)
- najatraktivniji gradovi gdje smo do sada nastupali:
Peking, Shanghai, Mexico City, London, Cardiff, Paris, Vittel, Lyon, Cannes, Barcelona, Madrid, Bonn, Luxembourg, Milano, Venezia, Bec, Bratislava, Budimpesta, Kiew, Volgograd, Chiayi (Taiwan), Martinique (Karibi), Monte Carlo
- 25 zemlja u kojima smo nastupali:
Austrija
BiH
Belgija
Česka
Crna Gora
Francuska
Italija
Kina
Luxembourg
Mađarska
Martinique (Karibi)
Mexico
Monacco
Njemačka
Poljska
Rumunjska
Rusija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švicarska
Srbija
Taiwan
Ukrajna
Velika Britanija
- najlokacije u Zagrebu:
1. Stadion Maksimir (572 nastupa do sada)
2. Zracna luka Zagreb (390)
3. Trg bana Jelacica (237)
4 Zagrebacki velesajam (179)
5. Kosarkaski centar D.Petrovic (140)
- drzave sa najvise nastupa:
1. Francuska (107 nastupa do sada)
2. Srbija (31)
3. Italija (28)
4. Slovenija (24)
5. Kina (22)
6. Austrija (21)
7. Martinique (15)
8. Rumunjska (13)
9. Španjolska (12)
10. BiH (12)
broj posjetitelja
od 27.07.2007:
RASPORED AKTIVNOSTI 2018/19
- Ovo je okviran raspored. Precizni datumi biti će blagovremeno objavljeni:
2019.
29.10-10.11. Turneja Peking, Kina
5.12. Roditeljski sastanak za Ljetni kamp
6-9.12. Brainstorming UO HMS-a
8.12. Dan Zagreb.mažoretkinja
14.12. Roditeljski sastanaka 1A
15.12. Božićni koncert
20.12. Praznici
21-30.12. Pripreme 1A sastavi
28.12. Kutija šibica
29.12. Dan KD V.Lisinskog
2020.
2-6.1. Trenerska škola HMS-a
11-12.1. Ispiti Trenerske škole
13.1. Nastavak sezone
25-26.1. Skupština EMA-e
1-2.2. Seminar HMS-a
6.2. Sudačka sjednica HMS-a
8.2. Skupština HMS-a
22-23.2. Treniranje Rama, BiH
1.3. Klasifikacije
2.3. Klasifikacije S1A
8.3. Prvi i Viši korak
9-12.4. Praznici
29.5. Kraj škg za maturante
17.6. Kraj sezone osim za 1A
20-27.6. Ljetni kamp
27.6. Kraz sezone za J1A
29.6. Kraj sezone S1A
31.8. Početak sezone 1A sastavi
7.9. Početak sezone za ostale
15.9. Hanžekovićev memorijal
17.9. Audicija
19.9. Audicija
1-4.10. team building Zagorje 1A
8.10. Audicija
10.10. Audicija
29.10. Audicija
SPONZORI I LINKOVI
- HMS - Hrvatski mažoret savez
za link pritisnite OVDJE
sponzori
SUZUKI
Gradska uprava Zagreb
GNK Dinamo
Turistička zajednica g.Zagreba
Sokol Marić Security
Antena Zagreb
Narodni radio
Enter Zagreb
MP Megaprodukcija
Medija Servis
Jadran čarape
MaxMar sport
Glavni stožer OS RH
SBO - Salon bankarske opreme
Vatrogasna zajednica g.Zagreba
ZOO Zagreb
Kozmetički salon Zdenke Mihelj
Potočki promet
| < | siječanj, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Prosinac 2025 (1)
Studeni 2025 (7)
Listopad 2025 (9)
Rujan 2025 (7)
Kolovoz 2025 (4)
Srpanj 2025 (5)
Lipanj 2025 (4)
Svibanj 2025 (10)
Travanj 2025 (8)
Ožujak 2025 (4)
Veljača 2025 (5)
Siječanj 2025 (8)
Prosinac 2024 (7)
Studeni 2024 (8)
Listopad 2024 (9)
Rujan 2024 (7)
Kolovoz 2024 (3)
Srpanj 2024 (3)
Lipanj 2024 (6)
Svibanj 2024 (8)
Travanj 2024 (7)
Ožujak 2024 (9)
Veljača 2024 (9)
Siječanj 2024 (8)
Prosinac 2023 (7)
Studeni 2023 (8)
Listopad 2023 (8)
Rujan 2023 (9)
Kolovoz 2023 (4)
Srpanj 2023 (4)
Lipanj 2023 (6)
Svibanj 2023 (9)
Travanj 2023 (6)
Ožujak 2023 (10)
Veljača 2023 (7)
Siječanj 2023 (7)
Prosinac 2022 (7)
Studeni 2022 (7)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (3)
Kolovoz 2022 (4)
Srpanj 2022 (5)
Lipanj 2022 (6)
Svibanj 2022 (8)
Travanj 2022 (8)
Ožujak 2022 (8)
Veljača 2022 (8)
Siječanj 2022 (6)