Krenule su prijave za Ljetni kamp. Više detalja u flajeru (pritisnite na njega da se poveća):
Preselili smo se u dvorane. Stoga je od sada raspored treninga:
1A seniorski, ponedjeljak 1.gimnazija u 19:30 i srijeda OŠ I.Filipovića u 19:30
2. seniorski, utorkom u 1. gimanziji od 20:00 do 22:00, četvrtkom u Palmotićevoj od 20:00 do 22:00
1A juniorski, u 1. gimanziji subotom od 9:00 do 12:00
2. juniorski, u Hercegovačkoj 111 subota od 10:30 do 13:00
3. juniorski, u Hercegovačkoj 111 subota od 9:00 do 11:00
1. dječji, u Palmotićevoj 30 subota od 9:30 do 10:30
2. dječji, u Palmotićevoj 30 subota od 10:45 do 11:45
1. veteranski utorkom u Palmotićevoj 30 od 20:00 do 22:00
- subota 10.12. u 18:00 Klinča Sela (božićni koncert), o/o Šef
ERIKA RADIĆ BILA U QATARU
Naša juniorska predvodnica Erika Radić* je bila u Qataru dva tjedna, u Dohi na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Bila je i na utakmici Hrvartska-Maroko. Opalaaaa!!!! Opako!
KOLIKO RUBLJA OPEREMO
Zagrebačke mažoretkinje svake godine operu 15-tak vešmašina rublje. Najčešće se peru zastave, kostimi za Mažoret-bajku, uniforme, ručnici i stoljanjaci...
Za tu svrhu Zagrebačke mažoretkinje imaju svoj stroj za pranje rublja, sušilicu i peglu.
POSEBAN REŽIM PREHRANE
Dva tjedna prije prvenstava Zagrebačke mažoretkinje imaju poseban režim prehrane. Zabranjeni su napitci poput Coca-cole, Fante, Spritea, energetski napitci, alkohol i teška pića (Cedevita, juice, Cockta…). Zabranjena je i sva teška i masna hrana (grah, masna svinjetina, ljuto i vrlo začinjeno, teški umaci…).
Uz to zabranjena je vožnja bicikla, rolanje, trčanje. Djevojke moraju spavati 8 do 9 sati prije prvenstva. Djevojke moraju piti najmanje 4 litre vode svaki dan. Posebno na treninzima. Djevojke moraju piti kalcij, magnezij i vitamine, kao i isotonike (preporučeno 2 litre dnevno).
Tijekom prvenstava režim je još stroži. Uz sve gornje zabrane djevojke ne smiju jesti i piti ništa što nije osigurao tim. Hrana je organizirana i vrlo odmjerena (meni rade stručnjaci), svaki dan se piju isotonici, te dodaci prehrani (magnezij, kalcij, vitamini).
GRADONAČELNIK
Gradonačelnik Zagreba je Tomislav Tomašević. Grad ima dva zamjenike gradonačelnika i radna tijela gradonačelnika.
Ured gradonačelnika ima pročelnika, zamjenicu pročelnika i glasnogovornicu. Ured gradonačelnika ima i tri sektora koji imaju osam službi. Jedna od službi je i Kabinet gradonačelnika.
TRG BANA JELAČIĆA
Glavni je trg grada Zagreba. Današnje ime nosi od 1848. godine. Zagrepčanci ga skraćeno zovu još i Jelačićev trg, Jelačić plac, Trg ili Trgač ("jel ovaj tramvaj vozi na trg"). Tijekom povijesti zvao se Trg Republike (od 1947. do 1990.) i Harmica, od mađarskog harmincz jer se tu ubirala tridesetina, tj. postojala je mitnica na kojoj se ubirala daća. Po njoj se prolaz na sredini sjevernog dijela Trga odmah iza spomenika bana Jelačića koji vodi prema Dolcu zove se Harmica.
Trg se nije oduvijek nalazio u krugu grada, već je bio prazna poljana ispod zidina Gradeca i Kaptola, na kojoj su obitavali došljaci kojima je pristup gradu bio zabranjen. Širenjem grada na Ilicu i Staru Vlašku i Trg bana Jelačića je postao najužim dijelom grada.
Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se na mjestu Jelačić placa održavati sajmovi, a i danas se na Trgu više puta godišnje održavaju specijalizirani sajmovi (Kupujmo hrvatsko, Dani Zagorja na Trgu, Sajam zimnice, Markov Sajam...).
Današnje zgrade su nastajale od početka 19. stoljeća. Na njihovim fasadama su vidljivi različiti graditeljski stilovi od neostilova 19. stoljeća, bidermajera i secesije do moderne i postmoderne.
Jelačićevim trgom dominira kip bana Josipa Jelačića kipara Dominika Fernkorna, danas okrenut prema jugu. Kada je kip 1866. prvi put postavljen na trg, gledao je prema sjeveru. 1947. godine komunistički režim kip je uklonio, a 1990. kip je ceremonijalno vraćen na trg.
Na istočnoj strani trga nalazi se fontana koja je suvremena verzija Manduševca, iliti Mandušinog zdenca. Prema legendi, Zagreb je dobio ime od lijepe Manduši koja je, ZAGRABila vode iz tog zdenca, napojila vojsku koja je tuda prolazila, te se u nju zaljubio drevni ban koji je tu vojsku vodio i koji se zbog nje ovdje nastanio i ustanovio Zagreb. Danas živi predaja o Manduševcu kao zdencu sreće koji ispunjava želju za novčić.
Osim što se na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju središnja društvena događanja, stanovnici se svakodnevno sastaju na za to najpoznatijim mjestima u gradu – “pod vurom” (kod javnog sata na zapadnoj strani Trga) ili “pod repom“ (kod spomenika banu Jalačiću).
STOLCI
Stolec = stolica
Šamrlek = mala i vrlo niska stolica sa 3 ili 4 noge visoka tek 20-30 cm koja služi za niske poslove ili obuvanje cipela, stoga postoje izrezbareni ili tapiciani šamrleki koji staje u hodniku (za obuvanje cipela) ili jednostavni drveni okrugli šamrleki sa tri noge za radove u vrtu ili podrumu
Štokrl = jednostavni netapicirani stolci bez naslona koji stoji ispod kuhinjskog stola i služi za sjedenje tijekom jednostavnijih obroka ili druženja (za svečanije obroke su svečani stolovi sa udobnijim stolcima sa naslonom)
Hokrl, hoklica = niska drvena sjedalica
Fotelja = naslonjač
Ligeštul = platneno-drvena ležaljka na rasklapanje
"Daj stani na štokrl da otpreš obrliht" = Stani na stolicu bez naslona da otvoriš prozor na kipu
"Sedni si na šamrlek pa ti dam šlape" = Sjedni na stolčicu pa ću ti dati da obuješ papuče
ZAGREBEČKA KLOPA
Neka jela su se prije stalno radila, a sada ili se rijetko rade ili su potpuno ispali iz jelovnika. A sve su to bili oblizeki. Od juha to je u prvom redu bila ajmprem ili prežgana juha (juha od brašna koja se radila za bolesne i mamurne), ajgemahtec (juha od povrća), štrukljova juha i juhe sa leberknedlima (okruglice sa jetricama) ili zemlknedlima (okruglice od kruha).
Među glavnim jelima više se ne rade kramflekrleki (krpice sa zemljem), faširanci (mljeveno meso sa starim kruhom, prezlima, jajem, lukom i češnjakom), apšmalcane mahune (mahune sa poprženim mrvicama), pilav (pileći rižoto), buće (pire od tikvi), sekeli gulaš (varivo od mesa i kiselog zelja), plučeca na kiselo (svinjska pluća sa octom), srca na kiselo, šufnudli (valjušci od krumpirova tjesta), prisiljeno zelje (dinstano zelje sa rajčicom), pole sa špekom (polovice krumpira u ljusci zapečene u rolu sa slaninom i putrom), granatir (tijesti, krumpir i luk), mozak s jajima, bijeli bubrezi...
Ni za doručak više se ne rade žganci sa masti, kiselim mlijekom ili običnim mlijekom, bijeli žganci, kruh sa masti ili kruh sa šećerom, griz na mleku, tenfana jaja sa brašnom, pohani kruh sa šećerom…
Rijetko kad se radi i bažulj z ričetom (grah sa ječmom), pašta fažol (grah sa tijestom), grah sa zeljem, grah sa repom, temfani grah (zapečeni pire od graha), špek-fileki (tripice sa slaninom), čušpajz mahune, poriluk, rizi-bizi (rižoto od graška), sataraš (distani luk, paprika i rajčica), đuveđ (riža sa povrćem), purica s mlincima, buncek sa zeljem, govedina na salatu, salata od jaja (jaja, luk, ocat, ulje), hladetina (ostaci mesa u rashlađenoj juhi), prezvušt (tlačenica)…
U idućem postu o desertima koji se više ne rade.
SA LJETNOG KAMPA - 1. dio
fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja
...nastvak u idućem postu...
|