Posljednjih godina održivost je iz poslovnog “trenda” postala zakonska obveza. Europska unija
jasno je postavila smjer kroz Europski zeleni plan, čiji je glavni cilj postići klimatsku neutralnost
do 2050. godine. To znači duboku transformaciju načina na koji poduzeća posluju- od korištenja
resursa I utjecaja na okoliš, do odnosa prema ljudima u cijelom lancu vrijednosti.
Upravo zato, donose se novi propisi koji definiraju što poduzeća moraju objavljivati o svom
utjecaju na okoliš, društvo I ekonomiju, ali I kako mogu financirati tranziciju prema održivom
poslovanju. Održivo poslovanje više nije samo “korporativna odgovornost”- ono postaje uvjet
konkurentnosti, pristupa kapitalu I očuvanja ugleda na tržištu.
CSRD I ESRS
CSRD je Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting
Directive), na snazi je od 05. siječnja 2023. Predstavlja novu europsku regulativu EU-a koja od velikih
društava i određenih manjih i srednjih poduzeća (koja su uvrštena na burzu) zahtijeva transparentno
izvještavanje o svojim ekološkim, društvenim i upravljačkim praksama. Cilj joj je poboljšati
pouzdanost i usporedivost podataka o održivosti, proširiti opseg obveznika izvještavanja u odnosu na
prethodnu direktivu (NFRD) te osnažiti transparentnost za investitore, potrošače i druge dionike.
Prilikom izrade izvještaja o održivosti poduzeće se obvezno treba voditi načelom dvostruke
materijalnosti. To znači da u izvještaj treba uključiti informacije koje značajno mogu utjecati na sliku
dionika o poduzeću i njihove odluke povezane s poduzećem. Izvještaj o održivosti treba biti sažet i
jasan, ali informativan i relevantan. Upravo zato je procjena materijalnih tema, odnosno odluka što
uključiti u izvještaj izuzetno važna na početku svakog procesa izvještavanja. Osim za izradu izvještaja,
analiza materijalnosti može biti i vrlo korisna za donošenje odluka o investicijama. Istraživanja
pokazuju da ulaganja u materijalna ESG područja mogu pozitivno utjecati na vrijednost poduzeća u
dugom roku, dok ulaganja u nematerijalna područja neće rezultirati značajnim financijskim
rezultatima. ESRS, ili Europski standardi za izvješćivanje o održivosti, propisi su nastali od strane EU-a
koji standardiziraju izvješćivanje o održivosti za društva. Prve obvezne primjene započele su 2024.
godine za određena poduzeća, a postupno su se nastavile širiti na širi krug obveznika. Ti standardi
određuju koje, kako i kada tvrtke trebaju objavljivati informacije o okolišnim, socijalnim i
upravljačkim temama. Cilj im je osigurati da su informacije o održivosti usporedivije, pouzdanije i
transparentnije.
Taksonomija EU i financijski kriteriji
EU taksonomija služi kao jedinstveni okvir kojim Europska unija određuje koje se gospodarske
aktivnosti mogu smatrati ekološki održivima. Njezina je svrha povećati transparentnost i
usporedivost među poduzećima, kako bi se jasno vidjelo koje aktivnosti zaista doprinose
okolišnim i klimatskim ciljevima. Investitorima omogućuje pouzdane informacije o održivosti
projekata, čime se smanjuje rizik od “greenwashinga”. Time EU taksonomija pomaže
usmjeravanju kapitala prema održivim ulaganjima i potiče poduzeća na tranziciju prema
zelenijem poslovanju. U okviru ove teme potrebno je spomenuti usklađenost s EU
taksonomijom, koja znači da je neka gospodarska aktivnost službeno prepoznata kao ekološki
održiva prema pravilima koja je propisala Europska unija. Da bi se to postiglo, aktivnost mora
ispuniti četiri jasno definirana kriterija: mora pridonositi jednom od šest ekoloških ciljeva, ne
smije činiti značajnu štetu bilo kojem od šest ekoloških ciljeva, mora zadovoljavati “minimalne
zaštitne mjere” kao što su Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima kako ne bi imala
negativan društveni učinak i mora biti u skladu s tehničkim kriterijima provjere koje je razvila
Tehnička stručna skupina EU-a (trenutno samo za prilagodbu i ublažavanje). Još jedan pojam
koji je izuzetno bitan ako govorimo o održivosti je transparentnost koja omogućuje da poduzeća
jasno i vjerodostojno pokažu stvarne učinke svojih održivih aktivnosti. Time se investitorima,
potrošačima i regulatorima daje točna slika o tome koliko je poslovanje doista “zeleno”. Upravo
zbog toga postaje ključno spriječiti situacije u kojima se održivost prikazuje neistinito ili
pretjerano. Potrebno je naglasiti važnost izbjegavanja greenwashinga jer se na taj način
sprječava da se poduzeća lažno predstavljaju kao održiva, što narušava povjerenje tržišta i
odvraća kapital od projekata koji zaista doprinose okolišnim ciljevima. Transparentnost i borba
protiv greenwashinga zajedno pomažu da se financiranje usmjeri prema stvarno održivim
rješenjima.
OMNIBUS I - novosti i olakšice
Europska unija predstavila je početkom 2025. godine paket reformi poznat kao Omnibus I, s ciljem
pojednostavljenja i rasterećenja regulative održivog poslovanja. Nakon godina ubrzanog uvođenja
ESG-pravila, mnoge su se tvrtke suočile s velikim administrativnim troškovima i kompleksnim
zahtjevima. Omnibus I pokušava pronaći ravnotežu to jest zadržati smisao održivog poslovanja, ali ga
učiniti realnijim i pristupačnijim. Najznačajnija promjena odnosi se na CSRD, europsku direktivu o
održivom izvještavanju. Prema novom prijedlogu, obveza izrade ESG izvještaja zadržava se samo za
velika poduzeća s više od 1.000 zaposlenika i određenim financijskim pragovima. Time se broj
obveznika značajno smanjuje, što je posebno važno za srednje i manje tvrtke koje bi u suprotnom bile
suočene s vrlo složenim i skupim procesom izvještavanja. Istovremeno, primjena pojedinih dijelova
CSRD-a pomiče se za dvije godine, što daje dodatno vrijeme za pripremu. Standardi izvještavanja –
ESRS – također prolaze kroz pojednostavljenje. Umjesto detaljnih sektorskih standarda, predviđen je
jedinstveni skup pravila koji je jasniji i kraći. Zadržava se i “limited assurance”, blaži oblik provjere
izvještaja, čime se dodatno smanjuju troškovi i administracija za poduzeća. U okviru pravila o dužnoj
pažnji (CSDDD), koja se odnose na odgovornost za održivost u opskrbnim lancima, naglasak se stavlja
na izravne dobavljače. Time se tvrtke oslobađaju obveze kontroliranja cijelih, često vrlo složenih
lanaca opskrbe. Velika praktična novost je uvođenje praga od 10 % u EU Taxonomy sustavu.
Aktivnosti koje čine manje od deset posto ukupnih prihoda, investicija (CapEx) ili operativnih troškova
(OpEx) više se ne moraju detaljno prijavljivati. Ova promjena posebno koristit će tvrtkama koje
posluju u više različitih područja, ali im pojedini segmenti nemaju značajan udio u poslovanju. Ako
bude usvojen u predloženom obliku, Omnibus I značajno će smanjiti regulatorni teret, posebno za
mala i srednja poduzeća. Ona će se moći više posvetiti razvoju vlastitih održivih praksi bez straha od
visokih administrativnih troškova ili kažnjavanja zbog neispunjavanja detaljnih izvještajnih obveza.
Ipak, iako se pravila ublažavaju banke, investitori i veliki kupci i dalje očekuje transparentnost i ESG
informacije. Stoga održivost ostaje važan element dugoročne konkurentnosti.
Održivost sve više postaje dio standardnog poslovanja, a ne samo regulatorna obveza. Propisi
poput CSRD-a, CSDDD-a i Omnibus I donose jasnija pravila, zahtijevaju transparentnost i
potiču poduzeća da bolje upravljaju rizicima, utjecajima i podacima. Tvrtke koje to naprave
na vrijeme imaju prednost, lakše dolaze do financiranja, smanjuju rizik od kazni i jačaju
povjerenje kupaca, zaposlenika i investitora. Iako se na prvi pogled može činiti kao dodatno
opterećenje, održivost je u praksi i prilika. Uređeniji procesi, kvalitetniji podaci i jasni ciljevi
omogućuju učinkovitije korištenje resursa, manji operativni rizik i bolje donošenje odluka. U
tržišnim uvjetima koji se sve brže mijenjaju, poduzeća koja prate ove standarde bit će
dugoročno otpornija i konkurentnija. Zato se odgovorno i održivo poslovanje ne bi trebalo
promatrati kao smetnja, nego kao ulaganje u sigurniju, stabilniju i moderniju budućnost
poslovanja.
| < | studeni, 2025 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv